01 - JETRA

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U TUZLI

POSTDIPLOMSKA [KOLA ULTRAZVU^NE DIJAGNOSTIKE

UNIVERZITETSKI KLINI^KI CENTAR TUZLA

AATTLLAASS UULLTTRRAAZZVVUU^̂NNEE DDIIJJAAGGNNOOSSTTIIKKEE AABBDDOOMMEENNAA

Slavica Bene{ Miri} i suradnici

AUTOR: Prof. dr. med. sci., SLAVICA BENE[ MIRI], Zagreb

KOAUTORI:Prof. dr. med. sci., SENAID TRNA^EVI], Tuzla

Doc. dr. med. sci., ENVER ZEREM, Tuzla

Doc. dr. med. sci., ZLATAN FATU[I], Tuzla

Prim. mr. med. sci., ZORAN LI^ANIN, Sarajevo

Odlukom Nau~no-nastavnog vije}a Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli broj: 04-38-3721/01-3 od3. 9. 2001. godine “Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena” autora Slavice Bene{ Miri} i suradnikaodobren je kao ud`benik u nastavnom procesu za studente medicine, ljekare specijalizante i specijalistekao i polaznike postdiplomskog studija.

Na osnovu Mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta/{porta broj:04-15-1142/02 od 04. 03. 2002. godine knjiga ”Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena” autoraProf. dr. Slavice Bene{ Miri} je proizvod na koji se ne pla}a porez na promet proizvoda.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

611.95-073 (084.4)

BBEENNEE[[ MMiirrii}},, SSllaavviiccaaAtlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena /

Slavica Bene{ Miri} i suradnici. Tuzla :Univerzitet, 2002. - 400 str. : ilustr. ; 21 cm

Bibliografija: str: 400

ISBN 9958-609-10-X1. Miri}, Slavica Bene{ vidi Bene{ Miri}, SlavicaCOBISS/BiH-ID 10477062

ATLAS ULTRAZVU^NE DIJAGNOSTIKE

ABDOMENA

TUZLA, 2002.

Slavica Bene{ Miri}i suradnici

IZDAVA^:

Univerzitet u Tuzli

ZA IZDAVAÂ:

Prof. dr. sci., Izudin Kapetanovi}

RREECCEENNZZEENNTTII::

Prof. dr. med. sci., MUHAREM ZILD@I], Tuzla

Prof. dr. med. sci., ANTUN LOVRINÊVI], Sarajevo

Doc. dr. med. sci., BORIS BRKLJAÎ], Zagreb

UREDNIK I IZRADA SKICA:

Prof. dr. med. sci., Slavica Bene{ Miri}

LEKTOR:

Marica Petrovi}, prof.

GRAFI^KI UREDNIK:

Jasmin Hadìmehmedovi},

Eldina Hadì}

NASLOVNICA:

Sa{a - Zoe Miri}

KOMPJUTERSKA OBRADA SKICA:

Eldina Hadì}

LAYOUT, REPRO I TISAK:

PrintCom, grafi~ki inènjering Tuzla

ZA PRINTCOM:

Zikrijah Hadìmehmedovi} - Zi}o

Naklada 600 primjeraka

Sva prava pridràna. Ova knjiga je za{ti}ena autorskim pravima i ne smije se djelomi~no reproducirati, pohraniti u

sustav za reproduciranje, prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji na~in bez pismenoga dopu{tenja autora i izdava~a.

IMPRESUM

Knjiga je objavljena zahvaljuju}i financijskoj potpori donatora:

Postdiplomska {kola ultrazvu~ne dijagnostike

Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Fond Otvoreno dru{tvo (Soros foundation) Bosne i Hercegovine

Toshiba Medical Systems Europe B.V.

Zahvaljujemo prof. dr. sc. med. Teufiku Tulumovi}u,

direktoru Univerzitetsko klini~kog centra, Medicinskog fakulteta

Univerziteta u Tuzli, na inicijativi i organizaciji Postdiplomske {kole

ultrazvu~ne dijagnostike u okviru koje je nastala ova knjiga, kao i na

podr{ci u njezinom stvaranju od inicijative do realizacije.

@elimo da ova knjiga ostane spomen toj ideji o potrebi trajne organizirane

edukacije ultrazvu~ne dijagnostike.

ZAHVALA

KNJIGU POSVE]UJEM

sestri Zdenki i majci Mariji

9

PREDGOVOR 11

UVOD 13

1.J. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA JETRE 15

1.J1. UZ anatomija jetre 20

1.J2. Difuzne promjene jetre 38

1.J3. Vaskularne promjene jetre 54

1.J4. Ciste jetre 68

1.J5. Tumori jetre 83

1.J6. Semilikvidne i ostale promjene jetre 104

2.@. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA @U^NOGA MJEHURA I VODOVA 113

2.@1. UZ anatomija ù~noga mjehura 116

2.@2. Kalkuloza ù~noga mjehura 123

2.@3. Upala ù~noga mjehura 133

2.@4. Proliferativne promjene ù~noga mjehura 143

2.@5. UZ anatomija i patolo{ke promjene ù~nih vodova 149

3.G. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA GU[TERAÊ 163

4.S. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA SLEZENE 181

5.B. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA BUBREGA 197

5.B1. UZ anatomija bubrega 202

5.B2. Kalkuloza i hidronefroza bubrega 213

5.B3. Upale bubrega 228

5.B4. Ciste bubrega 237

5.B5 Tumori bubrega 246

5.B6. Semilikvidne promjene bubrega 254

6.MM.ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA MOKRA]NOGA MJEHURA 261

7.PR. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA PROSTATE 273

8.RP. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA RETROPERITONEUMA 283

8.K@. UZ dijagnostika krvnih ìla gornjega retroperitoneuma 285

8.L^. UZ dijagnostika limfnih ~vorova retoperitoneuma 301

8.NB. UZ dijagnostika nadbubre`nih `lijezda 314

9.PO. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA PROBAVNIH ORGANA 319

10.MJ. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA MATERNICE I JAJNIKA 335

11.T[. ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA TRBU[NE [UPLJINE 353

12.D. DOPLER KRVNIH @ILA ORGANA GORNJEGA ABDOMENA 371

LITERATURA 400

SADR@AJ

PREDGOVOR

11

Ultrazvu~nom dijagnostikom po~ela sam sebaviti po~etkom 1979. godine na UZ aparatu scompaund tehnikom. Po~ela sam bez edukacije svrlo oskudnom literaturom iz stranih ~asopisa islabom rezolucijom slike, koja je mnogima sli~ilana maglice “kumove slame” na no}nom nebu.Ubrzo sam do{la do spoznaje: prvo, da je UZaparat “mali CT”, sli~nih mogu}nosti morfolo{kedijagnostike, ali zahtjeva ve}u angaìranost ultra-soni~ara, drugo, da je samoukost najteì, najduljii najskuplji na~in u~enja.

Kroz rad i valorizaciju rezultata u magister-skom radu i doktorskoj disertaciji moglo se za-klju~iti da je UZ dijagnostika u odnosu na rent-genolo{ku i CT tehniku, izme|u ostaloga: a) “pr-va ili filtar metoda pregleda abdomena”. Za nekeorgane i bolesti moè se dati definitivnu dijag-nozu, za druge trebaju dopunske pretrage ali jeizbor dijagnostike usmjeren. To zna~i: manje pre-gleda, manje tro{kova, kra}a hospitalizacija imanje neprijatnosti za bolesnika. b) “UZ dijag-nostika da ima velike prednosti razvoju dijagnos-tike u manjim medicinskim centrima, jer je UZaparat mali, prenosiv, relativno jeftin, ne zahtjevaveliki i posebno opremljen prostor.” Ta konstat-acija u sada{nje vrijeme izgleda smje{na, kada UZaparat ima svaki Dom zdravlja i mnogi pojedinciu privatnoj praksi, ali tada, po~etkom osamde-setih godina, Institut za radiologiju u Sarajevujedini je imao u Bosni i Hercegovini CT i UZ dijag-nostiku.

Danas se mnogi bave UZ dijagnostikom, odtek zavr{enih lije~nika op}e prakse i specijalistasvih grana, do lije~nika u mirovini. Ta stihija jerealna ~injenica i ne moè se zaustaviti kao {to sene moè zaustaviti rijeka koja te~e, ali se moè imora regulirati njezin tok. Postdiplomski te~ajeviUZ dijagnostike na mnogim Medicinskim fakulte-tima su poku{aj da se pridonese boljoj edukacijionih koji se njome bave, iako je jasno da je tako

kratka edukacija insuficijentna. Ipak, mnogima }eto biti osnova i poticaj da se ozbiljnije bave anal-izom UZ nalaza.

Tijekom predavanja i prakti~nog rada na posli-jediplomskim te~ajevima ~esto se postavljalo pi-tanje literature. înilo se da }e izrada Atlasa bitijednostavnija i brà od pisanja knjige, {to se po-kazalo neto~nim.

U velikom materijalu sakupljenom u dvije de-cenije rada na Institutu za radiologiju u Sarajevu ina postdiplomskim te~ajevima na Univerzitetskoklini~kom centru u Tuzli sakupljeno je snimakacompaund tehnike, od prvog real-time do suvre-menih aparata, bilo je snimaka razli~itih oblika odpolaroida, rtg filmova, mikrofilma do termoprint-er papira razli~ite rezolucije i kvalitete. Izbor iobrada snimaka i izrada skica zahtjevali su dostatruda i vremena.

Terminologija se pro~i{}avala i kristaliziralagodinama. Nastojala sam da termini budu logi-~ni, sadràjni i ujedna~eni, kako bi bilo jasno {tosvaki termin zna~i, te da bude jednozna~an u tu-ma~enjima svih organa i promjena. Smjerovipresjeka su nagla{eni radi lak{e topografskeorjentacije u prepoznavanju normalne UZ ana-tomije i orjentacije u trodimenzionalnoj percepci-ji na osnovu tipi~nih presjeka. Logi~no razmi{ljan-je je osnova analize, a analiza je osnova svakemorfolo{ke dijagnostike.

U~e}i druge, u~ila sam i jo{ u~im. Tko se nijespreman mijenjati, primati novo i usavr{avati se,ostaje na povr{ini znanja. Atlas je moj doprinos,kako bi u~enje osnova UZ dijagnostike abdome-na bilo jednostavnije, lak{e i brè.

Tuzla, travanj/april 2000.Autor

12

IZ RECENZIJA:

“Atlas predstavlja veoma korisno edukativno sredstvo za svelije~nike koji po~inju svoje postdiplomsko obrazovanje iz klini~ke prim-jene ultrazvuka, ali }e biti i veoma korisni ud`benik za studente zavr{nihgodina medicine. Atlas predstavlja i pravu pomo} lije~nicima koji sebave ultrazvukom, da obogate svoje znanje iz abdominalne ultrasono-grafije u svojoj kontinuiranoj edukaciji. Atlas ultrazvu~ne dijagnostikepredstavlja stvarni doprinos polularizaciji i {iroj primjeni ultrazvuka uklini~koj praksi.”

Prof. dr. med. sci., Muharem Zildì}

“Kroz 12 poglavlja autor izlaè pedantno i sistemati~no bogatoiskustvo kroz lepezu velikog broja ultrazvu~nih nalaza kako abdomenau cjelini, tako i pojedina~nih organskih sustava u njemu.

Izuzetno didakti~ki, kroz skice UZ nalaza, preciznim oznakamasmjerova UZ presjeka, te ujedna~enom terminologijom, omogu}ava~itaocu brzo stijecanje znanja i uo~avanje detalja struktura, {to je zapoznavanje UZ slike izuzetno va`no i neophodno.

Ovakvim pristupom autor daje vlastiti pe~at znanstveno-eduka-tivnom pristupu suvremenoj nastavni~koj metodi ud`beni~koga izla-ganja.”

Prof. dr. med. sci., Antun Lovrin~evi}

“Slikovni materijal je vrlo opseàn, izuzetno edukativan i vrlouspje{no odabran, tako da je prakti~no pokrivena cjelokupna patologi-ja abdominalnih organa vidljiva ultrazvukom. Tekst je kvalitetan, kon-cizan i jasan, te omogu}uje stijecanje osnovnoga znanja o ultrazvu~nojdijagnostici abdominalnih organa. Radi se o vrlo uspjelo napisanomud`beniku - atlasu ultrazvu~ne dijagnostike koji u cijelosti zadovoljavapotrebe po~etnika u savladavanju ove tehnike. Knjiga }e izvrsnoposluìti i iskusnim sonolozima za utvr|ivanje znanja i za brzi pregledpatologije. Pristup je prikladan jer su prikazane gotovo sve dijagnos-ti~ke mogu}nosti ultrazvuka u abdomenu.”

Doc. dr. med. sci., Boris Brklja~i}

13

Ultrazvu~na dijagnostika (UZ, UZV, UZdg) iliUltrasonografija (US) ili Ehografija (EHO, EGR) jeradiolo{ka digitalna tehnika pregleda. To zna~ida se tehnika pregleda organa bazira na nekojvrsti zra~enja, u ovom slu~aju ultrazvu~nim val-ovima. Ultrazvu~na dijagnostika isto kao i komp-juterizirana tomografija (CT) i magnetska rezo-nancija (MR) prikazuju mekotkivne strukture utijelu, njihovu normalnu gra|u i patolo{ke prom-jene.

Slika tkiva u tijelu dobije se na osnovu refle-ksije UZ valova od struktura kao odjek ili eho. UZvalovi se stvaraju u sondi, dijelu UZ aparata, i unju se vra}aju nakon odbijanja. Svaki reflektiranival registrira se na ekranu monitora UZ aparatakao svijetla to~ka. [to je refleksija vala ja~a dobi-je se svijetlija to~ka. Tako se dobiju razli~iti inten-ziteti sivog, te je slika na ekranu prikazana u sivojskali.

Slika na ekranu je ìva ili u stvarnom vremenu,real-time, te se vide respiratorni pokreti organa,pulzacije krvnih ìla i peristalti~ki pokreti crijeva.

Na osnovu sive skale dobije se prikaz razli~iteehogenosti tkiva. Srednji intenzitet odjeka ili ehadaje srednju ehogenost tkiva. Poja~ani odjecidaju sliku hiperehogene strukture, koja naekranu izgleda najsvjetlije. Slabiji odjeci od nor-malnog izgleda neke strukture daju manjuehogenost i izgledaju hipoehogeno. Kada nemaodjeka struktura izgleda anehogeno, vidi se kaocrna area (zona). Kada je intenzitet odjeka jed-nakomjerno raspore|en, eho struktura jehomogena. Struktura je nehomogena, ako inten-zitet odjeka nije jadnakomjerno raspore|en.Ukoliko se u strukturi vide odjeci svih oblikaehogenosti, kaè se da je struktura heterogena.

Parenhimni organi imaju sitnozrnatu struktu-ru, razli~ite ehogenosti. Smatra se da najve}uehogenost ima gu{tera~a. Jetra je manje ehoge-nosti od gu{tera~e, a parenhim bubrega manjeehogenosti od jetre. Slezena je iste ili manjeehogenosti od jetre. Krvne ìle su cjevastog ilitubularnog oblika i aneheogene strukture. @u~ni

i mokra}ni mjehur su {uplji organi karakteri-sti~nog oblika, ispunjeni su homogenim teku}im,anehogenim sadràjem.

Prikaz strukture organa dobije se na osnovutipi~nog pona{anja refleksije UZ valova, ali po-stoji i niz artefakata na UZ slici, koji remete prikazstrukture. Poznavanje prirode artefakta olak{avatuma~enje njihove slike.

Reverberacija je slojevno poja~anje odjeka ubliskom polju sonde. Manje je izraèno kod kon-veksne nego sektorske sonde. Akcentuacija iliposteriorno poja~anje odjeka javlja se iza ciste ilistrukture s ve}im slojem teku}eg sadràja.Atenuacija ili posteriorno slabljenje odjeka jepostepeni gubitak ehogenosti tkiva u daljempolju UZ snopa kod velike {irine tijela ili poja~anerefleksnosti tkiva.

Akusti~na sjena je akusti~ni fenomen. Nastajekao defekt odjeka u UZ snopu zbog hiperefleksi-je UZ valova na tkivima velike gusto}e ili na grani-ci struktura vrlo razli~ite gusto}e. Akusti~na sjenaje jedna od karakteristika kamenaca, kalcifikacija,konture kosti i crijeva s velikom koli~inom zraka.

