USPONkarmelbsi.hr/wp-content/uploads/uspon/ZKL-BSI-Hrvatski...USPON ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA...

USPONUSPONUSPONUSPON

ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA

HRVATSKI LESKOVAC

Rujan (29) 2012.

Zajednica Karmelskih Laika Zajednica Karmelskih Laika Zajednica Karmelskih Laika Zajednica Karmelskih Laika

Hrvatski LeskovacHrvatski LeskovacHrvatski LeskovacHrvatski Leskovac

Leskovački brijeg 15,

10251 Hrv. Leskovac

T/F:++385 1 6578 450

E: [email protected]

OTPLOVI NA DUBOKO

“Otplovi na duboko i baci mreže.

Ne žalosti se ako ti mreže budu prazne, poderane, izgubljene.

Samo nastavi, budi uporan. Ne boj se kad navali oluja na moru, usidri se,

sve će proći. Ne brini kad noć padne, a zvijezde se ugase,

uperi pogled ka nebu, uzdaj se u Boga. Ne zaustavi se dakle, otplovi na duboko i

pokušaj opet.”

Luka 5,4. “Izvezi na pučinu pa bacite mreže svoje za

lov!”

Elizabeta Sango 14. rujna, 2009., izvor:www.katolici.org

RAD I MOLITVA “Možete biti iscrpljeni od rada i ubijati se od posla, ali ako vam rad nije prožet ljubavlju potpuno je ne-koristan. Raditi bez ljubavi znači robovati. Neke osobe ne mole. nemaju vremena i to opravda-vaju brzinom života. To je nemoguće. Molitva ne traži da prekinemo po-sao, već da ga nastavimo kao da je molitva. Nije nužno dugo meditirati i svjesno iskusiti Božju blizi-nu, koliko god to zvučalo primamljivo. Važno je biti s Njim, živjeti u Njemu i vršiti Njego-vu volju. Možete moliti dok radite. Rad ne sprečava molitvu i molitva ne sprečava rad. Dostatno je samo uputiti svoje misli Bogu;" Volim te, Bože , vjerujem Ti, trebam Te." Sitnice poput takvih čudesne su molitve.”

Majka Tereza, izvor: www.katolici.org

Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona, nakon ljetne stanke vraćamo se svima Vama u novu radnu jesen. Za početak donosimo nekoliko poticaj-nih misli. Nastavljamo Uspon i s novim detaljem iz Lectio Divina. Ovim putem pozivamo sve čitatelje Uspona da pri-sustvuju na Svetim Misama na blagdane karmelskih svetaca i blaženice te listopadskim pobožnostima: • 1.10. sv. Terezija od Djeteta Isusa, • 2.10. Lectio Divina, • 15.10. sv. Terezija Avilska, • 16.10. mjesečni susret u sklopu listopadskih

pobožnosti • 30.10. bl. Marija Terezija od sv. Josipa. Ovim putem obavještavamo sve članove Zajednice Karmelskih Laika da će se nakon tri godine mandata izabranog vodstava 2009. godine, održati IZBORNA SKUPŠTINA za novo vodstvo ZKL-a,

28.10. 2012. nakon nedjeljne Mise u 9 h u

Hrvatskom Leskovcu. Od posljednjeg izdanja Uspona dogodilo se i nekoliko promjena na našem Leskovačkom brije-gu; s. Kristina Pišković je postala provincijalna pogla-varica za Republiku Hrvatsku, Afriku i Rusiju; na-dalje, sjedište provincijalne uprave dekretom Vrhovne Poglavarice časne majke Angeline od 16.09. 2012. je u Hrvatskom Leskovcu, a ne više na Vrhovcu, na što smo posebno ponosni i Bogu zah-valni. Poglavarica samostana u Hrvatskom Leskov-cu je sada s. Emanuela Cifer. Došlo je i do promje-na i u vodstvu ZKL-a te je s. Kristinu zamijenila s. Mirjana Banić. Svim sestrama čestitamo na novim i odgo-vornim funkcijama i molimo Duha Svetoga da ih prati na njihovom putu i preporučamo ih u molitve svakog našeg člana.

Vaše uredništvo

LECTIO DIVINA ...nastavak

NEPOSREDNA PRIPRAVA Zaziv Duha Svetoga Duh je Sveti nadahnuo svete pisce u sastavljanju biblijskih tekstova te on ujedno i osigurava njihovu trajnu vrijednost. Bez njega nije moguće do kraja shvatiti riječ Božju sadržanu u tekstu. Nakon što smo odabrali i otvorili ulomak svetoga teksta, na duhovni put Lectio divina upravljamo se zazivajući na sebe Duha Svetoga. Kod zajedničke Lectio divina zaziv Duha Svetoga može se izvršiti unutar širega prostora molitve (npr. nakon otpjevane pjesme ili uz glazbenu podlogu mogu se izmoliti neke već postojeće molitve). Dar Duha Svetoga svladava naš otpor i otvara nas spasonosnu djelovanju Božjemu. Zahvaljujući nje-mu, dolazimo pred Gospodina kao poslušni učenici željni znanja. Neki temeljni stavovi Božja se riječ Svetoga pisma prima s poštovanjem i ljubavlju baš kao Isusa u svetoj Euharistiji. Zbog toga ćemo se potruditi u sebi pobuditi: ο otvorenost srca, kako bismo Božju riječ primili onako kako nam dolazi, ne pokušavajući je prilago-diti drugim ciljevima ili vlastitim interesima ο strpljivost, kako bismo izbjegli da nas nedovolj-na raščlamba odvede k ishitrenim ili pak krivim zaključcima, koji mogu biti nadasve opasni ο disciplinu uma, kako se ne bismo rastresli niti pak izgubili u nepotrebnu „mudrovanju“ ο iskrenost, kako tekstu ne bismo nametali vlasti-ta unaprijed utvrđenja značenja.

ETAPE ČITANJE—Pozorno i sabrano čitanje koje teži za

razumijevanjem pisane riječi Gospodinove te-melj je Lectio divina.

Što podrazumijevamo pod čitanjem? Posrijedi je traženje smisla – odnosno, bolje rečeno – smislova nekog biblijskog teksta. Drugim riječi-ma, otkrivanje onoga što nam Bog govori preko Duhom Svetim nadahnuta autora. Stoga je potrebno raditi na tekstu sve dok ne postignemo njegovo pr-votno razumijevanje. Moramo biti kadri odgovoriti: što je taj tekst značio čitateljima kojima je bio napi-san? Kako treba izgledati čitanje? Čitati tekst naglas, polako te ga pročitati više puta (tako su nekoć običavali monasi). Riječi se malo-pomalo pretvaraju u slike pa nam tekst postaje sve bliskijim. Upoznati se s okružjem događaja o kojem tekst govori. Upitati se: koji je njegov povijesni ok-vir? Što se neposredno prije toga dogodilo ili je re-čeno? U mislima si predočiti prizor, prepoznavati sudioni-ke, utvrditi problem i njegovo rješenje (osobito ako tekst sadrži iskaz o nekom događaju). Podvući rečenicu ili dvije za koje se čini kako izra-žavaju središnju poruku teksta. Naznačiti osobne naznake uz tekst (npr. zvjezdice) kako bismo njima označili: riječi ili rečenice koje su nam privukle po-zornost, redak koji nismo dobro shvatili, izraz koji zahtjeva objašnjenje ili produbljenje. Ući u dijalog s tekstom i njegovim autorom, postav-ljajući čak i posve bjelodana pitanja poput: Što zna-či ova rečenica? Ukoliko imamo dovoljno vremena za to, prepričati tekst u cjelini, koristeći se pritom vlastitim riječima te uzimajući u obzir sadašnje pri-like. Poslužiti se nekom biblijskom raspravom o tekstu o kojem je riječ Treba imati na umu: Lectio divina morate prilagoditi vlastitom ritmu. Od počet-nika se ne očekuje da će svaki puta učiniti sve pred-loženo. U svakom slučaju, posrijedi je put molitve koja teži za iskustvom Boga u njegovoj riječi, a ne za biblijskim tečajem. Nastavlja se…

USPON


HRVATSKI LESKOVAC

Listopad (30) 2012.

Zajednica Karmelskih Laika

Hrvatski Leskovac

Leskovački brijeg 15,

10251 Hrv. Leskovac

T/F:++385 1 6578 450


...nastavak Dopunski savjeti etape ČITANJE Tri pogibli u koje mogu upasti početnici: pretpostaviti kako odabrani ulomak već

dobro poznaju prepustiti se težnji za nečim novim i

nepoznatim pretvoriti Lectio divina u biblijski tečaj Znati se zaustaviti. Čitanje – osobito kada donosi nove spoznaje – postaje ugodno te smo skloni poželjeti da traje do unedogled. Međutim, potrebno je prijeći na iduću etapu. Važna je, naime, kakvoća, a ne količina duhovne hrane. Ne dajte se obeshrabriti kada se suočite s teškim ulomcima. Ukoliko strpljivo ustrajete u naporu, malo-pomalo značenje teksta izaći će na površinu. Nerijetko su najteži ulomci ujedno i najbogatiji. Budite ustrajni u vježbanju. Prvi pokušaj možda neće biti i najbolji, ali zato ustrajnost u čitanju donosi velike rezultate. U sljedećem broju Uspona nastavljamo s II etapom: MEDITACIJA.

Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona ! Ovaj listopadski Uspon posvećujemo započetoj Godini vjere 2012.—2013. te nastavku Lectio Divina-e. Pozivamo i sve čitatelje Uspona da prisustvuju listopadskim pobožnostima a članove ZKL-a pozivamo na godišnju Duhovnu obnovu. Ovogodišnja Duhovna obnova održat će se 17. studenog (subota) 2012. s početkom u 9,00 sati. Obnovu će predvoditi velečasni Marinko Miličević. Kotizacija je 60,00 HRK. Obzirom na održavanje Duhovne obnove neće se održati redovni mjesečni susret 20. studenog 2012. Redovno se održava 6.11. Lectio Divina. Ovim putem podsjećamo sve članove Zajednice Karmelskih Laika da će se nakon tri godine mandata izabranog vodstava 2009. godine, održati

IZBORNA SKUPŠTINA za novo vodstvo ZKL-a

28.10. 2012. nakon nedjeljne Mise u 9 h u Hrvatskom Leskovcu.

Vaše uredništvo

Apostolskim pismom Vrata vjere papa Benedikt XVI. proglasio je Godinu vjere. Godina vjere je započela 11. listopada 2012., na pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog vatikanskog konci la i d v a d e s e t u o b l j e t n i c u objavl j ivanja Katekizma

Katoličke Crkve. Završit će na svetkovinu Gospodina Našega Isusa Krista Kralja svega stvorenja, 24. studenoga 2013. Temeljni udžbenik Crkve u Godini vjere je Katekizam Katoličke Crkve. Moto Godine vjere i molitve u Godini vjere: Godinu vjere slavit će se pod motom Druge biskupijske sinode Ti si Krist, za nas i za sve ljude, ponavljajući uz taj usklik vjere i molitveni

Iz Apostolskog pisma pape Benedikta XVI. kojim se proglašava Godina vjere donosimo sljedeći ulomak: Godina vjere bit će također dobra prilika da osnažimo svjedočanstvo ljubavi. Sveti Pavao podsjeća: “A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveća je među njima ljubav” (1 7 Kor 13, 13). Još snažnijim riječima – koje kršćanima trajno dozivaju u svijest njihove obveze – apostol Jakov kaže: “Što koristi, braćo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela nema? Može li ga vjera spasiti? Ako su koji brat ili sestra goli i bez hrane svagdanje pa im tkogod od vas rekne: 'Hajdete u miru, grijte se i sitite', a ne dadnete im što je potrebno za tijelo, koja korist? Tako i vjera: ako nema djela, mrtva je u sebi. Inače, mogao bi tko reći: 'Ti imaš vjeru, a ja imam djela. Pokaži mi svoju vjeru bez djela, a ja ću tebi djelima pokazati svoju vjeru'” (Jak 2, 14-18). Vjera bez ljubavi ne donosi ploda, a ljubav bez vjere bio bi osjećaj prepušten na milost i nemilost sumnji. Vjera i ljubav se uzajamno zahtijevaju, tako da prva omogućuje drugoj da ostvari svoj put. Mnogo je kršćana koji, naime, posvećuju svoj život s ljubavlju onima koji su sami, potisnuti na rub društva ili isključeni, kao onima kojima prvima trebamo posvetiti svoju pozornost i kojima najprije trebamo priteći u pomoć, jer se upravo u njima odražava lice samog Krista. Zahvaljujući vjeri, možemo u onima koji traže našu ljubav prepoznati lice Gospodina uskrsloga: “Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!” (Mt 25, 40). Te su njegove riječi opomena koju ne smijemo zaboraviti i trajni poziv da mu uzvratimo onu ljubav kojom se on brine za

