Općinski sud u SarajevuOпћински суд у Сарајеву

The Municipal court in Sarajevo

Decembar 2010.Izdanje br. 18

U zgradi Općinskog suda u Sarajevu 13.10.2010. godine uz podršku Ambasade Republike

Češke i nj.e. Tomaša Szunyoga, češkog ambasadora u BiH, svečano je otvoren Razvojno-edukativni centar Općinskog suda u Sarajevu (RecOss). Ukupna vrijednost projekta je oko 35.000 KM. RecOSS je opremljen savremenom

tehničkom opremom i kancelarijskim namještajem. Moderno opremljen prostor sada omogućava sudijama i drugim uposlenicima neometan rad u ugodnom okruženju te pronalaženje informacija iz oblasti pravnih nauka i sudske prakse potrebnih u svakodnevnom sudovanju, stručnom usavršavanju i naučno-istraživačkom radu. U sklopu Centra

nalazi se i biblioteka koja je opremljena literaturom iz perioda od 1945. godine pa sve do danas.

„Ovo je prvi Razvojno-edukativni centar koji će pomoći sudijama, ali i osoblju Kantonalnog i Općinskog suda. Osnovna funkcija Centra jeste organizovanje okruglih stolova, seminara i edukacija.

02 www.oss.ba

Za realizaciju projekta od Ambasade Republike Češke smo dobili donaciju od oko 15.000 KM, a ostala sredstva izdvojio je Sud. Ono što bih također želio naglasiti jeste da je sarajevski sud uspostavio saradnju sa sudom u Pragu, a osnovni cilj je razmjena iskustava i sticanje novih znanja“- rekao je Salihović.

Na svečanosti se prisutnima obratio i nj.e. Tomaš Szunyog, češki ambasador u BiH, koji je rekao da je saradnja sa sarajevskim Općinskim sudom jako

dobra te istakao da će Republika Češka i pored ekonomske krize nastaviti pomagati našu zemlju svake godine sa nekoliko miliona eura.

„Mi ćemo i dalje pomagati BiH jer je to prioritetna zemlja Češke za razmjenu saradnje, za period od narednih pet godina. Od 2007. godine do danas realizovano je oko 36 projekata na lokalnom nivou, a samo tokom 2010. je urađeno osam. Projekat Općinskog suda u Sarajevu prepoznat je kao veoma

kvalitetan“ kazao je češki ambasador.

Razvojno-edukativni centar Općinskog suda u Sarajevu je prvi razvojni centar primjenjiv u sudskoj praksi. Služit će za provođenje istraživanja i stručna usavršavanja uposlenika sarajevskog Kantonalnog i Općinskog suda, a najavljen je i skori početak edukacije za sudije i stručne saradnike iz oblasti engleskog jezika.

U Općinskom sudu u Sarajevu 15.11.2010. godine održana je press konferencija povodom

početka implementacije programa CLIO koji je ovom sudu donirala španska Zemljišnoknjižna komora. Riječ je o najsavremenijem sistemu digitalizacije zemljišnih knjiga u cijeloj Evropi. “Ovim programom će se skenirati sve zemljišne knjige u Sudu koje će na taj način biti sigurne od eventualnih oštećenja. Također, veoma je značajno što će sama registracija u našem sudu trajati jedan dan”, istakao je Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu.

On je naveo da je cilj Općinskog suda u Sarajevu da projekt CLIO pokloni Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji će isti implementirati i dati ostalim sudovima u BiH. “Dakle, španska

Tomaš Szunyog, češki ambasador u BiH, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda, i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu

Detalji sa konferencije za medije

Sarajevski Općinski sud uvodi najsavremeniji sistem digitalizacije zemljišnih knjiga

03www.oss.ba

Zemljišnoknjižna komora na ovaj način pomaže Općinskom sudu u Sarajevu, a time i čitavom pravosuđu u pogledu skeniranja zemljišnih knjiga”, pojasnio je Salihović.

Direktorica međunarodnih odnosa španske Zemljišnoknjižne komore Almudina del Rio Galan je istakla da Komora projektom CLIO nastoji pomoći jačanju zemljišne administracije BiH poštivajući njene karakteristike jer “jaka i sigurna zemljišna administracija doprinosi ekonomskom razvoju zemlje i uveliko olakšava život građana”. Kako je kazala, važnost projekta CLIO prepoznale su mnoge zemlje u inostranstvu te su zatražile dozvolu za njegovu implementaciju. Ovom prilikom je nj.e. Alehandro Enrike Alvargonzales San Martin, ambasador Španije u BiH, podsjetio da je Španija u proteklih 15 godina uložila u BiH oko 500 miliona eura za realizaciju mnogih projekta, od kojih se većina odnosila na obnovu i institucionalno jačanje te oko dvije milijarde eura za vojnu pomoć, a sve s ciljem obezbjeđenja mira i stabilnosti u BiH. “Vjerovatno ćemo se u narednih nekoliko mjeseci oprostiti

od osoblja Tehničkog ureda za saradnju španske Agencije za međunarodnu razvojnu saradnju, ali to ne znači da će saradnja Španije i BiH prestati već da će započeti novi period saradnje”, kazao je ambasador San Martin.

Juan Pablo Garcia Yusto, zemljišnoknjižni referent i direktor projekta CLIO, kazao je da je BiH pozvana da se kao posmatrač pridruži Evropskoj komori zemljišnoknjižnih referenata.

Obuka zemljišnoknjižnih referenata u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu

Na početku 2010. godine u Općinskom sudu u Sarajevu bilo je ukupno 958.710 neriješenih

predmeta iz prethodnih godina. Tokom izvještajnog perioda zaprimljeno je 162.768 novih predmeta tako da je u radu bilo ukupno 1.121.478 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno je 206.716 predmeta dok je neriješenih ostalo 914.762. prosječna ostvarena norma na nivou suda iznosi 224,26%. Iz izvještaja se može vidjeti da se potpuno savladan priliv te smanjeni zaostaci za 43.948 predmeta.

Od ukupno 914.762 neriješena predmeta, 834.107 ili 91,18% čine komunalni predmeti dok je 0.655 ili 8,82% strukturnih predmeta.

Ostvarena norma u sudskim odjeljenjima:

DeSetOmjeSečni izvještaj O raDu SuDSkih ODjeljenja OpćinSkOg SuDa u Sarajevu u OpćinSkOm SuDu u Sarajevu tOkOm DeSet mjeSeci 2010. gODine pOtpunO SavlaDan priliv i Smanjeni zaOStaci za 43.948 preDmeta

Parnično odjeljenje 119,31%

Porodično odjeljenje 113,65%

Privredno odjeljenje 141,58%

Krivično odjeljenje 206,75%

Izvršno odjeljenje-struktura 153,94%

Vanparnično odjeljenje 147,90%

Prekršajno odjeljenje 133,82%

Odjeljenje registra za upis pravnih lica 172,80%

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 214,84%

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 989,69%

ZK odjeljenje 111,76%

04 www.oss.ba

Izvještaj o radu sudskIh odjeljenja općInskog suda u sarajevu

parnično odjeljenjeOstvarena norma 117,13%

Na dan 31.10.2010. godine u Parničnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu raspoređen je 31 sudija, od toga 28 redovnih sudija i 3 dodatna suca.

Sudije ovog odjeljenja zadužene su predmetima iz građansko-pravne oblasti. Naredbom Predsjednika suda sedam sudija je od 01.10.2010. godine određeno za postupanje u predmetima iz Radnog prava, čime je došlo do specijalizacije referata, a u cilju postizanja dalje efikasnosti i daljnjeg poboljšanja kvaliteta rada te ujednačavanja sudske prakse.

Posmatrajući rezultate rada odjeljenja za period deset mjeseci 2010. godine, uočljivo je da je zadržan postojeći nivo efikasnosti rada jer je prebačaj norme cjelokupnog odjeljenja izvršen u procentu od 117,13%. Pri tome treba imati u vidu da je broj primljenih predmeta u toku izvještajnog perioda u odnosu na isti period prethodne godine, povećan.

Na početku izvještajnog perioda, tj. 01.01.2010. godine, ukupno neriješenih predmeta je bilo 8.665, dok je za isti period primljeno 6.563 predmeta tako da je ukupan broj predmeta u radu iznosio 15.228. Od tog broja riješeno je 6.130 predmeta, a ukupan broj neriješenih predmeta na kraju oktobra 2010. godine iznosio je 9.098 predmeta. Shodno preporukama VSTV-a i naredbi predsjednika suda iz 2009. i 2010. godine, posebna pažnja posvećivana je radu starih i zaostalih predmeta kojih u odnosu na ukupan broj predmeta u radu odjeljenja ima 42% (svi predmeti stariji od godinu dana). Sudije ovog odjeljenja posebnu pažnju posvećuju rješavanju zaostalih predmeta pa je u tom pravcu izvršen popis svih predmeta po godinama podnošenje tužbe, a sudije su u više navrata na osnovu analize dostavljale svoje izvještaje o preduzetim aktivnostima radi otklanjanja procesnih prepreka za okončanje ovih postupaka.

Na redovnim sastancima Parničnog odjeljenja razmatraju se, osim tekuće problematike u radu odjeljenja, pitanja od interesa za jedinstvenu primjenu zakonskih propisa, aktuelna sudska

praksa, praksa Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda FBIH.

U prethodnom periodu sudije Parničnog odjeljenja su prisustvovale raznovrsnim seminarima i okruglim stolovima, a sve u cilju dalje edukacije i vlastitog usavršavanja te samim tim i unapređenja rada suda.

porodično odjeljenjeOstvarena norma 106,59%

Prema podacima iz CMS-a, na početku 2010. godine u ovom odjeljenju bilo je 895 neriješenih predmeta. Tokom deset mjeseci zaprimljeno je 844 nova predmeta te je u radu bilo ukupno 1.739 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno je 839, dok je neriješenih ostalo ukupno 900 predmeta. Urađeno je 57% starih predmeta. Ostvarena norma 106,59%.

Privremene mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj urađenih odluka (normu), a postupak za donošenje istih je hitan, ima prioritet u radu i iziskuje ponekad više vremena od redovnog postupka po tužbi.

Tokom izvještajnog perioda ovo sudsko odjeljenja je iskazalo izvanredan rezultat, kao i svaki put do sada, kako u broju riješenih predmeta, tako i

u kvalitetu izrade odluka. Posebno treba naglasiti da je veliki broj odluka pravosnažan jer stranke nisu uložile žalbu te je na taj način smanjen i broj predmeta za Kantonalni sud u Sarajevu.

Pored redovnog rada na izradi odluka, vođenja ročišta, proučavanja zakona i stručne literature, sudije su imale niz važnih i neophodnih aktivnosti u toku deset mjeseci u 2010. godine i to: Mentori pripravnicima i volonterima; moderatori, edukatori i učesnici okruglih stolova i seminara.

Sudije porodičnog odjeljenja svojom posvećenošću u ovoj pravnoj oblasti i rezultatima rada, kako u kvantitetu, tako i kvalitetu, su pokazali između ostalog opravdanost svog osnivanja.

U organizaciji Općinskog suda u Sarajevu, u Razvojno-edukacionom centri suda 29.10.2010. god. je održan Okrugli sto na temu „Primjena Porodičnog zakona FBiH“ . Učesnici su bile sudije Porodičnog i Izvršnog odjeljenja Suda, advokati s područja Kantona Sarajevo i Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Ovaj Okrugli sto je kao jedan u nizu u okviru projekta „Analiza i unaprjeđenje propisa iz oblasti porodično-pravnih odnosa u BiH“, s maksimom da bez porodice nema društva.

privredno odjeljenjeOstvarena norma 140,83%

U ovom sudskom odjeljenju je na početku 2010. godine bilo ukupno

2.832 neriješena predmeta. Tokom deset mjeseci primljeno je 1.994 nova predmeta te je ukupno u r adu bilo 4.826 neriješenih predmeta. Od tog broja je riješeno 4.826, dok je neriješenih ostalo 2.264. Iz izvještaja je vidljivo da

Manuelna Krivična pisarnica

05www.oss.ba

je savladan kompletan priliv i smanjeni zaostaci za 46 predmeta. Ostvarena je norma od 140,83%. Sudije ovog odjeljenja u prosjeku po referatu imaju 278,6 predmeta dok je taj broj nekada iznosio 3.122 predmeta. Ovo sudsko odjeljenje čini deset sudija.

krivično odjeljenjeOstvarena norma 207,80%

U Krivičnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu tokom izvještajnog perioda je radilo 13 sudija. Od avgusta 2010. godine i predsjednik Suda sudi kao sudija u krivičnim predmetima, a radi pomoći odjeljenju u rješavanju krivičnih predmeta.

Na početku 2010. godine ovo sudsko odjeljenje imalo je u radu ukupno 2.549 neriješenih predmeta. Tokom izvještajnog perioda priliv je iznosio 5.400 novih predmeta te je tako ukupno u radu bilo 7.949 neriješenih predmeta. Od tog broja riješeno je 5.685 dok je neriješenih ostalo 2.264. Iz izvještaja je vidljivo da su sudije Krivičnog odjeljenja uspjele savladati priliv uz ostvarenu normu od 207,80%.