Kometin rep je artefakt s posteriornim poja-~anjem odjeka u obliku malog trokuta ili dugoghiperehogenog traka du` ultrazvu~nog snopa.Nastaje u mjehuri}ima zraka koji se pomi~u.

Dubinski artefakti su poja~anja odjeka uobliku ehogenijeg sloja u anehogenim struktura-ma koje su obi~no okruène crijevima.

Odrazna slika je podvostru~ena slika, naj~e-{}e jetre ili strukture uz dijafragmu, koje se videiznad dijafragme na bazi plu}a.

Ultrazvu~na dijagnostika je ustvari ehotomo-grafija ili slojevno pregledanje organa. Budu}i dase pregledanje vr{i slobodnim pomicanjemsonde rukom, dobiju se slojevi ili presjeci urazli~itim smjerovima. Da bi se dobio volumniprikaz organa i topografski prikaz promjena uorganu i oko njega, treba svaki organ pregledatiu dva osnovna ili tipi~na presjeka. To su uzdu`niili longitudinalni i popre~ni ili transverzalni pres-jeci.

UVODKOJI TREBA PROÎTATI

Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

14

Uzdu`ni presjeci organa poklapaju se sa sagi-talnim presjecima tijela, ako organ pravilno leì uabdomenu, kao {to je uglavnom slu~aj s jetrom.Uzdu`ni presjek gu{tera~e poklapa se s popre-~nim presjekom tijela.

Uzdu`ni i popre~ni presjeci bubrega ne podu-daraju se s istim presjecima tijela zbog svogpoloàja u retroperitoneumu. Uzdu`ni presjeciabdomena primjenjuju se s ventralne strane zapregled svih organa, a bubrezi se pregledaju i sdorzalne strane.

Uzdu`ni presjeci u~injeni u srednoj aksilarnojliniji su koronalni presjeci tijela i bubrega, a odgo-varaju uzdu`nim presjecima slezene.

Popre~ni presjeci organa su okomiti na nje-gove uzdu`ne presjeke bez obzira kako organleì u abdomenu.

Netipi~ni presjeci su naj~e{}e desni i lijevi kosi,koji se obi~no primjenjuju za pregled jetre i lak{uorjentaciju kod prikaza njezine eho strukture.Lijevi kosi presjeci su paralelni s rebrenim lukom.Desni kosi presjeci su okomiti na desni rebreni luk.

Ultrazvu~na dijagnostika jetre

15

ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA JETRE

UZ METODA PREGLEDA JETRE

Priprema za pregled same jetre nije potrebna.Jetra sluì kao ultrazvu~ni prozor za vizualizacijusvih okolnih organa. Mogu}nost vizualizacije svihdijelova jetre ovisi o njezinom poloàju, odnosnoo konstituciji pacijenta i uglavnom poloàjudijafragme i kolona.

Poloàj pacijenta pri pregledu je leè}i uglav-nom na le|ima. Poloàj koso na lijevom bokukoristi se kod visoko poloène jetre, kod adipo-znih i meteoristi~nih osoba.

Disanje u po~etku pregleda je mirna respiraci-ja pri odre|ivanju poloàja i veli~ine jetre. Jetrase manje ili vi{e pomi~e prema kaudalno i medi-jalno pri obi~nom i dubokom inspiriju, {to se pri-mjenjuje prema potrebi.

Presjeci jetre dobiju se subkostalno, subster-nalno i interkostalno. U tipi~nim presjecima jetredobije se prostorna trodimenzionalna pregled-nost svih dijelova jetre i bolja topografska orjen-tacija. Subkostalni uzdu`ni presjeci prikazuju jetru,medijalno od vrha lijevoga re`nja, te lateralno dokraja desnoga re`nja. Popre~ni presjeci subster-nalno koriste se za pregled lijevoga re`nja odkranijalnoga do kaudalnoga ruba. Pregled desno-ga re`nja nastavlja se subkostalnim lijevim kosimpresjecima. Time se dobije bolji prikaz kranioleter-alnoga dijela desnoga re`nja do kaudalnoga rubai skra}uje pregled. Desni kosi presjeci primjenjujuse uglavnom za prikaz vanjskoga toka vene portei vanjskoga ù~nog voda.

Interkostalni presjeci se koriste ukoliko jejetra vrlo visoko poloèna ili prekrivena mete-oristi~nim vijugama crijeva, te subkostalni pristupnije mogu}. Mogu}nost vizualizacije jetre u timpresjecima je vrlo ograni~ena.

UZ ANATOMIJA JETRE

Poloàj jetreJetra je najve}i parenhimni organ. Smje{tena

je u desnom hipohondriju. Desna polovica nalazi

se subkostalno, prekrivena rebrima. Lijeva polov-ina dijelom se nalazi subkostalno, a dijelomizme|u rebrenih lukova, ispod trbu{ne stijenke.

Oblik jetreJetra ima oblik sli~an piramidi, ~ija baza je uz

desni torakalni zid, a vrh usmjeren medijalno.Dijelom prelazi mediosagitalnu liniju tako da vrhseè malo ispod lijevoga rebrenoga luka. Dvijeplohe zami{ljene piramide okrenute su dijafrag-mi. Rub izme|u njih je zaobljen, te ~ine jedinst-venu konveksnu parijetalnu povr{inu jetre.Tre}aploha je konkavna i usmjerena kaudoventralno,predstavlja visceralnu povr{inu jetre.U njezinomsredi{njem dijelu je ja~e udubljenje hilusa u kojiulaze krvne ìle i izlazi vanjski ù~ni vod. Rubovispoja parijetalne i visceralne povr{ine su o{tri,osobito u podru~ju lijevog re`nja.

Veli~ina jetreVeli~ina jetre varira ovisno o visini, teìni, spolu

i dobi ~ovjeka. U UZ dijagnostici mogu}e je izra-~unati ukupni volumen jetre, ali je to u svakod-nevnoj praksi neprimjenjiva metoda. Ima nekolikodrugih na~ina odre|ivanja veli~ine jetre. Odre|i-vanje {irine kutova po Weillu u uzdu`nim i popre-~nim presjecima. Kut lijevog re`nja u uzdu`nom ipopre~nom presjeku iznosi 45 stupnjeva. [irinalijevoga re`nja u pravcu lijevog ruba kralje`nice je4 cm. [irina kuta distalnog ruba desnog re`njaiznosi 75 stupnjeva. Budu}i je lijevi reànj vrlovarijabilnog oblika, oblik i {irina kuta su varijabil-ni. [irina kuta mijenja se ovisno o mjestu presje-ka, te to treba imati u vidu.

Neki autori preferiraju mjerenje kranio-kau-dalnog i ventro-dorzalnog promjera desnogare`nja u uzdu`nom presjeku u medioklavikularnojliniji. Po Niederau-u kranio-kaudalni presjekiznosi 15 cm, a ventro-dorzalni 14 cm. Te mjerenaj~e{}e se uzimaju kao mjerilo veli~ine jetre, jerpo drugim autorima mjere su manje ili ve}e.Promjeri su ovisni o varijaciji veli~ine re`nja, kojaje manje izraèna kod desnoga nego kod lijevo-

Slavica Bene{ Miri}


16

ga re`nja. Mjerenje ovisi i o mjestu presjeka, kojise mijenja respiratornim pomicanjem jetre.

U praksi je vrlo brz i efikasan na~ina odre|i-vanja poloàja i veli~ine jetre na osnovu normalnetopografije. Desni reànj je do medio-klaviku-larne linije prekriven rebrima. U popre~nom pres-jeku na rubu desnoga rebrenoga luka, lateralnood medioklavikularne linije u normalnoj respiraci-ji, ne vidi se presjek desnog re`nja. On se poja-vljuje u presjeku kod normalnoga inspirija, a akoje kranijalnije poloèna jetra kod dubokoga ins-pirija. U uzdu`nom presjeku donji rub desnogare`nja seè do donjega ruba desnoga bubrega,ako je bubreg na normalnome mjestu i uredneveli~ine.

Lijevi reànj vidi se normalno u popre~nompresjeku izme|u rebrenih lukova ispod donjegruba sternuma. Ne vidi se, ako je lijevi reànj ma-nji ili jetra kranijalnije poloèna. Vi{e se vidi, akoje lijevi reànj ve}i ili jetra kaudalnije poloèna.Prava veli~ina re`nja procjeni se na uzdu`nompresjeku u mediosagitalnoj liniji.

Veli~ina uzdu`nog presjeka kod normalneveli~ine jetre je manja od {irine skena koju dajekonveksna sonda.

Popre~ni i uzdu`ni presjeci prave se u mirnojrespiraciji, a dubina respiratornih pomicanja jetrepomaè u procjeni poloàja. Vrhovi kutova re`-njeva, bez obzira na {irinu i mjesto presjeka, su o{-tri, u{iljeni, dok su kod pove}anja jetre zaobljeni.

Konture jetreKonture jetre su glatke. Kontura desnoga

re`nja kranijalno i lateralno je izrazito zaobljena iu dodiru s dijafragmom. Vidi se kao lu~an hipere-hogena struktura {irine do 5 mm. Medijalna kon-tura desnoga re`nja je zaobljena, ali je ~esto vrlonejasna.

Kontura lijevoga re`nja je glatka i o{tra.Znatno je uà od konture desnoga re`nja. Oblikparijetalne i visceralne povr{ine ovisi o oblikuskena odnosno obliku presjeka koji daje sonda.Kod konveksne sonde parijetalna kontura jekonkavna, a visceralna konveksna, iako je u priro-di obratno. Na visceralnoj povr{ini izme|udesnoga i lijevoga re`nja vidi se izrazito uvu~enjekonture u podru~ju hilusa.

Eho struktura jetreParenhim jetre je sitnozrnaste strukture,

homogen i srednje ehogenosti. Ehogenost

jetrenoga parenhima je ne{to ehogenija odparenhima bubrega i hipoehogenija od parenhi-ma gu{tera~e.

U strukturi parenhima vide se vaskularnestrukture, koje izgledaju kao anehogeni tubuli~ija se {irina smanjuje prema periferiji. Oneodgovaraju granama vene porte i hepatalnimvenama. Intrahepatalni ù~ni vodovi postajuvidljivi kad se pro{ire zbog opstrukcije kod stazeù~i. Grane hepatalne arterije ne vide se.

Vena porte u vanjskom toku od hilusa, koji jesmje{ten ventralno i lateralno, te~e koso premaglavi gu{tera~e, koja je smje{tena dorzalno imedijalno. U hilusu se portalna vena dijeli na nadesnu i lijevu granu. Konture v.porte su hipere-hogene.

Hepatalne vene polaze iz perifernoga dijelaparenhima jetre i ulijevaju u venu kavu ispoddijafragme. Obi~no su tri vene, desna, srednja ilijeva, ali ih moè biti vi{e. Va`ne su za odre|ivan-je kirur{ko anatomske podjele jetre na re`njeve isegmente. Konture hepatalnih vena su nje`ne iglatke.

U lijevom re`nju vide se dva ligamenta. Unutarparenhima lijevoga re`nja ili uz njegovu dorzalnukonturu nalazi se ligament teres, koji ~ini graniculobus kvadratusa. Dorzalno i kranijalno je venozniligament koji odvaja lobus kaudatus. Vanjski liga-menti: falciformni i koronalni vide se kad je jetraodvojena od dijafragme i trbu{ne stijenke,obi~no kod ascitesa.

EHO PATOLO[KE PROMJENE JETRE

Patolo{ke promjene jetre, prema patomorfo-lo{kim promjenama parenhima jetre na UZ slici,dijele se na difuzne, vaskularne i fokalne prom-jene.

Difuzne promjene jetreDifuzne promjene jetre zahva}aju cijeli paren-

him jetre. Promjene veli~ine jetre i manifestacijapatolo{ke promjene strukture na UZ slici ovisi ostadiju bolesti i intenzitetu patohistolo{kih prom-jena. Jetra je pove}ana ili smanjena kod ja~eizraènih patolo{kih promjena. Promjena ehostrukture postaje manifestna kada se prije|eprag mikromorfolo{kih promjena tako da prom-jena eho strukture bude evidentna.

Steatoza je naj~e{}a metaboli~na bolest jetre.Nastaje kod prekomjernoga uno{enja masti, ali i


17

kod o{te}enja jetrenog parenhima nakon upalnihbolesti, te ~esto zbog o{te}enja alkoholom,lijekovima, {tetnim agensima u zanatstvu i indus-triji i dr. Tako je steatoza vrlo ~esto samo simp-tom neke druge difuzne kroni~ne bolesti jetre.

Parenhim je poja~ane ehogenosti, izgleda“svjetao”. U jako izraènom obliku parenhim jehiperehogen, izgleda “sjajan”, “blje{tav”, a javljase i posteriorna atenuacija ili slabljenje ehoge-nosti. Krvne ìle su slabije vidljive.

Glikogenoza i druge metaboli~ne bolesti jetredaju istu UZ sliku.

Akutni hepatitis - Jetra je pove}ana, hipoeho-gene strukture, izgleda “tamna”. Periferni ogra-nci vene porte postaju vidljivi kao svijetle crticena tamnoj pozadini hipo ili anehogenog parenhi-ma, {to sli~i na “zvjezdano nebo”.

Kroni~ni hepatitis nema tipi~nu eho strukturu.Jetra moè biti pove}ana, Moè biti izraènasteatoza ili gruba, nehomogena struktura paren-hima i poja~an periferni crte` vene porte, kojipodsje}a na “snije`ne pahuljice”.

Ciroza se javlja u ~etiri tipi~na stadija. I. sta-dij karakterizira hepatomegalija sa steatozom,“svjetla” jetra.

U II. stadiju prevalira fibroza. Ehogenostparenhima je poja~ana od “svjetle” do “sjajne”jetre s pojavom posteriorne atenuacije. Popratnose javljaju promjene ù~noga mjehura sa zadeb-ljanjen stijenke. III. stadij je mikro i makronodu-larni. Parenhim postaje nehomogene, mrljaste imanje ili vi{e sitno ~voraste strukture.

U IV. stadiju jetra je smanjena, skvr~ena. Kon-ture jetre su neravne, nazubljene, sitno valovite.

Eho struktura moè biti hiperehogena, neho-mogena ili nodularna. U toj fazi ciroze javljaju sesekundarni simptomi ascites, splenomegalija,kolaterlani venski krvotok s varikoznim promje-nama vena.

Difuzna maligna infiltracija je difuzni oblik pri-marnoga ili sekundarnoga malignoga procesajetre. Veli~ina jetre ovisi o masivnosti procesa.Konture su neravne, valovite. Eho struktura jenehomogena, heterogena ili hipoehogena kaokod malignoga limfoma.

Vaskularne promjene jetreVaskularne promjene jetre su bolesti koje se

manifestiraju obi~no pro{irenjem lumena vasku-larnih struktura, koje postaju dominantne u ehostrukturi parenhima jetre.

Staza hepatalnih vena ili kardijalna staza jeodraz oteànoga protoka u venskom krvotokukod dekompenzacije srca. Jetra je uredneveli~ine ili pove}ana. Parenhim moè biti nor-moehogen ili hipoehogen. Pro{irene su hepa-talne vene i vena kava. Preta}i znaci su pleuralnii perikardijalni izljev i ascites.

Portalna hipertenzija je zastoj cirkulacije uportalnom slivu. Jetra je pove}ana. Eho struktu-ra parenhima je promijenjena ovisno o osnovnojbolesti. Pro{irene su intrahepatalne grane veneporte. U vanjskom toku vena porte je {ira od 12mm. Sekundarne promjene su splenomegalija,kolateralni krvotok s pro{irenim i vijugavim vena-ma, te ascites.

Sindrom Cruveilhier - Baumgarten je oblikportale hipertenzije kod koje se uz sve karakter-istike portalne hipertenzije javlja rekanalizacijaumbilikalne vene ili periumbilikalna neovaskular-izacija vena prema umbilikusu. Tubularne aneho-gene strukture vide se unutar ligamenta teres ifalciforme.

Sindrom Budd - Chiari je pro{irenje hepatalnihvena zbog stenoze ili opstrukcije jedne ili vi{ehepatalnih vena ili hepatalnoga dijela vene kave.Vene su pro{irene u preopstruktivnom dijelu.Jetra je uredne veli~ine i eho strukture. Moè bitipove}ana i promijenjene ehogenosti, ako je sta-nje dugotrajno.

Staza ù~nih vodova ili holestaza je pro{irenjeintrahepatalnih ù~nih vodova (@V), zbog opstru-kcije ù~nih vodova od hilusa do papile Vateri.Intrahepatalni @V su tubularne anehogene struk-ture, koje se {ire od hilusa poput “paukovihnogu” ili imaju tok poput izlomljenih “suhihgrana”.