Vjera je ta koja omogućuje prepoznati Krista i njegova je ljubav to što nas potiče da mu pomognemo svaki put kada ga susretnemo u svojem bližnjem na svom životom putu. Potpomognuti vjerom, gledamo s nadom u naše zauzimanje u svijetu, iščekujući “nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva” (2 Pt 3, 13; usp. Otk 21, 1). Neka “riječ Gospodnja trči i proslavlja se” (2 Sol 3, 1): neka ova Godina vjere učini sve čvršćim odnos s Kristom Gospodinom, jer je samo u njemu naša budućnost izvjesna i samo u njemu imamo jamstvo istinske i trajne ljubavi. Riječi apostola Petra bacaju posljednju zraku svjetla na vjeru: “Zbog toga se radujte, makar se sada možda trebalo malo i žalostiti zbog različitih kušnja da prokušanost vaše vjere - dragocjenija od propadljivog zlata, koje se ipak u vatri kuša - stekne hvalu, slavu i čast o Objavljenju Isusa Krista. Njega vi ljubite iako ga ne vidjeste; u njega, iako ga još ne gledate, vjerujete te klikćete od radosti neizrecive i proslavljene što postigoste svrhu svoje vjere: spasenje duša” (1 Pt 1, 6-9). Vjernici u svojem životu doživljavaju iskustva radosti, ali i trpljenja. Koliki su samo sveci živjeli u samoći! Koliki su vjernici, i u našim danima, kušani Božjom šutnjom a tako bi htjeli čuti njegov utješni glas! Životne kušnje, dok omogućavaju shvatiti otajstvo Križa i sudjelovati u Kristovim patnjama (usp. Kol 1, 24), uvod su u radost i nadu kojima vodi vjera: “Zato uživam u slabostima, uvredama, poteškoćama, progonstvima, tjeskobama poradi Krista. Jer kad sam slab, onda sam jak” (2 Kor 12, 10). Mi s čvrstim pouzdanjem vjerujemo da je Gospodin Isus pobijedio zlo i smrt. Istim se tim pouzdanjem povjeravamo njemu: On, prisutan među nama, pobjeđuje moć zla (usp. Lk 11, 20) a Crkva, vidljiva zajednica njegova milosrđa, ostaje u njemu kao znak konačnog pomirenja s Ocem. Povjerimo Majci Božjoj, koja je proglašena “blaženom” zato što “povjerova” (Lk 1, 45), ovo vrijeme milosti.

USPONUSPONUSPONUSPON


HRVATSKI LESKOVAC

Studeni (31) 2012.

Zajednica Karmelskih Laika

Hrvatski Leskovac

Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:++385 1 6578 450 E: [email protected]

...nastavak MEDITACIJA U srcu počinjemo prikupljati vrijednosti odabra-nog biblijskog ulomka koje su nalik dragocjenim draguljima što nam ih Gospodin daje. Što podrazumijevamo pod meditacijom? Meditacija je prepoznavanje aktualnosti riječi Bo-žje za naš život. U njoj ćemo pronaći odgovor na pitanje: što mi Gospodin govori po svojoj riječi? Biblijsko je značenje meditacije vrlo duboko: pos-rijedi je „prežvakavanje“značajnih riječi otkrive-nih u tekstu. Na taj se način Božja riječ suočava s našim konkretnim življenjem. Meditacija nas is-tinski postavlja pred istinu o Bogu i o čovjeku. Kakav je stav potreban za meditaciju? Tri stava omogućuju meditaciju: Raspoloživost. Trebamo biti spremni uroniti u svi-jet Riječi čitavim bićem, dati se prosvijetliti bez ikakva skrivanja, ali isto tako dopustiti da bude-mo dovedeni u pitanje, a da se pritom ne pokuša-vamo opravdati. Dragovoljnost. Ne idemo za introspekcijom, već za otvorenim izlaganjem pred Riječju. Tada počinje-mo uviđati vlastitu stvarnost s Božjeg gledišta. Primjenjivanje na same sebe. Moramo izbjeći napast poruku primijeniti na druge. Moramo se dati oso-bno prozvati.

Nastavlja se ...

Dragi ZKL– ovci i svi čitatelji Uspona ! U ovom broju Uspona ukratko Vas želimo obavijestiti o plodonosnim aktivnostima tijekom listopada i onim nadolazećim u studenom. Ukratko, na održanoj Izbornoj skupštini prezentira-ni su rezultati rada tijekom trogodišnjeg razdoblja Zajednice te su izabrani neki novi ali i potvrđeni “stari” članovi vodstva i to redom: G-đa Renata Ivoš Krajina,predsjednica G. Petar Krešimir Hodžić, pod predsjednik G-đa Snježana Krčelić -Savić, član G-đa Suzana Plavec, član G-đa Željka Bedek, član G. Željko Sokolić, pridruženi član.

Svim članovima ZKL –a, veliko hvala na sudjelova-nju u radu Skupštine.

Lectio Divina. 4. prosinca 2012.

MJESEČNI SUSRET 18. prosinca 2012.

Vaše uredništvo

Duhovne vježbe u šutnji Duhovne vježbe u šutnji za Zajednicu karmelskih laika BSI, održane su u Zagrebu u razdoblju od 2. – 4. studenog 2012. Voditelj je bio don Edvard Pun-da. Duhovne vježbe bile su vezane uz Godinu vjere i pripremu za Jubilej 2015. u Avili, tema: „Vjera u životu sv. Terezije Avilske“. Program je predvidio dijelove dana za predavanja, osobna razmatranja, molitvu, misu i Klanjanje te završni susret – vred-novanje vježbi. Kroz trodnevni program održana su sljedeća preda-vanja: Ljudski život kao povijest spasenja, Molitva: odnos s onim za koga znamo da nas ljubi, Isus Krist: jedini Put k Ocu, Crkva: majka novoga živo-ta. Nakon pojedinih predavanja svi smo bili pozva-ni kroz sljedeća pitanja meditirati o izrečenom.

Donosimo nekoliko: Tko je Bog za mene?, Razu-mijem li sada da je Bog bio uz mene u svi situacija-ma moga života?, Imam li iskustvo da mi je sve op-rošteno?, Prihvaćam li sve u svojoj povijesti: Križ - koji je moj križ? Prepoznajem li ga uopće ? Proma-šaje? ... Da li znam da Bog ne gleda tko je dobar i da je pred njim najvažnije biti u istini? Znam li da nisam uistinu bolji/a od drugih ? Uistinu? U što polažem svoje sigurnosti -novac, zdravlje, uspjeh mjesto u društvu…

Šutnja – „mjesto“ gdje sve počinje ... ... i za kraj nešto sasvim osobno... moja priča poči-nje 2. studenog 2012... a primjena svakog dana na-kon povratka u Civilizaciju ... Već prvog dana sve je promijenjeno. Molim sve čitatelje da ne misle da je u jednom času došlo do epohalne promjene, ne nije. Naime, dogodio se „samo“ moj svjesni pristanak na početak putovanja zvanog Promjena... Slobodnom voljom darovanom od Njega dopušteno Mu je da zaista bude prisutan u mom životu... i to ne samo kada je „potreban“, već u svakom trenutku... Na prvi poziv o duhov-nim vježbama u šutnji gotovo instinktivni odgovor je bio da !... Oni koji me poznaju reći će... pa zar opet bez razmišljanja... ovo je odgovor svima: ne nisam i Bogu hvala da nisam. Znate li onaj osjećaj kada jednostavno znate da vas sve nečemu vo-di ...da, to je bio moj slučaj. Za mene proces prom-jene je započeo, možda i jednom od prvih duhovni-kovih rečenica, koliko smo umorni od vršenja Svoje Vlastite Volje... i da, jesam. Naravno, bilo je perio-da u mom životu kada je bilo prepušteno djelovanje Njegovoj volji, ali hajdemo realno bilo je to više da Čovjeku olakšam: molim te evo ja se prepuštam Tvojoj volji pa onda Ti pusti mene, jer Ja to mogu dalje… I evo za kraj ove kratke priče nekoliko misli koje su proizašle iz predavanja i koje i ja želim podijeliti sa svima Vama; ...Bog me je spašavao uvijek... moj život nije prepušten slučaju ... Bog ne djeluje od onog trenutka kada mi mislimo da smo postali bo-lji… već u svakom trenutku…. Ž.

U SUSRET DOŠAŠĆU

Vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. (Rim 13,11-12). Došašće je vrijeme kada sva-ko srce dršće nekim djetinjim veseljem u očekivanju skorih božićnih radosti. To je vrije-me kada se na naše duše spu-šta mir, kada ljudi sve jasnije osjećaju blizinu Božanstva koje je dolazi na ovaj svijet da bi sebi privuklo svako srce. Sve u Došašću kao da šapuće o Njegovu dolasku. I polumrak onih dragih zornica, i adventske pjesme i ono treperavo blista-nje svijeća u polutamnim oltarima. U sve tom kao da iskri duboka čežnja dugih vjekova prije Krista za onim Obećanim, koji je imao doći, kao da govori blažena slutnja da dan Njegova pohoda nije daleko. Mi kršćani tada se sjećamo da je on već tu i da smo mi sretni baštinici drevnih obećanja. I mir i sreća sjeda tada na naše duše - sreća djece Božje.

Pripremila: S.Krčelić-Savić

… Vjera je, naime, više no u prošlosti, izlo-žena nizu pitanja koja dolaze iz promijenje-nog mentaliteta, a koji, osobito danas, svodi razumu sigurne činjenice isključivo na sigur-nosti koje pružaju znanstvena i tehnološka otkrića...

Preuzeto iz: Prorta Fidei

ZANIMLJIVOSTI

Više od 500 milijuna kršćana u Europi, a više od 2,2

milijarde kršćana diljem svijeta slave blagdan Kristova

rođenja. Blagdan Kristova rođenja od 4. stoljeća slavi se 25.

prosinca, kao novi blagdan istinskoga nepobjedivog sunca s

neba. Iz Rima slavljenje Božića u drugoj polovici 4. stoljeća

ubrzo se proširilo po Sjevernoj Africi, Italiji, Španjolskoj i na

istok.

Jaslice i božićno drvce kasnije postaju dio obilježja božićnih slavlja. Sv. Franjo Asiški

je 1223. godine u Grecciu Kristovo rođenje u betlehemskoj štali uprizorio živim

jaslicama. Početke figurativnih jaslica nalazimo u srednjovjekovnoj Italiji 14. stoljeća.

U početku se izrađuju klesane ili voštan figure samo djeteta Isusa i postavljaju se na

oltar. Tijekom 15. stoljeća pojedine crkve lik djeteta Isusa ili prizore njegova rođenja

imaju u crkvi tijekom cijele godine. Od 16. ili 17. stoljeća jaslice se šire i izvan Italije i

uprizoruju cijeli događaj u Betlehemu, s mnoštvom figura različitih likova povezanih s

Isusovim rođenjem.

Božićno drvce, jedan od današnjih središnjih simbola Božića, koristi se tek od 19.

stoljeća. Prvi pisani dokument o ukrašenoj božićnoj jeli potječe iz 1606. iz Strasbourgu.

Premda mu se u početku mnogi protive, širenje uporabe drvca tijekom 19. stoljeća

postaje nezaustavljivo. Danas je svjetleće drvce za kršćane svih denominacija simbol

zvijezde u Betlehemu koja ljudima pokazuje gdje će naći Isusa rođenog u jaslama.

NAJAVE ZA SLJEDEĆI MJESEC:

Mjesečni susret ZKL-a bit će 18. siječnja

DNEVNA MOLITVA BL. MARIJE TEREZIJE

Gospodine, zavjetujem Ti siromaštvo, čistoću i

poslušnost i posvećujem se spašavanju duša da s

najdubljim poništenjem same sebe i u potpunom skladu

sa Tvojom svetom Voljom, težim k savršenoj Ljubavi

prema Bogu i bližnjemu. Gospodine, daj da ovim lancem

Ijubavi budem vječno privezana sa Tvojim

Božanskim Srcem i za vrijeme moga zemaljskog života

da budem dijete moje nebeske Majke!