Izvršno odjeljenjeOstvarena norma 143,85%

U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu tokom deset mjeseci tekuće godine ukupno je zaprimljeno 9.143 predmeta tako da je u rješavanju bilo 31.819 strukturnih predmeta i 29.735 predmeta gdje je prijedlog podnesen od strane JRTV, odnosno ukupno u rješavanju je bilo 61.554 predmeta. U izvještajnom periodu ukupno je riješeno 11.935 predmeta od čega 8.960 strukturnih i 2.975 predmeta gdje je podnosilac prijedloga JRTV dok je ostvarena norma Odjeljenja 143,85%.

Na kraju izvještajnog perioda u ovom odjeljenju je ostalo nerješeno 22.859 strukturnih predmeta i 26.760 JRTV predmeta ili ukupno 49.619 predmeta. Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je tražilac izvršenja JRTV servis, a gdje nije bilo određeno izvršenje, uzeti u rad tako da je u slučajevima gdje su prijedlozi uređeni u skladu sa nalogom suda izvršenje određeno, dok su prijedlozi gdje tražilac izvršenja nije postupio u ostavljenom roku po zaključku suda i gdje prijedlog nije uređen u skladu sa zakonom, rješenjem odbačeni kao neuredani.

U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu radi 23 sudija.

Ovo odjeljenje je ušlo u CMS 01.09.2008.godine tako da se svi predmeti, osim predmeta gdje je tražilac izvršenja JRTV servis, komjuterski obrađuju. Stalni zadatak sudija Izvršnog odjeljenja je da rade prioritetno na rješavanju starih i zaostalih predmeta, a što je u skladu sa preporukama VSTV-a BiH i programom rješavanja starih predmeta koji je donesen na nivou Suda. Pored navedenog se ističe da je savladan priliv i rješen određeni broj starih i zaostalih predmeta.

S obzirom na prethodno navedene brojčane pokazatelje mora se konstatovati da je priliv predmeta enorman, da je i dalje u ovom odjeljenju, bez obzira na uložene napore i ostvarenu visoku normu rješenih predmeta, veliki broj nerješenih predmeta zbog čega postupak dugo traje, a koji mora shodno zakonu biti brz i efikasan. Sudije na izvršnom referatu su opterećene velikim brojem predmeta, zadužene su sa 1.000 do 1.400 strukturnih predmeta i sa oko 600 predmeta JRTV servsa radi čega najveći broj sudija odlazi ili žele da odu sa ovog referata. Bilo bi optimalno da sudija bude zadužen sa najviše 800 predmeta.

vanparnično odjeljenjeOstvarena norma 145,27%

Na početku 2010. godine u ovom sudskom odjeljenju je bilo 3.861 neriješen predmet i to 603 V predmeta, 3.327 O predmeta i 35 Pom predmeta. Tokom deset mjeseci primljeno je 6.708

novih premeta (995 V predmeta, 5.660 O predmeta i 53 Pom) tako da je ukupno u radu bilo 10.569 predmeta i to 1.512 V predmeta, 8.999 O predmeta i 58 Pom predmeta. Od tog broja riješeno je 5.607 predmeta (1.060 V predmeta, 4.518 O predmeta i 29 Pom predmeta) tako da je ostalo neriješenih 4.962 predmeta, i to 452 V predmeta, 4.481 O predmeta i 29 Pom predmeta.

Ukupna norma odjeljenja za deset mjeseci iznosi 145,27% što je odličan rezultat odjeljenja, a pogotovo ako se ima u vidu da su u odjeljenje došli novi stručni saradnici te da je u odjeljenju samo stručni saradnik Adi Isaković koji radi duži period, a čiji su rezultati fantastični.

Posebno treba naglasiti da je ovo odjeljenje rješavalo stare zaostale predmete tako da je u radu ostalo samo 33,58% starih predmeta, od kojih je veći dio u prekidu. Za rješavanje starih zaostalih predmeta je napravljen plan na početku izvještajnog perioda i redovno su održavani sastanci u odjeljenju te je donesen i Zaključak da se svakog petka održavaju sastanci stručnih saradnika u prostoriji Razvojno-edukativnog centra Suda, kojim predsjedava stručni saradnik Adi Isaković i po potrebi sudija Behija Šiljak, predsjednik Vanparničnog odjeljenja.

Ako uporedimo izvještajni period od deset mjeseci ove godine sa 2009. godinom u kojoj je ukupno primljeno 5.263 predmeta, vidljivo je da je došlo do povećanja broja primljenih predmeta, a što se tiče rezultata rada i ostvarene norme, u 2009. godini je norma odjeljenja bila 127,32%, a u ovom izvještajnom periodu je 145,27%.

Vanparnična pisarnica

06 www.oss.ba

prekršajno odjeljenjeOstvarena norma 134,55%

Prekršajno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu imalo je na početku 2010. godine 9.964 neriješena predmeta. Tokom deset mjeseci tekuće godine zaprimljena su 9.852 nova predmeta te je u radu ukupno bilo 19.816 neriješenih predmeta. Od tog broja je riješeno 10.071, dok je neriješenih ostalo 9.745. Ostvarena je prosječna sudijska norma u iznosu od 134,55%, a u radu je učestvovalo ukupno 18 sudija.

Sa drugostepenog suda vraćeno je 353 predmeta upućena po žalbi. Od toga broja potvrđeno je 318, pozitivno preinačeno 14 i 21 odluka je ukinuta, iz čega proizlazi da je udio potvrđenih odluka izražen u procentima 92%, a što nedvosmisleno dovodi do zaključka da se radilo o izuzetno visokom kvalitetu rada sudija u proteklom izvještajnom periodu.

Od izrečenih novčanih kazni u iznosu od 1.845.00 KM naplaćeno je ukupno 1.027.731 KM, od toga je 181.090 KM prihod Kantona Sarajevo, 211.540 KM je prihod Federacije BiH i 635.101 KM je prihod države BiH, dok je na ime troškova prekršajnog postupka ukupno uplaćeno 170.926,23 KM.

Ukupno je oduzeto imovinske koristi putem izrečenih zaštitnih mjera za prekršaje iz oblasti carina u iznosu oko 245.664 KM i to u 76 predmeta, te su oduzeti predmeti predati na prodaju i uništenje nadležnim organima.

U toku izvještajnog perioda od strane prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni period izdato je ukupno 11.775 uvjerenja iz oblasti prekršaja, a za što je naplaćeno takse u iznosu od 94.580,00 KM.

Za posebne rezultate u ovom periodu istakli su se: Kulović Amra-viši referent za izvršenje prekršajnih sankcija, Katica Senada, Hajdarbašić Fada i Beširević Sabina-sudski asistenti-daktilografi za prijepis za poreze i carine.

odjeljenje registra za upis pravnih lica Ostvarena norma 172,60%

Na početku izvještajnog perioda, 01.01.2010 godine, u ovom sudskom odjeljenju bio je 581 neriješeni predmet dok je priliv za prvih deset mjeseci ove godine iznosio 3.038 predmeta, što je

više za 27 predmeta u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine. Tokom izvještajnog perioda ukupno u radu je bilo 3.619 predmeta. Od tog broja riješeno je 3.217 predmeta te zaostatak na kraju izvještajnog perioda iznosi 402 neriješena predmeta, što je u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine manje za 152 predmeta. Ujedno ovo je i najmanji broj neriješenih predmeta otkad je Registar poslovnih subjekata preuzet od strane Kantonalnog suda u Sarajevu.

Kod osnivanja subjekta upisa u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine smanjen je broj dana potrebnih za upis osnivanja i to sa 15,17 na 10,90 dana što je do sada najkraći period rješavanja predmeta po zaključcima od početka vođenja Glavne knjige registra u elektronskom obliku.

Za upis osnivanja po urednim prijavama u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine upisano je 216 subjekata, što je više za 64 novoosnovana subjekta koja su registrovana u roku od 2,61 dana i koji rok je kraći jer je iznosio 2,89 dana. Ovo znači da po urednim prijavama rok za registraciju osnivanja subjekata upisa je kraći za nešto više od dva dana od propisanog zakonskog roka. Kada bi se iz ovog roka isključio podatak od 1,05 dana koliko je bilo potrebno za dobivanje poreskog broja, rok za registraciju novoosnovanog subjekta po urednoj prijavi kod ovog suda iznosio bi manje od 2 dana. U okviru ukupnog broja riješenih predmeta bilo je i deset predmeta upisa političkih stranaka, koji se vodi u upisniku pod oznakom F1.

Zapažen je uspjeh i u radu ovog odjeljenja, a u segmentu izdavanja

izvoda, potvrdi i uvjerenja od strane pisarnice. U tom referatu koji je pod nadzorom rukovodioca službe, također je došlo do smanjenja zaostataka i skraćenja roka za izdavanje izvoda, potvrda itd., a na šta ukazuju statistički podaci na RegZ referatu gdje je na početku izvještajnog perioda bilo 299 predmeta, u toku izvještajnog perioda primljeno je 5.194 predmeta te je ukupno u radu bilo 5.493 predmeta. Od tog broja je riješeno 5.332 tako da je ostao neriješen 161 predmet čime su zaostaci smanjeni za 138 predmeta u odnosu na početak izvještajnog perioda. U odnosu na isti izvještajni period 2009. godine zaostaci su smanjeni za 264 predmeta.

U pogledu kvaliteta rada, rezultati pokazuju sljedeće: Od ukupno 32 predmeta rješavana po žalbi, 19 odluka suda je potvrđeno, a 13 ukinuto, tako da je procenat potvrđenih odluka 59,4%, a što je za 9% više potvrđenih odluka u odnosu na polugodište 2010 godine i što je manji procenat ukupno potvrđenih u odnosu na isti izvještajni period iz 2009. godine. Ovo je rezultat većeg angažmana u rješavanju starih predmeta i postizanja što kraćih rokova u rješavanju prijava kao i smanjenju broja zaostalih predmeta, odnosno prebacivanjem težišta na kvantitet rada radi ažuriranja ovog referata u cijelosti. Ažuriranjem referata u ovom periodu postići će se i kvalitet rada na što već i ukazuje podatak većeg broja potvrđenih u odnosu na polugodište 2010. godine.

U skladu sa prethodnim, značajno je istaći da je ostvaren i prebačaj u ostvarivanju plana rješavanja starih predmeta ( starijih od šest mjeseci ) jer broj takvih neriješenih predmeta 92 što

Bibilteka Općinskog suda u Sarajevu – prostor gdje sudije, stručni saradnici i drugi uposlenici suda mogu vršiti istraživanja i dodatno se usavršavati kroz stručnu litraturu

07www.oss.ba

je manje za tri predmeta u odnosu na šestomjesečni izvještaj iz ovog perioda, odnosno za devet predmeta manje nego u 2009. godini. Poduzete su aktivnosti na rješavanju starih predmeta i u toku je analiza istih te donošenje plana njihovog rješavanja.

Za navedeni izvještajni period norma u odjeljenju iznosi 172,6% što je više za 30% u odnosu na isti izvještajni period 2009. godine, a što ukazuje na dodatne napore u cilju ažuriranja registra poslovnih subjekata. Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu ovog odjeljenja i smanjenu ukupnog broja neriješenih predmeta, kao i u rješavanju starih predmeta, treba istaći i uporedne podatke o broju predmeta u drugim sudovima na području FBiH :

- Ukupno zaprimljenih prijava za upis u registar poslovnih subjekata u FBiH u periodu prvih deset mjeseci 2010. godine bilo je 10.879 (za svih 10 registarskih sudova), od čega je samo u ovom sudu zaprimljeno 5.828, što znači da je gotovo 53,57% od ukupno zaprimljenog broja predmeta zaprimljeno u Općinskom sudu u Sarajevu;

- Ukupno je registrovano u Federaciji BiH 1.172 poslovna subjekata, od čega u ovom sudu 434, odnosno 37% od ukupno registrovanih u ovom sudu.

Imajući u vidu prethodno rečeno, bitno je istaknuti podatak da je ovaj sud zajedno sa učešćem predstavnika registarskih sudova iz RS, Brčko Distrikta i Federacije BIH jedan od nosilaca inicijative i aktivnosti za kreiranje Registra u elektronskom obliku u okviru web stranice VSTV-a BiH čime bi se Registar u cijelosti učinio

transparentnim i dostupnim za javnost i njegove korisnike. Aktivnosti u vezi sa ovim su privedene kraju i očekuje se da uskoro potpuna realizacija pomenutog. zemljišnoknjižno odjeljenjeOstvarena norma 112,31%

Zemljišnoknjižno odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu sastoji se od Zemljišnoknjižnog odsjeka i Odsjeka KPU. U nadležnosti Zk odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu je devet političkih općina, odnosno 76 katastarskih općina od tog broja, samo katastaska općina Sarajevo ima 136 mahala. Zemljišnu knjigu koja je krajem 2008. godine u cjelosti prebačena u elektronsku formu trenutno čini više od 250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno raste.

Sud je svojim građanima omogućio on-line uvid u zemljišnoknjižne podatke i „C“ - teretnog lista, koji do sada nisu bili dostupni javnosti.

Kada je riječ o rezultatima rada, tokom deset mjeseci tekuće godine u ovom sudskom odjeljenju zaprimljeno je 22.699 novih predmeta. Iz 2009. godine preneseno je 985 neriješenih predmeta tako da je u radu bilo ukupno 23.684 predmeta. Od tog broja urađeno je 23.140 predmeta, te je 01.11.2010. godine ostao 544 neriješen predmet i to u ZK uredu 400 neriješenih predmeta, a u KPU uredu 124 neriješena predmeta.