Prate}i znaci su pro{irenje vanjskog @V, koji seizjedna~i po {irini s venom porte i daje simptom“dvocjevke”. @u~ni mjehur je pove}an s nivoomehogenije stazne ù~i.

Tromboza vene porte i vene mesenterikesuperior manifestira se pro{irenjem vena ispredmjesta tromboze. Tromb u lumenu obi~no se vidikao okrugla hipoehogena struktura u lumenuvene.

Fokalne promjene jetreKod fokalnih promjena parenhim jetre je u

cijelosti uredne eho strukture s patolo{kim prom-jena u ograni~enim zonama, koje mogu biti poje-dina~ne ili multiple. Ukoliko su fokalne promjene


18

masivne jetra moè biti pove}ana. Promjene kon-ture javljaju se ako je fokalna promjena na rubujetre ili su fokalne promjene mnogobrojne.Fokalne promjene daju bolesti àri{nog tipa:ciste, tumori, semilikvidni procesi i druge prom-jene.

Ciste jetre

Ciste su strukture koje sadrè teku}inu i imajutipi~an anehogeni izgled po kojem se razlikuju oddrugih fokalnih promjena.

Jednostavna cista je parenhimna kongenital-na, obi~no solitarna cista. Ima okrugli oblik, gla-tku konturu, anehogenu strukturu s posterior-nom akcentuacijom ili poja~anjem odjeka, amoè imati i uske lateralne akusti~ne sjene. Cistaje obi~no manje veli~ine, ne pove}ava se tijekomìvota. Jetra je uredne veli~ine, a parenhimuredne eho strukture.

Policistoza je bolest s mnogobrojnim cistamakoje su parenhimne i kongenitalne. Ciste su mno-gobrojne, razli~ite veli~ine i oblika. Mnogobrojnei sitnije ciste daju sliku “sa}a”. Izgledaju kaonepravilne anehogene zone izme|u ehogenihsepta. Malobrojne ili ve}e ciste imaju okruglioblik i sve karakteristike jednostavne ciste.Veli~ina jetre ovisi o broju i veli~ini cista.

Cista ù~noga voda je duktalna i kongenitalna,ali moè biti i ste~ena, retencijska. Cista je obi~nomanja, nije pravilnoga okruglog oblika. U lumenurubno ima trnasto izbo~enje konture ili se uz rubvidi tubularna struktura. Ve}e ciste mogu bitiovalne, atipi~noga izgleda.

Morbus Caroli je kongenitalna duktalna poli-cistoza segmentalnoga ili difuznoga oblika. Cistesu manje, okrugle ili duguljaste, daju izgled“perli” ili “grozda”. Unutar ciste moè se na}ikamenac ili kalcifikacija u blizini koja odgovarakalkulusu u ù~nom vodu.

Ehinokokna cista (EC) je ste~ena parazitskacista. UZ slika se mijenja u toku razvojnoga cik-lusa. Mlada EC je okrugloga oblika, glatke kon-ture, anehogene strukture s posteriornim poja-~anjem odjeka. Od jednostavne ciste se razlikuje,jer se na nekom dijelu konture moè na}i njezinopodvostru~enje, koje odgovara odvajanju endo-ciste i periciste. Moè se na}i malo ehogenogataloga u lumenu od hidatidnoga pijeska. EC vrlobrzo raste. Oblik mijenja ovisno o mjestu gdje se{iri.

Zrela EC stvara ciste mladice unutar lumena,koje se vide kao vezikule odvojene ehogenimseptima. Ako su malobrojne niù se rubno u krugpoput “latica cvijeta”, a septa izme|u njih sli~ena “`bice na kota~u”. Multiple ciste su manje,poligonalnog oblika i daju izgled “sa}a”.

Mlada i zrela cista mijenjaju izgled ako se javikomplikacija. Kod komplicirane ciste, uslijedupalnih promjena, sadràj u cisti postaje ehoge-niji ili heterogen ako se razvije apsces. Kod peri-fokalne upale smanjena je ehogenost parenhimauz vanjski rub ciste. Ruptura dovodi do pra`njen-ja lumena i smeùravanja endociste. Sadràj cistese tada moè spontano evakuirati kroz ù~nevodove.

Stara EC je netipi~ne eho strukture, razli~iteehogenosti ovisno o stvaranju solidnog tkiva ulumenu ciste, koja se smanjuje. Rubno u stijenciciste su ~este kalcifikacije.

Tumori jetre

Tumori jetre, bilo da su benigne ili maligneprirode, solidne su strukture, razli~ite ehogenos-ti i netipi~ne eho strukture.

Kapilarni hemangiom je naj~e{}i benignitumor jetre, naj~e{}e je solitaran i slu~ajno seotkriva. Rje|e se na|u dva ili tri hemangioma.Smje{teni su obi~no subkapsularno ili uz vene.Veli~ina je naj~e{}e 1-2 cm, ali mogu biti i veliki.Ve}inom su hiperehogene strukture, okruglogaoblika, pravilne konture. U manjem broju sune{to ehogenije strukture od parenhima jetre.

Kavernozni hemangiom je rje|i benignitumor, obi~no ve}i, nepravilnoga oblika, ~e{}ehipoehogene ili anehogene strukture.

Hepatocelularni adenom je rijedak benignitumor jetre. ê{}i je kod èna. Razli~ite jeveli~ine i ehogenosti. Moè biti solitaran ili multi-pli.

Hepatocelularni karcinom je naj~e{}i malignitumor jetre i ~e{}i je od benignih tumora. Javljase u~estalije u jetri koja je patolo{ki promjenjenanakon hepatitisa B ili ciroze. Moè biti solitaran,multipli ili difuznoga oblika. Razli~ite je ehoge-nosti, veli~ine od 1-4 cm, ali i ve}i. Moè imatirubni anehogeni prsten ili halo i ima izgled“pe~ata”. Sklon je nekrozi i krvarenju, te mijenjaeho strukturu.

Drugi maligni tumori kao holangiocelularnikarcinom, hepatoblastom, sarkomi i drugi su


19

rijetki maligni tumori jetre. Njihova eho strukturaje polimorfna i netipi~na.

Metastaze su sekundarni maligni tumori jetre.Potje~u od malignih tumora razli~ite histolo{kegra|e i razli~ite primarne lokalizacije. Mogu sejaviti kao fokalne solitarne ili multiple promjene ilikao difuzni oblik nehomogene i nodularne struk-ture.

Fokalne metastaze imaju okrugli oblik, prom-jera od 5 mm do nekoliko centimetara. Mogu bitiizoehogeni s parenhimom jetre, ehogeniji odparenhima, hiperehogeni, hipoehogeni i ane-hogeni.

Specifi~an je oblik metastaze s haloom, hipoe-hogenim ili anehogenim rubom ili prstenom, tipa“pe~ata”, “mete” ili “zna~ke. Smatra se da sumetastaze primarnih mezenhimalnih tumora ~e{}emanje ehogenosti. Kolorektalne metastaze su~e{}e hiperehogene s mogu}im kalcifikacija iakusti~nom sjenom. Anehogene metastaze na|use nakon kemoterapije i iradijacije primarnogatumora.

Semilikvidne i druge fokalne promjene

Semilikvidni procesi su promjenjive eho struk-ture ovisno o vremenu i razvijenosti procesa, kojise mijenja kao {to su apsces i trauma jetre. Oddrugih promjena mogu se zapaziti oìljne prom-jene spontane ili nakon operacija jetre.

Apsces jetre obi~no je solitaran i bakterijski.Amebni apsces je ~esto multipli. Oblik, veli~ina ieho struktura mijenjaju se kako se mijenja pro-ces. U presupurativnoj fazi je izoehogen, moèimati anehogeni prsten.

U supurativnoj fazi je hipoehogen ili ane-hogen, nepravilnoga oblika. U zreloj fazi je okru-gao, ima jasnu konturu, struktura je heterogenaili semilikvidna, a prisutni zrak daje karakter-isti~an “kometin” rep. U kasnoj fazi, stari apscespostaje ehogen sa znacima kalcifikacija.

Trauma jetre daje razli~itu UZ sliku ovisno ovremenu i opse`nosti kravarenja. Svjeà krv jeanehogena, a stara ehogenoga izgleda. Kontu-zija sa sitnim kravarenjem poja~ava ehogenostparenhima. Laceracija tkiva u dubini ili na rubuvidi se kao anehogena promjena.

Subkapsularno krvarenje odvaja kapsulu odpovr{ine jetre u vidu anehogenoga pulumjeseca.Ekstrahepatalno krvarenje daje anehogeni sadràj,koji prekriva rub jetre i nepravilnoga je oblika.

Oìljne i druge promjene - U jetri mogu sena}i kalcifikacije, kamenci ù~nih vodova, stranatijela, koji imaju hiperehogeni zrnati oblik sakusti~nom sjenom.

Oìljci nakon operacija i ranjavanja su linearneili nepravilne hiperehogene strukture razli~iteveli~ine. Rezidualne {upljine nakon operacijaimaju anehogeni sadràj, razli~itoga su oblika iveli~ine. Mogu dugo perzistirati.

01.J1.01. JJeettrraa,, lliijjeevvii rree`̀aannjj, a) distalni popre~ni presjek b) proksimalni popre~ni presjek: J - lijevi reànj je trokutastoga oblika, kut re`nja je manji u distalnom presjeku, konture su glatke, parenhim jezrtnate, srednje ehogene, homogene strukture, LT - ligamentum teres, AS - akusti~na sjena,

VP - v.portae, VK - v.cava, VM - v.mesenterica, AM - a.mesenterica, TC - truncus coeliacus,K - kralje`nica.


20

Ultrazvu~na anatomija jetre

01.J1.02. JJeettrraa,, lliijjeevvii rree`̀aannjj,, a) srednji popre~ni presjek b) proksimalni popre~ni presjek: J - lijevi reànj jeu srednjem presjeku trokutastoga oblika, proksimalno je {iri, njegov kut je {iri, konture su glatke, parenhim je zrtnaste srednje ehogene, homogene strukture, LT - ligamentum teres,AS - akusti~na sjena, LV - lig. venosum, LK - lob. caudatus, VK - v.cava, MR - musculusectus, VP - grane v. portae, MT - masno tkivo.

01.J1.03. JJeettrraa,, lliijjeevvii rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek: J - lijevi reànj je trokutastoga oblika uredne veli~ine, parenhim je homogen, srednje ehogen, A - aorta, JE - popre~ni presjek abdominalnoga dijela jednjaka.

UZ anatomija jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

21

01.J1.04. JJeettrraa,, lliijjeevvii rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek: J - varijacija oblika l. re`nja s izduènim rubnim dijelom, uredne veli~ine, konture su glatke, parenhim je homogen, uredne ehogenosti, A - aorta, K@ - presjeci krvne ìle.

01.J1.05. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj, popre~ni distalni presjek: J - desni reànj je u{iljen, uredne veli~ine, konturesu glatke, parenhim je uredne eho strukture, B - popre~ni presjek desnoga bubrega, @M popre~ni presjek ù~noga mjehura, urednoga poloàja u odnosu na bubreg i v. cavu -VK, K - kralje`nica.

01.J1.06. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek u medioklavikularnoj liniji: J - d. reànj je uredne veli~ine, distalni rub je o{trokutan, konture su pravilne, parenhim je homogene, srednje ehogene strukture,D - dijafragma, VP - v. portae, @M - ù~ni mjehur, VK - v.cava.

01.J1.07. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj, popre~ni proksimalni presjek: J - parenhim uredne eho strukture, SVH - srednja v. hepatica, DVH - desna v. hepatica, VK - v. cava, VP - v. portae, D - dijafragma,K - kralje`nica.


22

01.J1.08. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek distalnoga dijela: J - d. reànj je urednoga oblika, distalni rub je u{iljen, konture su glatke, parenhim je homogen ne{to ehogeniji od parenhima bubrega,B - uzdu`ni presjek desnoga bubrega.

01.J1.09. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek distalnoga dijela: J - d. reànj, varijacija veli~ine i oblika, uredne je eho strukture, B - uzdu`ni presjek d. bubrega koji je kranijalnije poloèn.

01.J1.12. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, popre~ni presjek srednjega dijela pod br 11: J - d. reànj je prema medijalno pove}an s uvu~enjem konture, uredne je eho strukture, D - dijafragma je lu~noga oblika, hiperehogene strukture, {irine 3 mm, AS - akusti~na sjena od crijeva.

23

01.J1.10. JJeettrraa,, uurroo||eennaa hhiippeerrttrrooffiijjaa ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa,, RRiieeddlloovv rree`̀aannjj, uzdu`ni lateralni presjek: J - d. reànjje pove}an, distalni rub je bati~asto zaobljen, konture su glatke, parenhim uredne eho strukture,B - kosi presjek desnoga bubrega.

01.J1.11. JJeettrraa,, uurroo||eennaa hhiippeerrttrrooffiijjaa ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa,, RRiieeddlloovv rree`̀aannjj, uzdu`ni presjek distalnoga dijela d. re`nja: J - d. reànj je pove}an, izduljen i zaobljen poput jezika uredne eho strukture, B - uzdu`nipresjek desnoga bubrega.


01.J1.13. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa,, uzdu`ni proksimalni presjek, a) pri obi~noj respiraciji, b) u dubokom inspiriju: J - d. re`anj, uredne je eho strukture, D - grbolika dijafragma s uvu~enjem na rubu insercije listova, uredne je {irine, hiperehogene strukture, KR - nazna~en “kometin rep” od mjehuri}a zraka na bazi plu}a.

01.J1.14. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, a) uzdu`ni proksimalni presjek, b) popre~ni proksimalni presjek:J - d. re`anj je uredne eho strukture, D - dijafragma je nejednolike {irine i zadebljana, hipere-hogena s uvu~enjem na mjestu insercije listova dijafragme, koje prominira unutar strukture re`nja, KR - nazna~eni kometin rep od mjehuri}a zraka na bazi plu}a.

01.J1.15. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, a) popre~ni proksimalni presjek, b) uzdu`ni proksimalni presjek:J - parenhim je uredne eho strukture, D - dijafragma je uredne {irine i eho strukture, uvu~ena na mjestu insercije listova, IN - insercija listova unutar parenhima je ehogene strukture a) u popre~nom i b) uzdu`nom presjeku, KR - “kometin rep” od mjehuri}a zraka na bazi plu}a.


24

01.J1.16. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, uzdu`ni presjek: J - slabije prikazan proksimalni dio re`nja zbog superpozicije rebara, D - dijafragma je {ira, hiperehogena s nazna~enim uvu~enjem, IN - insre-cija listova dijafragme unutar parenhima je hiperehogene strukture, K - kalcifikacija u paren-himu, AS - akusti~na sjena, KR - “kometin rep”.

01.J1.17. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, uzdu`ni proksimalni presjek: J - parenhim je uredne eho struk-ture, D - dijafragma je uredno svedena, uredne {irine, ^ - rub ~ahure jetre odvojen je od kon-ture dijafragme, VH - v. hepatica, VK - v. cava.

01.J1.18. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, uzdu`ni proksimalni presjek: J - parenhim jetre uredne je eho strukture, D - dijafragma je urednoga oblika i eho strukture, izgleda u`a, razdvojeni su listovi eho slike dijafragme, diferencira se ^ - ~ahura jetre i P - parijetalna pleura.

25


01.J1.19. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ddiijjaaffrraaggmmaa, desni kosi proksimalni presjek: J - parenhim jetre je uredne ehostrukture, D - dijafragma je urednoga oblika, {irine i eho strukture odvojena masnim tkivom odruba abdomena - A, VP - v. portae.

01.J1.20. JJeettrraa,, ddeessnnii rree`̀aannjj,, ooddrraazznnaa sslliikkaa cciissttee jjeettrree, uzdu`ni presjek proksimalnoga dijela: J - parenhimjetre, VH - v. hepatica, C - cista jetre, dvije C 1 - ciste iznad dijafragme su arteficijelne, pred-stavljaju odrazne slike, PP - posteriorno poja~anje odjeka iza odrazne slike.

01.J1.21. JJeettrraa,, vv.. ppoorrttaaee, lijevi kosi srednji presjek desnoga i lijevoga re`nja: J - parenhim jetre,VP - desna i lijeva grana v. portae, predstavljene u kontinuitetu kao cjevasta lu~na, anehogena struktura s hiperehogenom konturom i po~etnim ra~vi{tem d. grane, VK - v. cava,K - kralje`nica, KR - “kometin rep” od mjehuri}a plina.