Franjo je u počecima svoga obraćeničkog života u očima svojih prijatelja i

sugrađana bio zanesenjak i luđak. No njemu to nije smetalo. Želio je otkriti što

Gospodin od njega hoće i to, što je moguće bolje i vjernije, izvršiti. Svojim

načinom života: siromaštvom, radošću, ljubaznošću, duhovnim razgovorom ili

savjetom… mijenjao je sliku o sebi u očima svojih prijatelja i sugrađana. Vrlo

brzo su mu se pridružili neki stari prijatelji želeći živjeti na način kako Franjo

jeFranjo vidio da Bog danomice povećava broj njegove braće napisao je sebi i

svojoj braći, jednostavno i kratko, način i pravilo života. Prvenstveno se služio

riječima sv. Evanđelja, jer je prije svega čeznuo za evanđeoskim savršenstvom.

Unio je također u Pravilo i nešto drugih stvari koje su prijeko potrebne za

provođenje sveta života.

… Vjera je, naime, više no u prošlosti, izložena nizu pitanja koja dolaze iz promijenjenogiz: Prorta Fidei

“Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku; onima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlost jarka osvanu” (Iz 9, 1-3). Nad tamnom noći povijesti čovječanstva

zasjala je svjetlost Božjeg dolaska k ljudima. U liku Novorođenog Djeteta Isusa Bog je

pohodio svoj narod. Bilo je to u vrijeme, kako piše sv. Luka, “kad izađe naredba cara

Augusta da se provede popis svega svijeta”. Kao da je Isus svojim rođenjem znakovito

ušao u popis ljudi svega svijeta. Pridružio se i putnicima i patnicima, svima koji žive u

siromaštvu ili na rubu društva, svim prognanima i bolesnima da podijeli s njima njihovu

sudbinu. Rodivši se od Prečiste djevice Marije postao je našim bratom po tijelu, postao

je “obličjem čovjeku nalik”, da bude naš Spasitelj; kao što pjeva naša božićna pjesma:

“S neba siđe dolje radi grešnika, rodi se u štali radi čovjeka.” On je izvor naše radosti i

naše nade. Apostol Pavao piše svom učeniku Titu: “Sebe dade za nas da nas otkupi od

svakog bezakonja i očisti sebi narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela” (Tit 2, 14).

Ovaj “izabrani Narod” smo mi, vjernici, koji smo po svetom krštenju pozvani da

obilujemo dobrim djelima. Stoga ovih božićnih dana mnogi očekuju našu dobrotu koja

ima svoj izvor u daru koji je svima nama nebeski otac darovao, a to je njegov ljubljeni

sin Isus Krist. Tu našu dobrotu žele osjetiti i naši mladi i naša djeca koji u Isusu gledaju

Prijatelja koji ih ljubi, pa i nerođeni u kojima se Isus želi roditi. Sjetimo se i naše braće i

sestara diljem svijeta koji ni ovog Božića neće biti okruženi mirom i svjetlošću radosti,

nego bijedom, životnim nevoljama i strahom. Zato neka pjesma “Svim na zemlji mir,

veselje...” bude i naša molitva, da Svjetlo koje je rođeno u Betlehemu ispuni sjajem

ljudska srca, te da budemo jedni drugima kao brat prema bratu. Neka dopre do svih

ljudi na svijetu poruka anđela: “Ne boj se! Rodio vam se Spasitelj Krist Gospodin”. On

nam donosi darove koje drugi ne mogu dati: mir, radost, utjehu, nadu, ljubav... a bez tih

darova nema života. Isus se rodio i došao na svijet zato da svatko bude voljen i da

svakome ponudi spasenje. Prihvatimo Novorođenog Isusa koji je ispružena Božja ruka

svakom čovjeku! Sretan Božić i blagoslovljenu novu 2013. godinu želi vam

Vaše vodstvo

No za primanje dara treba uvijek ostati otvoren. Bog nam se "badava"

poklanja, ali je potrebno da ostanemo - i srcem, i razumom, i načinom

života, i svime onim što jesmo - otvoreni da ga prihvatimo. Ali, i ta je

naša sposobnost da za primanje vjere ostanemo "otvoreni" zapravo

milost (nezasluženi Božji dar). Jer cijelim smo svojim bićem od Boga

darovani: od Boga nam dolazi postojanje i sve ono što jesmo.

Vjera nam daje sigurnost, ali je vjera i stalno traženje. Nikada ne

možemo reći da Boga dovoljno poznamo i da je naše povjerenje prema

njemu bez opasnosti. Kao što nikad ne možemo reći da dovoljno

poznamo onoga koga volimo i da nam ne može doći u opasnost

povjerenje u njega. Zato je potrebno da uvijek iznova nastojimo

upoznati ono što vjerujemo. Potrebno je vjeru osobno i zajednički

proučavati, o njoj razmišljati i razgovarati. No iznad svega je potrebno

u molitvi se s Bogom susretati. I vjeru živjeti. Jer vjera je živi odnos sa

živim osobama. A taj se odnos predanja i povjerenja može sa

sigurnošću upoznati samo iz osobnog iskustva. (www.ffdi.hr)

2 7

„TIHA NOĆ, SVETA NOĆ...“ (Legende o pjesmi koja je osvojila svijet)

Vjerojatno najpoznatija božićna pjesma svih vremena prvi put je izvedena prije 194

godine. Danas se ori po čitavom svijetu na brojnim jezicima. Njezin dugi život krije

nekoliko legendi...

Tekst je napisao kapelan vlč. Joseph Mohr, a glazbu za njega je skladao seoski učitelj

Franz Xaver Gruber. Bila je to kompozicija za gitaru koja je zvučala potpuno drukčije

nego u kontemplativnoj verziji koju danas poznajemo. Gruber je u ušima više imao

živu, plesnu melodiju.

Slavna pjesma prvi put je javno izvedena u Oberndorfu blizu Salzburga za vrijeme

božićne mise 24. prosinac 1818.. Njezin nastanak obavijen je velom legendi. Jedna od

njih je i da su orgulje bile pokvarene pa da se morala na brzinu smisliti pjesma za neki

drugi instrument. Crkva Sv. Nikole u Oberndorfu u kojoj je prvi put izvedena "Tiha

noć" uništena je u poplavi početkom 20. stoljeća. Na njezinom mjestu je izgrađena

Kapelica u čast Tihe noći koja je oko Božića omiljeni turistički cilj.

"Tiha noć" prevedena je na najmanje 44 jezika i obrađena nebrojeno puno puta. Jednom

je čak pjevana istovremeno na njemačkom, engleskom i francuskom, i to na Badnjak

1914. kada su vojnici u Prvom svjetskom ratu proglasili kratko zatišje. Zajedno su

potom zapjevali pjesmu koju su svi jako dobro znali: "Tiha noć, sveta noć"...

3 6

7

T

GODINA VJERE "Vjerujem..."

Vjera - prva je riječ Vjerovanja vrlo važna. Njome izričemo nešto važno

o samome sebi. Njome izjavljujem: "Ja osobno vjerujem!" To znači: "Ja

sam uvjeren i imam potpuno povjerenje. Ja sam uvjeren da Bog jest i u

Boga imam potpuno povjerenje." To sa mnom govore i svi moji

istomišljenici u vjeri. Na taj se način očitujemo kao zajednica vjernika,

kao Crkva. Zato možemo reći da Crkva nastaje vjerom. Vjerom se

uspostavlja najintimnija povezanost s Bogom i istinsko bratstvo među

ljudima. Vjerom ulazimo u "Savez" s Bogom i u "savezništvo" sa svim

ljudima. Prava vjera nije otuđenje sebi i drugima ni opijum za bježanje

pred ljudskim problemima. Vjerom se ne zatvaramo u uski krug vjernika

niti nas vjera oslobađa da preuzmemo vlastite ljudske odgovornosti.

Temeljna Isusova zapovijed jest ljubav prema Bogu i čovjeku. Stoga nas

vjera još više obvezuje da sa svim ljudima sudjelujemo u izgradnji

boljega svijeta: da među ljudima zavlada pravednost, istina, sloboda,

ljubav . . .Kad kažemo: "Vjerujem", želimo izraziti i ovo: "Založit ću se

da u život provedem ono što vjerujem. I u svom osobnom životu i u

svojim društvenim obvezama, ! oji i da naš život ne svršava potpunim

uništenjem. No mi kršćani vjerujemo da na ta pitanja imamo Božji

odgovor. Bog nam je objavio najdublje tajne o sebi i o čovjeku.

Bog nam se objavio, "govorio", nam je po Božjim ljudima u povijesti, a

nadasve nam je uputio svoju Riječ po Isusu Kristu koji je Sin Božji i naš

Brat. Knjige koje sadrže Božju objavu zovemo Sveto pismo ili Biblija, a

dijele se na Stari i Novi zavjet.

Da bismo mogli vjerovati, potrebna nam je Božja svjetlost i Bolja

pomoć. Mi to zovemo milost, Božji dar. Kad kažemo da nam je za vjeru

potrebna milost, time zapravo želimo reći da se najintimnija povezanost s

Bogom ne može silom iznuditi, niti ona može biti u prvom redu plod

naših razumskih i drugih napora. Kao što se istinsko prijateljstvo i

međusobno povjerenje mogu samo "badava" pokloniti, slično je i vjera

dar koji nam Bog bez naših zasluga nudi i koji možemo samo slobodno

primiti.

6

KAKO MEDITIRATI Meditacija je prirodni nastavak čitanja. Ona je prostor

odmaranja od prvotnog napora, a istovremeno ostajemo

otvoreni za prosvjetljenje koje nam Riječ donosi.

- Osigurati vrijeme tišine.

„Oko počiva na riječima, a potom srce počiva na

značenju.“

- Dopustiti da riječi odzvanjaju na posve osobit način.

Kada tekst pripovijeda o određenom događaju staviti se

u ulogu nekog od sudionika i postaviti si pitanja: Na koji

mu način nalikujem? Što bih učinio na njegovu mjestu?

Što bih trebao prepustiti Gospodinu da on učini?

- Postaviti slijedeća pitanja: Što mi Bog po ovome tekstu objavljuje o samome

sebi? Na što upravlja moj pogled? Što je Gospodin učinio za skupinu kojoj

pripadam, za ljude općenito te što mi otkriva kako sada želi učiniti?

- Mirno porazgovarati s Gospodinom o temama što ih tekst donosi, polazeći pritom

od vlastitih prilika.

- Zabilježiti osjećaje koji se javljaju u srcu na temelju odjeka što ih je odabrani

tekst izazvao. (Nastavlja se)

...Nastavak...

ŠTO BOŽIĆ NIJE, A ŠTO BOŽIĆ JEST?

(...) Dobro, što dakle Božić nije, a što Božić jest u našem vjerničkom životu?

Prvo, Božić nije na prvom mjestu praznik, tj. dan prazan od posla, neradni dan, zimski

raspust, razonoda, jer takvih dana u godini ima stotinu i više, kako u kojem poslu, školi

i zanimanju. Ima dana koji se upravo zovu: državni dan, dan odmora, ferije...

Drugo, Božić nije u prvom redu prigoda da se susretnu roditelji s djecom ili braća i

sestre međusobno. Ima za to mogućnosti često u godini dana: o rođendanima i

imendanima, i o drugim obiteljskim jubilejima pa i vjerskim proslavama: krštenja, prve

pričesti, krizme, vjenčanja...

Treće, Božić nije posebna prigoda za jelo i pilo, jer toga ima svaki dan, i to tri puta

dnevno. A svečanije jelo i pilo nije samo o Božiću nego u tolikim drugim prigodama i

dolazaka u kuću i odlazaka iz kuće.

A što Božić jest?

- Božić je kršćanski blagdan u kojem je u središtu i u punini Krist, Sin Božji, utjelovljen

po Duhu Svetom i rođen od Djevice Marije radi nas ljudi i radi našega vječnog

spasenja. Logos i Smisao svega.