U istom periodu urađeno je 4.773 raznih zamolnica i 60.973 elektronskih zk izvodaka te 2.271 historijat. Naplaćena taksa za protekli mjesec oktobar iznosi ukupno 136.652,00 KM, od toga 133.916,00 KM naplaćena taksa kroz

elektronsku bazu i 2.736,00 KM za ručno izrađene zk izvotke sa naznakom Nar-RZ.

Zk odjeljenje ured ima 37 stalno uposlenih i to:- Predsjednik ZK odjeljenja- Šef ZK odjeljenja - 33 ZK referenta- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte- 2 daktilografa i- 3 volontera

Šest referenata radi u prijemnoj kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30 do 16.00h.

Kvalitet rada ovog odjeljenja izražen u procentima iznosi 95,9%, o čemu govori i činjenica da je pravni lijek izjavljen na 165 predmeta. Ciljeve koje smo sebi postavili kao najveće bosanskohercegovačko Zk odjeljenje, uveliko smo i ostvarili o čemu svjedoči izuzetan iskorak dnevne ažurnosti u postupanju po zaprimljenim predmetima te prioritet u postupanju sa zemljišnoknjižnim spisima, a koji je propisan Zakonom o zemljišnim knjigama.

Rekonstrukcijom zgrade suda i izmještanjem Zk odjeljenja u poseban dio zgrade te izgradnjom savremene prijemne kancelarije, korisnicima naših usluga uveliko je olakšan pristup informacijama kao i rad službenicima Zemljišnoknjižnog ureda. Direktan utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega, od važnosti za stranke koje se obraćaju Zk odjeljenju.

Pokrećemo incijativu za donošenje Zakona o elektronskom potpisu čime bi smo omogućili strankama da elektronskim putem upućuju svoje zahtjeve Zk odjeljenju čime bi se u znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u elektronskoj formi.

U posjeti Zk odjeljenju boravila je delegacija Kraljevine Španije, a nakon što nam doniraju potrebnu opremu i softver, otpočet će skeniranje starih zemljišnih knjiga tako da će se podaci iz istih objediniti sa stanjem koje je preuzeto u postojeći program Laris te tako omogućiti zemljišnoknjižnim referentima i građanima uvid u historijat svakog zk. uloška, a što će u velikoj mjeri olakšati naš rad. Naše odjeljenje stoji na raspolaganju svim kolegama za razmjenu iskustava, a sve u cilju Prekršajna pisarnica

08 www.oss.ba

da korisnici naših usluga budu što zadovoljniji.

odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednostiOstavrena norma 213,54%

Odjeljenje za sporove male vrijednosti se sastoji od Mal i Mals odjeljenja na kojem je na kraju izvještajnog perioda (31.10.2010. godine) radilo 14 stručnih saradnika, od toga je na Mals odjeljenju raspoređeno njih šest, dok je na Mal odjeljenju osam stručnih saraednika, uz napomenu da je u prethodnom periodu iz reda stručnih saradnika raspoređenih u ovom odjeljenju četvoro izabrano za sudije.

Na početku izvještajnog perioda broj nerješenih predmeta na Mals odjeljenju je iznosio 8.343, u toku izvještajnog perioda je primljeno 4.144 predmeta, u istom je riješeno 4.708 predmeta, iz čega proizilazi da je u potpunosti savladan priliv, a uz to smanjen broj neriješenih predmeta za 564 predmeta.

Na početku izvještajnog perioda broj neriješenih predmeta na Mal odjeljenju je iznosio 120.705, u toku izvještajnog perioda je primljeno 12.970 predmeta,a u istom je riješeno 7.315 predmeta.

Potrebno je naglasiti da izbor sudija iz reda stručnih saradnika sa ovog odjeljenja nije pratio i izbor novih stručnih saradnika koji su trebali biti raspoređeni na njihove referate te se određeni period po tim predmetima nije postupalo, a što je uticalo na ukupan rad odjeljenja.

Potrebno je naglasati da rad odjeljenja otežava i veliki broj predmeta tzv. mrtve pošte. Riječ je o predmetima koji su iskazani završenim, koji ne ulaze u normu, ali koji iziskuju znatan rad i vrijeme, odnosno postupanje po istim.

Na redovnim sastancima Odjeljenja razmatraju se tekuća pitanja o radu odjeljenja, analizira se izvještaj o radu pojedinačno za svaki mjesec, kao i periodično, nastoji se riješiti što veći broj predmeta. Napominjemo da je u proteklom periodu znatno povećan broj zakazanih ročišta te u skladu s tim povećan broj odluka donijetih u meritumu.

Na osnovu iskazanih podataka i ukupno ostvarene norme ovog odjeljenja od 213,54% može se smatrati da su rezultati

odjeljenja veoma dobri, da je veliki broj neriješenih predmeta sa oznakom Mal moguće riješiti izborom većeg broja stručnih saradnika, obezbjeđivanjem potrebnih finasijskih sredstava i uslova za njihov rad.

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama Ostvarena norma 972,44%

Ovo sudsko odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu je tokom septembra 2009. godine preselilo u novi prostor koji se nalazi u Ul. Grbavička do broja 4. Prostor je dodijeljen na korištenje Općinskom sudu u Sarajevu od strane KJKP Toplane, a na period od 10 godina. Sredstvima kantonalnih javnih preduzeća u potpunosti je renoviran i opremljen savremenim stalažama što predstavlja odličan osnov za dalji rad, jer su se prvi put od osnivanja odjeljenja stvorili uslovi da fizički na jednom mjestu budi smješteni svi predmeti.

U Odjeljenju se trenutno provodi akcija koja se ogleda u slaganju kutija, izdvajanju arhiviranih predmeta (cca 100.000 predmeta) te u automatskom određivanju rješenja o izvršenju u KODIFEL-u (cca 1500 dnevno). U akciji učestvuju četiri stručna saradnika, 16 radnika u pisarnici, dva IKT tehničara te svi volonteri suda. U Odjeljenju je omogućeno strankama kako da vrše uvid u svoje predmete, tako i dispozicija da dobiju popunjenu uplatnicu o glavnom dugu i troškovima izvršenja u pojedinom predmetu. Odnosno da se obrate na blagajnu KJKP kako bi izmirili potraživanje.

Norma za 10 mjeseci na nivou cijelog odjeljenja iznosi 972,44%

U periodu od 01.01.2010. godine do 30.10.2010 godine bilo je:

Neriješenih predmeta na početku izvještajnog perioda

746.235

Primljenih predmeta (koji su zavedeni)

79.067

Ukupno bilo u radu 825.302

Ukupno riješenih predmeta

125.630

Ostalo neriješeno 699.672

Dakle, u izvještajnom periodu je riješeno 125.630 predmeta što je odličan rezultat imajući u vidu postojeći broj stručnih saradnika i uposlenika u pisarni koji ulažu enormne napore da se akcija uspješno provede. Smatramo da je Sud vrlo blizu stvaranja uslova za uspostavljanje efikasnog sistema kontrole i manipulacije velikim brojem sudskih predmeta, a samim tim i efikasnog postupka izvršenja, te da postignuti rezultati predstavljaju realnu osnovu za dalji uspješan rad.

Kancelarija sudskih izvršitelja

09www.oss.ba

općInskI sud u sarajevuprotok predmeta - 11 mjeseci 2010. godine

Vrste predmeta Broj neriješenihpredmeta na

početku perioda

Broj primljenihpredmet tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Period potreban za eliminaciju

nerješenih predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 277,8 predmeta po referatu - bilo 3.000P 5.065 5.028 10.093 5.070 5.023 0,99

Radni 3.560 2.048 5.608 1.774 3.834 2,16Porodični 40 0 40 6 34 5,67

ukupno: 8.665 7.076 15.741 6.850 8.891 1,30

Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 217,7 predmeta po referatu bilo 2.974P 28 0 28 22 6 0,27

Radni 93 8 101 48 53 1,10Porodični 774 910 1.684 872 812 0,93

ukupno: 895 918 1.813 942 871 0,92

Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 276,1 predmeta po referatu - bilo 3.122Ps 2.491 1.979 4.470 2.095 2.375 1,13L 296 187 483 146 337 2,31

St 45 29 74 25 49 1,96ukupno: 2.832 2.195 5.027 2.266 2.761 1,22

Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 173 predmeta po referatu - bilo 545K 1.570 1.938 3.508 1.975 1.533 0,78

Kpp 166 1.244 1.410 1.315 95 0,07Kps 479 1.049 1.528 1.205 323 0,27Kr 0 0 0 0 0 -

Km 228 153 381 200 181 0,91Kv 106 1.664 1.770 1.653 1.117 0,07Kp 0 0 0 0 0 -

ukupno: 2.549 6.048 8.597 6.348 2.249 0,35

Iks 388 385 773 450 323 0,72

Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 1.984 pred./ref. - bilo 60.000I 18.456 8.432 26.888 8.057 18.831 2,34

Ip 4.216 1.566 5.782 1.910 3.872 2,03POM 4 30 34 9 25 -RTV 29.735 0 29.735 6.826 22.909 -

ukupno: 52.411 10.028 62.439 16.802 45.637 2,72

Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 139,6 pred./ref. - bilo 3.008V 517 1.102 1.619 1.200 419 0,35O 3.339 6.124 9.463 5.201 4.262 0,82

Ostalo* 5 55 60 29 31 1,07ukupno: 3.861 7.281 11.142 6.430 4.712 0,73

Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 519,3 pred./ref.- bilo 4.000Pr-Ips 9.964 10.539 20.503 11.154 9.349 0,84

ukupno: 9.964 10.539 20.503 11.154 9.349 0,84

Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 sudija) - prosjek 92 predmeta po referatu - bilo 562Registracija poslovnih

subjekata 581 3.343 3.924 3.556 368 0,10

10 www.oss.ba

Vrste predmeta Broj neriješenihpredmeta na

početku perioda

Broj primljenihpredmet tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Period potreban za eliminaciju

nerješenih predmeta

I II III = I+II IV V = III+IV VI = V/IV

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 14,5 predmeta po referatu - bilo 4.200ZK predmeti 985 25.092 26.077 25.699 378 0,01

Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.382 / refMal 120.705 13.922 134.627 8.566 126.061 14,72

Mals 8.343 4.577 12.920 5.165 7.755 1,50PL 280 0 280 0 280 -

PLP 16 0 16 0 16 -POM 0 0 0 0 0 -

ukupno: 129.344 18.499 147.843 13.731 134.112 9,77

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 114.078 / ref.I 727.563 77.030 804.593 140.622 663.971 4,72

Ip 18.672 2.037 20.709 210 20.499 97,61ukupno: 746.235 79.067 82.5302 140.832 684.470 4,86

ukupno: 958.710 170.471 1.129.181 235.060 894.121 3,80

11www.oss.ba

OD UKUPNO 894.121 NERIJEŠENIH PREDMETA, 818.582 ILI 91,55% ČINE KOMUNALNI PREDMETI DOK JE 75.539 ILI 8,45% STRUKTURNIH PREDMETA.

75.539 Struktura

-45.637 Izvršni - struktura

-9.349 Prekršaji

-378 ZK

-368 Registar

-323 Iks - referat

19.484 2,18% parnica i krivica

OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA, 875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA.

83.131 Struktura

-52.411 Izvršni - struktura

-9.964 Prekršaji

-985 ZK

-581 Registar

-388 Iks - referat

18.802 1,96% parnica i krivica

11 mjeseci 2010. godine 2009. godina

Ostvarena norma po odjeljenjima NormaParnično odjeljenje 119,31%

Porodično odjeljenje 113,65%

Privredno odjeljenje 141,58%

Krivično odjeljenje 206,75%

Izvršno odjeljenje-struktura 153,94%

Vanparnično odjeljenje 147,90%

Prekršajno odjeljenje 133,82%

Odjeljenje registra za poslovne subjekte 172,80%

Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti 214,84%

Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama 989,69%

ZK odjeljenje 111,76%

OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA: 227,82%

IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJEVrsta zahtjeva Broj neriješenih

predmeta na početku perioda

Broj primljenih predmeta tokom

izvještajnog perioda

Ukupan broj svih predmeta u radu

Broj predmeta koji su riješeni u izvještajnom

periodu

Broj neriješenih predmeta

Su

Su-M

Registar privrednih društava - RF 299 5.734 6.033 5.875 158

Prekršajno odjeljen-je (uvjerenja) 0 14.133 14.133 14.133 0

Krivično odjeljenje 0 2.761 2.761 2.761 0

Stečaj likvidacija 0 2.782 2.782 2.782 0

ZK - izvodci 0 62.696 62.696 62.696 0

ZK - RZ 0 11.887 11.887 11.887 0

Apostile 0 8.201 8.201 8.201 0

Ostalo (“P”, rod. i posl. sposob) 0 349 349 339 10

Ukupno: 299 108.543 108.842 108.674 168

12 www.oss.ba

Delegacija kraljevine norveške posjetila Općinski sud u Sarajevu

Održan sastanak sa holandskim ambasadorom u Bih

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu i Begzada Gavrankapetanović

Salihagić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu, sastali su se 23.09.2010. godine sa delegacijom Kraljevine Norveške u sastavu Karl Utgart Arne, predsjednik Sudske administracije Norveške i sudija Vrhovnog suda Norveške, Bain Jannicke, predstavnica Ministarstva vanjskih poslova Norveške te Anne Vinje, sutkinja suda u Oslu.