26

01.J1.23. JJeettrraa,, vv..ppoorrttaaee, lijevi kosi srednji presjek desnoga i lijevoga re`nja: J - parenhim je uredne eho strukture, VP - d. grana v. portae i ra~vi{te s dvije segmentne grane, cjevastoga je oblika, an-ehogene strukture, kontura je hiperehogena, D - dijafragma, VK -v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J1.24. JJeettrraa,, vv..ppoorrttaaee, a) i b) lijevi kosi srednji presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj, uredne eho struk-ture, VP - a) l. grana v.portae je cjevastoga je oblika, duga, suàva se prema periferiji, aneho -gene strukture, kontura je hiperehogena, b) ra~vi{te l. grane v. portae, LK - lob.caudatus,LV - lig.venosum, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

27

01.J1.22. JJeettrraa,, vv..ppoorrttaaee, lijevi kosi srednji presjek lijevoga re`nja: J - parenhim jetre je uredne eho struk-ture, LVP - dio lijeve grane v.portae, u srednjem dijelu l. re`nja, cjevastoga oblika, suàva se prema periferiji, anehogene je strukture s hiperehogenom konturom, VP - po~etni vanjski tok v. portae i d.grane, @V - vanjski ù~ni vod, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.


01.J1.25. JJeettrraa,, vv.. ppoorrttaaee, desni kosi presjek hilusa: J - lijevi reànj, VP - vanjski ravni tok v. portae, prati se cijelom duljinom, cjevastoga je oblika, {irine 10 mm, anehogene je strukture, kontura je hiperehogena, nastavlja se u VL - v. lienalis, VK - v. cava, PP - nazna~eno posteriorno poja~anjeodjeka, A - aorta, AM - a. mesenterica, K - kralje`nica.

01.J1.26. JJeettrraa,, vv.. ppoorrttaaee, desni kosi presjek hilusa: J - jetra s prikazom hilusa, VP - vanjski vijugavi tok v. porte, {irine 10 mm, koja je anehogene strukture, kontura je hiperehogena, K - kralje`nica.

01.J1.27. JJeettrraa,, vv..ppoorrttaaee, desni kosi presjek hilusa: J - dio desnoga i lijevoga reànja jetre, VP - proksimalni dio vanjskoga toka v. portae, {irine do 9 mm, cjevastoga je oblika, {iri se prema distalnom toku, anehogenoga sadràja s hiperehogenom konturom, u hilusu se ra~va na dvije grane, @V - vanjski ù~ni vod, VK - v. cava.


28

29

01.J1.28. JJeettrraa,, hhiilluuss,, vvaasskkuullaarrnnee ssttrruukkttuurree, a) i b) desni kosi presjek: J - desni reànj uredne eho struk-ture, VP - v. portae, naj{ira vaskularna struktura, promjera 8 mm, @V - vanjski ù~ni vod te~e paralelno i ventralno od VP, AH - a. hepatica uska tre}a vaskularna struktura izme|u VP i @V, VH - presjek v. hepaticae, D - dijafragma, @ èludac, AS - akusti~na sjena.

01.J1.29. JJeettrraa,, hhiilluuss,, vvaasskkuullaarrnnee ssttrruukkttuurree, desni kosi presjek, pove}ana slika: J - jetra, VP - v. porta proksimalni tok, naj{ira vaskularna struktura, @V - po~etni tok vanjskoga ù~nog voda, te~e ventralno i paralelno s VP, AH - popre~ni presjek d. grane a. hepaticae.

01.J1.30. JJeettrraa,, vvaasskkuullaarrnnii ccrrttee`̀, lijevi kosi srednji presjek desnoga re`nja: J - u parenhimu poja~an periferni crte` v. portae, vidi se kao paralelne hiperehogene crtaste strukture, kod {irih se nazire anehogeni lumen, VP - dio desne grane v. portae, D - dijafragma, VK - v. cava,K - kralje`nica.


01.J1.31. JJeettrraa,, vv..ppoorrttaaee, lijevi kosi srednji presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj, VP - lijeva grana v. portae {irega je lumena uz ra~vi{te, u centralnom dijelu re`nja je uska i suàva se prema periferiji.

01.J1.32. JJeettrraa,, ppeerrzziisstteennttnnaa vv..uummbbiilliiccaalliiss, kosi presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj, VU - perzistentna v. umbilicalis kod Morbus Baumgarten, mladi} 19 godina, uska vaskularna struktura s hipereho-genom konturom te~e od predjela lig.teres u l.re`nju prema konturi i izvan nje kroz lig.falciforme.

01.J1.33. JJeettrraa,, vv..hheeppaattaattiiccaaee, lijevi kosi proksimalni presjek desnoga re`nja: LR - lijevi reànj, DR - desni reànj, SVH - srednja v.hepatica, kirur{ka granica izme|u re`njeva, vidi se kao ravna, duga cjev-asta anehogena struktura, koja te~e koso od v.cavae prema lateralno i suàva se prema peri-feriji, kontura je nje`na, LVH - lijeva v.hepatica je cjevasta anehogena struktura, te~e okomito od v.cavae prema ventralno, ~ini granicu izme|u medijalnoga segmenta (MS) i lateralnoga (LS)l. re`nja, DVH - desna v. hepatica je naj{ira cjevasta anehogena struktura, te~e od v.cavae horizontalno prema periferno, suàva se, kontura je dijelom hiperehogena, DVH ~ini granicu izme|u ventralnog segmenta (VS) i dorzalnog segmenta (DS) d. re`nja, VK - v.cava, D - dijafragma.


30

31

01.J1.34. JJeettrraa,, lliijjeevvaa vv.. hheeppaattiiccaa,, aakkcceessoorrnnee ggrraannee, lijevi kosi proksimalni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj,LVH - l. v.hepatica, cjevasta anehogena struktura s nje`nim konturama, te~e od VK okomito prema ventralno, ima dvije dodatne uè cjevaste strukture s istim u{}em, VK - v. cava,D - dijafragma.

01.J1.35. JJeettrraa,, vv.. hheeppaattiiccaaee,, aakkcceessoorrnnee ggrraannee, lijevi kosi proksimalni presjek: J - parenhim desnoga i lijevoga re`nja, SVH - srednja v. hepatica je cjevasta anehogena struktura s nje`nom konturom,te~e koso od VK prema lateralno i u blizini {irokoga u{}a prima dvije uè grane, LVH - lijeva v. hepatica, te~e vertikalno od VK prema ventralno, tri uè grane imaju {ire zajedni~ko u{}e,VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J1.36. JJeettrraa,, ssrreeddnnjjaa vv.. hheeppaattiiccaa, lijevi kosi proksimalni presjek: DR - desni reànj, LR - lijevi reànj, SVH - srednja v.hepatica je duga, uà cjevasta anehogena struktura te~e koso od VK prema lateralno, ~ini granicu d. i l. re`nja jetre, LVH - lijeva v. hepatica, dijelom prikazana, {irega je lumena, u centralnom dijelu manjeg l. re`nja. VK - v. cava, D - dijafragma.


01.J1.37. JJeettrraa,, lliijjeevvaa vv.. hheeppaattiiccaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj, LVH - lijeva v. hepatica je cjevasta anehogena struktura nje`ne konture, te~e od VK vertikalno i ventralno lu~no prema kaudalnom rubu re`nja i postepeno se suàva, VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J1.38. JJeettrraa,, vv.. hheeppaattiiccaaee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: LR - lijevi reànj jetre, SVH - srednja v. hepatica te~e koso od VK, prema kaudalno i ventralno, DVH - desna v. hepatica te~e vi{ehorizontalno od VK, prema kaudalno, VSD - ventralni segment d. re`nja, DSD - dorzalni segmentd. re`nja, D - dijafragma.

01.J1.39. JJeettrraa,, lliigg.. tteerreess, lijevi reànj a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek: J - l. reànj, LT - lig. teres upopre~nom presjeku je trokutasta hiperehogena struktura s nazna~enom akusti~nom sjenom - AS,u uzdu`nom presjeku je linearnoga trakastog oblika, hiperehogene strukture, VP - v. porta, VK - v. cava.


32

33

01.J1.40. JJeettrraa,, lliigg.. tteerreess, popre~ni srednji presjek lijevoga re`nja: J - izduèni l. reànj, LT - lig. teres je plo~asta hiperehogena struktura u srednjem dijelu l. re`nja, AS - akusti~na sjena, @M - ù~ni mjehur, VP - v. portae, AH - a. hepatica, AM - a. mesenterica, A - aorta, VK - v. cava, K - kralje`nica.

01.J1.41. JJeettrraa,, lliigg.. tteerreess, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja pod br. 40: J - l. reànj, LT - lig. teres je linearnatrakasta hiperehogena struktura ide od VP - lijeve grane v. portae prema kaudalnom rubu re`nja, @ - èludac, AS - akusti~na sjena.

01.J1.42. JJeettrraa,, lliigg.. tteerreess, popre~ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj izduljen sa suènjem na mjestu lig.teres - LT, koji se nalazi uz dorzalni rub re`nja kao hiperehogena ovalna struktura s u{iljenimrubovima, VL - v. lienalis, VP - v. portae, AM - a. mesenterica, A - aorta,VK - v. cava, K - kralje`nica.


01.J1.43. JJeettrraa,, lliigg.. tteerreess, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja pod br. 42: J - l. reànj je uzak i u{iljen,LT - lig. teres se prati uz dorzalnu konturu re`nja kao {iroka, trakasta hiperehogena struktura od VP - l. grane v. portae do vrha re`nja.

01.J1.44. JJeettrraa,, lliigg.. ffaallcciiffoorrmmee, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj ima {irok kut kaudalnog ruba,LF - lig.falciforme je linearna trakasta hiperehogena struktura koja se nastavlja na LT - lig. teresventralno prema trbu{noj stijenci, TS - trbu{na stijenka, linea alba,A - aorta, @ - èludac.

01.J1.45. JJeettrraa,, lliigg.. vveennoossuumm,, lloobb.. ccaauuddaattuuss, popre~ni proksimalni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj,VP - grana v. portae, LV - lig. venosum je linearni hiperehogeni tra~ak, koji ide od medijalne konture jetre prema lateralno i ~ini ventralnu konturu LK - lob. caudatusa od kojeg se dorzalnonalazi VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.


34

35

01.J1.46. JJeettrraa,, lliigg.. vveennoossuumm,, lloobb.. ccaauuddaattuuss, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja pod br. 45: J - l. reànj,LV - lig.venosum je lu~na uska trakasta hiperehogena struktura, ~ini ventralnu granicu LK - lob. caudatusa, koji je ovalnoga oblika, uz njegovu dorzalnu konturu nalazi se VK - v. cava, VP - v. porta.

01.J1.47. JJeettrraa,, lliigg.. vveennoossuumm,, lloobb.. ccaauuddaattuuss, lijevi reànj a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek: J - l.reànj,LV - lig. venosum je u uzdu`nom presjeku kratka linearna hiperehogena struktura koja se nalazi horizontalno od medijalnog ruba jetre prema lateralno, u uzdu`nom presjeku je uska line-arna struktura od kranijalnoga do kaudalnoga ruba jetre, odvaja LK - lob. caudatus, koji ima pravokutan oblik, VK - v.cava, A - aorta, K - kralje`nica, VP - v. portae.

01.J1.48. JJeettrraa,, lliigg.. vveennoossuumm,, lloobb.. ccaauuddaattuuss, lijevi reànj a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek: J - l. reànj,LV - lig. venosum je linearna uska hiperehogena struktura, u oba presjeka je lu~noga oblika, LK - lob. caudatus je voluminozniji, ima oblika badema, prominira van konture l. re`nja, VK - v. cava, D - dijafragma, A - aorta, K - kralje`nica.


01.J1.49 JJeettrraa,, lloobb.. qquuaaddrraattuuss, lijevi reànj a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek: J - l. reànj, LT - lig. teresje zvjezdastoga oblika, hiperehogen u srednjem dijelu re`nja, LV - lig. venosum je izrazitije lu~noga oblika, LKV - lob. quadratus je kvadrati~ni ventrokaudalni dio l. re`nja kaudalno od lig. teres i l. grane v. porte - LVP, LV - lob. caudatus je ovalnoga oblika, voluminozniji, VP - v. portae, VC - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J1.50. JJeettrraa,, lloobb.. qquuaaddrraattuuss, lijevi reànj jetre, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek: J - l. reànj u ventromedijalnom dijelu je uzak, u{iljen, hipoplasti~an, LT - lig. teres, LV - lig.venosum, LKV - lob. quadratus je hiperplasti~an, ventrolateralnu konturu ~ini lig. teres, a dorzalnu lig. venosum,LK - lob. caudatus je u popre~nom presjeku pravokutnoga oblika, a u uzdu`nom presjeku je ovalan, VK - v. cava, A - aorta, C - crijevo, AS - akusti~na sjena.

01.J1.51. JJeettrraa,, aakkuussttii~~nnaa ssjjeennaa,, ““kkoommeettiinn rreepp””, popre~ni presjek lijevi re`nja: J - l. reànj, LT - lig. teres, AS - akusti~na sjena je anehogena, o{tro ograni~ena, lepezasta zona u dorzalnom smjeru snopa UZ valova, LV - lig. venosum, LK - lob. caudatus, VK - v. cava, VP - v. portae, K - kralje`nica,@ - èludac s teku}im anehogenim sadràjem, KR - “kometin rep” od mjehuri}a zraka u èlucu je hiperehogeni uski tra~ak, koji se divergentno {iri prema dorzalno.


36

37

01.J1.52. SSiittuuss vviisscceerruumm iinnvveerrssuuss, jetra, popre~ni presjek: LR - l. reànj na desnoj strani tijela, DR - desni reànj ispod lijevoga rebrenoga luka, LV - lig. venosum, LK - lob. caudatus, VP - v. portae,VK - v. cava nalazi uz lijevi rub kralje`nice - K, JE - jednjak smje{ten desno od v. cavae.

01.J1.53. SSiittuuss vviisscceerruumm iinnvveerrssuuss, popre~ni presjek jetre, isti pacijent pod br. 52: LR - l. reànj, usmjeren desno, G - glava gu{tera~e je lijevo, VL - v. lienalis s konfluensom na lijevoj strani, VK - v. cava smje{tena uz lijevi rub kralje`nice - K, AS - akusti~na sjena od crijeva - C, A - aorta je mediponi-rana, vi{e uz desni rub kralje`nice.


01.J2.01 HHeeppaattoommeeggaalliijjaa, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - u presjeku na donjem rubu sternuma l. reànj je pove}an, {iri je i dulji, lateralni rub je pod l. rebrenim lukom, eho struktura je uredna,konture su glatke, LV - lig. venosum, LK - lob. caudatus, VK - v. cava.

01.J2.02. HHeeppaattoommeeggaalliijjaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - u mediosagitalnom presjeku l. reànj je pove}an, izduljen, vrh seè van {irine skena koji daje konveksna sonda, uredne je eho strukture, konture su glatke, LK - lob. caudatus je pove}an, LV - lig. venosum, VK - v. cava.

01.J2.03. HHeeppaattoommeeggaalliijjaa, popre~ni presjek d. re`nja: J - d. reànj je pove}an, vidi se veliki dio parenhimad. re`nja ispod donjega ruba d. reberenoga luka, lateralno od medioklavikularne linije, eho struktura je homogena, srednje ehogena, konture su glatke, B - d. bubreg, popre~ni presjek, VR - v. renalis, VK - v. cava, K - kralje`nica.


38

Difuzne promjene jetre

01.J2.04. HHeeppaattoommeeggaalliijjaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je pove}an, donji rub re`njaseè znatno ispod donjega ruba uzdu`noga presjeka desnoga bubrega - B, parenhim je homogen,srednje ehogen, konture su glatke.

01.J2.05. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, ppoo~~eettnnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je uredne veli~ine, parenhim je homogen, ne{to ja~e ehogenosti u odnosu na parenhim desnogabubrega - B, VH - v. hepatica, D - dijafragma.

01.J2.06. SStteettaaoozzaa jjeettrree,, ssrreeddnnjjee iizzrraa`̀eennaa,, ““ssvvjjeettllaa”” jjeettrraa, popre~ni srednji presjek: J - d. reànj je uredneveli~ine, parenhim je homogen, srednje poja~ane ehogenosti, VP - ra~vi{te d. grane v. portae, VK - v. cava, D - dijafragma.