- Božić je najveća kršćanska svetkovina kada se svaki pravi vjernik ispituje ne u javnoj

anketi ili vijesti nego u tajnoj savjesti: kakav je kao Kristov vjernik u ispovijesti svoje

vjere, u pojedinačnoj ispovijedi svojih grijeha, u pohađanju Kristovih sakramenata,

osobito Kristove misne žrtve svake nedjelje i zapovijedane svetkovine, a ne samo o

Božiću i na Božićnu polnoćku?

- Božić je najprikladnija kršćanska prigoda da se upitamo o svome poštovanju života,

pojedinačnoga, obiteljskoga, narodnoga; života koji je najveći Božji dar čovjeku i za

koji će svatko od nas polagati račun, za svaku misao, riječ i čin. Dar koji je Bog dao, i

koji nam još više želi dati „u izobilju“, ako želimo živjeti i djelovati po Božjem zakonu

života.

- Božić je posebna prilika kada se, u ime Isusovo, okrećemo oko sebe i gledamo

kolikima možemo pomoći u bilo kojem pogledu da i njih pohodi Mlado Sunce s visine,

Krist Gospodin, u čestitki i daru, u radosti i miru.

Takav Božić, pun vjerskoga smisla, pun djelotvornih i životnih misli na potrebne,

bolesne, osamljene želimo svakomu kršćaninu da Božićnu radost podijeli s drugima

više i dublje nego u drugim danima godine

dr. Ratko Perić,biskup

DUHOVNE VJEŽBE

ZAJEDNICE KARMELSKIH LAIKA

Godišnja duhovna obnova za članove Zajednice karmelskih laika ove godine je održana

17. studenoga 2012. u samostanu časnih sestara karmelićanki na Leskovačkom brijegu.

Obnovu je predvodio don Robert Zubović, simpatični i karizmatični svećenik Krčke

biskupije, a trenutno župnik u Ogulinu u Gospićko-senjskoj biskupiji koji iza sebe ima

bogato iskustvo apostolata u našoj zemlji i inozemstvu. Sudionici su bili uglavnom

članovi ZKL-a, ali i drugi koji su prvi puta na ovaj način sudjelovali u zajednici. Tako

se okupila grupa od tridesetak sudionika u kojoj su bile zastupljene sve dobne skupine.

Središnja tema duhovne obnove bila je vjera, povodom Papinog proglašenja ove

crkvene godine godinom vjere. U nadahnutom predavanju don Robert je prenio poruku

biskupske sinode održane u Rimu da je potrebno u svakoj prigodi očitovati svoju vjeru

te svaki dan započinjati s punim pouzdanjem u Boga Oca. Govorio je o potrebi

svakodnevne molitve i čitanja Svetog Pisma kao sredstvima rasta u vjeri i djetinjem

pouzdanju u Oca te potrebi obraćenja. Posebno je naglašavao važnost zajedničke

molitve u obitelji. Nakon predavanja u šutnji smo promišljali ono o čemu smo slušali.

To vrijeme su sudionici iskoristili za meditaciju u tišini samostanskog parka sa

postajama Križnog puta i „Brdom Karmel“. Prilika za ispovijed bila je prije misnog

slavlja, osobito radosnog i obogaćenog skladnim pjevanjem dijelova mise i prigodnim

pjesmama po odabiru predsjednice Zajednice gospođe Renate Ivoš-Krajina, koja je

predvodila pjevanje i svirala na harmoniju. U duhovnu obnovu bio je uključen i radni

dio u kojem su sudionici podijeljeni u nekoliko skupina raspravljali posebne teme koje

su se odnosile na položaj i ulogu vjernika u aktualnom trenutku. Prema izlaganjima

moderatora skupina taj dio je bio posebno zanimljiv i prožet živim svjedočenjima.

Složili smo se da vjernici moraju biti hrabriji u svjedočenju svoje vjere i očitovanju

svog kršćanskog identiteta. Zato ne smiju stajati skrštenih ruku dok ih se svakodnevno

nastoji istisnuti iz javnog života, nego kao aktivni članovi modernog društva trebaju

svjedočiti djelima kršćanske ljubavi. Na kraju su se sudionici radosni i duhovno

osnaženi vratili svojim obiteljima.

Ana Marija Damjanović

5 4

NAJAVE:

Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu

Lectio Divina - 5. veljače 2013.

MJESEČNI SUSRET - 19. veljače 2013.

HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA -27. travnja 2013.

Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450


..

USPON


HRVATSKI LESKOVAC

Siječanj (33) 2013.

2

DUHOVNA OBNOVA

ZA

ČLANOVE VODSTAVA

ZAJEDNICE

KARMELSKIH LAIKA

Tijekom godine polako se rađala ideja o duhovnoj obnovi za čla-nove vodstva. Na poticaj s. Kristine, a odlukom svih članova vodstava na zajedničkom sastanku u rujnu, krenulo se s realizacijom ove ideje. I tako je u subotu, 15. prosinca 2012. od 10 do 15 h održana duhovna obnova za članove vodstava svih zajednica karmelskih laika. Obnovi su prisustvovali voditelji i članovi zajednica iz Zagreba, Hrvatskog Leskovca i Slavonskog Broda, časne sestre uključene u rad vodstava, članovi zajednica u osnutku iz Strmca i Bibinja i članovi Mladih Karmela sa s. Majom Pavlom. Obnovu je vodio pater Milan Loić, lazarist.

Tema duhovne obnove bila je „Kako voditi ljude“. Obnova je za-počela molitvom i pjesmom. U vrlo ugodnom ozračju i s puno humora pater nam je uspio približiti ovu zanimljivu temu. Tematika je bila razrađe-na prema načelu sv. Benedikta te prema suvremenim psihološkim načeli-ma. U dva predavanja doznali smo kakav bi trebao biti čovjek koji je preu-zeo zadatak vođenja neke zajednice (vjerske, političke, države, obitelji…), kako izgleda učinkovito i odgovorno vođenje zajednice te kako se vođa treba brinuti za samoga sebe. Vođa prvenstveno treba biti odgovorna oso-ba, a to znači da je mudar, zreo, bogobojazan, poput oca, a ne grub, izjelica i uznemiren. Kako bi takav postao treba raditi na samospoznaji i samood-goju. Tek kad čovjek zna i može voditi samoga sebe tada može voditi i druge.

7

LECTIO DIVINA (Enzo Bianco)

III MOLITVA

Kada je posrijedi Lectio divina molitva je vapaj što se rađa u dubini srca koje žudi za riječju Božjom. Ruke se uzdižu prema nebu u traženju oprosta ili pak pomoći ili kako bi se zagrlilo Boga i zahvalilo mu. U tome dijalogu Bog sa svoje strane pruža ruke prema nama. Ova etapa je najsnaž-niji trenutak našeg putovanja s Riječi. Gospodin sam potiče molitvu u na-ma jer nam je upravo on podario njezin sadržaj. Ključno je pitanje u ovom trenutku: što ćemo reći Gospodinu, potaknuti njegovom Riječju koju smo razmatrali?

Kakav je stav potreban? „Ogoliti se“ u Gospodinovoj prisutnosti. Meditacija nas je razot-

krila otkrivajući stvarnost o nama pod svjetlošću Gospodnjom. Odatle se treba roditi molitva. Upraviti pogled Gospodinu. On nam je otkrio neke vlastite crte, dopustio nam razabrati njegov glas u Svetome pismu. Naša će molitva ispovjediti ono što on jest i što čini za nas.

… nastavlja se …

6

GODINA VJERE "Vjerujem u Boga... "

Bog

Bog je veliki Misterij (tajna). Teško je i gotovo nemoguće Ljuds-kim riječima izraziti tko je i kakav je Bog. No naše nam riječi mogu pomoći da naslutimo neizrecivo bogatstvo Misterija Boga. Osobito riječi za koje vjerujemo da su nam od Boga objavljene. O Bogu se može izreći svako dobro i samo dobro: Bog je jedan, živ i vječan. On je istinski i vjeran, sve-moguć i dobar. On je Stvoritelj neba i zemlje: sve što postoji - po njemu postoji. Različit je od svakoga stvorenja, neizrecivo veći i viši od čovjeka. A ipak, on je neizrecivo blizak čovjeku i svim bićima. Sv. Pavao to izražava ovako: "U njemu živimo, mičemo se i jesmo, njegov smo rod" (Dj 17,28). Bog je nevidljiv, ali ga na više načina možemo naslutiti i upoznati: razmiš-ljanjem o prirodi i tajnama svemira, razmišljanjem o misteriju čovjeka - osobito o čovjekovoj sposobnosti da misli, stvara i voli...

Sva priroda, sav svemir, sve što postoji - a nadasve čovjek - odra-žava Božju dobrotu, mudrost, ljepotu i veličinu. O Bogu nam svjedoči i naša savjest: razlikujemo dobro od zla, znamo da trebamo činiti dobro; nije moguće da je, u konačnici, besmisleno naše nastojanje da činimo dobro. Kršćani nadasve spoznaju Boga iz Objave. Vjerujemo da je Bog u povijesti govorio po Božjim ljudima i napokon po svom Sinu Isusu Kristu. Isus Krist nam je osobito otkrio tko je Bog i što on za nas čini iz ljubavi. Isus nam je objavio i koji su Božji planovi s čovjekom: otkrio nam je da je čov-jek pozvan na vječni život u neizrecivoj zajednici ljubavi s Bogom.

Najljepšu izreku o Bogu nalazimo u Svetom pismu (Bibliji) u sv. Ivana: "Bog je Ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u nje-mu" (1 Iv 4,16).

… nastavlja se … Izvor: http://petar.ffdi.hr/lzj/apostolsko-vjerovanje.ht

3

Da je zreo vođa će znati ako posjeduje unutarnji mir te jedinstvo sa samim sobom što znači da ga nije lako zbuniti te da zna razlučivati i dr-žati dobru mjeru. Vođa također treba biti duhovan i hrabar, ali i ponizan te umjeren u svemu. Vođenje nije pokazivanje moći već pravednost, brižlji-vost, pažljivost, kreativnost, poštovanje , ljubaznost i ljubav. Voditi ljude je umijeće. Treba znati ne žalostiti i prezirati ljude već buditi u njima život i kreativnost, povjeriti im odgovornosti s povjerenjem, prenositi informacije i poticati ljude da razvijaju svoje darove. Vođa treba težiti da ga ljudi ljube, a ne da ga se boje. Kako bi u svemu tome uspio, vođa treba voditi brigu i o samome sebi jer ako se stalno preopterećuje bit će umoran i neće moći dati ljudima ono što im treba.

Nakon predavanja uslijedio je ručak i druženje laika iz cijele Hr-vatske. Bilo je tu izmjene iskustava u radu zajednica, ali i prijateljskih razgo-vora dragih prijatelja koji se u ovakvim prilikama uvijek rado susretnu.

Nakon ručka razdvojili smo se u skupine i raspravili nekoliko pita-nja u radionicama. Zaključili smo da smo zadovoljni svojim voditeljima i načinom vođenja naših vjerskih i molitvenih zajednica, ali na državnoj razi-ni i na razini poduzeća uočili smo mnoge nedostatke. Pokušali smo defini-rati teškoće koje se mogu javiti u vođenju ljudi kao što je nestručnost, rezi-gniranost, nepoštenje. Zaključili smo da vođa treba biti pažljiv, miran, poš-ten, kreativan te da treba slušati Duha Svetoga, a bližnjima pružati ljubav i potporu.

I na kraju treba reći komentar jedne sudionice: „Bio je ovo najljep-ši dan u zadnje vrijeme.“ Zaista svi smo bili prepuni Duha Svetoga i rados-ti. Pater Loić doista je posvjedočio svoju vjeru i prenio nam obilje znanja, duha i dobrog raspoloženja. Sretni smo da su nam se uspjeli pridružiti čla-novi zajednica koje će se tek službeno osnovati jer će im ove spoznaje si-gurno koristiti da svoje zajednice vode po Božju.

Pripremila: Suzana Plavec, članica vodstva ZKL Hrv. Leskova

4

OSNUTAK

ZAJEDNICE KARMELSKIH LAIKA U SPLITU

U godini vjere zaživjela je i četvrta u hrvatskoj provinciji Karmeli-ćanki BSI službeno osnovana Zajednica Karmelskih laika u Splitu. Vjernici nadahnuti životima karmelskih svetaca i naše bl. Majke Marije Terezije od sv. Josipa, odlučili su svoj život na poseban način posvetiti Gospodinu kroz pripadnost Zajednici karmelskih laika. Tome su molitvom i predanim radom doprinijele naše drage sestre koje žive i djeluju pri Samostanu Dje-teta Isusa u Splitu.