U svom uvodnom obraćanju prisutnima predsjednik Salihović je izrazio veliku zahvalnost Kraljevini Norveške na pruženoj pomoći i podršci sarajevskom Općinskom i Kantonalnom sudu, ali i pravosuđu u cjelini. Vlada Kraljevine Norveške je aktivno učestvovala u rekonstrukciji ova dva suda čime su stvoreni dobri uslovi za rad.

Salihović je istakao da je Općinski sud u Sarajevu od najgoreg u regiji postao jedan od najboljih. Situacija u ovom sudu je prije nekoliko godina bila katastrofalna s obzirom na loše uslove i slabu organizaciju rada te veliki broj neriješenih predmeta.

Sada su sudska odjeljenja ažurna, rekonstrukcijom Palate pravde znatno su poboljšani uslovi rada, a ono što

i dalje koči napredak ovog suda su komunalni predmeti. Veliki broj neriješenih komunalnih predmeta je male vrijednosti, ispod 10 KM, dok rješavanje jednog takvog predmeta državu košta čak 75 KM. Predsjednik je u tm pogledu zatražio pomoć od Vlade Kraljevine Norveške kako bi se riješio problem nagomilavanja velikog broja komunalnih predmeta. Od ukupnog broja neriješenih predmeta samo 2% su strukturni dok je 98% komunalnih predmeta. Rukovodstvo suda je u vezi sa ovim problemom već poduzelo određene aktivnosti te je

do sada većina komunalnih predmeta skenirana i prebačena u elektronsku formu, napravljen je program KODIFEL te osposobljen stručni kadar. Ono što je potrebno jeste kompjuterska oprema i program koji će povezati sva komunalna preduzeća sa sudom kako bi se mogli razmjenjivati podaci o broju podnesenih tužbi te riješenih komunalnih predmeta.

Po završetku sastanka delegacija je imala priliku obići i zgradu suda te vidjeti renovirane prostorije i savremeno opremljene sudnice.

Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, primio je u posjetu 08.09.2010.

god.nj.e. Sweder Ernest Joan Marie baron van Voorst tot Voorsta, ambasadora Kraljevine Holandije u BiH. Cilj ove posjete bio je uspostava saradnje između ovog suda i holandske ambasade.

Predsjednik Salihović je predstavio ambasadoru rad sarajevskog Općinskog suda, njegove nadležnosti te realizovane projekte. Predstavljen je i rad sudskih odjeljenja koja su donedavno bila pretrpana neriješenim predmetima dok su sad ta ista odjeljenja ažurna. Govoreći o sudskim odjeljenjima, Salihović je istakao problem u Izvršnom odjeljenju kojem je potrebna pomoć zbog enormnog broja neriješenih komunalnih predmeta. Iako su u ovom Sudu poduzete određene aktivnosti kako bi se ovaj problem riješio, broj

Detalji sa sastanka

Detalji sa sastanka

13www.oss.ba

Od septembra 2010. godine u prostorijama Razvojno-edukativnog centra Općinskog

suda u Sarajevu za razvoj i edukaciju Općinskog suda u Sarajevu otpočeo je program učenja engleskog jezika za sudije Općinskog suda u Sarajevu. Učesnici kursa su podijeljeni u dvije grupe od po 15 polaznika i to sa početnim stepenom znanja iz engleskog jezika. Nastava se odvija dva puta

sedmično i za sada se pokazao odličan napredak polaznika.

U narednom periodu planirano je da se pored postojećih grupa polaznika organizuje još jedna grupa u zavisnosti od broja zainteresiranih, tako da će se nastaviti sa početnim stepenom za nove polaznike i naprednim za one koji već sada pohađaju časove engleskog jezika.Organizaciju i pokretanje ovakvog vida

edukacije pokrenuo je predsjednik Općinskog suda, gospodin Goran Salihović, bez čijeg razumijevanja i shvaćanja važnosti ovakve vrste obrazovanja ne bi bilo moguće pokrenuti ovakav program.

Ovakav vid edukacije je svakako potreban u vrijeme globalizacije i praćenja svjetskih trendova u oblasti edukacije. Polaznici ovog programa, pored usvajanja znanja iz engleskog jezika, također koriste ovo vrijeme i za međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava.

Kursevi se održavaju srijedom i petkom nakon radnog vremena.

„Ovaj kurs predstavlja osvježenje nakon napornog rada. Na času engleskog jezika se odmorim, zabavim i naučim nešto novo“ – istakla je jedna od učesnica.

Čas engleskog jezika u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu

neriješenih komunalnih predmeta se i dalje povećava te je zatražena pomoć od Ambasade Kraljevine Holandije kada je ovaj problem u pitanju.

Na sastanku je bilo govora i o CMS sistemu automatskog upravljanja predmetima. Predsjednik je istakao da su svi sudski predmeti uvedeni u CMS

sistem i da isti odlično funkcioniše već nekoliko godina i centralizovan je za cijelu BiH.

Ambasador je naglasio da je Ambasada Holandije već dugo vremena aktivno uključena u razvoj bh. pravosuđa kroz različite programe te je čestitao Salihoviću na dobro uspostavljenoj

saradnji sa drugim ambasadama i sudovima zemalja u regionu.

Na sastanku je dogovoreno da će Ambasada Holandije pokušati također pomoći ovom sudu u uspostavljanju saradnje i razmjeni iskustava sa holandskim sudovima slične veličine i nadležnosti.

počeo kurs engleskog jezika u prostorijama razvojno-edukativnog centra Općinskog suda u Sarajevu

14 www.oss.ba

na jahorini održano peto po redu savjetovanje iz oblasti građanskog prava

Udruženje sudija Republike Srpske je u saradnji sa Udruženjem sudija Federacije

BiH, JU Centrima za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, Pravosudnom komisijom Brčko Distrikta BiH te Advokatskim komorama Republike Srpske i Federacije BiH po peti put organizovalo savjetovanje iz oblasti građanskog prava na nivou Bosne i Hercegovine. Savjetovanje je održano u Hotelu „Bistrica“ na Jahorini od 21. do 23.10.2010. godine. Sudije Općinskog suda u Sarajevu također su prisustvovali ovom savjetovanju.

Članovi Organizacionog odbora su bili Zlatko Kulenović-predsjedavajući, članovi Mirjana Hrustić (US RS), Vildana Helić i Tifa Potogija (US FBiH), Drago Ševo, Slađana Marić (CEST RS), Šahbaz Džihanović, Radoslav Marjanović (CEST FBiH), Obodan Zobenica (PK BRČKO DISTRIKT), Nada Mandić (AK RS), Enver Čolaković (AK FBiH). Predavači dr. Sc Petar Simonetti, umirovljeni redovni profesor, Pravni fakultet Rijeka, sa temom „Stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava s povjerenjem u zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“, prof. Duško Medić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske,

sa temom „Reforma stvarnog prava“, Aleksandra Martinović, sudija Ustavnog suda Federacije BiH, sa temom „Sudovi kao ovlašteni podnosioci zahtjeva z aocjenu ustavnosti, Sevima Sali-Terzić, šefica Apelacionog odjeljenja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sa temom „Pravo na izvršenje pravosnažnih odluka u svjetlu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, Smiljana Mrša, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, sa temom „Uloga upravnog spora u razvoju pravne države“,

Andrejka Grlić, glavni tržišni inspektor Republike Srpske, sa temom „Metode inkorporacije EU legislative u nacionalni pravni sistem“, Jadranka Stanišić, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, sa temom „Vrijednost predmeta spora“, dr. sci. Slobodan Stanišić, advokat, docent na Fakultetu pravnih nauka Banja Luka, sa temom „Troškovi postupka s aspekta uspjeha stranaka u parnici“, Snježana Romčević-Tadić, sudija Višeg privrednog suda Banja Luka, sa temom „Tužba u stečajnom postupku“.

Sudije Općinskog suda u Sarajevu

15www.oss.ba

Tekst pripremile: Sudija Adisa Zahiragić i Sudija Amela Mahić

Udruženje žena sudija u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu UŽS u BiH) je registrovano 05.11.2009.

godine i ovih dana je obilježilo prvu godišnjicu od svog osnivanja. Imajući u vidu kratak period djelovanja, može se reći da su se u okviru Udruženja već provele različite aktivnosti.

Kao što je poznato UŽS u BiH je osnovano uz podršku Međunarodnog udruženja žena sudija (IAWJ) sa sjedištem u Vašingtonu i predstavlja dio sistema međunarodnog udruženja. Motiv za osnivanje Udruženja predstavljao je projekat holandske vlade sa kojom je IAWJ potpisalo sporazum za finansiranje istraživanja „Seksualna eksploatacija na bazi iznuđivanja seksa sa pozicije moći“ i to u tri države „Bosna i Hercegovina iz Evrope, Tanzanija iz Afrike i Filipini iz Azije“.

Bosna i Hercegovina je dobila priliku da učestvuje u ovom značajnom istraživanju te je dato povjerenje UŽS u BiH da učestvuje u ovom projektu. U okviru projekta već su organizovana dva značajna skupa i to okrugli sto na temu „Ravnopravnost spolova i seksualna eksploatacija“ u decembru 2009. godine u sarajevskom hotel „Evropa“ gdje su pozvani profesionalci iz ove oblasti da pruže informacije te da se nakon toga donesu i konkretni zaključci. Drugi skup je bio u vidu seminara na Jahorini u martu 2010. godine gdje je bila tema „Trgovina ljudima i seksualna eksploatacija“, a na kojem skupu su također doneseni konkretni zaključci. Zaključci sa ova dva

skupa su pomogli članicama našeg Udruženja da se provede istraživanje u različitim dijelovima BiH u cilju provjere postojanja ovakve pojave te da li su žrtve zaštićene u skladu sa važećim propisima. Istraživanje su provodili novinari, stručni saradnici i savjetnici sa naših sudova. Ovih dana je završen i izvještaj našeg Udruženja koji će se dostaviti Međunarodnom udruženju, a koji predstavlja doprinos u istraživanju pojave seksualne eksploatacije prema žrtvi, a sa pozicije moći. Ovaj materijal će predstavljati značajan doprinos u okviru naše profesionalne zajednice.

Naše članice su bile u prilici i imale čast da u dva navrata ugoste izvršnu direktoricu IAWJ Joan Winship sa svojim saradnicama i to u martu i u septembru 2010. godine. Izvršna direktorica je bila zainteresovana da u neposrednom kontaktu sa našim članicama razmotri na koji način se provodi istraživanje u BiH u vezi sa navedenim projektom te da na svaki način pruži podršku kako kompletnom Udruženju tako i podršku u realizaciji projekta. Posebno značajna posjeta je bila u septembru 2010. godine koja je trajala 23.–26.09.2010. godine kada je izvršna direktorica Joan Vinship došla zajedno sa svojom saradnicom Nancy Hendry te je organizovano više susreta kako sa predsjednicima sudova (Sud BiH, Kantonalni sud u Sarajevu i Općinski sud u Sarajevu) tako i sa glavnom tužiteljicom Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. To znači da su se pored susreta sa članicama organizovali susreti i sa rukovodiocima sudova što je za naše gošće bilo prijatno i značajno iskustvo, a što su u svojim pismima i istakli. To znači da je pružena podrška osnaživanju članstva UŽS u BiH sa

jasnom porukom da se ovo osnaživanje podrži i od strane predsjednika sudova. Pri tome je naglašeno da se ovakvi susreti trebaju organizovati i u svim drugim sudovima širom BiH.

Imajući u vidu kratak period djelovanja Udruženja, kao i činjenicu da se članstvo zasniva na dobrovoljnosti i još uvijek nema obaveze u plaćanju članarine niti se radi o masovnom članstvu, očekuje se postepena afirmacija u svim drugim sudovima širom BiH i postepeno osnaživanje članstva. U tom pravcu očekujemo i značajnu podršku Begzade Gavrankapetanović Salihagić, predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu, i Gorana Salihovića, predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, koji su već do sada pokazali svoju otvorenost i dali značajan doprinos pojedinim aktivnostima Udruženja te se nadamo da će predstavljati dobar primjer i za predsjednike drugih sudova na području cijele BiH.

Važno je naglasiti, kao što je istakla izvršna direktorica, da je svaki početak u radu ovakvih udruženja veoma težak uz mnoge izazove koji prate unutrašnju organizaciju ali je važno da su se učinili prvi koraci te da su pojedine članice Udruženja odgovorno i profesionalno prihvatile ulogu rada na pomenutom projektu. Također je važno naglasiti da je direktorica otvoreno predočila članicama sa kojima se susrela da Udruženje pruža velike mogućnosti kako na međunarodnom polju u vezi sa prisustvom na različitim konferencijama tako i za članice kao jedinke jer se može ostvariti puna lična i profesionalna afirmacija kako unutar BiH tako i u okviru međunarodne zajednice.

Predstavnice Međunadnog udruženja žena sudija i predstavnice Udruženja žena sudija u BiH u posjeti Goranu Salihoviću, predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu

udruženje žena sudija u Bih

16 www.oss.ba

U okviru projekta „Analiza i unapređenje propisa iz oblasti porodično-pravnih odnosa u

BiH“ 29.10.2010. godine u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu održan je Okrugli sto na temu „Primjena Porodičnog zakona Federacije BiH“. Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici Kantonalnog centra za so-cijalni rad JU Sarajevo, advokati te sudije Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu.

Ispred Općinskog suda u Sarajevu prisutne su pozdravile Adela Bejtović, savjetnik pri Kabinetu predsjednika suda, koja se prisutnima obratila u ime predsjednika suda, te Jasmina

Lončarević Tucak, administrator Razvo-jno-edukatvnog centra, dok je modera-tor bila sudija Rada Bjeljac, predsjednica Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu.