39

Difuzne promjene jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

01.J2.07. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, jjaakkoo iizzrraa`̀eennaa,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je uredne veli~ine, parenhim je homogen, hiperehogen s posteriornim slabljenjem odjeka - PS, vaskularni crte` slabo izraèn, D - dijafragma, B - d. bubreg.

01.J2.08. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, jjaakkoo iizzrraa`̀eennaa,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa, stanje poslije kemoterapije, uzdu`ni presjek desnogare`nja: J - d. reànj je uredne veli~ine, parenhim je homogen, hiperehogen s posteriornim slabljenjem odjeka - PS, D - dijafragma, B - d. bubreg.

01.J2.09. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, ssrreeddnnjjee iizzrraa`̀eennaa,, ““ssvvjjeettllaa”” jjeettrraa, akutna hepatorenalna insuficijencija, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj izgleda pove}an u odnosu na d. bubreg, ali je bubreg smanjen, te je veli~ina jetre u fiziolo{kim granicama, parenhim je homogen, poja~ane ehogenosti, B - d. bubreg manji, parenhim uì, poja~ane ehogenosti, VK - v. cava, K - kralje{ci, AS - akusti~na sjena.


40

01.J2.10. FFookkaallnnaa sstteeaattoozzaa jjeettrree, stanje poslije poroda, kosi presjek lijevoga re`nja: J - l. re`anj je srednjeveli~ine, parenhim je uredne ehogenosti, F - fokalna steatoza, nepravilne zone poja~ane ehogenosti, VP - v. portae.

01.J2.11. FFookkaallnnaa sstteeaattoozzaa jjeettrree, pove}ani dijelovi presjeka uz hilus jetre: J - a) i b) parenhim lijevoga re`nja ne{to ja~e ehogenosti, F - fokalna steatoza su hiperehogene zone nepravilnoga oblika, jasne konture, VP - v. portae.

01.J2.12. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, rreeggeenneerraacciijjsskkaa zzoonnaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj je pove}an, parenhim je poja~ane ehogenosti, RZ - regeneracijska zona je fokalna zona hipoehogene struk-ture, nepravilnoga oblika.

RZ

41


01.J2.13. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa,, aallkkoohhoollnnaa bboolleesstt, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - jetra je jako pove}ana, parenhim je homogen, hiperehogene strukture, vaskularni crte` slabo uo~ljiv,B - d. bubreg, @M - `u~ni mjehur.

01.J2.14. SStteeaattoozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa,, aallkkoohhoollnnaa bboolleesstt, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj je srednje pove}an, parenhim je homogen, hiperehogene strukture s posteriornim slabljenjem odjeka - PS, vaskularni crte` je slabo uo~ljiv, D - dijafragma, B - d. bubreg.

01.J2.15. GGlliikkooggeennoozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa, dje~ak 13 mjeseci, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - jetra jejako pove}ana, parenhim je hiperehogen sa zonama manje poja~ane ehogenosti, homogenogaizgleda, D - dijafragma, B - d. bubreg.


42

D

J

PS

B

43

01.J2.16. GGlliikkooggeennoozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa, dje~ak 4 godine, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je enormno pove}an, parenhim je homogen, hiperehogene strukture, VH - v. hepatica,B - d. bubreg, K - kralje`nica, D - dijafragma, A - rub abdomena.

01.J2.17. AAmmiillooiiddoozzaa jjeettrree,, ““ssvvjjeettllaa”” jjeettrraa, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je pove}an, parenhim je ehogeniji, nehomogen, vaskularni crte` slabo izraèn, D - dijafragma.

01.J2.18. AAkkuuttnnii hheeppaattiittiiss, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj jetre su pove}ani, parenhim je uredne eho strukture, LK - lob. caudatus, D - dijafragma, A - aorta, K - kralje`nica.


01.J2.19. AAkkuuttnnii hheeppaattiittiiss, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj je pove}an, parenhim je homogen, hipoehogene strukture, LK - lob. caudatus, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J2.20. AAkkuuttnnii hheeppaattiittiiss, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je uredne veli~ine, parenhimje homogen, hipoehogene strukture s poja~anim perifernim crteèm v. porte, podsje}a na “zvjezdano nebo”, D - dijafragma, @M - ù~ni mjehur, VK - v. cava, K - kralje`nica.

01.J2.21. AAkkuuttnnii hheeppaattiittiiss, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je enormno pove}an,kontura je zaobljena, parenhim je gotovo anehogen, vide se periferni ogranci v. porte kao “zvjezdano nebo”.


44

@M

VK

K

D

45

01.J2.22. KKrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je uredne veli~ine, parenhimje ehogenije strukture, poja~an periferni crte` v. porte, poput “snije`nih pahuljica”, D - dijafragma,@M - ù~ni mjehur.

01.J2.23. KKrroonnii~~nnii pprrooggrreessiivvnnii hheeppaattiittiiss, presjek desnoga re`nja jetre J - d. reànj je jako pove}an, parenhim je nehomogene strukture, poja~ane ehogenosti, vaskularni crte` slabo vidljiv.

01.J2.24. KKrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss,, ppoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, lijevi kosi presjek jetre: J - jetra je pove}ana, parenhimje srednje poja~ane ehogenosti, nehomogene strukture, periferni crte` v. porte je manje poja~an kao “snije`ne pahuljice”, VP - po~etne grane v. porte jako pro{irene, PP - posteriorno poja~anje odjeka vidi se iza naj{ire grane, VK - v. cava.


01.J2.25. SSpplleennoommeeggaalliijjaa kod pacijenta pod br. 24: S - slezena je pove}ana, najdu`i promjere iznosi2oo mm, parenhim je homogen, uredne ehogenosti, VL - pro{irene grane v. lienalis.

01.J2.26. KKrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss,, ppeerriippoorrttaallnnaa ffiibbrroozzaa:: a) lijevi kosi presjek jetre, J - parenhim je homogene, uredne ehogenosti, VP - ra~vi{te v. porte, rubno hiperehogene fibrozne promjene, b) kosi proksimalni presjek jetre, J - parenhim je uredne eho strukture, VP - manje poja~an periferni crte` v. porte, kao “snije`ne pahuljice”, a) i b) D - dijafragma, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J2.27. CCiirroozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj je srednje veli~ine, parenhim je hiperehogene homogene strukture, PS - izrazito pasteriorno slabljenje odjeka,D - dijafragma, B - d. bubreg.


46

47

01.J2.28. CCiirroozzaa jjeettrree,, ““ssjjaajjnnaa”” jjeettrraa,, aallkkoohhoollnnaa bboolleesstt, kosi presjek desnoga re`nja: J - parenhim je homogen, hiperehogene strukture, PS - izrazito posteriorno slabljenje odjeka, D - dijafragma.

01.J2.29. CCiirroozzaa jjeettrree,, aallkkoohhoollnnaa bboolleesstt jjeettrree, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je pove}an, parenhim je grube, nehomogene strukture, srednje ehogen, B - d. bubreg.

01.J2.30. CCiirroozzaa jjeettrree,, aallkkoohhoollnnaa bboolleesstt jjeettrree,, `̀uu~~nnii mmjjeehhuurr, uzdu`ni presjek jetre pod br. 29: J - jetra je pove}ana, parenhim je nehomogene strukture, @M - ù~ni mjehur uèg lumena, stijenka je zadebljana, vanjska kontura je valovita.


01.J2.31. CCiirroozzaa jjeettrree,, nnoodduullaarrnnaa, kosi presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je pove}an, kontura je zaobljena,parenhim je nehomogene mrljaste strukture, vaskularni crte` se ne diferencira.

01.J2.32. CCiirroozzaa jjeettrree,, nnoodduullaarrnnaa, ù~ni mjehur, uzdu`ni presjek desnoga re`nja pod br. 31: J - parenhim je nehomogene mrljaste strukture, @M - ù~ni mjehur je smanjen, stijenka pro{irena, hipereho-gene strukture, vanjska kontura valovita, KR - “kometin rep”.

01.J2.33. CCiirroozzaa jjeettrree,, nnoodduullaarrnnaa, popre~ni presjek jetre: J - pove}ana je jetra, parenhim je nehomogen, zapaàju se sitne mrljaste hiperehogene promjene, VP - grane v. porte, A - aorta, K - kralje`nica.


48

49

01.J2.34. CCiirroozzaa jjeettrree,, nnoodduullaarrnnaa, lijevi kosi presjek d. re`nja: J - jetra je srednje veli~ine, parenhim neho-mogen, mrljast, sitne hiperehogene fokalne promjene, kontura valovita, A - po~etni ascites.

01.J2.35. CCiirroozzaa jjeettrree,, nnoodduullaarrnnaa, kosi presjek desnoga re`nja: J - parenhim je mrljaste strukture s multi-plim razli~ito velikim hiperehogenim fokalnim promjenama, kontura je valovita.

01.J2.36. AAeerroobbiilliijjaa,, presjek jetre: J - parenhim je uredne ehogenosti s mnogobrojnim mrljastim i dugulj-astim, nepravilnim hiperehogenim promjenama, koji nazna~eno konvergiraju prema srednjem dijelu jetre, odgovaraju zraku u intrahepatalnim `u~nim vodovima.


01.J2.37. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrrooffii~~nnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - jetra je smanjena, parenhim je poja~ane ehogenosti, sa sitnim fokalnim hiperehogenim promjenama, kontura je glatka,@M - `u~ni mjehur uredne veli~ine, oblika i eho strukture (linearni artefakt), A - obilan ascites s ehogenijim sedimentom dorzalno, PP - posteriorno smanjenje odjeka

01.J2.38. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrrooffii~~nnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - jetra je jako smanjena, parenhimhiperehogen, kontura je glatka, A - obilan ascites, PP - posteriorno poja~anje odjeka.

01.J2.39. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrrooffii~~nnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek l. re`nja: J - l. re`anj je manji, parenhim je grublje eho strukture, kontura nazna~eno valovita, LT - lig. teres, LF - lig. falciforme, VP - lijeva grana v. porte, AS - akusti~na sjena, A - ascites, C - crijeva.


50

51

01.J2.40. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrrooffii~~nnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj je smanjen i deformiran,parenhim je bez vidljivih promjena, kontura dijelimice sitno valovita, LF - lig. falciforme,@M - ù~ni mjehur srednje veli~ine, nepravilnoga oblika, stijenka je pro{irena, hiperehogena u lumenu se vidi kamenac -K, A - ascites, D - dijafragma.

01.J2.41. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrrooffii~~nnii ssttaaddiijj, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj je izrazito smanjen, parenhim je bez vidljivih promjena strukture, kontura nazubljena, A - obilan ascites.

01.J2.42. CCiirroozzaa jjeettrree,, aattrriiffii~~nnii ssttaaddiijj, portalna hipertenzija, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj je manji, ne{to ehogeniji, izgleda homogene eho strukture, ali je kontura re`nja valovita.


01.J2.43. CCiirroozzaa jjeettrree,, ppoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, pacijent pod br. 42, presjek desnoga re`nja: J - parenhim jetre je ehogeniji, izgleda homogen, ali je kontura valovita, VP - grana v. porte je jako pro{irenaa kontura {iroka i hiperehogena, A - ascites.

01.J2.44. CCiirroozzaa jjeettrree,, sseekkuunnddaarrnnee pprroommjjeennee `̀uu~~nnooggaa mmjjeehhuurraa, isti pacijent pod br. 42, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - vrh l. re`nja s valovitom konturom, @M - `. mjehur je slabo ispunjen, stjenka jejednoli~no zadebljana, srednje ehogene strukture, sadr`aj u lumenu je homogen, VP - v. porta, A - ascites.

01.J2.45. CCiirroozzaa jjeettrree,, sspplleennoommeeggaalliijjaa, pacijent pod br. 42, popre~ni presjek slezene: S - slezena je pove}ana, najdu`i promjer iznosi 177 mm, struktura je homogena uredne ehogenosti, VL - presjeci vijugave lijenalne vene, C - crijevo, AS - akusti~na sjena.


52

53

01.J2.46. CCiirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, isti pacijent pod br-42, uzdu`ni presjek male zdjelice: A - obilan anhogeni homogeni teku}i sadr`aj u peritonealnom prostoru, C - dio vijuge crijeva, U - uterus.


01.J3.01. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - jetra je uredne veli~ine, parenhimje homogen, uredne ehogenosti, VP - pro{irene, dobro izra`ene manje grane v. portae,D - dijafragma.

01.J3.02. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, desni kosi presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 01: J - re`anjje uredne veli~ine i eho strukture, VP - vanjski tok v. portae, {irine 19 mm, AH - a. hepatica,VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J3.03. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, sspplleennoommeeggaalliijjaa,, kkoollaatteerraallnnii kkrrvvoottookk, uzdu`ni presjek slezene, isti pacijent pod br. 01: S - slezena je pove}ana, promjera 195 mm, uredne je eho strukture, V - okrugle, ovalne, lu~ne anehogene strukture su varikozno promijenjene kolateralne vene.


54

Vaskularne promjene jetre

55

01.J3.04. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, popre~ni proksimalni presjek desnoga re`nja jetre: J - jetra je pove}ana, parenhim je homogen, poja~ane ehogenosti, VP - izra`ene, {ire periferne grane v. portae,D - dijafragma.

01.J3.05. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, lijevi kosi proksimalni presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 04:J - parenhim je ehogeniji, VP - glavni ogranci v. portae, {irina lumena je u fiziolo{kim granicama,VH - hepatalna vena, VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J3.06. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, desni kosi presjek hilusa jetre, isti pacijent pod br. 04: J - parenhim je ehogenije strukture, VP - v. portae je pro{irena u vanjskom toku {irine 19,6 mm, LT - lig. teres.

Vaskularne promjene jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

01.J3.07. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, uzdu`ni presjek v. lienalis, isti pacijent pod br. 04: VL - lijenalna vena je prosje~ne {irine, KO - konfluens lijenalne i gornje mesenteri~ne vene je pro{iren, K - kralje`nica,G - gu{tera~a.

01.J3.08. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, vv.. mmeesseenntteerriiccaa ssuupp.., a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek, isti pacijent pod br. 04: KO - konfluens v. porte pro{iren, VL - v. lienalis izgleda {ira, nego na slici 07, G - gu{tera~a, A - aorta, VMS - uzdu`ni presjek, v. mesenterica je jako pro{irena, pribli`no {irineaorte.

01.J3.09. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, vv.. mmeesseenntteerriiccaa isti pacijent pod br. 04: a) popre~ni presjek: VMC - v. mesentericasup. pribli`ne {irine kao i aorta, AMS - a. mesenterica sup., A - aorta, VK - v. cava, K - kralje`nica, C - crijevo; b) uzdu`ni presjek: VMS - distalni tok v. mesentericae sup., C - crijevo.


56

57

01.J3.10. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, sspplleennoommeeggaalliijjaa, popre~ni presjek slezene, isti pacijent pod br. 04.: S - slezena, parenhim je homogen uredne ehogenosti, promjera 124 mm, VL - nagla{ene granev. lienalis.

01.J3.11. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, cciirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, lijevi kosi presjek desnoga re`nja: J - jetra je manja, parenhim izgleda homogen, uredne ehogenosti, kontura je glatka s uvu~enjima, A - subdijafra-gmalno manji ascites, K - kralje`nica.

01.J3.12. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, cciirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, kosi presjek lijevoga re`nja, isti pacijent pod br. 11: J - parenhim jetre izgleda uredne eho strukture, kontura je grubo valovita, LC - lig. coronarium,A - ascites.


01.J3.13. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, cciirroozzaa jjeettrree, popre~ni presjek l. re`nja, isti pacijent pod br. 11: J - l. reànjjetre voluminozniji u odnosu na desni, izgleda uredne eho strukture, VP - l. grana v. portae prati se cijelom duìnom re`nja, LT - lig. teres, pro{iren, LV - lig. venosum, LK - lob. caudatus, VK - v. cava.

01.J3.14. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, sspplleennoommeeggaalliijjaa, popre~ni presjek slezene, isti pacijent pod br. 11: S - sle-zena je pove}ana, promjera 210 mm, parenhim je homogen, uredne ehogenosti, VL - grane v. lienalis ja~e izraène, vijugavoga toka.

01.J3.15. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss, presjek jetre: a) popre~ni presjek lijevoga re`nja, J - l. reànj je srednje veli~ine, parenhim izgleda homogen, uredne ehogenosti, kontura je glat-ka, VP - l. grana v. portae je jako pro{irena, {irina lumena do 18 mm, b) desni kosi presjek hilusa, J - l. reànj je uredne eho strukture, VP - vanjski tok v. portae koja je pro{irena do 21 mm.