Kroz protekle godine okupljale su vjernike laike nastojeći im usa-diti karmelsku duhovnost kako kroz primanje škapulara tako i kroz druge sadržaje. Stoga je njihovo zajedničko djelovanje okrunjeno 16. prosinca kada je u župnoj crkvi posvećenoj sv. Leopoldu Mandiću, osnovana Zajed-nica karmelskih laika Božanskog Srca Isusova Split. Svečanosti su nazočili provincijalna poglavarica s. Kristina Pišković i članovi vodstva ZKL Hr-vatski Leskovac s. Emanuela i Željko Sokolić, voditeljica ZKL BSI Zagreb Tatjana Horvat, te Ivan Horvat. Svečanost je započela pjesmom „Uzore sveti“ posvećenoj našoj blaženoj

Majci Mariji Tereziji.

5

Pozdravni govor održala je s. Kristina, a nakon prigodnog recitala nadahnutog djelima i duhovnošću karmelskih svetaca, uslijedilo je svečano učlanjenje šezdeset troje novih članova.

Lančiće s karmelskim grbom blagoslovio je don Eduard Punda duhovnik nove zajednice, a nakon podjele znakova pripadnosti Zajednici karmelskih laika pjevanjem karmelske himne završen je prvi dio svečanosti. U drugom dijelu programa održana je prva izborna skupština i izabrano je vodstvo zajednice koje sačinjava sedam članova, petero laika i dvije sestre, s. Anastazija i s. Anita. Za voditeljicu je izabrana gđica. Zrinka Grubišić. Govoreći o sv. Tereziji Avilskoj čije duhovnosti je veliki poznavatelj, don Eduard je nazočne potaknuo na duboko promišljanje o djelu velike svetice i crkvene naučiteljice. Riječi sv. Terezije o molitvi kao razgovoru s onim za koga znamo da nas ljubi kao poticaj za molitveni život don Eduard uputio je prisutnim karmelskim laicima. Pozvao je na promišljanje vjere kao iskus-tvo onog što Bog čini za nas, a ne mi za njega. Nazočne je pozdravio i žup-nik Josip, a uslijedilo je čitanje prigodnih čestitki: čestitke Generalne pogla-varice Majke Angeline, čestitke vodstva ZKL Hrvatski Leskovac, ZKL Slavonski Brod, ZKL Zagreb, te podjela prigodnih poklona u ime svih triju zajednica. Druženje je nastavljeno uz agape koji su pripremili naši ljubazni domaćini. Žar kojim su novi članovi pristupili karmelskoj obitelji potvrđuje riječi naše bl. Majke Marije Terezije da Duh Božji pokreće duše svih stolje-ća i svih tisućljeća, ohrabruje ih i oduševljava ih za borbu. Neka djela i riječi naše blaženice budu nadahnuće našim novim članovima u življenju karmel-ske duhovnosti i hrabrom svjedočenju vjere. Čestitamo sestrama splitske zajednice na otvorenosti i raspoloživosti dijeljenja karmelske baštine nama laicima !

Pripremila: Tatjana Horvat, voditeljica ZKL-a Vrhovec, Zagreb

NAJAVE:

Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu

Lectio Divina - 5. ožujak 2013.

MJESEČNI SUSRET - 19. ožujak 2013.

HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA -27. travnja 2013.



Izvor: www.pastoralmladih.hr

USPON


HRVATSKI LESKOVAC

Veljača (34) 2013.

2

Dvije ljubavi u jednom imenu“ – o osnutku Karmela BSI u Hrvatskoj

Da su plodovi karmelskog sjemena u Hrvatskoj uspjeli, pokazuje više od sto redovnica koje pri-padaju redu Karmela Božanskog Srca Isusova kojega je u našoj zemlji prije manje od sto godi-na utemeljila s. Marija Terezija od sv. Petra

(Demetz), vjerna pratiteljica utemeljiteljice Družbe s. Marije Terezije od od sv. Josipa (Tauscher). O utemeljenju toga reda govori knjiga s. Marije Assunte Windisch "Dvije ljubavi u jednom imenu. Karmel BSI u Hrvatskoj 1917. – 2017." koja je predstavljena u četvrtak, 17. siječnja, u Zagrebu. Sestra Maria Assunta Windisch, generalna tajnica Karmela D.C.J., osvijetlila je lik S. Marije Terezije od sv. Petra (Demetz), „majke hr-vatskog Karmela Božanskog Srca Isusova“, da bi potom javnosti predstavila zapise i sjećanja same s. Marije Terezije od sv. Petra na početke djelovanja Karmela BSI i na blaženu Utemeljiteljicu Družbe, S. Mariju Tereziju od sv. Josipa. Kako je otkrila, u prikupljanje građe krenula je na poticaj Florijana - pranećaka s. Marije Terezije od sv. Petra - koji je smatrao važnim objaviti knjigu o svojoj prateti. Tako je pronašla niz pisama dviju sestara koje su spremale za veliki čin utemeljenja karmelićanskog sa-mostana u Zagrebu. To nije nimalo bio lak put, posebice jer je 1917.

godina bila godina preteča političkih pre-viranja, kraja Prvog svjetskog rata te ras-pada Austro-Ugarske monarhije. Također, s. Maria istaknula je veliku privrženost između utemeljiteljice Druž-be, danas blaženice s. Marije Terezije od sv. Josipa.

7


Kako moliti? Molitva mora biti usklađena s onime što nam je otkrila meditacija. Ovisno o slučaju, bit će to zahvala, hvala, traženje oproštenja, vapaj, predanje. Ponekad ćemo naglasiti samo jedan od navedenih oblika molitve dok će ih u drugim slučajevima biti više. Jezik molitve također može varirati, ovisno o okolnostima: molitva u sebi ili naglas, usmena ili pismena, izgovorena u stojećem ili sjede-ćem položaju, s posvemašnjom sabranošću u sebi ili popraćena ne-kim tjelesnim izričajem. Nekoliko praktičnih savjeta • naučiti se spontano izražavati pred Gospodinom, jednako mo-

leći u sebi i na glas • zapisati neku jednostavnu molitvu, spontano sastavljenu na

temelju trenutačnih osjećaja • popratiti molitvu tjelesnim činom koji izražava ono što Gos-

podinu upućujemo u tome trenutku: povjeravanje, vapaj, hva-lu…

• pronaći i izmoliti psalam koji svojim sadržajem odražava ono što nam je prizvano u pamet za vrije-me čitanja

• Zapjevati • jednostavno ostati u tišini pred Gos-

podinom, osvješćujući njegovu prisu-tnost

… nastavlja se …

6

GODINA VJERE "Vjerujem u Boga... " Presveto Trojstvo

Isus nam je otkrio najveću tajnu o Bogu: Bog nije osamlje-nik, Bog je neizreciva zajednica ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga. U Bogu su trojica, tri osobe: Otac - Sin - Duh Sveti. Stoga kažemo: sa-mo je jedan Bog, a u Bogu su tri osobe. Tajnu "trojedinog" Boga nazivamo Presveto Trojstvo ili, kako se ponegdje veli, Sveta Trojica.

Ta stvarnost naše vjere premašuje i nadila-zi naš razum. Boga ne možemo potpuno shvatiti ni izraziti, jer Bog je "veći od na-šeg srca" i naše pameti, kako kaže sv. Ivan (usp. 1 Iv 3,20). No u svojoj se vjeri osla-njamo na riječi Isusa Krista, Sina Božjega koji nam je objavio tu najdublju tajnu o Bogu. On je rekao: "Nitko ne poznaje Bo-ga osim Sina i onaj kome Sin hoće da ob-javi" (Mt 11,27).

Svoju vjeru u Presveto Trojstvo izražavamo kad god se kri-žamo znakom križa i ispovijedamo: "U ime Oca i Sina i Duha Sveto-ga." Time obnavljamo svoje krštenje jer smo po Isusovu nalogu tako kršteni i krstom posvećeni Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. U evanđelju sv. Mateja Isus na dan svog uzašašća daje učenicima posljednju za-povijed: "Idite po svem svijetu. Sve narode učinite mojim učenicima. Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga" (Mt 28,19-20).

… nastavlja se … Izvor: http://petar.ffdi.hr/lzj/apostolsko-vjerovanje

3

O knjizi su uz autoricu govorili dr. Jure Zečević, Anton Šuljić te Jo-sip Dadić. Dr. Zečević je istaknuo kako je u knjizi riječ o dvjema ljubavima – požrtvovnoj ljubavi utemeljiteljice Družbe s. Marije Terezije od sv. Josipa prema Isusu i osnutka reda u Hrvatskoj te ljubavi s. Marije Terezije od sv. Petra u zalaganju za osnivanje hrvatskog ogranka Karmela. “Čitajući ovu knjigu očituje se kako Bog izvodi svoja velika djela, iako naizgled mnogim zaprekama“, istaknuo je Anton Šuljić koji je ovu knjigu prevodio s njemačkog jezika na hrvatski. „S. Maria Assunta Windisch na uzbudljiv način predočuje uvođenje redovničke zajednice u Hrvatskoj. Riječ je o vrijednom svjedočan-stvu vjere i utemeljenju hrvatskog Karmela“, ustvrdio je Šuljić. Josip Dadić predočio je vremensko razdoblje u kojem je osnovan karmelski red u Hrvatskoj. Kako je pojasnio, u to vrijeme kriza je svuda vladala, posebice zato što je Hrvatska tada bila u Austro-Ugarskoj monarhiji koja se nalazila na poraženoj strani Prvog svjets-kog rata. Nakon njezina raspada, Hrvatska se nalazila u brojnim bal-kanskim savezništvima, što se nastavilo kroz 20. stoljeće. Dadić je, između ostalog, naglasio kako je Prvom svjetskom ratu prethodilo razdoblje industrijskog razvitka te je rat uzrokovala pohlepa za moći. Nakon toga rata, u Hrvatskoj je samo bilo gore, kao i u cijeloj Euro-pi na koju je utjecalo širenje socijalizma iz Rusije. Knjiga "Dvije ljubavi u jednom imenu. Karmel BSI u Hrvatskoj 1917. – 2017." objavljena je u nakladi "Karmelskih izdanja" prigo-dom pripreme proslave 100. obljetnice Karmela BSI u Hrvatskoj (1917. – 2017.) To je peta po redu knjiga objavljena u nizu "Likovi duhovnosti", a njezin glavni urednik je dr. Jure Zečević. U glazbenom su dijelu nastupili: Ansambl MI tamburica i mješoviti zbor iz Hrvatskog Leskovca koji su te večeri uz svoje bogatstvo nas-tupa repertuar posvetili bl. Mariji Tereziji, zatim djeca i mladi iz Ku-će sv. Josipa te prof. Tomislav Vasilj i prof. Mislav Vudjan. Izvor: http://www.laudato.hr/Vijesti/Kultura/-Dvije-ljubavi-u-jednom-imenu--–

-o-osnutku-Karmela.aspx, odabrala s. s. Marija Emanuela Cifer

4

General bosonogih karmelićana u Hrvatskoj: "Naš projekt je terezijanska zajednica!"

Generalni poglavar Reda bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela o. Saverio Cannistra i generalni definitor o. Albert Wach bili su u bratskom pohodu Hr-

vatskoj karmelskoj provinciji sv. o. Josipa od 31. siječnja do 6. veljače 2013.

Prvo su se 1. veljače susreli s najbrojnijom zajednicom u Remeta-ma. Ondje su o. Generala pozdravili o. provincijal Vinko Mamić i samos-tanski prior o. Antonio-Mario Čirko, ističući njegovu brigu za hrvatsku provinciju i potrebu donošenja Bogom nadahnutih odluka. O. General istaknuo je kako dolazi u bratski pohod živoj provinciji koja je u porastu: „Želim upoznati svoju subraću u Hrvatskoj i pomoći im“.