Pozdravivši prisutne, sudija Bjeljac ozvaničila je početak rada učesnika Ok-ruglog stola. Teme dnevnog reda bile su „Analiza i unapređenje propisa iz oblas-ti porodično-pravnih odnosa u BiH“ te „Primjena Porodičnog zakona u FBiH“.

Riječi je bilo i o institutu posredovanja, a sudija Bjeljac je istakla kako je institut posredovanja, koji je obavezan prije podnošenja tužbe za razvod braka, dao odlične rezultate u pogledu efikasnosti

i ekonomičnosti ove vrste postupaka. “Kako ga primijeniti u vanbračnim zajed-nicama? Institut je obavezan u slučaju da bračni partneri imaju djecu. Zakonom nije strikno navedeno da se ovaj institut odnosi i na vanbračne zajednice, ali se može zaključiti jer su bračna i vanbračna zajednica ravnopravne”- istakla je sudija Bjeljac.

Uvođenje obavezne medijaci-je u bračnim sporovima, problem određivanja kontakta djece i roditelja te privremene mjere za izdržavanje su teme o kojima je također bilo riječi. Po završetku Okruglog stola doneseni su i određeni zaključci koji će naknadno biti dodatno prošireni.

uvod

Studijsko putovanje u Kraljevinu Norvešku i Kraljevinu Švedsku za članove Radne grupe za

unapređenje izvršnog postupka (u nastavku RGI), kao i za druge relevantne osobe izvršne i sudske vlasti, predviđeno je kako Planom rada Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH

(u nastavku VSTV BiH) kroz aktivnosti Projekta za smanjenje zaostalih predmeta u sudovima (u nastavku Projekat), tako i Planom rada RGI za period do kraja 2010. godine.

Posjećene su prostorije zgrade suda u Oslu u kojem su smješteni Gradski sud i sud regije Oslo, zatim Ured izvršitelja regije Oslo, dok je u Štokholmu posjećen

Ured za izvršenje (Kronofogden). Prilikom posjete zgradi suda u Oslu održani su sastanci sa predstavnicima suda, Agencije za naplatu duga kao i Agencije za zaštitu ličnih podataka. Potrebno je posebno istaći da je veliku pomoć u organizaciji studijskog putovanja pružila gđe Anne Vinje, sutkinja Okružnog suda u Oslu, inače član Projekta.

Održan Okrugli sto na temu „primjena porodičnog zakona Federacije Bih“

izvještaj sa studijskog putovanja u kraljevinu norvešku i kraljevinu švedsku 04.10. - 08.10.2010. godine

Učesnici Okruglog stola

17www.oss.ba

sastanak sa ambasadorom Bih u kraljevini norveškoj U sklopu studijske posjete u Oslu je 06.10.2010 godine održan sastanak sa Elmom Kovačević, ambasadorkom BiH u Norveškoj, a istom su prisustvovali i Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, ujedno i potpredsjednik Udruženja sudija BiH te sudija Anabela Bogdan-Krstović kao član Radne grupe za unapređenje izvršnog postupka. Ambasadorica je informisana da je svrha ove posjete da se Radna grupa za unapređenje izvršnog postupka upozna sa modelom izvršnog postupka u Kraljevini Norveškoj koji se pokazao kao veoma efikasan u naplati komunalnih predmeta i koji bi se lako mogao primjeniti i u BiH. Za vrijeme posjete ambasadi Goran Salihović, kao potpresjednik Udruženja sudija BiH, iskazao je interes za uspostavu saradnje sa Udruženjem sudija Kraljevine Norveške, a u cilju uvođenja evropskih standarda u bh. pravosuđe. Ambasadorica Kovačević se zahvalila na posjeti napominjući još jednom da su vrata ambasade Bosne i Hercegovine otvorena za sve građane Bosne i Hercegvoine, izrazivši zadovoljstvo ostvarenom saradnjom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Sudom grada Osla.

Predstavljanje pravosudnog sistemaSistem medijacije u pravnom sistemu Kraljevine Norveške

prezentovan je od strane g-đe Grete Hillestad Hoff, sutkinje Suda Grada Oslo. Pravosudni sistem Kraljevine Norveške organizovan je na način da se sastoji od Vrhovnog suda, koji broji oko 17 sudija, zatim od šest Žalbenih sudova, 67 Okružnih sudova i 434 Odbora za mirenje u građanskim predmetima. Okružni sud u Oslu (Sud Regije Oslo) je po kapacitetima najveći sud u Kraljevini Norveškoj. Ovaj sud radi na 20% od ukupnog broja krivičnih i građanskih predmeta u Kraljevini Norveškoj. U njemu je zaposleno 70 sudija, 30 zamjenika sudija (slično stručnim saradnicima u našem pravnom sistemu, ali sa mnogo većim ovlastima), te 105 administrativnih radnika. Zamjenici sudija imaju nadležnost da postupaju u svim vrstama predmeta izuzev krivičnih predmeta kompleksnije pravne prirode koje rade sudije. U 2008. godini Sud Regije Oslo je imao u radu približno 10.000 krivičnih predmeta i 2.464 građanska predmeta, uz napomenu da u gradu Oslu živi između 500.000 i 600.000 stanovnika. Od ukupnog broja rada na građanskim predmetima, 1/3 je riješena u redovnom sudskom postupku, dok je 2/3 riješeno u postupku medijacije. Od ukupnog broja rada na krivičnim predmetima, veliki broj obuhvata prekršajne predmete koji su kvalifikovani kao krivični. Zamjenici sudija se imenuju od strane predsjednika suda na period od 2 godine, a od stručnih kvalifikacija

neophodna je stečena diploma na pravnom fakultetu bez polaganja pravosudnog ispita. Posao zamjenika sudije se smatra izuzetno atraktivnim jer se radi o osobama koje čine bazu iz koje se imenuju buduće sudije. I advokati u Kraljevini Norveškoj nemaju obavezu polaganja pravosudnog ispita koji i ne postoji u pravnom sistemu Kraljevine Norveške. Kada su u pitanju sudije, iste imenuje Kralj.

Medijacija u pravnom sistemu kraljevine norveškeSud Grada Oslo je u 2009. godini provodio postupak medijacije u 18% građanskih predmeta, od kojih je 70% riješeno nagodbom, odnosno riješeno je u samom postupku medijacije. Smatra se da je postojanje instituta medijacije jako dobro za građane koji između sebe imaju određenih nesporazuma do te mjere da iste treba rješavati pred sudom. Postupkom medijacije štedi se vrijeme i novac stranaka, a i sam postupak je manje stresan od sudskog postupka. Suština medijacije je dogovor koji se u svakom konkretnom slučaju prilagođava strankama. Velika korist medijacije je i ta što štedi resurse suda, vrijeme suda, jer veliki broj predmeta koji se vode u postupku medijacije riješi se u roku od 2 do 3 mjeseca, što ostavlja dovoljno prostora i vremena sudu da obavlja druge poslove i obaveze. U Kraljevini Norveškoj najmanje koristi od

Anabela Bogdan Krstović, predsjednica Izvršnog odjeljenja po vjerodostojnoj ispravi Općinskog suda u Sarajevu, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu,Elma Kovačević, ambasadorica BiH u Norveškoj

18 www.oss.ba

postupka medijacije imaju advokati koji manje zarađuju primjenom postupka medijacije, ali za advokate u Kraljevini Norveškoj to ne predstavlja poseban problem sa finansijskog aspekta jer su veoma dobro plaćeni u ostalim poslovima koje obavljaju.

Proces medijacije u Kraljevini Norveškoj je počeo 1993. godine inicijativom za njeno uvođenje u pravni sistem Kraljevine Norveške pokrenutom od strane univerzitetskih profesora i studenata koji su svoj prijedlog podnijeli Vladi Kraljevine Norveške. U to vrijeme proces medijacije je provođen kao pilot projekat u određenim odabranim sudovima. Od 01.01.1997. godine postupak medijacije provodi 5 Okružnih (regionalnih) i jedan Žalbeni sud u Kraljevini Norveškoj. Pilot projekat postupka medijacije imao je veliki uspjeh što je imalo za posljedicu povećanje broja sudova u Kraljevini Norveškoj pred kojima se provodio postupak medijacije. Od 1999. godine Sud Regije Oslo počinje sa provođenjem postupka medijacije. Od 01.01.2006. godine svi sudovi u Kraljevini Norveškoj provode postupak medijacije kao način alternativnog rješavanja sporova između stranaka. Potrebno je reći da je primjena postupka medijacije u Kraljevini Norveškoj imala veliku podršku od strane Harvard Law School iz Sjedinjenih američkih država, koji je imao veliki utjecaj pri uvođenju postupka medijacije u pravni sistem Kraljevine Norveške.

Postupak medijacije je regulisan Zakonom o parničnom postupku Kraljevine Norveške koji je stupio na snagu 01.01.2008. godine, od kada provođenje postupka medijacije postaje zakonska kategorija i prestaje da ima obilježja pilot projekta. Teoretski svaki sudija u Kraljevini Norveškoj obavezan je provoditi postupak medijacije kada dođe u situaciju da je isti neophodno provesti, ali se ostavlja mogućnost sudiji da odluči i drugačije i ne prihvati rad u postupku medijacije. Postupak medijacije je dobrovoljan, a sud uvijek prije pokretanja sudskog postupka nudi rješavanje spora na ovakav način. Medijatori u Kraljevini Norveškoj su u pravilu sudije, ali se kao medijatori mogu angažovati i druge osobe, na trošak stranaka. U većini slučajeva stranke izražavaju želju da sudije budu medijatori. U slučaju da se spor ne riješi u postupku medijacije, sudija koji je vodio postupak medijacije se izuzima od rada predmeta tih stranaka koji ide u redovnu

sudsku proceduru, uz poštivanje načela povjerljivosti i nepristrasnosti strankama u postupku.

U pogledu rješavanja sporova malih i nespornih potraživanja (tzv. „komunalni” predmeti) rečeno je da komunalna preduzeća u Kraljevini Norveškoj imaju konstituisan poseban Odbor koji se bavi rješavanjem ove vrste predmeta. U okviru rada Odbora stranke mogu da sklope određeni sporazum koji nije u okviru medijacije. Stranke u Kraljevini Norveškoj su veoma zadovoljne primjenom postupka medijacije jer se u većini slučajeva nađe određeno rješenja.

ured za Izvršenje u oslu (enforcement office in oslo-namsfogden)

uvodUred izvršitelja se bavi provođenjem izvršnog postupka u toku kojeg su ovlašteni da poduzimaju mnoge izvršne radnje poput prinudne prodaje automobila, dionica kao i postizanje nagodbi o dugovima. Izvršitelji Ureda učestvuju i u radu Odbora za mirenje gdje je Ured po osnovi nadležnosti Odbora za mirenje u 2009. godini zaprimio 62.7500 predmeta, a završio 66.800 predmeta (dakle više je riješeno od priliva), dok podaci za 2010. godinu do mjeseca oktobra ukazuju na rast priliva predmeta (između 74.000-75.000 predmeta), a očekuje se da će se taj broj predmeta i završiti. Ured izvršitelja u Oslu ima 110 zaposlenika od kojih 50 sa visokom stručnom spremom (pravni fakultet), te Uredu pomaže i 12 sudija porotnika koji učestvuju u radu u Odborima za mirenje. Osoblje Ureda raspolaže automobilima i često učestvuju u obukama novopristiglih zaposlenika u raznim dijelovima Osla i šire iz razloga što je osoblje veoma dobro obučeno za svoj rad. Kada se govori o sudijama porotnicima koji učestvuju u radu Odbora za mirenje, onda se najčešće radi o bivšim uticajnim političarima.

Jedna od specifičnosti sistema Kraljevine Norveške jeste i postojanje Agencije za naplatu duga čiji rad je u određenim elementima povezan sa radom Ureda za izvršenje. U 2009. godini Agencija za naplatu duga je imala u radu 5.200.000 predmeta ukupne vrijednosti od 65 milijardi NOK. Istaknuto je da Agencija za naplatu duga radi izuzetno efikasno tako da se u prosjeku od ukupnog broja predmeta koji se nalaze u radu

Agencije za naplatu duga svega 6-8% tih predmeta dođe u rad Uredu za izvršenje. U Kraljevini Norveškoj postoje precizne zakonske odredbe koje stimulišu naplatu dugova, situacije kada se radi o istom povjeriocu i dužniku u više predmeta i sl. Pravilo postupka naplate duga jeste da dužnik plaća sve troškove postupka. Objedinjavanjem kompletnog duga (jednog dužnika) ne plaćaju se troškovi za svaki predmet pojedinačno nego se troškovi objedinjuju. Većina pravnog odnosa između povjerioca i dužnika nastaje sklapanjem ugovora između istih. Svi prigovori na predmete za naplatu dugova šalju se Uredu za izvršenje. Dakle, Ured sudskih izvršitelja radi na predmetima čiji je osnov pravnog odnosa stranaka ugovor, a od nedavno Ured radi i na predmetima izvršenja na osnovu računa za pružene komunalne usluge (vjerodostojna isprava). Izvršitelj je taj koji donosi sve odluke u postupku izvršenje i iz tog razloga izvršitelj treba da bude kvalifikovana i sposobna osoba. U suštini, radi se o nespornim predmetima u kojima je dužnik svjestan postojanja svog duga. Ovakav sistem rada i prijenos nadležnosti na Ured za izvršenje u velikoj mjeri je smanjio broj nepotrebnih sudskih predmeta.