58

59

01.J3.16. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss,, `̀uu~~nnii mmjjeehhuurr, uzdu`ni presjek `u~noga mjehura, isti pacijent pod br.15: @M - `. mjehur je manji, savijen u infundibulumu, stijenka je pro{irena, poja~ane ehogenosti, J - vrh lijevoga re`nja jetre, VK - v. cava.

01.J3.17. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkoollaatteerraallnnee vveennee, popre~ni presjek slezene, isti pacijent pod br.15:S - slezena je ve}a, promjera 122,5 mm, parenhim je homogen, uredne ehogenosti, V - variko-zno promijenjene kolateralne vene, R - reverberacija.

01.J3.18. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkoollaatteerraallnnee vveennee, kosi presjek kranijalnoga pola slezene: S - slezena je pove}ana, uredne eho strukture, V - varikozno promijenjene kolaterale u projekciji gastri~nih vena, B - gornji pol lijevoga bubrega.


01.J3.19. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkoollaatteerraallnnee vveennee, interkostalni presjek kranijalnoga pola slezene: S - sle-zena je lako pove}ana, uredne eho strukture, V - varikozno promijenjene kolateralne vene u projekciji gastri~nih vena, AS - akusti~na sjena od rebara.

01.J3.20. PPoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa,, kkoollaatteerraallnnee vveennee, kosi presjek kaudalnoga pola slezene: S - slezena je lako pove}ana, eho struktura je u fiziolo{kim granicama, V - {iroka vijugava vena u projekciji lijeve renalne vene.

01.J3.21. MMoorrbbuuss CCrruuvveeiillhhiieerr--BBaauummggaarrtteenn, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. re`anj je pove}an, parenhim homogen, srednje poja~ane ehogenosti, VU - v. umbilicalis otvorenoga lumena, nema znakova portalne hipertenzije, VP - l. grana v. portae.


60

61

01.J3.22. MMoorrbbuuss CCrruuvveeiillhhiieerr--BBaauummggaarrtteenn, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - vrh l. re`nja jetre, koja je uredne veli~ine i eho strukture, VU - v. umbilcalis {iroko otvorenoga lumena, slu~ajni nalaz.

01.J3.23. SSiinnddrroomm CCrruuvveeiillhhiieerr--BBaauummggaarrtteenn,, ppoorrttaallnnaa hhiippeerrtteennzziijjaa, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre:J - l. re`anj je smanjen, parenhim je hiperehogen, kontura glatka, A - obilan ascites, LF - dio presjeka lig. falciforme, VU - po~etni prikaz v. umbilicalis kao okrugla anehogena promjena uligamentu.

01.J3.24. SSiinnddrroomm CCrruuvveeiillhhiieerr--BBaauummggaarrtteenn, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. re`anj je jako smanjen, parenhim je hiperehogene strukture, kontura sitno valovita, LF - lig. falciforme,VU - v. umbilicalis rekanalizirana, vijugavog toka, AS - nazna~ena akusti~na sjena od ligamenta, A - obilan ascites.


01.J3.25. SSiinnddrroomm CCrruuvveeiillhhiieerr--BBaauummggaarrtteenn, uzdu`ni mediosagitalni presjek abdomena: a) ispod lijevoga re`nja jetre, LF - lig. falciforme, VU - v. umbilicalis je rekanalizirana, A - ascites, J - rub jetre,b) presjek u predjelu umbilikusa, VU - terminalni dio v. umbilicalis, U - projekcija umbilikusa,A - ascites, C - crijeva.

01.J3.26. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, lijevi kosi proksimalni presjek jetre: J - jetra je uredne veli~ine, parenhim je homogen, uredne ehogenosti, hepatalne vene su dobro ispunjene, {irega lumena, DVH - desnav. hepatica je ja~e pro{irena, promjera 14 mm, SVH - srednja v. hepatica, LVH - lijeva v. hepatica,VK - v. cava, KR - “kometin rep”, D - dijafragma.

01.J3.27. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, lijevi kosi presjek lijevoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 26: J - re`anj je uredne veli~ine, parenhim je uredne eho strukture, LVH - lijeva v. hepatica je pro{irena i ima akcesornu granu sa zajedni~kim u{}em, VK - v. cava, KR - “kometin rep”.


62

a b

63

01.J3.28. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 26: J - l. reànj je pove}an, parenhim je homogen, poja~ane ehogenosti, VH - terminalni tok pro{irene hepatalnevene, VK - v. kava dobro punjena, linearnog toka, VP - v. portae, AH - a. hepatica.

01.J3.29. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, lijevi kosi proksimalni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj, parenhim je manje homogen, ehogeniji, pro{irene su hepatalne vene, LVH - lijeva v. hepatica ima tri grane, SVH - srednja v. hepatica ima dvije grane, DVH - desna v. hepatica je u terminalnom toku podjednake{irine kao v. cava, VK - v. cava je dobro punjena, pro{irena, D - dijafragma.

01.J3.30. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, presjeci vene kave, isti pacijent pod br. 29: a) popre~ni presjek subdijafrag-malnog toka, VK - v. cava je pro{irena, {irina ve}a od aorte, A - aorta, J - lijevi reànj jetre,K - kralje`nica; b) uzdu`ni presjek subhepatalnog toka v. kave, J - l. reànj jetre.


a b

01.J3.31. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, lijevi kosi proksimalni presjek jetre: J - desni i lijevi re`anj jetre, veli~ina je u fiziolo{kim granicama, parenhim je homogen, ehogenost je u fiziolo{kim granicama, hepatalne vene su jako pro{irene, LVH - lijeva v. hepatica, SVH - srednja v. hepatica, DVH - desna v. hepatica,VK - v. cava je pro{irena, D - dijafragma.

01.J3.32. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, lijevi kosi distalniji presjek jetre od presjeka pod br. 31: DVH - desna v. hepaticabolje prikazana, kao i presjek v. cavae - VK.

01.J3.33. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, popre~ni proksimalni presjek lijevoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 31:J - l. re`anj jetre, LVH - jako pro{irena lijeva v. hepatica i njezine grane, VK - v. cava u popre~nompresjeku jako pro{irena, PP - posteriorno poja~anje odjeka.


64

65

01.J3.34. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 31: J - d. reànj jetre,SVH - srednja v. hepatica, DVH - desna v. hepatica, D - dijafragma.

01.J3.35. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa, uzdu`ni presjek v. cavae, isti pacijent pod br. 31: VK - v. cava, subhepatalni tok, lumen je pro{iren do 26 mm, J - l. reànj jetre, VH - v. hepatica, VP - v. portae.

01.J3.36. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, pplleeuurraallnnii iizzlljjeevv, a) lijevi kosi proksimalni presjek jetre, b) lijevi kosi srednji presjekjetre: J - jetra je ve}a, parenhim je uredne eho strukture, hepatalne vene su jako pro{irene, u proksimalnom presjeku se vide u{}a, u srednjem su prikazani srednji dijelovi toka, DVH - desnav. hepatica, SVH - srednja v. hepatica, LVH - lijeva v. hepatica, VK - v. cava, PI - pleuralni izljev jeanehogeni sadràj dorzalno od dijafragme, u popre~nom presjeku vi{e je lokaliziran medijalno.


01.J3.37. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, pplleeuurraallnnii iizzlljjeevv,, aasscciitteess, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 36: J- d. reànj, hepatalne vene su pro{irene, SVH - srednja v. hepatica, DVH - desna v. hepatica,A - ascites je anehogeni sadràj izme|u dijafragme i kranijalne konture jetre, PI - pleuralni izljev je anehogeni sadràj kranijalno od dijafragme, kaudalno od baze plu}a - P, S - srce,VK - v. cava.

01.J3.38. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, cciirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, lijevi kosi proksimalni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj,jetra je smanjena, parenhim je poja~ane ehogenosti, periferni crte` v. portae je nazna~eno poja~an, tipa “snje`nih pahuljica”, VK - v. kava je jako pro{irena, pro{irene hepatalne vene lijeva- LVH, srednja - SVH, A - ascites, D - dijafragma.

01.J3.39. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, cciirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, uzdu`ni lateralni presjek desnoga re`nja, isti pacijent podbr. 38: J - reànj je smanjen, parenhim je poja~ane ehogenosti, kontura nazubljena, D - dijafragma,A - ascites.


66

67

01.J3.40. KKaarrddiijjaallnnaa ssttaazzaa,, cciirroozzaa jjeettrree,, aasscciitteess, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja, isti pacijent pod br. 38:J - l. re`anj je smanjen, parenhim je poja~ane ehogenosti, kontura nazubljena, VH - v.hepatica, VK - v. cava je jako pro{irena a, promjera 31 mm, A - ascites, L - lig. coronarium.

01.J3.41. SSiinnddrroomm BBuudddd--CChhiiaarrii, popre~ni proksimalni presjek jetre: J - jetra je ve}a, parenhim je homogen, srednje ehogen, VK - v. cava je ispunjena ehogenom strukturom tromba, hepatalne vene su pro{irene, LVH - lijeva, SVH - srednja.

01.J3.42. TTrroommbb vveennaaee ppoorrttaaee, desni kosi presjek hilusa jetre: J - parenhim jetre je ehogeniji, izgleda homogen, VP - proksimalni tok v. porte, T - tromb v. portae je ovalna ehogena struktura koja ispunjava lumen, L^ - limfni ~vor.


01.J4.01. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re`anj je uredne veli~ine, parenhim je homogen, srednje ehogen, C - cista je malo ovalna, anehogena struktura, prom-jera 30 mm, o{tre konture s PP - posteriornim poja~anjem odjeka i uskom lateralnom AS - aku-sti~nom sjenom, D - dijafragma.


68

Ciste jetre

01.J4.02. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, popre~ni proksimalni presjek desnoga re`nja jetre: C - cista je okruglogaoblika, anehogene strukture, promjera 41 mm, kontura je pravilna o{tra, PP - posteriorno poja~anje odjeka, AS - akusti~na sjena tangencijalno uz rub ciste, J - parenhim jetre je uredne eho strukture.

01.J4.03. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re`anj jetre, C - cista je ovalnoga oblika, anehogene strukture, kontura je nje`na slabo diferencirana, promjera do 38 mm, D - dijafragma, B - desni bubreg.

69

01.J4.04. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, popre~ni proksimalni presjek jetre: J - desni i lijevi re`anj su uredne eho strukture, C - cista u kranijalnom dijelu l. re`nja uz dorzalnu konturu jetre, promjera 18 mm,PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.

01.J4.05. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, lijevi kosi presjek desnoga re`nja: J - parenhim jetre je uredne eho strukture, C - cista uz ventralnu konturu d. re`nja, promjera do 60 mm, PP - posteriorno poja~anje odjeka je nazna~eno, @M - `u~ni mjehur, D - dijafragma.

01.J4.06. JJeeddnnoossttaavvnnaa cciissttaa jjeettrree, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - parenhim j. je uredne eho strukture,C 1 - cista uz kranio-dorzalnu konturu d. re`nja, promjera 36 mm, D - dijafragma, B - uzdu`ni presjek desnoga bubrega, C 2 - cista gornjeg pola bubrega.

Ciste jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

01.J4.07. PPoossttooppeerraacciijjsskkii rreezziidduuuumm, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: PO - postoperacijske rezidualne{upljine, anehogenoga sadr`aja, okruglastoga oblika, promjera do 88 mm, konture su lako nepravilne, o{tre, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.

01.J4.08. CCiissttaa `̀uu~~nnooggaa vvooddaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim d. re`nja je uredne ehostrukture, C - cista `. voda je ovalnoga oblika, promjera 16 mm s rubnom cjevastom strukturom, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma, B - d. bubreg.

01.J4.09. CCiissttaa `̀uu~~nnooggaa vvooddaa, presjek desnoga re`nja jetre: a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek,C - dvije ciste `u~noga voda u kranio-ventralnom dijelu re`nja s rubnom cjevastom strukturom, promjera do 12 mm, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.


70

71

01.J4.10. MMuullttiippllee cciissttee `̀uu~~nnooggaa vvooddaa, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj jetre, C - ciste su odvojene tankim septima, promjera do 58 mm, vaskularna struktura uz rub, D - dijafragma, VK-v. cava, A - aorta, K - kralje`nica, ID - intervertebralni disk.

01.J4.11. MMuullttiippllee cciissttee jjeettrree, lijevi kosi proksimalni presjek desnoga re`nja jetre: J - desni reànj,C - ve}i broj cista u dorzo-medijalnom dijelu d. re`nja, VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J4.12. PPoolliicciissttoozzaa jjeettrree, lijevi kosi presjek desnoga re`nja: J - d. reànj uredne eho strukture, C - ve}i broj cista, koje su pojedina~ne i u lijevom re`nju, VK - v. cava, PP - posteriorno poja~anje odjeka,D - dijafragma.


01.J4.13. PPoolliicciissttoozzaa jjeettrree, popre~ni presjek: J - presjek desnoga i lijevoga re`nja, brojne ciste u oba re`nja, promjera do 20 mm, PP - nazna~eno posteriorno poja~anje odjeka.

01.J4.14. PPoolliicciissttoozzaa jjeettrree, popre~ni srednji presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj, C - ve}i broj cista d. re`nja, nepravilnoga oblika, neravnih kontura, D - dijafragma.

01.J4.15. PPoolliicciissttoozzaa jjeettrree, popre~ni proksimalni presjek jetre, isti pacijent pod br. 14: J - desni re`anj,C - brojne ciste, razli~ite veli~ine, promjera do 29 mm, PP - posteriorno poja~anje odjeka,D - dijafragma.


72

73

01.J4.16. PPoolliicciissttoozzaa bbuubbrreeggaa, uzdu`ni presjek desnoga bubrega, isti pacijent pod br. 14: B - d. bubreg je pove}an, kontura se dijelom ne prati, C - mnogobrojne ciste nalaze se unutar parenhima i sinusa bubrega, razli~ite veli~ine, okrugle i nepravilnoga oblika, promjera do 50 mm, J - rub jetre.

01.J4.17. PPoolliicciissttoozzaa gguu{{tteerraa~~ee, popre~ni presjek uz rub sternuma, isti pacijent pod br. 14: C - mnogo-brojne ciste, razli~ite veli~ine i oblika, “sa}aste” strukture, gu{tera~a se ne diferencira, A - aorta se nazire.

01.J4.18. MMoorrbbuuss CCaarroollii, uzdu`ni presjek d. re`nja jetre: J - d. re`anj, C - brojne manje ciste, okruglog i duguljastog oblika, dijelom grupirane, @M - `u~ni mjehur, D - dijafragma.


01.J4.19. MMoorrbbuuss CCaarroollii, desni kosi presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br.18: J - parenhim je uredne eho strukture, C - mnogobrojne male ciste ovalnoga i duguljastoga oblika, dijelom grozdasto grupirane, D - dijafragma, VP - v. portae, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J4.20. MMoorrbbuuss CCaarroollii, lijevi kosi presjek jetre, isti pacijent pod br.18: J - desni i lijevi re`anj, C - mno-gobrojne manje ciste, koje me|usobno konfluiraju, K - kalkulus uz rub ciste, AS - akusti~na sjena, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J4.21. MMoorrbbuuss CCaarroollii, kosi presjek desnoga re`nja jetra: J - d. re`anj, parenhim je homogen, ehogenijestrukture, C - mnogobrojne razli~ito velike, ali manje ciste, dijelom sitne duguljaste, u nizu poput perli, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.


74

75

01.J4.22. MMoorrbbuuss CCaarroollii, a) i b) uzdu`ni presjeci lijevoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 21: J - parenhimje ehogeniji, C - ciste manje i brojne dijelom grozdasto grupirane, AS - akusti~na sjena od zraka u èlucu.

01.J4.23. MMoorrbbuuss CCaarroollii, uzdu`ni presjek jetre, isti pacijent pod br. 21: J - parenhim je ehogenije strukture,K - kalkulus, AS - akusti~na sjena, C - cista, @M - ù~ni mjehur AS - akusti~na sjena od zraka u èlucu.

01.J4.24. PPoolliicciissttoozzaa bbuubbrreeggaa, uzdu`ni presjek desnoga bubrega, isti pacijent pod br. 21: B - bubreg je pove}an, konture su slabo ocrtane, C - mnogobrojne ciste, razli~ite veli~ine u parenhimu i sinusu bubrega, J - d. reànj jetre.