Najveći naglasak o. Saverio stavio je na zajednički život koji treba odisati terezijanskim karmelskim identitetom. To je osobito važno kad se ima u vidu porast zvanja i, shodno tome, imperativ kvalitetne formacije. „Mi možemo dati puno i svijetu i Crkvi, ali ono što od nas Crkva i Gospodin zasigur-no traže je naš redovnički poziv. To su naizgled male i neznatne stvari, ali možda up-ravo one mijenjaju svijet. To je svjedočanstvo drugačijeg čovještva. Mislim da u zemlji koja je prošla iskustvo rata to još više vrijedi“, istaknuo je o. General.Porastom zvanja pred HKP-u sv. o. Josipa postavili su se i strukturalni izazovi. Stoga su poglavari iz Rima posvetili dužnu pozornost i potrebnoj prenamjeni samostana i preraspodjeli dužnosti s ciljem ostvarenja boljih uvjeta za pro-micanje zvanja i formaciju odgojenika.

Nakon što su oci Wach i Cannistra između 2. i 4. veljače pohodili somborsku zajednicu, novicijatsku zajednicu u Krku te malenu zajednicu u Splitu te gradilište budućeg samostana, u Kar-melu sv. Ilije na Buškom jezeru održana je 5. veljače plenarna skupština Provincije gdje se povela završna rasprava o donošenju potreb-nih odluka. Prije zasjedanja Plenarne skupšti-ne generalni predstojnik Cannistra predslavio je Euharistiju.

5

U prigodnoj homiliji pozvao je braću da imaju jasno pred sobom svrhu svoga posvećenog života, i to na način da čvrsto usmjere svoj pogled u Isusa, Početnika i Dovršitelja vjere. „U tom nas-tojanju ne treba se bojati vlastite slabosti ni bolesti jer one nisu zapreka Isusovoj pomoći, kako to pokazuju evanđe-oske zgode izliječenja žene koja je bolovala od krvarenja i Jairove kćeri. Ono čega se treba bojati jesu vlastiti projekti koji se postavljaju iznad Božjih projekata“. U istom duhu o. General je u plenarnoj raspravi naglasio da je prvotni projekt bosonogih karmelićana terezijanska zajednica te da iz njega potom izvire specifični karmelski apostolat. Plenarna skupština imala je u vidu te poticaje kad se morala suočiti s konkretnim strateškim odlukama. Tako su donešene odluke o premještaju sjedišta novicijata iz Krka u Graz (Austrija), zatim o premještaju sjedišta postulature iz Remeta u Krk te o završetku gradnje stambeno-pastoralnog dijela novog splitskog samostana za potrebe zajednice. Ove odluke umnogome se mogu zahvaliti providnos-noj raspoloživosti Generalne kuće u Rimu i austrijske poluprovincije. Tim odlukama otvara se prostor ostvarenju bolje raspodjele braće u Provinciji, slojevitijem i pozornijem odgovaranju na formativne izazove te dugoročnoj mogućnosti prihvata novih zvanja. Uz to ostvaruje se novi obećavajući korak već potvrđene međuprovincijske suradnje s austrijskom braćom, kao i mogućnost boljeg odgovora na pastoralne potrebe župe sv. Mihovila Ar-kanđela u Splitu. Posljednjega dana pohoda, 7. veljače, euharistiju je predslavio ge-neralni definitor o. Albert Wach. Na tragu dvanaestog poglavlja Poslanice Hebrejima, koje govori o stezi Gospodnjoj, podsjetio je na iskustvenu i svetačku teologiju sv. Terezije Avilske. U istinskoj intimi s Bogom i iskus-tvu njegove ljubavi čovjek ima snage priznati vlastiti grijeh i zlo i dopustiti Bogu da ga ispravi te na taj način oslobodi i obnovi. „Odbacujući postupiti na taj način Galilejci pokazuju da nisu upoznali Isusa, premda su odrasli s njim. Mi, naprotiv, u ovoj euharistiji dopustimo da Bog kazni naš grijeh i da nas izliječi“, zavr-šio je o. Albert Wach.

Preuzeto: http://www.karmel.hr/novosti/2013/novosti12.html

NAJAVE: Stalna karitativna akcija - 1. nedjelje u mjesecu

Lectio Divina - 2. travnja 2013.MJESEČNI

SUSRET—16. travnja 2013

HODOČAŠĆE - BUDIMPEŠTA - 27. travnja 2013.




USPON


HRVATSKI LESKOVAC

Ožujak (35) 2013.

2

USKRSNA ČESTITKA

U svjetlu Uskrsnuće protumačimo, sestre i braćo, cijeli

svoj ovozemni život. Uskrs nije prošli događaj nego trajna

zbiljnost, događaj koji nas uvijek iznova zahvaća silinom

ljubavi i radosti, kojima stvaramo temelj za svoje

ovozemeljske dane.

Preko Uskrsa Bog je zahvatio naše živote i promijenio

tijek povijesti. Isusov put je i naš put! Stoga, u radosti

Uskrsa otvorimo srca Riječi Božjoj, međusobnoj

solidarnosti i ljubavi.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Vaše Uredništvo

7


KONTEMPLACIJA Kontemplacija je vrhunac svake molitve. Da bismo je definirali može nam poslužiti izreka sv. Ivana od Križa: „ljubiti Ljubljenoga“, budući da nam po Lectio divina Bog daruje sama sebe. Zaista i jest tako: po kontemplaciji trajno uživamo njegovu prisutnost u našemu životu. Budući da nam Bog u Svetome pismu objavljuje sama sebe i svoje planove spasenja, mi gledamo ne samo njega, već preko njega i život i povijest. Kao Gospodinovi učenici započinjemo put promatrati novim očima te zajedno s njime planiramo svoj život. Ključno pitanje ove etape jest: koji sam novi vid lica Božjega kao i njegove prisutnosti u svojemu životu otkrio u ovoj Lectio divina? Kakav stav je potreban? Riječ pobuđuje u srcu koje moli spokojnu radost, znak Gospodinove prisutnosti u našemu životu. Stoga je potrebno odvojiti nešto vremena kako bismo uživali taj spokojni mir što nam ga Gospodin poklanja: „Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin; blago čovjeku koji se njemu utječe!“ (Ps 34,9) Kako provoditi kontemplaciju? Odabrati u jednoj rečenici suštinu meditacije što smo je proveli pred Božjim pogledom. To ujedno može biti i kratka molitva. U sebi je ponavljajte, dulje vrijeme, dopuštajući tako da sve dublje prodire u vas i ukorijeni se u vama.

nastavlja se …

6

MOLITVA SVETOM JOSIPU ZA DOMOVINU

Sveti Josipe, glavaru svete Nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, Tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svom zaštitniku i Tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Tebi povjeravamo sve obitelji hrvatskoga naroda, da dnevnom molitvom, nedjeljnom Euharistijom i poslušnošću volji Božjoj ispune svoje poslanje ljubavlju, slogom i mirom.

U ovim teškim vremenima izmoli hrvatskom narodu i

svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi! Zagovaraj nas pred Presvetim Srcem Isusovim da ostanemo vjerni Isusu Kristu i Katoličkoj Crkvi, te prolazimo zemljom čineći dobro! Amen! Ovu molitvu sastavio je kardinal Franjo Kuharić, povodom obilježavanja 300 obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda.

ZDRAVO JOSIPE

Pozdravljam Te, Josipe, koji si pun Božje milosti! Spasitelj se odmarao na tvojim rukama i rastao pod tvojim pogledom.

Blagoslovljen ti među svim ljudima i Isus, božansko Dijete tvoje djevičanske Supruge, neka bude uvijek blagoslovljen!

Sveti Josipe, tebi je bilo dano da budeš otac Sinu Božjemu, moli za nas u našim obiteljskim brigama, za naše zdravlje i za naš posao sve do naših posljednjih dana i udostoj se prići nam u

pomoć u času smrti naše! Amen!

Izvor: http://zupa-svjosip.hr/

3

Sv. Josip i sv. Terezija Avilska "Ljubav prema Bogu ne sastoji se u suzama i slatkim

osjećajima, već u tome da mu služimo u pravednosti, u muževnoj odvažnosti i u poniznosti." Riječi su to sv. Terezije Avilske, prve žene naučiteljice Crkve, koja je umrla 4. X. 1582. Ona je bila neumorna osnivateljica novih samostana i obnoviteljica karmelskoga reda. Za njezina života, uz njezinu pobudu i sudjelovanje, osnovano je ništa manje nego 17 ženskih i 15 muških samostana Obnovljenoga karmelskoga reda. Od 17 ženskih samostana svetica je 12 posvetila sv. Josipu. Ali i u svim drugima slika sv. Josipa morala je biti obvezatno nad ulaznim vratima. Kod gradnje samostana Sv. Josipa u Avili svetica je upala jednom u veliku nevolju jer joj je nedostajalo novca da plati radnike. I kamogod se obratila za pomoć, nije pronašla nikakvih sredstava da bi se izvukla iz neugodne prilike. Tada joj se ukazao sv. Josip i ponudio za blagajnika. Dao joj je riječ da joj neće ponestati novca i neka samo nastavi s radom. Ona je poslušala, makar u novčaniku nije imala ni prebijene pare. Njezin blagajnik sv. Josip brzo joj je pribavio toliko novca, i to na tako čudesan način, da se upućeni u tu činjenicu nisu mogli dosta načuditi. To opisuje sama svetica u 33. poglavlju svoje autobiografije.

ZANIMLJIVOSTI: • 9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je Sabor izabrao svetog Josipa za

nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

• "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.

Izvor: http://zupa-svjosip.hr/

4

USKRS –PRIGRLITI DAR GOSPODNJI

Uskrs je prava legitimacija i osnaženje onoga što je Isus

pokušao dok je među nama živio. Njegov povijesni kraj na križu i njegovo cjelokupno djelovanje poprimaju uskrsnućem nove

dimenzije konačne, završne, eshatološke borbe između Sotone i

Boga, započete već u Isusovu životu, koje je konac na svršetku svijeta. Povijest je dio eshatona, a eshaton je dio naše povijesti,

zadire u nju. Isus namjesto kategorijalnih pomoći u djelima ljubavi,

kako to obično ljudi čine (jer da bi čovjek nekome iskazao ljubav, obično nešto ponudi drugoj osobi), dakle namjesto nekih ljudskih

ponuda nudi samog sebe, nešto neočekivano.To je ono pred čime čovjek staje. Isus se razdaje kao kruh života, daje se i razdaje do

kraja.

Na potrebe ljudi i svijeta Isus odgovara uvijek

egzistencijalnim činom, akcijom. Razdavanjem samog sebe.

Umiranjem za nas. Isus se totalno darovao. Isus je u svojoj muci bio slomljen daleko više slabošću, malaksalošću i zakazanjem svojih

najbližih učenika, nego od svojih mučitelja. Teško je podnosio zatajenje, zakazanje svojih učenika, to ga je snažnije porazilo nego

potonje mučenje rimskih vojnika. Isus je žrtva slabosti svojih, a ne

toliko mržnje drugih. Prizor u Getsemaniju predokus je umiranja i smrti, doslovce smrt prije smrti, što tako jasno ističe Luka u svome

Evanđelju. Jednako poručuje i nama:

5

Tko svoju vjeru shvati samo

kao tešku obvezu, nekakvu dužnost, a ne kao mjeru vlastitih dana i života,

prema kojoj treba sve u životu

mjeriti, životni će mu križ biti pretežak. I slamat će se pod njim.

Svakoga, jasno, čeka križ. Ne

moramo ga ni tražiti. Stoji tu pokraj

našeg životnog puta i treba ga samo prihvatiti. U životu redovito

nadmašujemo i Petra u zatajivanju, i

Pavla u progonima, i Judu u vlastitim izdajama, i Tomu u njegovim dvojbama, i ostale koji su se razbježali. Negdje smo među svjetinom

koja traži njegovu smrt. Možda nam je preostala jedina uloga Šimuna koji barem nevoljko pomaže Gospodinu na križnom putu ili uloga

jedne Veronike.

Put je tako tijesan, vrata su u život tako uska. Što nam drugo preostaje, nego ga prigrliti, zahvalni za Gospodnji dar i primjer. I što

nas smatra vrijednima svog pogleda, ljubavi i milosti.

Pripremio: Dr. fra Tomislav Pervan


Lectio Divina - 7. svibnja 2013.

MJESEČNI SUSRET—21. svibnja 2013.




USPON


HRVATSKI LESKOVAC

travanj (36) 2013.

2

Dragi ZKL-ovci,

… bliži se godišnje jednodnevno hodočašće u Budimpeštu, Ma-đarska, stoga donosimo plan puta:

Hodočašće u Budimpeštu, „Stopama bl. Marije Terezije“,

27.4.2013. (subota)

• Polazak— 4,00 sata ujutro ispred kapele u Hrvatskom

Leskovcu.