Izvršni postupak u Kraljevini Norveškoj se sastoji od dva osnovna elementa koja učestvuju u provođenju istog i to rada i nadležnosti Okružnih sudova (Sudovi Regije) i Ureda izvršitelja. Uredi za izvršenje su organizaciono i po nadležnosti u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Norveške. Manji Uredi su locirani u sklopu policijskih uprava u određenim područjima i regijama Kraljevine Norveške, dok su u većim gradovima, poput Osla, Uredi potpuno fizički i infrastrukturalno nezavisni od policijskih uprava (ukupno postoji 9 takvih ureda). Ured za izvršenje predstavlja državni organ, odnosno instituciju.

U pogledu zakonske regulative koja reguliše rad i nadležnost Ureda za izvršenje u Kraljevini Norveškoj, potrebno je istaći Zakon o izvršnom postupku Kraljevine Norveške od 26. juna 1992. godine koji spada u procesni zakon i Zakon o naplati potraživanja Kraljevine Norveške od 08. juna 1994. godine koji spada u red materijalnih propisa. Kao izvor prava po kojem Ured izvršitelja radi pojavljuje se sudska praksa i običajno pravo (uglavnom vezano za određena proceduralna pitanja).

19www.oss.ba

Svi predmeti se šalju Agenciji za naplatu duga koja donosi pravni osnov za potraživanje. Izvršna isprava je osnov za izvršenje, ali to može biti i vjerodostojna isprava. U slučaju neplaćanja duga dužniku se prvo šalje opomena, a ukoliko se dug ne naplati i nakon opomene, sačinjava se prijedlog za izvršenje nakon čega slijedi početak izvršnog postupka. Posljednja faza izvršnog postupka je prijedlog za prinudnu naplatu. Postoji faza prije izvršnog postupka, faza u toku izvršnog postupka i faza nakon završetka izvršnog postupka. Prva faza se odnosi na postojanje duga koje se dešava ukoliko se prekrši ugovor između povjerioca i dužnika ili jednostavno neplaćanjem duga. Nakon toga šalje se obavijest dužniku o postojanju duga sa datim rokom od 14 dana unutra kojeg dužnik treba izmiriti dug. Tu obavijest šalje povjerilac. U slučaju da se dug ne plati, sljedeći korak je dostava predmeta Agenciji za naplatu dugovanja koju zakon obavezuje da dostavi novu obavijest dužniku sa određenim rokom plaćanja. Ono što je bitno u ovoj fazi jeste da je za pokretanje postupka izvršenja neophodan pravni osnov za izvršenje (presuda, račun i si.). Posljednji korak je, dakle, slanje obavijesti dužniku sa rokom za plaćanje duga od 14 dana.

Ono što je karakteristično u cijelom procesu izvršenja jeste da se dužniku ostavljaju primjereni rokovi za plaćanje duga, što je neophodno po važećim zakonskim propisima u Kraljevini Norveškoj. Obavijest dužniku se šalje

preporučeno ili putem Agencije za naplatu duga običnom pošiljkom putem pošte. Teret dokazivanja u postupku izvršenja pada na dužnika. U okviru procesa naplata duga moguće je i otkupljivanje istog kroz primjenu instituta faktoringa, radi se o transferu potraživanja i ograničenju naplate duga. U slučaju da dužnik nema imovine, u prvoj fazi prije pokretanja izvršnog postupka Agencija za naplatu duga najčešće čeka određeni vremenski period da se dužnik zaposli, a konkretan predmet se stavlja na čekanje. Rok zastare ove vrste potraživanja u Kraljevini Norveškoj iznosi tri godine.

Druga faza se odnosi na sam izvršni postupka koji je u cijelosti povjeren izvršitelju. Postupak počinje podnošenjem prijedloga za izvršenje koji mora ispunjavati sve zakonski propisane forme (ime i broj socijalnog osiguranja dužnika-koje povjerilac može dobiti iz određenih baza podataka kojim ima slobodan pristup, zatim informacije o potraživanju, glavnom dugu, kamati, troškovima). Na Uredu za izvršenje, odnosno izvršitelju, je odluka da li se izvršni postupak može nastaviti. U slučaju da se postupak nastavi, prvo dužniku dostavljaju obavještenje o izvršenju sa davanjem određenog roka u kojem dužnik može izmiriti dugovanje. Mjesto izvršenja je obično u prostorijama Ureda izvršitelja. Razlog ovome jeste što je većina predmeta izvršenja izuzeta i nalaze se u prostorijama Ureda za izvršenje (privatne

stvari, automobil, bitne informacije itd.). Kao ishodi postupka moguće su sljedeće situacije: zasnivanje hipoteke na nepokretnostima ili na automobilima, zapljena plate i administrativna zabrana na platu. Najčešće sredstvo izvršenja koju koriste izvršitelji Ureda za izvršenje jeste zapljena plate uz obavezu omogućavanja dužniku da se ne plijene određena sredstva neophodna za njegovu egzistenciju. Ukoliko se desi da dužnik nema imovine iz koje bi se povjerilac mogao namiriti, moguće su sljedeće posljedice: Određuje se novi period zastare od tri godine, u posebnom registru će se zabilježiti dužnikovo opterećenje i u velikoj mjeri će mu se otežati kreditna sposobnost. Najveće opterećenje dužnika koje se ostvaruje neplaćanjem duga jeste nemogućnost podizanja kredita. Ured za izvršenje ima pristup raznim vrstama registara o podacima dužnika tako da ne predstavlja problem predlaganja, tj, odabira najefikasnijeg sredstva izvršenja. Veoma rijetko izvršitelji odlaze na teren upravo iz razloga dostupnosti informacijama o dužniku putem raznih registara. Zakonsko određenje je da ukoliko nema stvari koje bi se mogle zaplijeniti dužniku, u tom slučaju vrši se zapljena kuće (zakonska hipoteka za neplaćene komunalne usluge).Posljednja faza izvršenja je ona koja se dešava poslije izvršenja. U ovom smislu potrebno je praviti razliku između nadležnosti Ureda za izvršenja i Okružnog suda (Suda Regije). Sudovi su nadležni da provode izvršenje na

Učesnici studijske posjete

20 www.oss.ba

nekretninama dok je Ured za izvršenje nadležan za izvršenje na pokretnim stvarima, bankovnim računima dužnika i drugim finansijskim instrumentima. Postoji i registar zaloga na pokretnim stvarima (najčešće se radi o vozilima).

odbor za mirenje u kraljevni norveškoj (the norvvegian Conciliation Board- frliksradet)

Odbor se može smatrati kao jedna vrsta građanskog suda, ali formalno-pravno ne radi se o sud već je odbor bliže tijelu u kojem se provodi postupak medijacije. Svaki okrug u Kraljevini Norveškoj ima konstituisan Odbor za mirenje sa mogućnošću udruživanja više odbora u jedan. Odbor za mirenje Grada Osla nalazi se fizički u Uredu za izvršenje iz razloga što u Odboru radi administrativno osoblja Ureda za izvršenje. Odbor ima obavezu sastajanja najmanje jednom mjesečno. U konkretnom slučaju kada se govori o Odboru za mirenje u gradu Oslu, Odbor se sastaje tri puta sedmično izuzev u mjesecu julu (kada su u toku odmori) i za vrijeme praznika. Osnovna suština rada Odbora jeste da ponude stanovništvu izbor da određene sporove riješe na brz, miran i efikasan način. Postoji određeni proces i procedura koja prethodi razmatranju određenih pitanja pred Odborom. Proces je jednostavan i započinje popunjavanjem određenog obrasca, čije popunjavanje nije obligatorno ali je poželjno. Sastanak pred Odborom za mirenje se održava u roku od 3 mjeseca od dana primitka predmeta. Za pristup Odboru plaća se i iznos takse u visini od 150$, dok takse koje se plaćaju u sudskim postupcima iznose više tako da se postojanje Odbora pokazalo kako i jeftinijim načinom rješavanja predmeta. Fokus u radu Odbora je da se stranke sastanu i nađu najbolje rješenje spora. Spor se može riješiti sklapanjem nagodbe pred Odborom, a u slučaju da se to ne desi, Odbor može donijeti određenu odluku. Rad i postojanje Odbora je u pravnom sistemu Kraljevine Norveške ocijenjen kao veoma korisno tijelo koje u velikoj mjeri rasterećuje sudove. Ilustracije radi, u 2009. godini Okružni sud u Oslu (Sud Regije Oslo) je zaprimio oko 2.600 predmeta, dok je Odbor za mirenje u Oslu u istom vremenskom intervalu zaprimio preko 20.000 predmeta.

Pritisak na rad sudova u Kraljevini Norveškoj bi sigurno bio dosta veći da ne postoji Odbor za mirenje. Odbor za

mirenje se sastoji od tri člana, ali zbog obima posla i količine predmeta u Oslu postoje četiri Odbora za mirenje. Članovi Odbora su najčešće ugledni političari koji nemaju pravno obrazovanje, ali uživaju veliki ugled u društvu. Kao što je rečeno, veliki broj predmeta prvo prolazi proceduru kroz rad Odbora za mirenje prije nego dođu u rad pred nadležnim sudom. Ovo vrijedi za sporna potraživanja u iznosu do 120.000 NOK (oko 15.000 € ili 30.000 KM). U ovim slučajevima obavezno je pokušati riješiti spor putem Odbora za mirenje. U slučaju da se radi o predmetima čije potraživanje prelazi pomenuti iznos, predmet se rješava pred nadležnim sudom. Tipični predmeti koji se rješavaju pred Odborom za mirenje su predmeti koji se odnose na potraživanja za neplaćene dugove (neplaćeni računi za pružene komunalne usluge, neplaćanje parking karte i sl.). Povjerioce u postupku pred Odborom za mirenje očekuju dva moguća ishoda ili nagodbu stranaka ili odluku Odbora koju će koristiti u procesu izvršenja, s obzirom da je odluka Odbora izvršna isprava. Postoji pravo žalbe na odluku Odbora (npr. povjerilac može izjaviti žalbu u kojoj traži sazivanje sastanka pred Odborom), a moguće je i direktno izvršenje odluke Odbora. Predmeti riješeni pred Odborom u postupku izvršenja prelaze u nadležnost Ureda za izvršenja. U slučaju prigovora dužnika na odluku Odbora o istom odlučuje Odbor.U slučaju da dužnik ospori postojanje duga pred Odborom i u slučaju da ne plati dug, povjerilac može zahtijevati da uz roku od dva mjeseca predmet preuzme Ured za izvršenje. Rok za podnošenje žalbe na odluku Odbora prvostepenom sudu nije preciziran, ali obično je to jedan mjesec od dana donošenja odluke. Ukoliko obje strane pristanu da Odbor donese odluku, to će se i desiti, ali u slučaju da jedna strana to ne želi, Odbor može donijeti odluku samo u predmetima koji se odnose na potraživanja skladno cenzusu do 120.000 NOK. U slučaju da obje strane ne mogu postići dogovor, tada Odbor ne može donijeti odluku. Pravno kompleksnije predmete Odbor upućuje u rad prvostepenom sudu.

sistem za upravljanje predmetima za izvršenje u kraljevini norveškoj – sIan

SIAN predstavlja skraćenicu za sistem za upravljanje predmetima za izvršitelje u Kraljevini Norveškoj. Sistemom SIAN upravlja državna Agencija za naplatu

potraživanja koja za svoj rad odgovara Ministarstvu finansija Kraljevine Norveške. Agencija je u 2009. godini zaprimila 1.180.000 novih zahtjeva za potraživanjima, većinu zahtjeva (997.000) Agencija zaprima elektronskim putem, dok je 200.000 zahtjeva zaprimljeno pismenim putem i isti su skenirani. Oko 200.000 zahtjeva Agencije odnosi se na zapljenu na plaću dužnika, ali i na socijalna primanja, dok oko 200.000 zahtjeva čeka svoju realizaciju iz razloga nemogućnosti namirenja iz imovina dužnika. U tom slučaju Agencija ne poduzima aktivnosti u vezi naplate dugovanja od ovakve vrste dužnika već čeka određeni vremenski period sa nadom da će doći do promjene statusa dužnikove imovine. Predmeti koji su na „čekanju” obično budu ponovo aktivirani za period od dva do tri mjeseca. U slučaju da je imovina dužnika takvog obima da se naplatom dužniku ne ostavi dovoljno sredstava za život, vrši se zapljena na dijelu plaće pa nakon toga ponovo predmet stavlja na „čekanje” za period od dva do tri mjeseca, sve dok dužnici materijalno ne budu oporavljeni. Najviše zahtjeva po kojim radi Agencija odnosi se na potraživanja po osnovnu počinjenih prekršaja.

ured za izvršenje, štokholm

Ured za prinudno izvršenje u Švedskoj ima lanac nadzora, a to je parlament-vlada-ministarstvo financija-Ured za prinudno izvršenje. Oko 1965. godine u Švedskoj je postojao 81 nezavisni ured za izvršenje, sa potpunom slobodom nezavisnih donošenja odluka, bazirano na istim zakonima. Godine 1981. je broj smanjen na 21 ured (po okruzima), a 1997. su imali 10 regionalnih ureda za izvršenje. Tek 2006. godine uredi su objedinjeni u jedan Ured u Švedskoj koji je 2008. godine postao nezavisan (sa određenom vezom sa radom i nadležnošću Poreske uprave). Ured je 2009. godine za realizaciju svojih aktivnosti potrošio 163.800.000€, a budžet Ureda za 2010. iznosi 170.800.000€.