01.J4.25. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, mmllaaddaa, popre~ni presjek jetre: J - lijevi i desni reànj, parenhim je uredneeho strukture, EC - cista, okrugloga oblika, sadràj je anehogen, kontura je hiperehogena,ventralno podvostru~ena, promjera 65 mm, PP - posteriorno poja~anje odjeka, LK - lob .cauda-tus, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J4.26. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, mmllaaddaa, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj, EC - cista je okrugloga oblika, sadràj je anehogen, kontura dobro diferencirana, promjera 58 mm,PP - posteriorno poja~anje odjeka, TS - mi{i}i trbu{ne stijenke, MT - masno tkivo.

01.J4.27. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, mmllaaddaa, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, EC - cista je ovalnoga oblika, sadràj je anehogen s ehogenim talogom, promjera do 124 mm, PP - nagla-{eno posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.


76

77

01.J4.28. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, EC - multi-vezikalna cista, promjera oko 102 mm, ciste mladice su rubno smje{tene, poput “latica cvijeta”,a ehogena septa izme|u njih su u obliku “`bica na kota~u”, PP - posteriorno poja~anje odjeka,D - dijafragma, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J4.29. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim d. reànj je uredne eho strukture, EC - multivezikalna cista, promjera 54 mm, ciste mladice su poredane rubo i jedna centralno, u obliku “latica cvijeta”, D - dijafragma.

01.J4.30. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree, interkostalni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, EC - multivezi-kalna cista, promjera 76 mm, ciste mladice su poredane periferno, iz sredne prema periferiji {ire se ehogena septa sli~no “`bicama na kota~u”, AS - akusti~na sjena od rebara.


01.J4.31. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, EC - multi-vezikalna cista, promjera oko 112 mm, ciste mladice su duguljastog oblika, rubno raspore|ene poput “latica cvijeta”, dio lumena ispunjen ehogenim sadràjem, PP - posteriorno poja~anje odjeka.

01.J4.32. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj jetra, EC- mul-tivezikalna cista, promjera oko 112 mm, ciste mladice smje{tene nazna~eno poput “latica cvije-ta”, septa izme|u nazna~eno poput “`bica na kota~u”.

01.J4.33. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim je homogen, ehogenije strukture, EC - multivezikalna cista s manjim brojem cista, septa u obliku “`bica na kota~u”, PP - posteriorno poja~anje odjeka, VH - v. hepatica, D - dijafragma.


78

79

01.J4.34. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, zzrreellaa, kosi presjek desnoga re`nja jetre: EC - multivezikalna cistaispunjava d. re`anj jetre, ciste maladice daju sliku “sa}a”, PP - posteriorno poja~anje odjeka,AS - akusti~na sjena od rebara.

01.J4.35. EEhhiinnookkookknnee cciissttee jjeettrree,, zzrreellee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re`anj je pove}an,EC 1 - multivezikalna cista s nekoliko cista mladica, septa raspore|ena poput “`bica na kota~u”, EC 2 - multivezikalna cista, ima sa}astu strukturu, PP - posteriorno poja~anje odjeka, VP - v. portae.

01.J4.36. EEhhiinnookkookkoozzaa jjeettrree, presjek jetre: C - mnogobrojne ciste, razli~ite veli~ine, okrugloga i ovalnogaoblika ispunjavaju cijelu jetru s oto~i}ima o~uvanoga jetrenoga parenhima.


01.J4.37. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, kkoommpplliicciirraannaa, kosi presjek jetre: J - rubni dio parenhima jetre, EC - cistaovalnoga oblika, kontura je glatka, sadràj u lumenu slojevit hipoehogen i anehogen, PP - pos-teriorno poja~anje odjeka.

01.J4.38. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, kkoommpplliicciirraannaa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj jetre, EC - cista okrugloga oblika, sadràj je anehogen, stijenka je jasna i glatka, U - rubna perifoka-lna upala hipoehogene strukture, D - dijafragma.

01.J4.39. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, kkoommpplliicciirraannaa, presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre, EC - cis-ta nakon perforacije s kolabiranom stijenkom, koja je odvojena od periciste, PP - posteriorno poja~anje odjeka.


80

81

01.J4.40. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, ssttaarraa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj jetre,EC - semilikvidni sadràj ciste, ve}im dijelom je ehogen, grudastoga oblika, VP - v. portae,D - dijafragma.

01.J4.41. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, ssttaarraa, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: EC - cista, sadràj u lumenu je semilikvidan, ~ija je dorzalna kontura izbrisana akusti~nom sjenom, koja polazi od ehogenog sadràja.

01.J4.42. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, ssttaarraa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: EC - cista je okruglasta, anehogena struktura s hiperehogenim pahuljastim strukturama u lumenu, K - kalcifikacija je hiperehogeni dio ventralne konture ciste, D - dijafragma.


01.J4.43. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, ssttaarraa, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre, EC - cista sasemilikvidnim sadràjem, dio sadràja je poja~ane ehogenosti, K - kalcifikacija na ventralnoj konturi hiperehogene strukture, AS - akusti~na sjena, KR - kometin rep od zraka na bazi plu}a.

01.J4.44. EEhhiinnookkookknnaa cciissttaa jjeettrree,, ssttaarraa, a) popre~ni i b) uzdu`ni presjek desnoga re`nja: EC - cista je smanjena, ispunjena ehogenim sadràjem, koji “bri{e” akusti~na sjena - AS, polazi od K - kalci-fikacije u stijenci ciste, D - dijafragma.


82

a b

83

01.J5.01. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, uzdu`ni lateralni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre je uredne eho strukture, T - tumor je fokalna, okrugla hiperehogena promjena eho strukture, kontura je glatka, promjer 18 mm, D - dijafragma, B - d. bubreg.

Tumori jetre

01.J5.02. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, desni kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - vidljiv pariferni crte` v. portae,T - tumor je fokalna, okruglasta hiperehogena promjena eho strukture, kontura je malo neravna,o{tra, promjer 19 mm, D - dijafragma.

01.J5.03. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim je uredne eho struk-ture, T- tumor je fokalna, sitna, okrugla hiperehogena promjena eho strukture, promjera 8 mm,VH - desna v. hepatica, VP - v. portae, D - dijafragma, C - ~ahura jetre, A - rub abdomena.

Tumori jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

01.J5.04. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d-reànj,T - tumor je fokalna, okruglasta hiperehogena promjena eho strukture, kontura je neravna, promjer 24 mm, stanje nepromijenjeno 4 godine, D - dijafragma.

01.J5.05. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, a) uzdu`ni presjek, b) interkostalni presjek desnoga re`nja jetre: J - d.reànj, T - tumor su dvije fokalne, okrugle promjene eho strukture, poja~ane ehogenosti, konturaje ravna, promjer oko12 mm, D - dijafragma

01.J5.06. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, a) uzdu`ni presjek, b) lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, ovalna promjena eho strukture, poja~ane ehogenosti, neravne konture, promjera oko 20 mm, VH - v. hepatike, VP - grane v. porte, D - dijafragma.


84

85

01.J5.07. HHeemmaannggiioomm kkaappiillaarrnnii, a) popre~ni presjek, b) kosi presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj,T - tumor je fokalna, okrugla promjena eho strukture, ne{to ehogenija od parenhima jetre, kontura je glatka, promjer 20 mm, VP - v. portae, VK - v. cava, TS - mi{i}i trbu{ne stijenke,MT - masno tkivo.

01.J5.08. HHeemmaannggiioomm, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor su dvije fokalne promjene eho strukture, koje konfluiraju, okrugloga oblika, hiperehogene strukture koja je rubno smanjene ehogenosti, kontura je glatka, promjer ve}e strukture je 53 mm, promjer obje oko 102 mm, D - dijafragma.

01.J5.09. HHeemmaannggiioomm kkaavveerrnnoozznnii, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj, T - tumor je fokalna, okrugla hipoehogena promjena eho strukture, kontura je glatka, slabo vidljiva, promjer48 mm, VP - v. portae, TS - trbu{na stijenka, MT - masno tkivo.


01.J5.10. HHeemmaannggiioomm kkaavveerrnnoozznnii, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, nepravilna, hipogeno - anehogena promjena eho struktura, kontura je neravna, hipere-hogena, promjer oko 56 mm, D - dijafragma.

01.J5.11. AAddeennoomm, desni kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, ovalna, hiperehogena promjena eho strukture, kontura je valovita, promjer oko 87 mm, VK - v. cava,D - dijafragma.

01.J5.12. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, hiperehogena promjena eho strukture, centralno hipoehogena, ovalnoga oblika, kon-tura je jasna, s anehogenim prstenom, tipa “pe~ata”, promjer oko 84 mm, D - dijafragma.


86

87

01.J5.13. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm,, kkrroonnii~~nnii hheeppaattiittiiss, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je ne{to grublje eho strukture, T - tumor je fokalna, nehomogena promjena strukture s hipoe-hogenim rubom, tipa “pe~ata”, promjera 55 mm, nalazi se uz kranioventralnu konturu jetre,D - dijafragma.

01.J5.14. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm,, cciirroozzaa jjeettrree, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - parenhim je poja~ane ehogenosti, izgleda nehomogen, dio visceralne konture je neravan, T - tumor je ovalna,nehomogena promjena strukture uz hilus, kontura je valovita s hipoehogenim rubom tipa “pe~ata”, VP - v. porta, D - dijafragma, @M - ù~ni mjehur uskog lumena, stijenka je jako zade-bljana, ehogena.

01.J5.15. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm,, cciirroozzaa jjeettrree, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek jetre: J - desni. reànj ehogenije strukture, T - tumor je fokalna promjena eho strukture okrugloga ili ovalnoga oblika, poja~ane ili smanjene ehogenosti, ovisno o presjeku, s rubnim hipoehogenim prstenom,tipa “pe~ata”, D - dijafragma.


01.J5.16. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, hiperehogena promjena eho strukture s posterionom atenuacijom, ovalnoga oblika, valovite konture, promjera do 100 mm, VP - v. portae, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J5.17. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna gotovo anehogena promjena eho strukture, nepravilnoga oblika, jasne konture, prom-jera oko 56 mm, D - dijafragma.

01.J5.18. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna promjena eho strukture poja~ane ehogenosti, dijelom je anehogen, dijelom nejasne konture, najduì promjer oko 117 mm, D - dijafragma.


88

89

01.J5.19. TTrroommbboozzaa vv.. kkaavvee,, hheeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm jjeettrree, uzdu`ni presjek l. re`nja, isti pacijent pod br.18: J- l. reànj, TR - fokalna promjena eho strukture nepravilnoga oblika, poja~ane ehogenosti,ispunjava v. kavu, prelazi dorzalni rub, VK - v. cava

01.J5.20. IInnvvaazziivvnnii aaddeennookkaarrcciinnoomm, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj je {iri, kontura prema dorzalno nije ocrtana, T - tumor su tri fokalne, hiperehogene promjene eho strukture, ovalnoga oblika, koje konfluiraju i centralno su anehogeno promjenjene, kontura im je dijelom valovita, promjer ~vorova od 36 do 58 mm, D - dijafragma.

01.J5.21. TTrroommbboozzaa vv.. ccaavvaaee,, iinnvvaazziivvnnii aaddeennookkaarrcciinnoomm jjeettrree, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja medijalno, isti pacijent pod br. 20, poslije 3 mj.: J - l. reànj, TR - tromb je fokalna, okruglasta promjena eho strukture poja~ane ehogenosti, kontura valovita, ispunjava lumen v. kave i prelazi njezinu dorzalnu konturu, VK - v. cava.


01.J5.22. KKaarrcciinnooiidd jjeettrree, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - l. reànj, T - tumor su dvije fokalne, okrugle, hipoehogene promjene eho strukture, ve}a prominira na ventralnoj konturi re`nja, promjera 23 mm, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J5.23. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm ddiiffuuzznnii, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj je pove}an, ostaci parenhima hiperehogene strukture, T - tumor je difuzno promijenjeni parenhimhipoehogene strukture s fokalnim okruglim promjenama.

01.J5.24. HHeeppaattoocceelluullaarrnnii kkaarrcciinnoomm ddiiffuuzznnii, uzdu`ni presjek desnoga re`nja, isti pacijent pod br. 23: J - d. reànj je pove}an, parenhim je hiperehogene strukture, T - tumor je difuzno promijenjenidio re`nja s fokalnim okruglim hipoehogenim promjenama, D - dijafragma.


90

91

01.J5.25. HHoollaannggiioocciissttaaddeennoo--kkaarrcciinnoomm, desni kosi proksimalni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, T - tumor je fokalna, semilikvidna promjena eho strukture ovalnoga oblika, dijelom solidne ehogene strukture, dijelom sa}aste s anehogenim sadràjem, AS- ascites, A - aorta,K - kralje`nica.

01.J5.26. HHeeppaattoobbllaassttoomm, popre~ni presjek jetre: J - jetra je jako pove}ana, parenhim je difuzno promi-jenjen, konture izgledaju pravilne, T - tumor, hiperehogena, ovalna nehomogena promjena strukture vjerojatno odgovara primarnom àri{tu, M - metastaze su konfluentne slabo diferen-cirane fokalne promjene, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J5.27. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa `̀eelluuccaa, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - metasta-ze su dvije fokalne, hiperehogene promjene eho strukture, okrugloga i ovalnoga oblika, konturesu o{tre, promjer do 22 mm, VH - v.hepatica.


01.J5.28. MMeettaassttaazzaa mmeellaannoommaa lluummbbaallnnee rreeggiijjee, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj s presjecimavena, M - metastaza je fokalna, hiperehogena promjena eho strukture, okrugloga oblika, o{tre konture, promjera 21 mm, D - dijafragma, VK - v. cava, K - kralje`nica.

01.J5.29. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa rreekkttuummaa, a) uzdu`ni presjek, b) popre~ni presjek desnoga re`nja jetre:J - d. reànj, M - metastaza je fokalna, izrazito ehogena promjena eho strukture kontura je ne-ravna, o{tra, s centralnom hiperehogenom strukturom uz koju se u popre~nom presjeku nazirejedva primjetna akusti~na sjena - AS, rubno je nazna~en anehogeni prsten, D - dijafragma.

01.J5.30. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa rreekkttuummaa, desni kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - meta-staze su fokalna hiperehogene promjene eho strukture s akusti~nom sjenom - AS, okruglastogaoblika, o{tre nazubljene konture, VP - v. portae, D - dijafragma.


92

a b

93

01.J5.31. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa ssiiggmmee, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - metastaze su multiple fokalne, hiperehogene promjene eho strukture okruglastoga oblika, neravnih kontura.

01.J5.32. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa ssiiggmmee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - metastaza je fokalna promjene eho strukture poja~ane ehogenosti, ovalnoga oblika, na rubu je zrnasta hiperehogena promjena, kontura je neravna i nazubljena s hipoehogenim prstenom tipa“pe~ata”, V - vena, D - dijafragma.

01.J5.33. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa ssiiggmmee, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 32:J - l. reànj, M - metastaze su dvije fokalne, hiperehogene promjene eho strukture, ovalnoga oblika, o{trih kontura, promjera do 21 mm, AS - nazna~ena akusti~na sjena, VK - v. cava,A - aorta, K - kralje`nica.


01.J5.34. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa `̀eelluuccaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d.reànj, medijalna kontura je sitno valovita, M - difuzne metastazne promijenjene strukture, mnogobrojne konflu-entne fokalne promjene, koje su izoehogene i dijelom poja~ane ehogenosti, K - kalcifikacije, nekoliko zrnatih hiperehogenih struktura, AS - akusti~na sjena, D - dijafragma.

01.J5.35. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa `̀eelluuccaa ss kkaallcciiffiikkaacciijjaammaa, pove}ani presjek, isti pacijent pod br.34: J - dio parenhima jetre, M - metastaze su fokalne promjene eho strukture, poja~ane ehogenosti, nepravilnoga oblika, K - kalcifikacije, hiperehogene zrnate strukture, AS - akusti~na sjena.

01.J5.36. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa kkoolloonnaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - metasta-ze su multiple fokalne, hiperehogene promjene strukture, grupirane, razli~ite veli~ine, do promjera 43 mm, uz rub zapaà se akusti~na sjena - AS, D - dijafragma.


94

95

01.J5.37. KKaarrcciinnoomm kkoolloonnaa, kosi presjek kolona, isti pacijent pod br. 34: K - tumor kolon tipa “pseudo bubrega”, S - stijenka tumorski nejednoliko pro{irena, P - sadràj plina u sredini, hiperehogenogizgleda s akusti~nom sjenom - AS.

01.J5.38. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa ddoojjkkee, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj jetre su pove}ani,M - metastaze su multiple fokalne, ehogene promjene eho strukture, okrugloga oblika, razli-~ite veli~ine, A - aorta.

01.J5.39. NNeeddiiffeerreenncciirraannii kkaarrcciinnoomm, kosi presjek lijevoga re`nja jetre: J - reànj je pove}an, ventralno je o~uvan parenhim uredane eho strukture, M - metastaze su mnogobrojne fokalne, ehogene promjene, okrugloga i nepravilnoga oblika, promjera do 32 mm.


01.J5.40. MMeettaassttaazzee tteerraattoommaa tteessttiissaa, a) i b) ciljane i pove}ane snimka desnoga re`nja jetre: J - parenhimjetre je homogen, uredne ehogenosti, M - metastaze su naziru kao dvije izoehogene, fokalne promjene, jedna imprimira lumen `u~noga mjehura.

01.J5.41. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa kkoolloonnaa, a) popre~ni presjek lijevoga re`nja, b) desni kosi presjek desnogare`nja jetre: J - parenhim jetre, M - metastaze su multiple, fokalne promjene strukture ne{to ehogenije od parenhima, okrugloga oblika, glatkih kontura, promjera do 53 mm, M 1 - fokalne strukture imaju rubni anehogeni prsten, tipa “pe~ata”, VP - v. portae, VK - v. cava, A - aorta,K - kralje`nica, D - dijafragma.

01.J5.42. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa `̀eelluuccaa, popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - parenhim jetre, M - me-tastaza je fokalna, solitarna, izoehogena promjena eho strukture, nehomogena, ovalnoga oblika shipoehogenim rubnim prstenom tipa “pe~ata”, promjera 56 mm, VP - v. portae, A - aorta.


96

97

01.J5.43. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa kkoolloonnaa, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re`anj, M - metastaza je fokalna, solitarna, nehomogena, izoehogena promjena eho strukture s anehogenim sredi{tem, poput “pupka”, s hipoehogenim rubnim prstenom, tipa “pe~ata”.

01.J5.44. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa llaarriinnggssaa, a) lijevi kosi presjek desnoga re`nja, b) uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre, M - metastaza je fokalna, solitarna, izoehogena promjena eho strukture, ovalnoga oblika, kontura je valovita s anehogenim prstenom tipa “pe~ata”, promjer 42 mm, D - dijafragma.

01.J5.45. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa ssiiggmmee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: a) J - parenhim je homogen,poja~ane ehogenosti, M - metastaza je fokalna, solitarna promjena eho strukture s tipi~nom slikom “pe~ata”, uve}anje prikazano na b) slici, D - dijafragma, B - desni bubreg, AS - akusti~nasjena od crijeva.


ba

01.J5.46. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoomm pplluu}}aa, kosi presjek desnoga re`nja: J - parenhim je uredne eho strukture M - metastaza je fokalna promjena, ovalnoga oblika, mje{ovite hipoehogene i ehogene struk-ture, rub je dijelom hipoehogen, D - dijafragma.

01.J5.47. MMeettaassttaazzaa mmaalliiggnnooggaa nneeuurriinnoommaa, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - parenhim je uredne ehostrukture, M - metastaza je fokalna promjena, okrugloga oblika s hipoehogenim rubom, tipa “pe~ata”, D - dijafragma, @ - dio pro{irenog èluca s ehogenim sadràjem.

01.J5.48. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa ddoojjkkee, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj, parenhim je ehogenije strukture, M - metastaze su multiple fokalne, hipoehogene promjene eho strukture sehogenijim sredi{tem, okrugloga oblika, razli~ite veli~ine, M 1 - izoehogena fokalna promjena s hipoehogenim rubom, daje sliku “pe~ata”, M 2 - hipoehogen, nehomogen, difuzno promijenjenparenhim, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.


98

99

01.J5.49. MMeettaassttaazzee lleeoommiioossaarrkkoommaa `̀eelluuccaa, desni kosi presjek desnoga re`nja: J - d. reànj, M - metas-taze su dvije fokalne promjene eho strukture, okruglastoga oblika, rub je ehogen, sredi{te anehogeno, promjer 31 mm, PP - posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.

01.J5.50. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa pplluu}}aa, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. reànj, M - metastaza je fokalna promjena hipoehogene strukture, okrugloga oblika, promjera 18 mm, D - dijafragma, PI - obilan pleuralni izljev, P - baza plu}a.

01.J5.51. MMeettaassttaazzaa kkaarrcciinnoommaa ppaannkkrreeaassaa, popre~ni proksimalni presjek lijevoga re`nja jetre: J - parenhimje poja~ane ehogenosti, homogen, M - metastaza je hipoehogena, fokalna promjena okruglas-toga oblika, K@ - presjek krvne ìle, S - srce.


01.J5.52. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa gguu{{tteerraa~~ee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre je ehogeniji, homogene eho strukture, M - metastaze su dvije fokalne, anehogene promjene eho strukture, okruglastoga oblika, kontura je jasna, ve}a metastaza je promjera 19 mm, PP - pos-teriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma, B - desni bubreg, C - cista bubrega.

01.J5.53. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa llaarriinnggssaa, a) uzdu`ni presjek, b) popre~ni presjek lijevoga re`nja jetre: J . l.re`anj, M - metastaze su dvije fokalne, anehogene promjene eho strukture, okrugloga oblika, promjera do 10 mm, LV - lig. venosum, LK - lob caudatus, VK - v. cava.

01.J5.54. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa ddoojjkkee, a) i b) presjeci lijevoga re`nja jetre: J - parenhim l. re`nja je poja~ane ehogenosti, M - metastaze su multiple fokalne hipoehogene i anehogene promjene eho strukture, okrugloga oblika, razli~ite veli~ine, promjera oko 10 mm, M 1 - metastaze, koje konfluiraju.


100

101

01.J5.55. MMeettaassttaazzee kkaarrcciinnoommaa pplluu}}aa ppoosslliijjee kkeemmootteerraappiijjee, presjek jetre: J - parenhim jetre ehogenije strukture, M - metastaze su multiple fokalne, konfluentne anehogene promjene eho strukture.

01.J5.56. MMeettaassttaazzee mmaalliiggnnoogg mmeellaannoommaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - parenhim jetre je homogene hiperehogene strukture, M - metastaze su dvije fokalne, hipoehogene promjene eho strukture, okrugloga oblika, promjera do 12 mm, MT - masno tkivo.

01.J5.57. MMeettaassttaazzee mmaalliiggnnoogg lliimmffoommaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre: J - parenhim jetre, M - meta-staze su tri fokalne, hipoehogene promjene eho strukture, okrugloga oblika, najve}a ima promjer 60 mm, D - dijafragma, VP - v. portae, VK - v. cava.


01.J5.58. SSeeggmmeennttnnaa mmaalliiggnnaa iinnffiillttrraacciijjaa,, mmaalliiggnnii lliimmffoomm, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - pa-renhim jetre, M - maligno infiltriran segment jetre je pove}an, hipoehogene strukture, kontura je glatka i o{tra, D - dijafragma.

01.J5.59. DDiiffuuzznnaa mmaalliiggnnaa iinnffiillttrraacciijjaa,, mmaalliiggnnii lliimmffoomm, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi re`anj su pove}ani, parenhim je homogen, hipoehogen, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J5.60. DDiiffuuzznnaa mmaalliiggnnaa iinnffiillttrraacciijjaa,, kkaarrcciinnoomm ddoojjkkee, popre}ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhimje difuzno nehomogen, naslu}uju se hipoehogene i ehogene konfluentne foklane promjene, kontura re`nja je dijelom sitno valovita, VP - v. portae, D - dijafragma.


102

103

01.J5.61. DDiiffuuzznnaa mmaalliiggnnaa iinnffiillttrraacciijjaa,, kkaarrcciinnoomm ddoojjkkee, popre~ni presjek jetre: J - dio lijevoga i desnoga re`nja jetre, koja je pove}ana, kontura joj je valovita, parenhim je manje ehogenosti, nehomo-gen, naslu}uju se fokalne hipoehogene promjene.


01.J6.01. AAppsscceess jjeettrree,, ssuuppuurraattiivvnnaa ffaazzaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - parenhim l. re`nja je uredne eho strukture, A - apsces su tri fokalne, hipoehogene promjene eho strukture, ovalnoga oblika,jasnih kontura, promjera do 50 mm.

01.J6.02. AAppsscceess jjeettrree,, ssuuppuurraattiivvnnaa ffaazzaa,, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj, A - apsces je fokalna anehogena, ovalna promjena eho strukture s ehogenim talogom, kontura je glatka i o{tra, duìne oko 117 mm, lako posteriorno poja~anje odjeka, D - dijafragma.

01.J6.03. AAppsscceess jjeettrree,, zzrreellaa ffaazzaa, popre~ni presjek jetre: J - desni i lijevi reànj jetre, A - apsces su dvije fokalne, okrugle, heterogene promjene eho strukture, rubno hipoehogene, kontura je dijelom nejasna, promjer oko 66 i 108 mm, VK - v. cava, A - aorta.


104

Semilikvidne i ostale promjene jetre

105

01.J6.04. AAppsscceess jjeettrree,, zzrreellaa ffaazzaa, popre~ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj je pro{iren, A - apsces je fokalna, okrugla, heterogena promjena eho strukture s hipoehogenim rubom, u srednjem dijelu vi{e zrnatih hiperehogenih struktura, AS - uska akusti~na sjena, odgovara mjehuri}ima zraka.

01.J6.05. AAppsscceess jjeettrree,, zzrreellaa ffaazzaa, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. reànj, A - apsces je fokalna, het-erogena, ovalna promjena eho strukture, rubno je dijelom je izraèn hipoehogeni prsten, KR - “kometin rep” je hiperehogena promjena ~iji se intenzitet postepeno smanjuje, znak je plina u apscesu, AS - akusti~na sjena.

01.J6.06. KKrrvvaarreennjjee uu jjeettrrii,, ssvvjjee`̀ee, popre~ni presjek jetre: J - lijevi i desni reànj, K - krvarenje je fokalna, anehogena, nepravilna promjena eho strukture, nejasne konture, PK - pleuralno krvarenje je anehogeni sadràj supradijafragmalno, D - dijafragma,VP - v. portae, VK - v. kava.

Semilikvidne i ostale promjene jetre Ultrazvu~na dijagnostika jetre

01.J6.07. KKrrvvaarreennjjee uu jjeettrrii,, ssttaarriijjee, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re`anj, K - krvarenje je fokalna semilikvidna promjena eho strukture, ovalnoga oblika, anehogena s nivoom ehogenoga taloga uz dorzalnu konturu, kontura je glatka i jasna, D - dijafragma, VK - v. cava.

01.J6.08. KKrrvvaarreennjjee jjeettrree,, ssuubbkkaappssuullaarrnnoo,, ssvvjjee`̀ee, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja: J - l. re`nja, K - krvarenjeje rubna, anehogena, duguljasta zona uz konturu re`nja, koji dijelom prekriva.

01.J6.09. KKrrvvaarreennjjee jjeettrree,, eekkssttrraahheeppaattaallnnoo,, ssvvjjee`̀ee, kosi presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj, K - krvarenjeje anehogena, nepravilna zona jasne konture, prekriva konturu jetre i {iri se van nje,D - dijafragma.


106

107

01.J6.10. PPoosslliijjee ooppeerraacciijjsskkii rreezziidduuuumm uu jjeettrrii, uzdu`ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj, PC - 3 mj. poslije operacije ehinokokne ciste vidi se fokalna, anehogena, ~etvrtasta promjena eho struk-ture, promjera 61 mm, kontura je valovita i o{tra, C - cista, koja ranije nije postojala, B - d. bubreg, PP - posteriorno poja~anje odjeka.

01.J6.11. KKaallcciiffiikkaacciijjaa uu jjeettrrii, lijevi kosi presjek jetre: J - d. reànj, K - kalcifikacija je fokalna hiperehogenazrnata struktura s akusti~nom sjenom - AS, V - vene, VP - v. portae, VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J6.12. KKaallcciiffiikkaacciijjee uu jjeettrrii,, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek d. re`nja: J - d. reànj, K - nekoliko fokalnih, hiperehogenih, krupnije zrnatih struktura s uskim akusti~nim sjenama - AS, D - dijafra-gma, @M - ù~ni mjehur.


a b

01.J6.13. KKrrhhoottiinnaa ggrraannaattee uu jjeettrrii, kosi presjek desnoga re`nja: J - d. re`anj, K - krhotina je fokalna, sitnozrnata, hiperehogena struktura s akusti~nom sjenom - AS, D - dijafragma.

01.J6.14. AAeerroobbiilliijjaa, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim d. re`nja, Z - zrak u `u~nim vodovima daje sliku vi{e sitnih, zrnatih, hiperehogenih struktura uz koje se naziru uske akusti~ne sjene - AS.

01.J6.15. AAeerroobbiilliijjaa, pove}anje slike pod br. 14: Z - mjehuri} zraka vidi se kao sitna, zrnata, hiperehogenastruktura uz poja~anje ehogenosti u vidu “kometinog repa” - KR.


108

109

01.J6.16. AAeerroobbiilliijjaa, kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - parenhim jetre je uredne eho strukture, Z - zrakuu ù~nim vodovima vide se kao crtaste, hiperehogene strukture u smjeru toka krvnih ìla.

01.J6.17. OO`̀iilljjaakk jjeettrree ppoosslliijjee rraannjjaavvaannjjaa, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre:J - d. reànj, O - oìljak je hiperehogena zrakasta struktura, D - dijafragma, @M - ù~ni mjehur, PP - posteriorno poja~anje odjeka, VP - grane v. portae, VH - v. hepatica.

01.J6.18. OO`̀iilljjaakk jjeettrree ppoosslliijjee rraannjjaavvaannjjaa, popre~ni presjek desnoga re`nja: J - d. reànj jetre, O - oìljak su crtaste, sitne, hiperehogene strukture, V - presjeci vena.


a b

01.J6.19. OO`̀iilljjaakk jjeettrree ppoosslliijjee ooppeerraacciijjee, a) uzdu`ni, b) desni kosi presjek desnoga re`nja jetre: J - d. re-ànj, a) O - oìljak poslije operacijske suture je diskontinuirana, linearna, hiperehogena struktura sizrazitom akusti~nom sjenom - AS, b) oìljak u popre~nom presjeku vidi se kao zrnata, hipere-hogena struktura,VP - v. portae, VK - v. cava, D - dijafragma.

01.J6.20. OO`̀iilljjaakk jjeettrree ppoosslliijjee ppaarrcciijjaallnnee lloobbeekkttoommiijjee ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa, popre~ni presjek jetre: J - l. reànj, JD - ostatak d. re`nja, O - oìljak je linearna, {ira, hiperehogena struktura.

01.J6.21. OO`̀iilljjaakk jjeettrree ppoosslliijjee sskklleerroozzaacciijjee eehhiinnookkookknnee cciissttee, popre~ni presjek jetre: J - d. reànj, O 1 - oì-ljak poslije sklerozacije je lu~na, hiperehogena struktura s akusti~nom sjenom - AS, O 2 - oìljnaretrakcija poslije sklerozacije je izduèna, hiperehogena promjena na rubu re`nja s uvu~enjem konture, MT - masno tkivo, TS - mi{i}ni sloj trbu{ne stijenke.


110

111

01.J6.22. SSttaannjjee ppoosslliijjee lloobbeekkttoommiijjee ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa jjeettrree, popre~ni presjek jetre: J - lijevi reànj je hipertrofi~an, parenhim je uredne eho strukture, kontura desno je uvu~ena, nema prikaza d. re`nja, VP - v. portae, A - aorta, K - kralje`nica.

01.J6.23. SSttaannjjee ppoosslliijjee lloobbeekkttoommiijjee ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa jjeettrree, uzdu`ni presjek lijevoga re`nja jetre, isti paci-jent pod br. 22.: J - lijevi reànj s klinastom incizurom prema kaudalno.

01.J6.24. SSttaannjjee ppoosslliijjee ppaarrcciijjaallnnee lloobbeekkttoommiijjee ddeessnnooggaa rree`̀nnjjaa jjeettrree, popre~ni presjek jetre: J - dorzalni segment d. re`nja, na mjestu ventralnog re`nja vidi se hiperehogena zona, LR - l. reànj je manji.


01 - JETRA

Documents

Transcript of 01 - JETRA