• Dolazak u Budimpeštu, u samostan sestara kojeg je osnovala naša Blaženica, planiran je oko 9,00 sati.

• Slijedi razgledavanje i slavlje sv. Mise i druženje sa ses-trama nakon čega ćemo posjetiti zgradu Parlamenta,

crkvu sv. Stjepana i poznati vidikovac. Ukoliko će vrije-

me dopustiti posjetit ćemo i samostan naših sestara u Gyenesdiasu (na Balatonu).

• Povratak je u večernjim satima.

Korisni savjeti:

• obzirom na prilično ispunjen plan put te da nije predvi-đeno dulje vrijeme za kupnju, potrebno je ponijeti hra-

nu i piće za taj dan,

• Valuta: Mađarska forinta uz prijedlog: prema provjere-nim informacijama najisplativije je kupiti forinte u Hr-

vatskoj.

7


DJELOVANJE

U blaženom gledanju na gori Tabor Petar je rekao Isusu: „Dobro nam je ovdje biti!“ (Mt 17,4). No Isus ga je poveo niz padinu, u ravnicu, kako bi noge opet stavio na čvrsto tlo. Kako bi djelovao. Tako je i konačna etapa Lectio divine upravo djelovanje.

Kako shvatiti djelovanje? Božja Riječ nas izgrađuje iznutra i upravlja k djelovanju.

Dok se radujemo zajedništvu s Gospodinom, što smo ga postigli po tome čudesnom iskustvu, prirodno je da ćemo donijeti kon-kretne odluke vezane uz planiranje našega života. Učenik – sluša-telj Riječi – tako zapravo postaje misionar, poslužitelj Riječi Živo-ta. Ostaje u Gospodinu te živi svoje dane nastanjen njegovom Riječi.

Kako odabrati nov način djelovanja? Odredit ću točne smjernice novoga

načina ponašanja što mi ga valja usvojiti. Da bi moja zadaća bila posve jasna, učinit ću to napismeno. Navest ću osobe i prilike što ih to podrazumijeva. Ukoliko imam duhovnika, poslušat ću i njegovo mišljenje.

nastavlja se …

6

AKTUALNO…

Papa Franjo: Poslušnost Bogu čini nas slobodnima (misa u kapelici Doma Sveta Marta, četvrtak, 11. travnja 2013.)

Biti poslušan Bogu, i slušati Boga, imati srce spremno ići putom koji nam Bog pokazuje. Poslušnost Bogu znači slušanje Boga. A to nas čini slobodnima – rekao je Sveti Otac te dodao – Biti poslušan Gospodinu znači slušati Njegov glas, kao što je činio Petar koji je, obraćajući se fa-rizejima i pismoznancima rekao: „Ja činim ono što mi Isus kaže, a ne ono što vi hoćete da učinim“. U svojemu životu čujemo i stvari koje ne dolaze od Isusa, koje ne dolaze od Boga – rekao je potom Papa. Naše nas slabosti katkada vode na taj put, ili nekim drugim smjerom koji pre-dviđa dvostruke pravce, jednu vrstu „dvostrukoga života“, poduprtoga onim što nam kaže Isus, i onim na što nas upućuje svijet. Ali, što se događa kada slušamo Isusa? – upitao je Papa. Ponekad se oni koji daju drugi prijedlog, povezan sa stvarima u svijetu, razbjesne, te put završava u progonu. Mnogi slušaju ono što Isus od njih traži, i brojni su progonjeni. Mnogi svojim životom svjedoče želju za poslušnošću Bogu, želju da krenu putom koji im Isus pokazuje. To je cilj na koji nas Crkva danas poziva ovom liturgijom: Ići Isusovim putom – objasnio je Papa. Riječ je o tomu da ne slušamo prijedloge svijeta, „prijedloge grijeha“ ili kompromisa koji nas udaljuju od Gospodina. To nas neće učiniti sretni-ma – istaknuo je Sveti Otac. Pomoć za hod putom na koji nas upućuje Isus, možemo pronaći u Du-hu Svetomu. Upravo nam – prema riječima pape Franje – Duh Sveti daje snagu za hod, za napredovanje na tom putu. Naš nam Otac daje Duha, bez mjere, kako bismo slušali Isusa i išli Njegovim putom. Ali, u tomu imamo biti hrabri, tražiti „milost hrabrosti“; imati hrabrosti reći: „Gospodine, grješnik sam, ponekad slušam svjetovne stvari, ali želim biti poslušan Tebi, želim ići Tvojim putom“. Molimo za tu milost, da uvijek idemo Isusovim putom. A kada to ne činimo, molimo oprost; Gospodin nam oprašta, jer je dobar – rekao je na kraju Sveti Otac.

Preuzeto: http://www.bitno.net/

3

In memoriam

JOSIP VRANČIĆ (2. 3. 1923. – 27. 3. 2013.)

U vjeri i zahvalnosti sjećamo se našeg najstarijeg ZKL-ovca Josi-

pa Vrančića kojega je u 91. godini života Gospodin uzeo k sebi.

Sjećajući se njegovog aktivnog uključivanja na našim mjesečnim

susretima i doprinosa kojega je davao svojim promišljanjem zah-

valjujemo na primjeru kojeg nam je dao i

molimo da mu Gospodin uzvrati svojom vječnom ljubavlju.

Počivao u miru Božjem!

… Stavi me kao znak na srce kao pecat na ruku svoju

Krist jednom stade na žalu tražeći ljude za velika djela

da love srca božanskom rijeci

O, Boze zar si pozvao mene Tvoje usne moje rekoše ime

svoju lađu sada ostavljam žalu od sad' idem kamo šalješ me Ti

Ja sam siromašan čovjek moje blago su predanost Tebi i srce cisto da idem s tobom Ti trebaš dlanove moje moga srca ražaren plamen i kaplje znoja, samoću moju Ti i ja krećemo danas lovit' srca na moru života a mreža bit' ce Riječ Božja prava ...

Ove godine, 2. travnja, obilježava se osma obljetnica prelaska u

nebesku domovinu bl. pape Ivana Pavla II. te osnutka ZKL-a u Republici Hrvatskoj. U subotu 13.4.2013. osnovan je ZKL—

Strmec. Više o samom događanju u sljedećem broju Uspona.

Vaše Uredništvo

KRIST JEDNOM STADE NA ŽALU

4

PROSJAK KOJI JE MRZIO BOGA

Nekoć davno, još dok su faraoni svojim bojnim kolima sijali strah

krugom zemaljskim, Abraham je vodio svoja stada brdovitim pašnja-

cima istoka. Tako jedne večeri, nakon

što je podigao svoje šatore, spremavši se na počinak,

naiđe neki prosjak. Abra-

ham je, kako i doliči Bož-jem čovjeku, odmah pozva-

o prosjaka na večeru. No,

čim je jelo uneseno i nakon što su izmolili zahvalnu

molitvu, prosjak je počeo psovati Boga.

„Ne podnosim Božje ime“, reče prosjak. „Mrzim ga.“

Abraham odmah planu žestokim gnjevom i istjera bogohulnika na-polje. Prosjak je otišao uz psovke i proklinjanja. Ustrčale se sluge,

uznemirile se ovce. Nasta vika i svađa.

Kasno u noć, nakon što je sva strka završila i sve opet bilo na svome mjestu, Abraham se je, umoran i silno ozlojeđen, povukao na spava-

nje. Ne mogavši zaspati zbog uvrede koja je nanesena Bogu, ustane, raširi ruke i započe molitvu. Tada začuje glas Gospodnji:

“Kroz pedeset godina taj me je čovjek psovao i grdio, a ja sam mu

svaki dan davao hranu. Nisi li ga ti mogao trpjeti za jedan obrok?”

5

Priča iz starih predaja

Ako ljubiš samo one koji su isti kao ti, ‘koji tebe ljube’, a ateiste, ko-muniste, muslimane, drogeraše, i mnoge druge, ne podnosiš ili mrziš — možda je vrijeme da se upitaš što je to što nazivaš svojom vje-rom, ljubavlju, i molitvom? Jer za ljubiti one koji tebe ljube, koji isto misle, koji ti se sviđaju, ne treba biti kršćanin. To izvrsno rade i svi ovi gore nabrojeni.

Znam, ti bi sve njih ljubio/la kad bi se oni htjeli promijeniti, čak i moliš Boga da ih promijeni. Pokušaj, naprotiv, moliti da se ti promi-jeniš i to tako da ih možeš prihvatiti takve kakvi jesu. Ta Bog te up-ravo zato i učinio kršćaninom da bi druge ljubio/la bez-uvjetno (mijenjali se ili se ne mijenjali). Uostalom vrijedi ona: ‘ljubi me pa ću se promijeniti’, a ne: ‘promijeni se pa ću te ljubiti’. Jer jedina je be-zuvjetna ljubav koja ima snagu promjene.

Zato kaže Isus:”A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje … da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravedni-cima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani?” (Mt) Isus jednako susreće i daje šansu i carinicima i bludnicama i ubojica-ma i poganima i farizejima… Zanimljivo je da se grešnici i carinici lako odriču svoje prošlosti i prihvaćaju ga, učeći ljubiti i praštati, dok farizeji, koji su kroz život nakupili pune žitnice pravednosti, žele da im to bude priznato. A Isus kaže: “Luđače, što si nakupio čije će bi-ti?” Na svakome je da izabere hoće li pred Boga doći s naručjem vla-stite pravednosti ili s naručjem ljubavi koja se pokazuje kako gore rekoh, slično kao sunce koje svijetli i dobrima i zlima.

Čudan je taj Bog, zar ne?

Petar Nodilo SJ Izvor: http://www.bitno.net/

8


Lectio Divina - 4. lipnja 2013.

MJESEČNI SUSRET—18. lipnja 2013.

Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac


USPON


HRVATSKI LESKOVAC

svibanj (37) 2013.

2

Zajedno u ime obitelji Ovogodišnji mjesec svibanj obiluje događanjima koja se ve-zuju uz obitelj. Započeo je spomendanom sv. Josipa Radnika koji je kao zakoniti otac Isusov skrbio za Njega u svakom pogledu pa tako i osiguravajući Svetoj Obitelji svagdašnji kruh svojim radom u tesar-skoj radionici. Uslijed niza čimbenika muškarci su izgubili ulogu jedi-nog hranitelja obitelji, ali nipošto im se ne smije otuđivati primarna uloga čuvara obitelji i duhovnog hranitelja kao što je to bio sv. Josip u Nazaretskoj obitelji (usp. Otkupiteljev čuvar, 1). O nasljedovanju primjera sv. Josipa u tome da štitimo i čuvamo sve stvoreno i jedni druge, a prije svega svoje najbliže, progovorio je i papa Franjo u pro-povijedi prigodom svoje inauguracije upravo na blagdan sv. Josipa 19. ožujka 2013.

Potom je druge nedjelja u svibnju proslavljen Majčin dan koji bi trebao poslužiti kao podsjetnik ženama da shvate vrijednost maj-činstva koja uključuje posebno zajedništvo s tajnom života koja doz-rijeva u krilu žene (usp. Mulieris Dignitatem, 18) Prigoda je to da izra-zimo zahvalnost ovozemaljskim majkama na njihovoj ljubavi i trudu, ali i da molimo za obraćenje srca onih žena koje su svoje majčinstvo zatomile ili nasilno prekinule. Sve će to imati većeg ploda ako se bu-demo istovremeno utjecali zagovoru Bogorodice koju nam je Isus na križu ostavio da nam svima bude majka.

Nadalje, u srijedu 15. svibnja obilježen je i Međunarodni dan obitelji koji je ove godine posvećen temi poticanja društvene integra-cije i međugeneracijske solidarnosti.