Osnovni ciljevi Ureda su sljedeći:1. Održati visoke standarde u redovnom

plaćanju,2. Suzbijati okolnosti koje dovode do

prezaduživanja i olakšati plaćanje,3. Olakšati plaćanje dugovanja (make

easy to pay),4. Očuvati povjerenje građana

21www.oss.ba

Osnovne aktivnosti Ureda ogledaju se u sljedećem:1. Skraćeni postupci / platni nalog2. Naplata3. Oprost duga4. Stečajni nadzor

Od ukupnog procenta svih segmenata koji postoje u Uredu, naplata čini 80% a skraćeni postupci 10-15%. Što se tiče strukture zaposlenih u Uredu, broj zaposlenih se konstantno smanjivao, ali se mijenjala i struktura (nivo obrazovanja), tako da su kasnih 1980-ih imali oko 3.500 zaposlenih, u 2006. godine imali su 2.500 zaposlenih a trenutno oko 2.200. U pogledu obrazovanja, povećan je procenat uposlenih sa VSS (od 2006. do 2010. je procenat uposlenik se povećao od 18% do 30%). Rad je organizovan po timovima od po 10-15 zaposlenika različite strukture i smjera obrazovanja.Glavna uprava daje savjet o tumačenju određenih odredaba relevantnih zakona, a do toga se dolazi konsultovanjem svih dijelova Ureda kako bi se dobilo najbolje rješenje. Za novouposlene Ured ima vlastiti trening i edukaciju u trajanje od šest mjeseci, obzirom da ne postoji škola za izvršitelje. Postoje viši izvršitelji i izvršitelji. Viši izvršitelji imaju VSS, a izvršitelji SSS. Ukupno ima sada 37 terenskih ureda (bilo ih je 80).

pregled skraćenog postupka, općih statističkih podataka o broju predmeta i njihovom vremenskom rješavanju

Skraćeni postupak omogućava izdavanje platnog naloga ili otkaznog naloga za izvršavanje zahtjeva za deložaciju. Tražilac izvršenja mogu biti i fizička i pravna lica, tačnije, ovo je jedina institucija koja se bavi izvršenjem tako da svi koji traže izvršenje se moraju obratiti Uredu. Postupak započinje prijedlogom tražioca izvršenja, a na osnovu prijedloga se izdaje nalog dužniku za plaćanje, te sprovodi naplata, ukoliko dužnik nije podnio prigovor.Posljednjih godina primili su oko 1.200.000 predmeta godišnje od kojih je oko 60% njih je završeno rješenjima, a preostali broj predmeta je završen povlačenjem prijedloga jer je dug bio izmiren. Ukupan broj prigovora je oko 7%, i u tom slučaju predmet se šalje na sud. Postoji oko 170 službenika koji rade na predmetima i 10 dostavljača (rade na dostavljanju ukoliko pošta ne uspije) te 15 pravnih savjetnika. Rješavanje predmeta traje 60-90 dana. Postoji pravo

žalbe u roku od 30 dana, ali žalba se podnosi veoma rijetko. U slučaju žalbe, predmet se upućuje prvostepenom sudu.

pregled provođenja procesa izvršenja, opći statistički podaci o broju dužnika, zapljenama, vremenu trajanja postupka, timovima za izvršenje

Postoji nekoliko koraka u procesu izvršenja:Izvršni postupak se pokreće zahtjevom za izvršenje. Ukoliko se radi o javnim potraživanjima zahtjev se podnosi elektronskim putem i nije potrebno priložiti nikakvu odluku. Ovo izvršenje je obavezno i ne postoji mogućnost odlaganja (radi se o npr. RTV taksama, porezima, novčanim kaznama). Agencije za naplatu dugova isto podnesu predmete elektronskim putem. Ukoliko se radi o fizičkim licima, zahtjev se podnosi pismeno, ispunjavanjem obrazaca u papirnoj formi. U Švedskoj postoji registar dužnika u koji se unose svi oni protiv kojih je pokrenut postupak izvršenja. U tom slučaju, dužnik nije kreditno sposoban (npr. postoji rizik da ne može iznajmiti stan, dobiti telefon itd.). Fizička lica u registru ostaju tri godine, a pravna pet godina. Lica se upisuju čim postupak prinudnog izvršenja započne, a rok se računa od dana izmirivanje duga, odnosno završetka postupka kada nije moguće naplatiti. Cijena za pokretanje izvršnog postupka je 60 €, isti državna tijela plaćaju jednom, a ostali ovaj iznos plaćaju godišnje onoliko dugo koliko traje postupak. Žalba u postupku ne odlaže izvršenje ali odlaže namirenje tražioca izvršenja.

U zahtjevu se mora navesti pravni osnov. Ured šalje obavijest dužniku o pokrenutom postupku sa rokom za plaćanje - za privatna potraživanja tri sedmice, za javna dvije sedmice. U ovom periodu se ne preduzimaju nikakve radnje. U ovom roku dužnik ima mogućnost ili da plati dug ili da uloži prigovor. Istražuju se računi-imovina dužnika, te se šalju upiti o imovini (o bankovnim računima, plaći...). Nakon što se prikupe podaci, prioritetno se vrši zapljena na plaći ili na računima, a ukoliko ovakvo izvršenje ne uspije, donosi se odluka da li će se ići kući dužnika radi provjere koju imovinu ima. Dužnik je upoznat sa svim koracima koje preduzima Ured i uvijek ih može kontaktirati, odnosno uložiti prigovor na njihove radnje.

Podjela osoblja se odnosi na više izvršitelje i izvršitelje. U najvećem broju slučajeva izvršitelji vode postupak izvršenja dok stariji izvršitelji imaju više funkciju savjetodavnog organa, a rade samo u nekim komplikovanim predmetima te vrše kontrolu zakonitosti provođenja izvršnog postupka. Viši izvršitelj predstavlja garant da će se izvršni postupak provesti zakonito. O prigovorima i žalbama na odluke izvršitelja odlučuje viši izvršitelj. Izvršitelji imaju otprilike bruto platu u iznosu od 2.500 € dok viši izvršitelji imaju bruto platu između 3.500-4.000 €. Ured zapošljava isključivo kvalifikovani kadar te trenutno imaju oko 400 zaposlenih manje u odnosu na period prije provođenja reforme zaposlenika u organizacionom smislu. Viši izvršitelji uglavnom osobe starije dobi (između 60 i 65 godina starosti). Svi izvršitelji su organizovani u timove.

Pri Uredu postoji pozivni centar (Call center) u kojem se mogu dobiti informacije o dužniku. Centar godišnje zaprimi oko 950.000 poziva od kojih se polovina odnosi na upite o postupku izvršenja. Centar godišnje odgovori na oko 55.000 pisama i 75.000 email-ova. Postojanje pozivnog centra je rad Ureda učinio još efikasnijim. Svi pokrenuti postupci prolaze kroz CALL CENTAR, izvršenici se obavještavaju i pozivaju da izmire potraživanje. Ovaj vid komunikacije sa izvršenicima dao je izvanredne rezultate i u velikoj mjeri skratio izvršni postupak.

22 www.oss.ba

Izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH koje su stupile na snagu u julu 2010. godine su članom 43a omogućile

licima pravomoćno osuđenim na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine da im se izrečena kazna zamijeni novčanom

kaznom i to na način da se se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednači sa jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu.

Zamjena kazne se vrši na zahtjev osuđenika. Kaznu je potrebno platiti u jednokratnom iznosu i to u roku od 30 dana, u protivnom sud izvršava izrečenu kaznu zatvora.

Obzirom na nedostatak smještajnih kapaciteta u zatvorima u Federaciji BiH, a kada za to postoje zakonom predviđeni uslovi, ovaj sud već prilikom prvog

pozivanja na izvršenje kazne zatvora obavještava osuđenog o mogućnosti zamjene koju propisuje član 43a KZ FBiH. Tako je u Općinskom sudu u Sarajevu već nekoliko lica iskoristilo ovu pogodnost te je u toku septembra i oktobra 2010. godine 11 pravomoćno izrečenih kazni zatvora u trajanju do jedne godine zamijenjeno novčanom kaznom pa je u tu svrhu u budžet Federacije BiH uplaćeno 145.300,00 KM.

Trenutno referat Izvršenja krivičnih sankcija Općinskog suda u Srajevu broji 333 neriješena predmeta.

Kazna zatvora do jedne godine moći će se na zahtjev osuđenika zamijeniti novčanom • Trenutno

imamo 378 osoba koje čekaju upućivanje u zatvor, kaže Salihović.

Najnovije izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH omogućit će kriminalcima osuđenim na kaznu zatvora do jedne godine da, umjesto ležanja iza rešetaka, plate svaki zatvorski dan i ponovo izađu na slobodu, saznaje “Dnevni avaz”.

To im je omogućio član 43. izmijenjenog Krivičnog zakona FBiH broj 42/10, koji je na snagu stupio 21. jula ove godine. Kazna se na zahtjev osuđene osobe može platiti u jednakim iznosima u roku od 30 dana.

sto maraka danSvaki dan košta 100 maraka. To znači da, naprimjer, neko ko je osuđen na godinu zatvora za svoju slobodu treba platiti 36.000 KM u budžet FBiH. Ovaj postupak mora se izvršiti prije donošenja rješenja o upućivanju u zatvor. Ako se kazna ne plati do 30 dana od pravomoćnosti, ona se ponovo pretvara u kaznu zatvora.

Inače, ranije je dan zatvora koštao 50 KM, ali je novim zakonskim izmjenama ta cijena udvostručena.

- Postoji problem prekobrojnih lica koja čekaju izdržavanje zatvorske kazne zbog nedovoljnih zatvorskih kapaciteta. Trenutno tako imamo 378 osoba koje čekaju upućivanje u zatvor. Čak 45 posto njih ima kazne do godinu.

Ovime se stvara mogućnost da osuđene osobe kaznu zatvora zamijene novcem. Vjerujemo da bi se ovim izmjenama čekanje osuđenika na izdržavanje kazne u najvećoj mjeri smanjilo. Ovo će dosta rasteretiti zatvore, a na neki način je i humanije - kazao je za “Avaz” predsjednik Općinskog suda Sarajevo Goran Salihović.

dobro za kriminalce Ovakva izmjena zakona nedavno je

stupila na snagu u RS, ali se tamo može platiti kazna maksimalno do pola godine zatvora.

U pravnim krugovima mogu se čuti komentari da se ovim zakonskim izmjenama ide naruku samo kriminalcima koji imaju novac. Ostali će ionako biti slobodni, jer u zatvorima nema dovoljno prostora za njih!?

apel salihovića: ozakoniti kućni pritvorSalihović je jučer pozvao članove oba doma Parlamenta FBiH da na svojim narednim sjednicama usvoje izmjene zakona koje predviđaju odsluženje zatvorske kazne do jedne godine u kućnom pritvoru, s elektronskim nadzorom osuđenika, odnosno narukvicom. Time bi, kako je rekao, dodatno bili rasterećeni zatvori i ubrzan proces provođenja pravde.

“Dnevni avaz”Piše: Mihneta Avdić

Zbog komunalnih, ali i drugih dugovanja oduzimaju i prodaju televizore, kompjutere, DVD

uređaje, nakit, umjetničke slike.

Nakon što je Udruženje za zaštitu interesa potrošača KS saopćilo da se brojni građani žale da im sudski službenici popisuju i zapljenjuju imovinu zbog komunalnih dugovanja, reagirali su iz Općinskog suda u Sarajevu.

Popis robe Oni ističu da se pljenidba stvari provodi na osnovu Federalnog zakona o izvršnom postupku u cijeloj Federaciji BiH bez obzira na vrstu dugovanja.

- Sudski izvršioci vrše popis i zapljenu

zamjena kazne zatvora novčanom kaznom

izmjene kz FBih: u zatvor ne mora ko ima dovoljno para

Sudski izvršioci mogu zaplijeniti imovinu čak i zbog duga od pet maraka

23www.oss.ba

neriješeno još 723.883 predmeta

robe u svim predmetima za koje je predloženo takvo izvršenje, a ne samo komunalnim predmetima. Dužnici mogu izbjeći popis i zapljenu samo ako izmire dug nakon što dobiju rješenje o pljenidbi - ističu u sarajevskom Općinskom sudu.

Dodaju da se pljenidba može izvršiti na osnovu računa ili sudske presude, a visina duga u tom slučaju nije bitna.

- Imali smo slučajeva da je pljenidba izvršena zbog duga od pet KM. Sudski izvršioci popisuju i zapljenjuju sve stvari osim predmeta koji su neophodni dužniku i njegovoj porodici za život. A koji su to predmeti, sudski izvršioci odlučuju na osnovu stanja koje zateknu u domu dužnika - navode u Sudu. To znači da zbog dugovanja izvršioci neće zaplijeniti šporet, frižider, bojler,

dok oduzimaju televizor, kompjuter, DVD uređaj i druge uređaje, ali i nakit, umjetničke slike i drugo.

- Dužnici ne mogu izbjeći pljenidbu zbog teške socijalne situacije. No, neće biti zaplijenjena hrana i ogrjev za tromjesečne potrebe dužnika i njegove porodice. Isto tako, ne oduzima se ni gotov novac ili mjesečna primanja u iznosu koji je izuzet od izvršenja, a pod time se misli na svotu koja se daje za alimentaciju, izdržavanje neke osobe i slično - objašnjavaju u Sudu. Javna prodaja

Zaplijenjene stvari ostaju na čuvanju kod dužnika ako onaj koji traži naplatu dugovanja ne predloži da one budu oduzete i smještene u prostorije koje je sam osigurao.

- Stvari koje su popisane i zaplijenjene dužnik mora čuvati i ne smije njima raspolagati bez sudskog naloga. Nakon zakonom predviđenog roka sud zakazuje ročište o javnoj prodaji koja se vrši na adresi dužnika, odnosno u njegovom stanu ili kući, izuzev ako druga strana ne predloži drugačije - kažu u Sudu.

Vjenčano prstenje i medalje ostaju Sudski izvršioci zbog duga neće oduzimati ni popisivati predmete kao što su medalje, ratne spomenice i drugo ordenje i priznanja.

Također, dužnici ne moraju strahovati da će ostati bez vjenčanog prstenja, ličnih pisama, rukopisa i drugih ličnih spisa. Od pljenidbe su izuzete i porodične fotografije, lične i porodične isprave te porodični portreti.

„Dnevni avaz“Piše: Nina Pilavdžić

Za šest mjeseci riješeno 90.206 sporova • Mali, ali značajan pomak • Elektronska baza podataka

Uposlenici Općinskog suda uspjeli su ostvariti mali, ali značajan pomak u rješavanju nagomilanih tužbi javnih preduzeća protiv građana za neplaćene račune od vode, grijanja, struje, odvoza smeća... Kako nam je rekao predsjednik Suda Goran Salihović, na početku godine imali su 746.235 neriješenih predmeta.

Skenirane tužbe- Novih, već zavedenih predmeta je 67.854, što sve skupa iznosi 814.089. Od toga, riješeno je 90.206 predmeta, a ostalo je 723.883. Zadovoljni smo brojem završenih presuda. Puno nam je pomoglo to što smo dobili elektronski program kodifel, pa imamo bazu svih podataka. Tako smo sve tužbe skenirali i ubacili u kompjutere. Sad pod jednim imenom i prezimenom stoje sve tužbe, a ne pojedinačno kao donedavno - kaže Salihović.

Da Sud ima više uposlenika koji bi se mogli posvetiti samo rješavanju sporova vezanih za komunalije, ovaj posao bi mogao ići brže, te bi preduzeća lakše došla do svog novca.

Pet saradnika

- Tražili smo od Kantona da obezbijedi novac da zaposlimo nekoliko stručnih saradnika s biroa koji bi radili samo na komunalnim predmetima. Međutim, od te ideje još nema ništa. Za ovih pola godine predmete je rješavalo pet stručnih saradnika koji su ostvarili izvanredne rezultate. Prebacili su predloženu normu za 1.068,16 posto - ističe Salihović.

“Avaz” saznaje: Nove prostorije na Grbavici

Općinski sud konačno je uz pomoć Vlade te preduzeća “Toplane”, ViK i “Rad” obnovio prostorije u blizini pijace na Grbavici. Tu će od 1. septembra sjediti sudije koje će raditi samo na komunalnim predmetima. Samo za “Avaz” Sud je otvorio vrata novih prostorija.

- To su zapravo prostorije “Toplana”. Tu će biti smješteni kompjuteri i naši uposlenici će moći nesmetano raditi, bez da ih guše tone papira na kojima su ispisane tužbe. Ovo će nam omogućiti efikasniji i brži rad - kazao je Salihović.

Grbavica - Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu

24 www.oss.ba

“Dnevni avaz” Piše: N. Pilavdžić

Od 746.000 tužbi, koliko je bilo na početku godine, Općinski sud u Sarajevu je do sada uspio riješiti

njih 29.000. To su isključivo tužbe koje su podnijela komunalna preduzeća protiv građana zbog dugova za vodu, grijanje odvoz smeća... U posljednjih 30 dana na adresu Suda stiglo je 40.000 tužbi koje je podnio “Vodovod i kanalizacija”, te isto toliko “Rad”.

skenirani predmeti- Do kraja godine očekujemo još 200 do 250 hiljada tužbi. Iako sada imamo posebne prostorije na Grbavici gdje naši uposlenici obrađuju predmete koji su skenirani i pohranjeni u kompjutere, mi ovo nećemo izdržati. Vlast se hitno mora uključiti u rješavanje ovog problema.

Jedino efikasno rješenje jeste uvođenje medijacije ili mirovnog vijeća. To znači da preduzeća ne bi tek tako mogla tužiti građane. Prvo bi morali pokušati postići dogovor kroz razgovor pred medijatorima. Ukoliko tada ne dogovore izmirenje dugova, onda se ide na Sud - istakao je Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda.

I Kada Sud donese presudu u korist preduzeća, ako građani nemaju para da plate dugove, dolazi do zapljene imovine.

slaba prodaja - Od toga nema fajde. U većini slučajeva nemamo šta zaplijeniti, a i što uzmemo nemamo kome prodati. Imamo prostorije u kojima lagerujemo televizore, frižidere, namještaj... Opet nema nikakve koristi. Zato bi sudu

trebalo omogućiti pristup bankovnim računima građana. Čim prime plaću na račun, da mu skidamo dio duga - kaže Salihović

Izlaz iz ćorsokaka - Već pet godina ponavljam i pokušavam ubijediti vlast da su medijacija i dostupnost bankovnog računa jedini izlazi iz ovog ćorsokaka. Ovakav način naplate primjenjuju Švedska, Norveška, Kanada... A svi oni su imali iste probleme - poručio je Salihović

nije nezakonito na rate bez kamataNa naše pitanje da li je nezakonito to što “Toplane” i “Vodovod i kanalizacija” nude otplatu dugova na rate bez kamata, Salihović kaže:- Što bi bilo mimo zakona? To je volja preduzeća. I to je bolje nego odmah tužiti.

(sarajevo, 05.11.2010. god.)- Povodom podmetanja požara u Osnovnom sudu u Banjoj Luci 04.11.2010. god., Udruženje sudija BiH najoštrije osuđuje ovaj „teroristički akt“ usmjeren ka rušenju sudske vlasti, kao i svaki pritisak na pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom Udruženje sudija BiH daje punu podršku Osnovnom sudu u Banjoj Luci, svim sudijama tog suda kao i predsjedniku

Osnovnog suda u Banjoj Luci, Milanu Tegeltiji.

Što se tiče pritisaka koji se kontinuirano vrše na pravosudne institucije u BiH, Udruženje sudija BiH ovom prilikom uz punu podršku svim sudijama i tužiteljima i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH šalje poruku da istraju na putu očuvanja neovisnosti i samostalnosti pravosuđa kao trećeg ravnopravnog

stuba bh. vlasti, a koji je ujedno i siguran garant za pravnu državu i pravnu sigurnost građana u BiH.

Pomenuti događaj je dokaz da treba i dalje jačati pravosuđe i dati mu punu podršku u njegovoj neovisnosti.

POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA Goran Salihović

pokušaj nagodbe pa tek onda podizanje tužbe

Saopćenje za javnost povodom podmetanja požara u Osnovnom sudu u Banjoj luci

Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu smještene na Grbavici

25www.oss.ba

Općinski sud u Sarajevu je 27.01.2010. godine donio rješenje kojim je otvorio

stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika “GRANIT JABLANICA” DD SARAJEVO. Rje4šenje je postalo pravosnažno i izvršivo.

Prema odredbi čl. 51. Zakona o stečajnom postupku, nakon otvaranja stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom, kao i pravo organa, prokuriste, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika.

Prema čl. 88., stav 1. Zakona o stečajnom postupku, nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik dužan je ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati.

Stečajni sudija je naložio stečajnom upravniku da u skladu sa navedenim zakonskim odredbama uđe u posjed imovine stečajnog dužnika, da izvrši popis cjelokupne imovine i sačini početni bilans, da istu obezbjedi angažovanjem ovlaštene agencije za zaštitu ljudi i imovine, da organizuje nastavak proizvodnje itd.

Stečajni upravnik je izvijestio da mu nije omogućeno da uđe u posjed imovine stečajnog dužnika jer je određeni broj radnika fizički zauzeo cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika i ne dozvoljavaju mu pristup istom te da nije u mogućnosti izvršiti poslove na koje je obavezan po Zakonu i koje mu je naložio stečajni sudija.

Nakon ovog izvještaja stečajni sudija je donio rješenje kojim je naložio stečajnom dužniku da odmah dozvoli stečajnom upravniku ulazak u posjed stečajnog dužnika. Nakon ovog rješenja stečajni upravnik je izvijestio sudiju da nije u mogućnosti ući u posjed imovine. Obzirom da se imovina nalazi na području Općine Jablanica, tj. na području koje je

u nadležnosti Općinskog suda u Konjicu, Općinski sud u Sarajevu zatražio je od Općinskog suda u Konjicu da mu pruži pravnu pomoć i uvede stečajnog upravnika u posjed imovine stečajnog dužnika slobodnu od ljudi.

Stečajni upravnik je izvijestio stečajnog sudiju da je dana 18.10.2010. godine uveden u posjed imovine stečajnog dužnika, da je organizovao komisije koje vrše popis imovine, da je zaštitarska agencija sa kojom je zaključio ugovor nastavila obezbjeđivati imovinu stečajnog dužnika.

Stečajni upravnik je izvijestio da vrši sve pripreme kako bi se u najkraćem mogućem roku organizovao početak rada privrednog društva „Granit Jablanica“ d.d. Sarajevo, koje već duže od deset mjeseci ne radi i koje svakodnevno trpi ogromne štete radi prestanka rada.

Obzirom da je stečajni postupak otvoren i vođen u skladu sa Zakonom o stečajnom postupku, uvođenje stečajnog upravnika u posjed imovine je u interesu samog stečajnog dužnika jer će ubuduće imovinom stečajnog dužnika upravljati i starati se o njoj zakonom ovlaštena osoba. Nastavkom proizvodnje izbjeći će se štete svake vrste koje stečajni dužnik svakodnevno trpi. Također, nastavak proizvodnje u interesu je i radnika koji će konačno moći nastaviti sa radom i ostvarivati svoja prava iz radnog odnosa. Uvođenje stečajnog upravnika u posjed imovine stečajnog dužnika je u interesu i povjerilaca koji su prijavili potraživanja u ovom stečajnom postupku i koji očekuju da se u stečajnom postupku namire, odnosno riješe, dužničko-povjerilački odnosi između njih i stečajnog dužnika.

Nakon svega navedenog, ovom Sudu je potpuno nejasno kako predstavnici nekih institucija javno izražavaju negativan stav prema ovom sudskom

postupku čiji su osnovni ciljevi dovesti stečajnog dužnika u zakonito poslovanje, organizovati proizvodnju i regulisati potraživanja povjerilaca. Posebno začuđuje da takav stav imaju i neke institucije koje bi trebale da pomognu organima stečajnog postupka u ostvarivanju ovih ciljeva.

Od dana zaprimanja ovog predmeta u ovom Sudu vrši se kontinuirano pritisak na stečajnog sudiju Zajmović Hakiju da donosi odluke koje nisu u skladu sa Zakonom o stečajnom postupku. Stečajni sudija nije podlegao takvim pritiscima i ustrajao je u zakonitom provođenju ovog postupka.

Lica koja neovlašteno, protupravno drže u posjedu imovinu stečajnog dužnika duže od 10 mjeseci i koji ne dozvoljavaju Općinskom sudu u Sarajevu da provodi pravosnažno i izvršivo rješenje i koji ne dozvoljavaju organizovanje proizvodnje zakonom ovlaštenom licu i dalje vrše pritisak na stečajnog sudiju Zajmović Hakiju organizovanjem javnih skupova i kroz medije.

Općinski sud u Sarajevu poziva sve institucije koje postrekavaju, podržavaju i pomažu jedan broj radnika u njihovom neovlaštenom i nezakonitom ponašanju da to ubuduće ne čine.

Općinski sudu u Sarajevu u cijelosti podržava zakonito postupanje u ovom stečajnom postupku stečajnog sudije Zajmović Hakije.

SaOpćenje za javnOSt pOvODOm DOgaĐaja u vezi Sa Stečajnim pOStupkOm naD imOvinOm StečajnOg DuŽnika “granit jaBlanica” DD SarajevO i pritiscima na stečajnog sudiju hakiju zajmović

26 www.oss.ba

Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:

Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:

- 111 sudija - 30 stručnih saradnika - 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda - 49 državnih službenika - 344 namještenika - 15 pripravnika - 50 volontera - 17 uposlenih na ugovor o djelu

u općinskom sudu u sarajevu radi ukupno 617 uposlenih.

Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, dva Prekršajna odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1. februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 1.11.2010. godine sa radom je počelo i Ip odjeljenje čija je nadležnost rješavanje predmeta u kojima se kao stranke pojavljuju pravna lica.

Dugoročni ciljevi Općinskog suda:Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini.

Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu u realizaciji mnogih projekata:

gtz/sIda/adaZemljišna administracija

Web: www.zkk.ba

IFC Projekat medijacije

Web: www.ifc.org/pepse

usaId jsdpweb: www.jsdp.ewmi.ba

evropska unija

kanada - Bih projekat pravosudne reforme (jrp)www.canada-bih-jrp.org

Irz Foundation Web: www.irz.de

Sretnu i uspješnu 2011. godinu

žele Vam uposlenici Općinskog suda u Sarajevu