7


LECTIO DIVINA U ZAJEDNICI Obično se Lectio divina, susret s Bogom u njegovoj Riječi, drži inicijativom pojedinca, no ona je jednako tako prikladna i za vjer-ske skupine. Oko Riječi uspostavlja se prija-teljstvo, dijele ideali, sazrijevaju odluke. Za-jednička Lectio divina zadržava istu strukturu one osobne, ali zahtjeva stanovite prilagodbe koje zapravo predstavljaju obogaćenje. Tri su glavne varijante: prisutnost animatora dnevni raspored uspostavljen u skladu s Lectio divina posrijedi je snažan trenutak međusobna dijeljenja Kako uklopiti pojedine etape? Čitanje se odvija zajedno s uvodnim predavanjem. Dobro je da svaki od sudionika pri tome dobije tiskani biblijski ulomak o kojem je riječ. Meditacija podrazumijeva dva trenutka: ο vrijeme tišine – tijekom kojega sudionici svaki za sebe promišljaju o odabranom tekstu, produbljuju ga osobnim naporom te na temelju vlastitoga iskustva i iskustva zajednice kojoj pripadaju razmjena dojmova – to je glavna novost zajedničke Lectio divina. Prednosti međusobnog dijeljenja: Svaki me od moje braće može prosvijetli-ti jer i on posjeduje Duha Svetoga. Sažimanjem spoznaja i iskustva svi ćemo zajedno prispjeti k dubljem i potpunijem poznavanju Riječi. Rizici međusobnog dijeljenja: Duh prepirke i hinjeno oštroumlje. Nadila-ze se tako što se ne niječe ono što su rekli drugi, već se njihovim is-kazima pridodaje i vlastiti doprinos.

nastavlja se …

“Stopama Bl. Marije Terezije“ Budimpešta, 27. travnja 2013. GALERIJA SLIKA

*******

MAMA ZAHVALAN SAM TI

NA SVEMU ŠTO ČINIŠ ZA MENE,

TI SI MOJA MILINA, TI SI MENI SVE,

VOLIM TE, NA SVIJETU NAJVIŠE,

JER SE BRINEŠ ZA MENE

KAD JE NAJTEŽE Prvopričesnik povodom Majčinog dan

6

3

Međutim, ključno događanje ovoga svibnja, po kojemu će nesumnjivo ostati zapisan u povijesnim ljetopisima naše Domovine, jest izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma o tome da se brak Ustavom RH definira kao životna zajednica isključivo že-ne i muškarca. Izjašnjavanje u razdoblju od 12. do 26. svibnja pokre-nula je građanska inicijativa "U ime obitelji" koja okuplja pojedince, obitelji, udruge i sve one za koje je brak zajednica isključivo žene i muškarca. (Detaljnije na www.uimeobitelji.net.) Svi oni koji se nazivaju vjernicima, u skladu s Biblijom i učenjem Crkve, pozvani su dati svoj potpis za istinu o braku kakvim ga je Bog zamislio utemeljivši brak kao prvotni sakrament. Teško se možemo nazivati vjernicima, a ostati ravnodušni prema ovom pitanju o kojem ovisi budućnost budućih naraštaja i opstanak hrvatskog naroda, ali i čitave civilizacije. Ne dopustimo da nas zahvati malodušje i apatija. Prisjećajući se što se je Gospodin Isus rekao o mlakima pomolimo se Duhu Svetome koji ražaruje ljudska srca i postanimo vrući revnošću za Božje Kraljevstvo.

Ako svatko od nas učini najviše što može moleći, potpisujući, an-gažirajući se i donirajući novčana sredstva onda ćemo i u slučaju nepovoljnog ishoda moći svojoj djeci i unucima s ponosom posvje-dočiti gdje smo bili i što smo radili u ovo presudno vrijeme. Stoga, uz Božju pomoć ohrabrimo se i po-vežimo zajedno u ime obitelji za zaštitu braka i prava djece. Rezul-tat tada zasigurno neće izostati, jer vjeran je Bog svojim obećanjima a Isus je već osigurao konačnu pob-jedu. Autor: Petar Krešimir Hodžić

4

„Stopama Bl. Marije Terezije“

Budimpešta, 27. travnja 2013. Budimpešta - kakav grad! Veličanstvena je to biserna kolajna na obalama moćnog Dunava. Uistinu postoji stotinu razloga tamo otići, ali mi karmelski laici iz Zagreba, Slavonskog Broda, Strmca i Hrvatskog Leskovca zaputili smo se tamo 27. travnja „Stopama naše Bl. Marije Terezije od Sv. Josipa“. Na svoju četvrtu hodočasničku duhovnu obnovu krenulo je nas dvje-stotinjak laika koje je predvodila provincijalna poglavarica č. s. Kristi-na Pišković, a duhovnu skrb i ovaj put nam je pružio o. Dario Tokić. Putovanje je – kako to već biva – imalo svoje radosti, ali i pokoju poteškoću. „Od uzbuđenja“ na samoj hrvatsko-mađarskoj granici ostali smo bez jednog vozača, a onda duga vožnja ravnom Mađarskom i naše prisjećanje na Bl. Mariju Tereziju od Sv. Josipa. Č. s. Emanuela i č. s. Mirjana tumačile su nam sve o pothvatu naše Bla-ženice, a onda i o znamenitostima Budimpešte. Naravno bilo je tu i pjesme i molitve. Da, čuli smo, Bl. Marija Terezija utemeljila je u Mađarskoj početkom 20. stoljeća (1907. – 1908.) čak četiri Doma Sv. Josipa. „Osam mjeseci boravila sam u Mađarskoj i u to vrijeme s četiri nova samostana i četiri dječja doma postavila sam Karmelu Božanskog Srca temelj. Ovdje nam se nizala milost na milost.“ „Bez ikakve sam se ljudske pomoći, u tuđoj zemlji, i opet utekla svojim dragim svecima koji su mi već često pomogli: svetom ocu Josipu i sv. Lovri. Na tu naka-nu obavila sam s jednom sestrom devetnicu odlazeći ranim jutrom u crkvu sv. Josipa. I moji dragi sveci nisu dopustili da moja molitva bude uzaludna.“ , opisa-la je svoj pothvat u memoarima kasnije. 7. rujna godine 1907. bl. Majka je sa tri sestre pratilje i aspiranticama, preselila stvari u kuću u Ujpest. Utemeljila je kasnije još tri Doma koji su djelovali do konca Drugog svjetskog rata kada je sestrama sve oduzeto.

5

Dolaskom demokracije u Mađarsku prije desetak godina karmelićan-kama je vraćena kuća matica u Mađarskoj i one su se, poput svoje Utemeljiteljice spretno i sretno organizirale, i opet otvorile dječji vr-tić, Dom Sv. Josipa. I ta ustanova je, čuli smo kasnije, pravi hit među tamošnjim vjernicima. Dom Sv. Josipa u predgrađu Ujpešt bio je i naše odredište. Malo prije podne zakoračili smo u samostansko dvorište gdje su nas srdačno dočekale časne na čelu s poglavaricom Eržebet. Slijedio je kratki odmor, a onda sveta Misa koju je predslavio duhovnik samos-tana uz koncelebraciju o. Darija, koji je izrekao kratku homiliju spo-minjući se svjedočanstava i hrabrosti Bl. Marije Terezije. Nakon toga prvo neplanirano iznenađenje. Časne su za sve hodočasnike priredile mađarski gulaš u samostanskom vrtu, a nakon okrepe provele nas uređenim zdanjem i još jedanput ponovile povije-sne podatke. Uskoro smo morali poći u razgledavanje Budimpešte i slijedilo je drugo iznenađenje. Naše brižne časne karmelićanke iskrca-le su nas iz autobusa pred golemim, luksuznim brodom „Europa“. Slijedila je jednosatna plovidba Dunavom ispod grandioznih mostova i onog najpoznatijeg Lančanog mosta Szécheny. Uistinu, jedinstvena prigoda za razgledavanje zanamenitosti ovog grada. Nakon toga krenuli smo na vidikovac i utvrdu Citadela pogle-dati panoramu Budimpešte. Onda povratak i ponovno razmatranje onog zbog čega smo išli – svetački primjer naše Bl. Marije Terezije. Zahvalni, s pjesmom i molitvom na usnama vratili smo se u Hrvatski Leskovac kasno u noći. Zahvaljujemo još jedanput za srdačno gosto-primstvo naših časnim karmelićankama u Mađarskoj i željno očekuje-mo novo hodočašće „Stopama Bl. Marije Terezije od Sv. Josipa“.

Autor: M.K.

8

Dragi ZKL– ovci,

još je jedna “ljetna stanka” pred nama. Tijekom srpnja i kolovoza

ne održavaju se redovni susreti.

Susreti započinju u rujnu i to prema sljedećem rasporedu: Lectio Di-

vina: 3.9. 2013. i redovni mjesečni susret: 17.09.2013.

Uz obilje Božjeg blagoslova, do sljedećeg susreta

pozdravlja Vas

Uredništvo Uspona.




USPON


HRVATSKI LESKOVAC

Lipanj (38) 2013.

2

“SRCEM UZ SRCE ISUSOVO”

SRCE ISUSOVO, STRPLJIVO I MNOGOGA MILOSRĐA

U Evanđelju je Srce Isusovo opisano kao strpljivo i neizmjerno milosrdno. Nije li uistinu takvo Srce onoga koji je "prošao zemljom čineći dobro" svima (usp. Dj 10, 38)? Onoga koji je činio da slijepi ponovno gle-daju, hromi hodaju, mrtvi uskrsavaju? Da se siromasima naviješta radosna vijest (usp. Lk 7, 22)? Nije li uistinu takvo Srce Isusa koji nije imao kamo glavu nasloniti, dok su lisice imale svoje jazbine, a ptice svoja gnijezda (usp. Mt 8, 20)? Koji je obranio preljubnicu od kamenovanja, a poslije joj rekao: "Idi i odsada više nemoj griješiti" (usp. Iv 8, 3-10)? I koji je nazvan "prijateljem grešnika" (usp. Mt 11, 19)? Pogledajmo u nutrinu toga Srca, ponovno o njemu čitajmo u cijelom Evanđelju. No osobito čitajmo opis toga Srca u trenutku raspinjanja, u trenutku kada je kopljem bilo probode-no. Kad se do dna otkrio misterij u njemu zapisan. Srce strpljivo, jer je o-tvoreno svim čovjekovim trpljenjima. Srce strpljivo, jer je i samo spremno podnijeti trpljenje koje se ne može ljudskim mjerilom izmjeriti! Doista, što je milosrđe ako ne ona posebna mjera ljubavi, koja se izražava trpljenjem? Doista, što je milosrđe ako ne ona konačna mjera ljubavi, koja silazi u sa-mo središte zla da bi ga pobijedila dobrom? Što pobjeđuje grijeh svijeta ako ne ljubav, po trpljenju i smrti?

DUHOVNI ZADATAK: Zazivaj danas Božje milosrđe za sebe i cijeli svijet moleći Krunicu Božanskom milosrđu

Može se moliti na Gospinu krunicu Na prva tri zrna se moli: Oče naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje Na zrno koje je samo, prije svake desetke se moli: Vječni Oče, prikazujemo Ti tijelo i krv, dušu i božanstvo tvojega Preljubljenoga Sina Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za naše grijehe i grijehe cijeloga svi-jeta. Na deset zrna se moli: Po pregorkoj muci Isusovoj, budi milosrdan nama i cijelome svijetu. Na kraju krunice se tri puta moli: Sveti Bože, Sveti jaki Bože, Sveti besmrt-ni Bože, smiluj se nama i cijelome svijetu.

Odabrala: s. Maja Pavla BSI

7


LECTIO DIVINA U ZAJEDNICI Jedan od mogućih početaka međusobne razmjene jest zamo-liti svakoga da naglas pročita rečenicu teksta što je smatra središ-njom. Neke će rečenice biti podijeljene što predstavlja značajan po-datak. Započeti se može i na način da svatko od prisutnih ukratko iznese zamisao koja ga se najviše dojmila. Potom mogu slijediti ko-mentari koji će produbiti misao. Razgovor se može započeti i na na-čin da se uputi na riječi doživljene kao „teške“ ili pak dijelove teksta koji su na neki način ostali nejasni. Potom se zajednički traže objaš-njenja. Ukoliko se razmjena zamisli odvija ozbiljno i iskreno, razgo-vor će lako doći na osobnu razinu ili pak dotaknuti ključna pitanja zajedničkoga života. Pri tome je uputno izbjegavati općenite kritike i konstrukti

USPONkarmelbsi.hr/wp-content/uploads/uspon/ZKL-BSI-Hrvatski...USPON ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA...

Documents

Transcript of USPONkarmelbsi.hr/wp-content/uploads/uspon/ZKL-BSI-Hrvatski...USPON ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA...