GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA · PLAN I PROGRAM RADA DJEČJEG VRTIĆA “MALI ISTRAŽIVAČ” ZA...
Transcript of GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA · PLAN I PROGRAM RADA DJEČJEG VRTIĆA “MALI ISTRAŽIVAČ” ZA...
1
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
DJEČJEG VRTIĆA “MALI ISTRAŽIVAČ”
ZA PEDAGOŠKU GODINU
2013. /2014.
VIZIJA RAZVOJA :
Poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog,
snalažljivog i odgovornog djeteta
koje kreativno i kritički razmišlja.
Rujan, 2013.
2
Odgojiteljsko vijeće, na sjednici održanoj dana 28.08.2013., utvrdilo je prijedlog godišnjeg plana i programa rada DJEČJEG VRTIĆA „MALI ISTRAŽIVAČ“ za pedagošku godinu 2013./2014.
Koji je temeljem članka 33. Statuta Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ , a na prijedlog ravnateljice, Upravno vijeće usvojilo i donijelo na sjednici dana 29.08.2013.
Predsjednik Upravnog vijeća
________________________
Vlado Vukšić
RAVNATELJICA: __________________________
Ljiljana Vukšić
3
I. USTROJSTVO RADA ...................................................................................................... 5
II. MATERIJALNI UVJETI ........................................................................................... 16
III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE .......................... 19
IV. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD ............................................................................. 21
V. SURADNJA S RODITELJIMA .............................................................................. 30
VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA ........................ 31
VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ..................................................... 34
VIII. INDIVIDUALNI GODIŠNJI PLANOVI ............................................................... 35
4
Niti rana, niti predškolska dob djeteta nisu tek
pripremne faze za život u odraslosti, već zasebna
životna sa svojim vrijednostima i kulturom. Dijete
je cjelovitio biće koje svaku cjelinu svog života,
uklapa u svoje vrijednosti i svoju kulturu. Za
očekivati je da mu priđemo s poštovanjem i
spremnošću da nam bude prvi i aktivni suradnik
u procesu vlastitog odrastanja. Drugi sudionik i naš
suradnik u tome treba biti roditelj kao intuitivni
odgojitelj svog djeteta. Od nas kao stručnjaka
očekuje se da postignemo sinergiju očekivanja djeteta , roditelja i vlastitih djelovanja. Svako dijete novi je
izazov jer je svako djete (kao i roditelj) jedinstvena i neponovljiva osoba kojoj treba omogućiti okruženje
u kojem poticati svi njegovi potencijali.
Zato smo odlučili da je...
VIZIJA RAZVOJA DJEČJEG VRTIĆA „MALI ISTRAŽIVAČ“
Poticanje razvoja slobodnog, samopouzdanog, snalažljivog i odgovornog djeteta koje kreativno i
kritički razmišlja.
Stručni djelatnici Dječjeg vrtića Mali istraživač usmjerit će svoje djelovanje u oblikovanje okruženja u
kojem će dominirati dobro i pozitivno ozračje, istinsko poštivanje djetetovih potreba, okruženje po
mjeri djeteta (i roditelja) jer će se djetetovo učenje poticati interaktivnim prostorom koji nudi mnoštvo
sadržaja (aktivan proces) i uvjete nesmetanog druženja s drugom djecom i odraslima. Naša uloga kao
stručnjaka je da se stalno propitujemo :
Kakva su očekivanja djece od vrtića (nas) ?
Koliko smo, prihvaćajući činjenicu da su djeca istraživači koji brzo mijenjaju svoje interese, spremni
(stručno) odgovoriti na njihova različita očekivanja?
Možemo li ispuniti očekivanja svakog djeteta u vrtiću ?
Razumijemo li očekivanja roditelja i koliko su ona u skladu s očekivanjima djece? Koliko su u skladu s
nama i našim očekivanjima?
Što trebamo činiti kako bismo što uspješnije uskladili očekivanja djece, roditelja i naša očekivanja ?
Mi to zovemo kritičkim promišljanjem vlastite odgojno - obrazovne prakse koja za cilj ima postizanje
kvalitete odgojno obrazovnog procesa usklađenog sa stvarnim potrebama djeteta (temeljne
pretpostavka zadovoljnog djeteta i roditelja). Kao i temeljna pretpostavka zadovoljstva rezultatima
vlastitog djelovanja -USPJEŠAN VRTIĆ koji prepoznaju (djeca, roditelji i stručni krugov) po istinskoj
kvaliteti programa i po stvarnoj a ne deklarativnoj usmjerenosti na dijete i njegov optimalan razvoj.
Kako se ono kaže...VRIJEME ĆE POKAZATI (djeca i roditelji će pokazati) koliko smo upješn i!
5
I. USTROJSTVO RADA
Dimenzije stvaranja organizacije koja uči međusobno su povezane na isti način na koji je
povezan njihov utjecaj na stvaranje kurikuluma u užem smislu riječi u Dječjem vrtiću “Mali
istraživač”.
Naša želja da otvorimo privatni vrtić definirana je željom da provjerimo vlastite potencijale u
izgradnji kulture novog vrtića. Nastojat ćemo postići svojevrsnu autentičnost u pristupu
odgojno-obrazovnoj praksi. Timsko djelovanje proteklih godina omogućilo nam je veću razinu
suradničkih odnosa. Prepoznali smo zajedničku potrebu daljnje nadogradnje i daljnjeg
istraživanja koja će se dijelom temeljiti na iskustvu postignutih promjena na fizičkoj, vremenskoj,
socijalnoj i vrijednosnoj dimenzija dječjeg vrtića iz kojeg dolazimo. Ipak će naš primarni zadatak
biti osvojit se od toga I pokušaja kopiranja postojećeg kurikuluma jer smo to neprestano tvrdili
sustručnjacima. Ne želimo biti kopija procesa koji smo razvijali proteklih 16 godina. Želimo biti
original koji je naslonjen na bitne kriterije djelovanja prema djetetu u procesu (jer smo ih I
stvarali). Daleko više želimo biti usmjereni prema razvoju odgojno-obrazovne prakse Dječjeg
vrtić “Mali istraživač” prema nekim novim spoznajama do kojih tek trebamo doći a koje će
posredno utjecati i na naš osobni rast i razvoj. A dosadašnje iskustvo osvijestilo nam je da je
znanje indivuidualno i subjektivno, a proces učenja različit kod svakog pojedinca.
Pred nama je puno posla kojem se radujemo i za koji smo istinski motivirani.
NAŠ TIM ČINE...
Zaposlenici po strukturama Normativ Zaposlenici s 30.09.
1. Ravnatelj 1 1 2. Pedagog 1 1 3*. Viša medicinska sestra 1 1 4*. Odgojitelji 8 4 5. Kineziolog 1 0 6. Spremačice 2 2 UKUPNO. 14 9
3 i 4*. Zapošljavanje Više med. sestre odgojitelja provodit će se u skladu s dinamikom upisa djece u vrtić
Zato su naši ciljevi djelovanja .....
1. OBLIKOVANJE PEDAGOŠKI I ESTETSKI OSMIŠLJENOG OKRUŽENJA za optimalan procesa
igre, odgoja i učenja djece ( ukupan prostor estetski oblikovan i funkciji potrebe djece)
6
Zašto držimo da je važno oblikovati pedagoški i estetski osmisliti okruženje u kojem dijete boravi?
Uređenje okruženja jasno nam saopćava kakvu teoriju ili sliku o djetetu imamo ili što i kako
mislite o djetetu i njegovim mogućnostima općenito i njegovu odgoju i obrazovanju u vrtiću.
Smatra se da uređenje prostora, okruženja u vrtiću predstavlja materijalizaciju, čini vidljivim
vaše / naše mišljenje i općenito shvaćanje djeteta i odgojno-obrazovnog rada s djecom rane
dobi. Poznato je da dijete jako dobro shvaća i m nam odgovara.
Suvremeni zahtjevi na uređenje okruženja smatraju da ono mora biti tako opremljeno s
materijalima, alatima ili sredstvima za istraživanje, igru i aktivnosti da bude jače, snažnije od
riječi odgajatelja i to nazivaju materijalnim zaokretom nasuprot lingvističkom koji je bio
dominantan do sada. razumije našu teoriju ili koncepcije o njegovu razvoju i odgoju i sukladno
tomu svojim ponašanje
Jer okruženja u pravom smislu riječi jest drugi odgajatelj. Trebalo bi biti tako uređeno i
opremljeno da dijete upravo zove, potiče na aktivnost a ne na pasivnost, pa bi u skladu s tim
stajalištem već ulaskom djeteta u vrtić i u svoj prostor trebalo mu omogućiti, da se prema
svojim interesima, može izravno uključiti u aktivnosti koju su njegovi drugovi započeli, ili bi pak
mogućnost samostalnog iniciranja aktivnost s materijalima koji su mu na raspolaganju. Djeca
dakle biraju i izmjenjuju aktivnosti i prostore, biraju s kim i s čim će se igrati, stupaju u različite
odnose s djecom starijom i mlađom, bez velikog uplitanja odgajatelja.
Dakle, osmišljeno okruženje koje uvažava djetetove mogućnosti i inicijativu, potiče djetetovu
autentičnost i aktivnost razvijajući povjerenje u odgajatelje koji u njemu rade. U poticajnom
okruženju brzo se razvija međusobno povjerenje između odgajatelja i djeteta zbog čega (često
već pri prvom dolasku djeteta u vrtić) dolazi do izravnog uključivanja djeteta u aktivnosti s
drugom djecom ili samostalnog iniciranja vlastite aktivnost.
Bogato materijalno okruženje podrazumijeva različite materijale koji djeci omogućavaju razvoj
različitih inteligencija i kompetencija. U takvom okruženju dijete s lakoćom pronalazi sebi
zanimljivu i primjerenu aktivnost. Odabir ponude materijala i oblikovanje okruženja vrši se u
skladu s djetetovim interesima kako bi kod djece razvili aktivno učenje, sposobnost opažanja,
kreativnost, povjerenje u sebe i vlastite mogućnosti, povjerenje u druge i samostalnost. Svakom
djetetu u ovom načinu rada pristupamo individualno nastojeći prepoznati djetetovu darovitost s
aspekta potencijala. Kupovni didaktički materijal djeca koriste kratko vrijeme. Iznimno mali broj
njih zadržava duže vrijeme dječju pažnju. To ne znači da ih ne treba kupovati! Samo je pitanje
KAKVE? Naše iskustvo govori kako igračka treba imati istraživalački karakter
7
IPAK … prednost uvijek dajemo prirodnim strukturiranim i nestrukturiranim materijalima iz
svakodnevnog života, koji u rukama djece postaju najdragocjenije igračke (kartonske i plastične
kutije, vuna, tkanina, papir, lonac, poklopac, zdjelice i žlice, stara pegla, plastične i staklene boce
i tegle, vata, žica, alat, pokvareni telefon, sat, kamenčići, šišarke, školjke, stiropor i slično) …
popis je beskonačan. Materijali koje nudimo u našem vrtiću raznoliki su, zanimljivi, dostupni i
smišljeno smještani u prostor (razvrstani) kako bi djeci bili uvijek pri ruci, bilo kao predmeti s
poznatom i točno određenom funkcijom u simboličkoj igri, bilo kao materijali za izražavanje
djetetove kreativnosti i originalnosti.
Na takav način se promovira neovisnost i autonomija učenja djece jer im samo okruženje
omogućuje postavljanje hipoteza, istraživanje. Takav materijal djetetu pruža bezbrojne
mogućnosti za manipulaciju, istraživanje, stjecanje neposrednih iskustava te konstruiranje
znanja, koje se u dobro osmišljenom prostoru dalje sukonstruira u kvalitetnoj socijalnoj
interakciji s drugom djecom i odraslima.
2. ORGANIZACIJA RADA USTANOVE U SKLADU S RITMOM DJETETA
Radno vrijeme Uprave bit će usklađeno s potrebama
ukupne organizacije vrtića, a u okviru zakonom
utvrđenog 8-satnog radnog vremena zaposlenika u
Upravi vrtića. Struktura satnice (dnevna, tjedna,
mjesečna i godišnja) pratit će funkcionalne potrebe
procesa u tekućoj pedagoškoj godini za svakog
zaposlenika. U sveukupnoj organizaciji rada vrtića,
bitne zadaće biti će usmjerene na unaprjeđivanje
ustrojstva rada i organizacije rada prateći realne
potrebe roditelja za boravkom djeteta, te zaštitu djetetovih prava i potreba.Organizacija
dnevnog ritma odgojno - obrazovnog rada je u skladu s pravima i potrebama djece. Cjelokupni
dnevni ritam zasnovan je na međusobnoj interakciji i suradnji djeteta i odgojitelja koji
svakodnevno u svom odgojno - obrazovnom radu uvažavaju interes djeteta. Jer kako kaže
Komensky, J. A „Dijete djetetu može izbrusiti um bolje nego ijedan odrasli.“ Formiranje odgojnih
skupina različite kronološke dobi posljedica je iskustva da mješovote skupine djece
omogućavaju stvaranje ozračja najsličnijeg obiteljskom okruženju. Drugi razlog je naše iskustvo
da spontano i situacijsko učenje djece uz podršku druge djeteta iste i različite dobi u
interaktivnom prostoru punom različitih poticaja postaje zanimljivo i pozitivno iskustvo.
8
Dr. LARRY CUBAN, prof. sa Stanfordskog sveučilišta naglašava kako su HOMOGENE SKUPINE
(skupine djece iste dobi) „…strukturirane poput tvornica u kojima se očekuje da djeca uzimaju
strukturirane materijale i daju uniformirane rezultate“ za razliku od heterogenih skupina koje,
prema istom autoru, omogućavaju da „…djeca brinu jedna za drugu, uče jedni druge, uče jedni
od drugih, jačaju dječje samopoimanje jer svako dijete može doprinijeti skupini na svoj način.“
Pogrešna je i neutemeljena pretpostavka kako u okruženju u kojem zajedno žive mlađa i starija
djeca „ profitiraju” samo mlađa djeca, a starija ne. Iz iskustva znamo kako starija djeca, brinući
se za mlađu, pomažući im u učenju i istraživanju, na najbolji mogući način učvršćuju, uvježbavaju
i proširuju svoja znanje pri čemu posebno naglašavamo pozitivan utjecaj na razvoj njihovih
socijalnih kompetencija, komunikacijskih vještina te širenje prosocijalnih ponašanja. Poštujući
dinamiku prilagodbe djece na vrtić kao prvu stepenicu u odrastanju (neovisno o njegovom
poticajnom okruženju) i činjenici da djeca u prvoj godini života imaju specifičan ritam koji se
odrastanjem postepeno usklađuje s ritmom starije djece. Skupine ćemo formirat na sljedeći
način:
Najmlađim stanovnicima naše kuće (djeci od 12-24 mjeseca) omogućavat ćemo potrebnu
izdvojenost u prostoru do trenutka kada razvojno budu spremni širiti svoj životni prostor i
ostvarivati interakciju sa starijom djecom na način i pod uvjetima koji su u skladu s dinamikom
njihovog odrastanja (sazrijevanja).Kada se dijete osjeti spremnim za druženje (interakciju)
omogućavamo mu kretanje kroz sve prostore i susrete s djecom različite dobi (HETEROGENE
SKUPINE) sve do odlaska u školu. Slobodnim kretanjem dijete širi svoje krugove prijateljstva,
ostvaruje odnose koji su slični obiteljskom, osjeća se sigurno dobrodošlo i pripadajuće . Jako je
važno pružiti mogućnost djeci da međusobno komuniciraju (djeci različite dobi) i s drugim
odraslim osobama u okruženju vrtića jer potičemo razvoj komunikacijskih vještina i socijalnih
kompetencija. U ovakvom okruženju za očekivati je da djeca i odrasli žive kao velika obitelj.
2.1. ORGANIZACIJA SKUPINA U PROSTORU
ADRESA ODGOJNE SKUPINE INTERAKTIVNI PROSTOR BORAVKA DJECE (m2)
BROJ DJECE
EDE MURTIĆA 7
Mlađa jaslička od 1 do 3 godine 47 m2 14 - 20
Mješovita vrtićka od 3 do škole
303 m2
20 - 25
Mješovita vrtićka od 3 do škole 20 - 25
Mješovita vrtićka od 3 do škole 20 – 25
9
2.2. ORGANIZACIJA RADNOG VREMENA VRTIĆA
Odgojno-obrazovni rad odvijat će se od 7:00 sati do 18 :00 sati. Dijete može koristiti ponuđeni
program u okviru zakonom utvrđenih deset sati. Radno vrijeme je promjenjivo u skladu s
potrebom roditelja, a u okviru 10-satnog odgojno-obrazovnog rada s djecom. Postupnim
ulaskom odgojitelja (ali i ostalih zaposlenika) u procesu osigurat ćemo::
Bolji uvid svakog odgojitelja u ukupan proces rada s djecom,
Bolju povezanost odgojitelja u procesu,
Kvalitetniju pokrivenost prostora kako bi se djetetu pružilo maksimalno slobodno i
sigurno kretanje kroz prostor,
Postavit ćemo I temelje za buduću kvalitetu same ustanove, te njeno prepoznavanje kao
ustanove u kojoj se sve usklađuje s ritmom djeteta i uvjete za razvoj novih mogućnosti
djelovanja odgojitelja u ovako postavljenoj organizaciji skupina. U skladu s prostorom koji je
oblikovan interaktivno nije potrebna organizaciji jutarneg i poslijepodnevnog prihvata djece
nego djeca ulaze i borave u istom prostoru s odgojiteljima tijekom cijelog procesa prihvata
djeteta u vrtiću. Kvalitetniju intervenciju odgojitelja vezanu uz poticaje u svim prostorima ovisno
o interesu i potrebi djeteta Nadamo se da će ovakva organizacija biti prepoznata među
odgojiteljima ali i djecom i roditeljima kao pozitivna i u skladu s interesom djece i ukupnog
odgojno obrazovnog procesa. Fleksibilna organizacija rada osnovni je preduvjet za:
Stvaranje okruže nja u kome je omogućena nesmetana interakciju djece kroz prostore
veće individualno praćenja djece
veću ponudu poticaja za igru, odgoj i učenje koja traži maksimalan zajednički angažman
odgojitelj
10
OSTALI POSLOVI ODNOSE SE NA :
a. Timski rad u ustanovi
Planiranja odgojni obrazovnog rada s djecom Rada na dokumentaciji ( arhiviranje materijala, dekodiranje procesa) Planiranja i kreiranje poticajnog okruženja Priprema raznih vrsta poticaja za neposredni proces Planiranja aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete suradničkih odnosa na svim
razinama procesa (suradnja među zaposlenicima,suradnja s djecom i suradnja s roditeljima)
Planiranja oblika suradnja s društvenom zajednicom
b. Suradnju s roditeljima
c. Stručno usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove
d. Odgojna vijeća
e. Rad s ostalim zaposlenicima
f. Vođenje dokumentacije
3. POTICANJE PROFESIONALNIH SURADNIČKIH ODNOSA ODRASLIH
Cilj je
ujednačavanje djelovanja i mijenjanje stavova i zaposlenika u odnosu na potrebe i
mogućnosti djece,
profesionalnost u odnosu na suradnju među odraslima (poticanje emocionalne i socialne
inteligencije u međusobnoj suradnji)
Suradnički odnosi omogućavaju razvoj SUVREMENOG VRTIĆA u kom djeluju pojedinci u kojima
je sjedinjeno razmišljanje, razumijevanje, znanje i djelovanje. U kojem je svaki pojedinac
spreman s drugim dijeliti svoja znanja (s drugim odgajateljima, roditeljima i ostalim članovima
zajednice i raspravljati o njima). Zašto dijeliti? Zato što je prirodno da će svaki od nas pri
promatranju vidjeti ono što je u skladu s njegovim znanjem i razumijevanjem, tumačit ili
interpretirati situacije koje je pratio kao i kvalitetu, rada svojui i drugih, okruženje – svoje i
drugih , djecu, njegova djelovanja, roditelje i oni nas ( svatko iz svog kuta i upravo u skladu sa
svojim razumijevanjem). Drugim riječima koliko će biti nas koji ćemo promatrati, toliko će biti i
interpretacija onoga što vidimo. Upravo to treba biti poticaj da iznosimo svoja razmišljanja, ne
ustručavati se raspravljati, slagati se i ne slagati se. Nužno je razvijati kulturu raspravljanja
/uljuđeno raspravljati i kad se ne slažemo u stajalištima /.
Na žalost, svjedoci smo toga da je i danas mnogim odgajateljima jednostavnije reći da je riječ
odraslih svemoguća u odosu na dijete ( ili drugu odraslu osobu) nego uložit napor razumjrti.
11
Posebno razumjeti potrebu uređenje okruženje bogato smišljenim i dobro organiziranim
materijalnim poticajima (izvorima spoznavanja) koji atraktivno plijene pozornost djece i odraslih
/a koje kvalitetan odgajatelj koristi odavno/. Pogotovo je to teško onima koji se nisu spremni
mjenjati jer se pridružuje potreba osvješćivanja vlastitih djelovanja dokumentiranjem tih
djelovanja ( meta razina) ali i dokumentiranje djelovanja djece kako bi dobivenu dokumentaciju
koristito u boljem razumijevanju djeteta i sebe. Osvješćivanja svoje prakse i međusobnih odnosa
koji potiču razvoj interaktivnog okruženja koje će se tijeko vremena mnogo puta mijenjati i
preoblikovati u skladu s našim razumijevanjem potrebe djeteta i u skladu s razinom našeg
otvaranja za dijete i njegove potrebe, njegove intrvencije u prostoru, njegovo istraživanje. Jer ne
možeš mijenjati nešto za što ne znaš da postoji.
Socijalni odnosi su živa dimenzija koja je u neprestanoj promjeni, koju je potrebno
nadograđivati, ulagati u njezin daljnji razvoj. Aktivno učešće odgojitelja u donošenju i
provođenju svih važnih odluka koje se odnose na njihov život i rad u vrtiću , vještinu uvažavanja
različitosti i različitih mogućnosti (zajednički utjecali na pozitivno ozračje ustanove i uvjete za
kvalitetnu raspravu, zajednička promišljanja, partnerske odnose).
Osmišljavanje različitih aktivnostima kojima se osnažuju komunikacijska umijeća djece i
odraslih, (pregovori, rasprave, razgovori)
Poticanje komunikacije među djecom
Partnerske odnose s djecom kroz uvažavanje njihovih prava i potreba koja se tiču
njihovog življenja i učenja
Suradničke odnose s roditeljima kroz razmjenu i uvažavanje roditeljevih znanja o djetetu,
u odnosu na profesionalne spoznaje koje odgojitelji stječu u procesu rada s djetetom
Uspostavljanje suradničkih, partnerskih odnosa na svim socijalnim razinama želja nam je da
postane bitna značajka identiteta našeg vrtića. Kroz rad u timovima omogućava se otvoreni
dijalog, kao najpouzdaniji način rješavanja mogućih problema i daljnjeg povezivanja ljudi.
Svi posebni programi dječjeg vrtića „Mali istraživat“ počet će s provedbom nakon verifikacije (dobivanja
suglasnosti) MZOS-a, a u skladu s interesom roditelja za ponuđene programe.
U skladu s temeljnim uvjerenjem kako dijete treba biti izloženo bogatstvu poticaja, odlučili smo da
posebnost našeg pristupa odgojno - obrazovnom radu s djecom bude u ponudi različitih programa
kojima će biti izložena sva djeca vrtića kako bi omogućiti svakom djetetu odabiranje onog sadržaja
koji mu odgovara (za kojima interes). Sve ponuđene programe provode ih odgajatelji i kineziolozi
iza čijih edukacija i odgojno - obrazovnog rada osnivač odgovorno stoji. Već niz godina uočavamo
veliki interes roditelja za uključivanjem djece u programe koji su obogaćeni učenjem stranog
jezika. Iz recentne literature o ranom učenju stranih jezika možemo uočiti kako je osnovni
12
element suvremenog komunikacijskog pristupa u poučavanju stranih jezika uspostava smislene
komunikacije. To je moguće postići ako se usvajanje jezika odvija u smislenom kontekstu,
prilagođenom dobi i kognitivnom razvoju djeteta, što je lakše postići ako se učenje stranog jezika
odvija u sklopu redovitog cjelodnevnog primarnog programa. Zbog toga smo odlučili redoviti 10 -
satni program obogatiti situacijskim učenjem ENGLESKOG JEZIKA .
Mnogi roditelji se pitaju kada bi njihovo dijete trebalo
početi učiti strani jezik. Kao što pokazuju istraživanja,
učenje stranog jezika u predškolskoj dobi može biti
dodatno. U našem vrtiću počinjemo od treće godine života
djeteta kako sredstvo stimuliranja mozga, a poznavanje
jednog ili više stranih jezika pružit će mu i omogućiti lakše
uključivanje u društvo i kvalitetniju komunikaciju bismo
razvili senzibilnost za strani jezik jer svako kvalitetno obogaćivanje primarnog programa utječe
se na cjelokupni razvoj djeteta, naročito njegove govorne sposobnosti i percepciju. Koristeći
različite poznate metode i situacijske pristupe, djecu potičemo na aktivno učenje engleskog
jezika i motiviramo na stjecanje novih znanja i vještina, pritom vodeći računa o njihovim
razvojnim mogućnostima i potrebama. Engleski jezik koristimo u gotovo svim situacijama
tijekom cjelodnevnog boravka djeteta u vrtiću i to putem individualne komunikacije, u radu s
manjim skupinama ili s većim brojem djece. Pri tom polazimo od prirodnih, svakodnevnih
životnih situacija, igre i raznolikih aktivnosti koje djeca stvaraju. U takvom procesu učenja
engleskog jezika znanje se ne prenosi direktnim poučavanjem, nego ga dijete stječe i razvija,
konstruira samo ili sukonstruira s drugima, djecom i odraslima. Program ranog učenja engleskog
jezika integriran je u redoviti 10-satni i odvija se svakodnevno uz posebno inicirane aktivnosti i
situacijske poticaje u poticajnom prostorno materijalnom okruženju. Velika prednost ovako
integriranog programa je mogućnost korištenja svakodnevnih životnih situacija i poticaja za
učenje jezika (situacijsko učenje). Od osobite je važnosti naglasiti kako su naši odgajatelji vrsni
govornici stranog jezika te se njime kontinuirano koriste u komunikaciji s djecom uz dodatnu
potporu audiovizualnih, audio ili vizualnih sredstava. Odgajatelji imaju verificirane zakonom
predviđene stupnjeve znanja engleskog jezika (VIII – XII stupanj škola stranih jezika), a vrtić ima
verificiran program od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
PROVODITELJI PROGRAMA : Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ (6 odgojitelja) s
certifikatima o položenom B2 stupnju poznavanja engleskog jezika.
13
KRAĆI PROGRAMI
KLASIČNOG BALETA Program klasičnog baleta za predškolsku djecu osmišljen je da na jednostavan i zabavan način
omogući djeci usvajanje znanja o baletnoj terminologiji,
specifičnim kretanjima i tradiciji klasičnog baleta, te ujedno
da razvija dječji smisao za estetiku pokreta, razvija
koncentraciju, pamćenje, samodisciplinu i usredotočenost,
potiče na međusobno uvažavanje i suradnju pokretom. Ovaj
program klasičnog baleta za predškolsku dob čini bazu za
daljnje obrazovanje u klasičnom baletu ili bilo kojem drugom
plesnom stilu s obzirom na to da je klasični balet temelj svih
ostalih plesnih stilova. Ciljevi programa su približiti umjetnost klasičnog baleta svakom djetetu, na
primjeren način, kroz umjetnički doživljaj i izražavanje; razviti kod djeteta poseban senzibilitet za
glazbu i ritam; omogućiti stjecanje osnovnih znanja i vještina klasičnog baleta; otkrivanje i razvijanje
plesne i glazbene nadarenosti; poticanje stvaralaštva i kreativnosti; poticanje na međusobno
uvažavanje i suradnju te omogućavanje harmoničnog cjelokupnog razvoja.
PROVODITELJI PROGRAMA - Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ koje imaju diplome
Škole za klasični balet- plesač klasičnog baleta dugogodišnje iskustvo u provedbi ovog programa
kao plesni pedagozi i posebna priznanja na raznim natjecanjima.
RITMIKE I PLESA Ples je jedna od najprimjerenijih aktivnosti za rad s djecom
predškolske dobi. Plesni izričaj ima znatan utjecaj na razvoj
brojnih sposobnosti kod djece: osjećaja za ritam, osjećaja za
pokret, ljepotu izvođenja pokreta, sposobnost vizualizacije
vlastitog položaja u skupini. Plesom razvijamo bazične
motoričke sposobnosti kao što su: fleksibilnost, snaga,
ravnoteža, brzina i koordinacija (Horvatin-Fučkar i
sur,2004.) Kreativni ples je umjetničko odgojni obrazovni proces, koji objedinjuje tjelesne,
emotivne i intelektualne sposobnosti djece, razvija stvaralačku ličnost s naglašenim
sposobnostima izražavanja pokretom. Poticanjem stvaralaštva kroz improvizaciju u pokretu i plesu
uvijek na nov, svakom djetetu svojstven način, kreativni ples obogaćuje osobnost djece i razvija
njihov umjetnički senzibilitet za stvaranje vlastitih koreografskih zamisli i plesnih ostvarenja.
Cilj programa kreativnog plesa je približavanje plesne umjetnosti djeci kroz umjetnički doživljaj i
izražavanje, stjecanje osnovnih znanja i vještina u plesu, otkrivanje i razvijanje plesne nadarenosti,
14
poticanje stvaralaštva, te poticanje na međusobno uvažavanje i suradnju. Kroz program
kreativnog plesa dijete razvija svoju kreativnost i maštovitost, sluh i ritam, te pamćenje i upoznaje
se s osnovnim pojmovima u plesnoj umjetnosti. Putem ovog programa djeca će biti uvedena i u
svijet glazbe, čime će razvijati daljnji senzibilitet za umjetnost i kulturu.
PROVODITELJI PROGRAMA: Odgojitelji Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ koje imaju diplome Škole
za klasični balet- plesač klasičnog baleta i dugogodišnje iskustvo u provedbi ovog programa kao
plesni pedagozi i posebna priznanja na raznim natjecanjima.
PONUDA PROGRAMA VANJSKIH SURADNIKA
SPORTSKI PROGRAM Odgoj i obrazovanje predškolskog djeteta temelji
se na humanističko - razvojnoj koncepciji ranog
razvoja i učenja prema kojoj je dijete vrijednost
sama po sebi i podrazumijeva ostvarivanje prava
na cjeloviti (holistički) razvoj koji uključuje i pravo
na kretanje i tjelesne aktivnosti kao jedne od
primarnih potreba i prava svakog djeteta. Odluka o
obogaćivanju redovitog 10 - satnog programa
sportskim sadržajem za svu djecu upisanu u naš
vrtić nije usmjerena na “stvaranje vrhunskih
sportaša” niti na ranu specijalizaciju već na poticanje optimalnog i cjelokupnog razvoja djeteta.
Namijenili smo ga djeci od navršene tri godine života do polaska u školu. U samom provođenju
programa ističemo važnost zajedničkog i aktivnog sudjelovanja svih sudionika važnih za njegovo
kvalitetno provođenje: djeteta – kineziologa – roditelja - vrtića. Osnovna načela programa je
integracija motoričkih znanja i sposobnosti djeteta s ostalim aspektima cjelokupnog razvoja
djeteta i povezivanje programskih sadržaja redovnog predškolskog programa sa sadržajima
sportskog programa (u cilju poticanja cjelokupnog razvoja djeteta).
PROVODITELJI PROGRAMA : ROBERT BUJANIĆ profesor kineziolog s dugogodišnji iskustvom u
radu s predškolskom djecom
15
NJEMAČKI JEZIK Učenje njemačkog jezika mogući je izbor roditelja u okviru 10 satnog programa od treće godine
života djeteta. Odlučili smo ponuditi njemački jezik jer
smo procijenili da je ovo jezik koji bi dijete trebalo
poznavati a koji u svakodnevnom životu neopravdano
daleko rjeđe susreće. Svaki jezik može biti poticaj za
otkrivanje novih radosti učenja novog i zanimljivog.
Njemački jezik (kao i svi jezici svijeta) izazovan je,
svestran i maštovit ukoliko odgajatelj ima sposobnost i
znanje prenijeti ga djeci na zabavan i djeci primjeren
način (kroz igru). Program ranog učenja njemačkog jezika usmjeren je na upoznavanje djece s
multikulturalnošću i običajima područja koja pripadaju njemačkom govornom području
korištenjem primjerenih sadržaja koji obuhvaćaju tradicionalne pjesme, priče i običaje njemačkog
govornog područja. Ciljevi našeg djelovanja usmjereni su na poboljšanje suradnje i
komunikacijskih vještina djece kroz vježbanje izgovora i bogaćenje vokabulara djece čime
direktno utječemo na razvoj koncentracije, mašte, kreativnost i vještine slušanja . Govor je uvijek
povezan sa socijalnom interakcijom i emocionalnim doživljajem djece zbog čega držimo da se
dobrobit situacijskog učenja jezika očituje u razvoju komunikacijskih, jezičnih i spoznajnih vještina
na prirodan i djeci zanimljiv način u situacijama svakodnevne igre (učenja) u vrtiću. Primjerice,
jedan od kvalitetnih oblika neopterećeno usvajanje njemačkog jezika su različite igre s
razumijevanjem (igra upoznavanja, zagrijavanja vizualizacije, asocijacije uloga i dramatizacija).
PROVODITELJI PROGRAMA : CVRČAK d.o.o.
U svrhu obogaćivanja programa, u vrtiću MALI ISTRAŽIVAČ planiramo ponudu programa i tečajeva vanjskih suradnika (isključivo za djecu našeg vrtića):
DODATNI SPORTSKI SADRŽAJI MALA ŠKOLA KLIZANJA – od studenog do veljače tekuće pedagoške godine
MALA ŠKOLA ROLANJA – od travnja do srpnja tekuće pedagoške godine
MALA ŠKOLA PLIVANJA – mogućnost tijekom cijele pedagoške godine (u zatvorenom bazenu)
JEDNODNEVNI IZLETI , LJETOVANJA / ZIMOVANJA
Ukupan program koji nudimo organizira se u suradnji s odgajateljima DJEČJEG VRTIĆA MALI
ISTRAŽIVAČ, budući da vrtić i turistička agencija imaju verificiran program pri Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta.
16
II. MATERIJALNI UVJETI
Vrtić se nalazi u stambeno - poslovnom
centru Bundek Novi Zagreb. Prostor
vrtića namjenski je građen za potrebe
smještaja djece rane dobi. Ima 4
optimalna prostora za smještaj 4
odgojne skupine djece u dobi od 12
mjeseci do polaska u školu kao i
pripadajuće sanitarne čvorove,
garderobne prostore, zbornicu,
kuhinju za pripremanje kuhanih
obroka s pripadajućim prostorijama skladišta, prostore administracije i stručnog tima. Vrtić ima
natkriveni vanjski prostor i namjenski ograđeno i opremljeno dječje igralište. U neposrednoj
blizini nalazi se jezero Bundek (oaza prirode usred grada) koje ima status jednog od najljepših
parkova grada s uređenim
šetnicama, parkovima i zelenim
površinama koju ćemo koristiti u
svakodnevnom odgojno
obrazovnom radu s djecom.
U prostoru vrtića, gledajući ga kao jednu cjelinu, predviđa se formiranje RADIONICA, ATELJEA I
CENTARA AKTIVNOSTI kao specijaliziranih prostora koji će omogućiti interesno okupljanje djece.
Ovako formirane manje grupe djece poticajno će utjecati na kvalitetu djetetovog istraživanja i
17
međusobne suradnje i komunikacije. Mišljenja smo da vrtić treba biti laboratorij za učenje i
istraživanje te imati čitav niz centara:
Obiteljski - za imitativne igre,
Istraživalački - za aktivno učenje i istraživanje
Građenja - za konstruktivne i simboličke igre
Senzorički - za poticaj i stimulaciju svih osjetila (bliskih i dalekih)
Dramski, likovni i glazbeni - za poticaj (improvizacije), izražavanja i kreativnosti
Početnog čitanja i pisanja- za poticanje grafomotorike i predčitalačkih vještina
Stolnih i društvenih igara - za poticaj socijalnih vještina, igre s pravilima i logičko
Matematičkog mišljenja
Opuštanja (mirni centar) - za mogućnost osamljivanja i izolacije od skupine
I drugi interesni centri prema iskazanoj potrebi djeteta i postavljenim odgojno-
obrazovnim zadaćama prema psihofizičkim karakteristikama dobi djece
Prostore za boravak djece ćemo organizirati na način da pružaju uvjete za sigurnost, neovisnost,
slobodu kretanja i interakciju djeteta kroz prostor, mogućnost igre i učenja u manjim skupinama
ili individualni rad djeteta. Prostor će predstavljati osnovu za kvalitetno i kontinuirano učenje
djece i odraslih u vrtiću. Sobe dnevnog boravka opremit ćemo fleksibilnom i višenamjenskom
opremom prilagođenom razvojnim potrebama i interesima djece rane dobi i specijaliziranom
opremom i didaktikom za istraživanje, eksperimentiranje, konstruiranje znanja i druge aktivnosti
djece Visokom razinom kvalitete opreme i osmišljenim oblikovanjem nenamjenskih prostora s
ciljem odvijanja kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa DJEČJEG VRTIĆA MALI ISTRAŽIVAČ
stvoreni su preduvjeti za kvalitetan 10-satni program.
18
19
III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE
CILJ DJELOVANJA: Osiguravanje preduvjeta za stvaranje zdravog i sigurnog ozračja u kojem
dijete boravi kroz osiguravanje optimalnih uvjeta za zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta.
Osnovni preduvjet za cjeloviti rast i razvoj svakog djeteta stvaranje zdravog i sigurnog ozračja u
kojem dijete boravi. Kvalitetna prehrana čini važan dio djetetovog razvoja. Zato naše jelovnike
sastavlja zdravstvena voditeljica s dugogodišnjim iskustvom u radu u predškolskim ustanovama.
Roditelj u svakom trenutku ima pravo uvida u jelovnike vrtića. Tjedni jelovnik uvijek će biti
dostupan svim roditeljima na oglasnom prostoru u vrtiću i na našoj web-stranici.
Zadaće koje proizlaze iz cilja su:
PLANIRANJE I PROVOĐENJE KVALITETNE PREHRANE DJECE
Pravilna prehrana djeteta rane i predškolske dobi
treba zadovoljavati potrebe organizma za
energijom i potrebnom količinom prehrambenih i
zaštitnih tvari koje su neophodne za održavanje
fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Kako je
upravo predškolsko razdoblje vrijeme djetetovog
intenzivnog rasta i razvoja, pravilna prehrana
zauzima važno mjesto kojem ćemo u našem vrtiću
davati iznimnu pažnju i brigu. Jelovnike ćemo
planirani u skladu sa standardima utvrđenim od
strane nadležne institucije (Zavoda za zaštitu zdravlja majke i djeteta), uvijek će biti dostupni na
uvid svim roditeljima na mjestima koja su za to predviđena, ali i na našoj web-stranici.
KVALITETNA IZMJENA IGRE I ODMORA
Odnosi se na poštivanje pravo i potrebe svakog pojedinog djeteta za odmorom u prostorima
koje smo organizirali kao sobe za blagovanje i dnevni odmor. Djeca koja nemaju potrebu
odmora i dalje će nesmetano ostvarivat mogućnost interakcije kretanjem kroz sve preostale
prostore. Poseban naglasak bit će usmjeren na timsko djelovanje s ciljem osiguravanja klizne
organizacije vremena blagovanja i odmora za djecu kojoj je potreban / buduću da su naše
skupine djece mješovite dobi koja uz to dolaze u različito vrijeme.
20
REDOVITA TJELOVJEŽBA I OSMIŠLJEN BORAVAK NA ZRAKU svakodnevna su potreba
djeteta, koju ćemo nastojat maksimalno poštivati, u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu
najprimjereniji. Koristeći pogodnost da imamo dvoranu i prirodnu oazu Bundeka u neposrednoj
blizini u mogućnosti smo zadovoljavanje ove potrebe dignuti na jedan viši nivo.Organizacija
kliznog vrijema provođenja tjelovježbi u periodu od 9-11 sati, kako bi djeca mogla u grupama i
po vlastitom izboru, ovisno o vremenu dolaska u vrtić, ali i bez prekidanja započete igre odlaziti
u dv0ranu.
Prostor omogućava uvjete u kojima jedna grupa djece nesmetano i u poticajnom ozračju jede
dok su druga djeca na igralištu ili u aktivnostima u ostalim prostorima. Predviđeno je da djeca
imaju na raspolaganju upravo onoliko vremena koliko im treba kako bismo omogućili djetetu da
blaguje u skladu sa svojom potrebom. Blagovanja u podgrupama u određenom prostoru
blagovaonice omogućava izbjegavanje forme obroka u kojem sva djeca trebaju jesti u isto
vrijeme neovisno o stvarnoj potrebi. Važna nam je i estetika stola (stolnjacima, način serviranje
jela, pribor za jelo) mogućnosti samoposluživanja kako bi djeca odlučila o količini hrane koju će
konzumirati, poticanje samostalnosti pri jelu i poželjnim ponašanjima za stolom (polako jesti,
sažvakati hranu, primjereno komunicirati….) aktivno utječemo na kulturu blagovanja. U sklopu
zadovoljavanja potreba djece od 12 - 24 mjeseca organizirali smo MEĐUOBROK prije odlaska na
odmora kako bi nakon odmora dobili glavni obrok. Predvidjeli smo da djeca u prirodnom ritmu
potrebe za snom odlaze na odmor kako bi nakon prirodnog ritma buđenja imala glavni obrok –
ručak. Period dobivanja međuobroka individualan je period odrastanja djeteta i prilagođavanja
ritmu obroka starije djece.
21
IV. ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD
Dijete ne očekuje niti treba jednosmjerno prenošenje znanja
već podršku u samostalnom razvijanju vlastitih potencijala,
kako bi SAMOSTALNO STJECALO, KONSTRUIRALO I
SUKONSTRUIRALO SVOJA ZNANJA na razvojnom putu
ostvarenja samoga sebe kao cjelovitog bića.
Temeljne postavke pristupa djetetu u dječjem vrtiću mali
istraživač nalazimo u REGGIO PEDAGOGIJI koja je
utemeljena na cjelovitom, prirodnom planiranju i
programiranju, zasnovanom na tezi da je učenje predškolske
djece najučinkovitije u uvjetima obogaćene slobodne igre, u
okruženju u kojem dijete rane dobi živi i uči. Osmišljeno
prostorno okruženje ima snažan utjecaj na učenje i uspjeh.
Polazište odgojno - obrazovnog rada je poštivanje
svakodnevnih interesa, doživljaja i zbivanja kojima je dijete izloženo. Oni su ujedno i sadržaji
rada s djecom.
Cjelokupni rad zasnovan je na međusobnim interakcijama i suradnji djece međusobno te djece i
odgajatelja. Odgajatelji svakodnevno u svom odgojno - obrazovnom radu uvažavaju interese
djeteta, potičući njegovo istraživanje i samostalno dolaženje do rješenja (otkrivanje) onog što
istražuje. U ovom pristupu dijete i odgajatelj se nalaze u ulozi istraživača unutar bogato
opremljenog i poticajnog okruženja koje raznolikošću i zanimljivošću ponuđenih materijala
poziva na aktivnost i istraživanje čiji je rezultat stjecanje znanja, njihovo stalno preispitivanje,
mijenjanje i nadogradnja. Strukturirani i nestrukturirani materijali za igru i istraživanje
prilagođeni su individualnim potrebama djece različite kronološke dobi. U svakom djetetu živi
istraživač, a naša je zadaća omogućiti mu kretanje i istraživanje dinamikom koja mu odgovara.
Djeca uče „kad su im zaposlene ruke“ (u konkretnom iskustvu manipulacije i istraživanja
materijala).Vođeni takvim razumijevanjem djeteta rane i predškolske dobi postupno ćemo
razvijati vlastiti kurikulum koji će se temeljiti na humanističkom pristupu.Točnije naše djelovanje
biti će usmjereno na na individualnost svakog djeteta, zajedništvo djece i odraslih i razvoj
kreativnosti djece. Pravo na autonomnost programa odgojno - obrazovnog rada s djecom
rane dobi čini smisao postojanja pojedinog vrtića i njegovog kurikuluma. Njihovu posebnost
osigurava programska različitost kojom se omogućava ostvarivanje prava djeteta na različitost i
kroz izbor njemu odgovarajućeg programa. Raznovrsnost interesa i pravo djeteta predškolske
dobi i na posebnost opravdava činjenicu da se programi ranog razvoja djeteta međusobno
razlikuju kako bili usklađeni s interesom djeteta. Djeca informacije iz svoje okoline oblikuju, na
svoj osobit način interpretiraju i uklapaju u svoj već izgrađen koncept znanja. Svoja znanja od
22
okoline ne preuzimaju pasivno, nego ih aktivno izgrađuju, tj. konstruiraju. Svoje znanje djeca
izgrađuju tako da svako novo iskustvo pokušavaju protumačiti (razumjeti) i potom ugraditi u
postojeći, već izgrađeni koncept znanja i razumijevanja. Tako u njega stalno ugrađuju nove
elemente (iskustva, razumijevanja, znanja), a ona prethodno izgrađena, pod utjecajem novih
iskustava i novih razumijevanja, često organiziraju na neki novi (kvalitetniji), sebi svojstven
način. Djeca svoje znanje neprekidno izgrađuju, dograđuju, reorganiziraju i rekonstruiraju. Ono
što su prije razumjeli i znali (ili mislili da znaju), često ponovno propituju i provjeravaju, te
„filtriraju“ i odbacuju ono što za njih više nema smisla. Ovakvo tumačenje UČENJA DJETETA
temelji se na radu švicarskog psihologa Jeana Piageta koji je zapravo i utemeljitelj
konstruktivističkog pristupa učenju. Djeca informacije iz svoje okoline oblikuju, na svoj osobit
način interpretiraju i uklapaju u svoj već izgrađen koncept znanja. Svoja znanja od okoline ne
preuzimaju pasivno, nego ih aktivno izgrađuju, tj. konstruiraju
„Učenje kroz igru je najbolji način učenja jer stvara osjetilnu povezanost koja otvara vrata novim spoznajama“
(JENSEN 1994, DRYDEN &VOS 1997, DRYDEN &ROSE 1995)
U „Malom istraživaču“ djeca imaju poticajno okruženje koja omogućava susret i spontano učenja
i u kojem će imati mogućnost uvida u ljepotu različitosti svega što ih okružuje . Prostor vrtića
oblikovan je kao OTVORENO- INTERAKTIVNO OKRUŽENJE koje omogućava svakom djetetu
razvoj svih potencijala. Stručan i motiviran odgajatelj, poticajno i bogato materijalno okruženje
čine početnu prilagodbu djece na vrtić bezbolnijom, prirodnijom. Maksimalno osjetljiv odgajatelj
koji čuje i vidi dijete te prostor vrtića, koji svojim oblikovanjem podsjeća na dom, vesele dijete pa
ono svakim danom sve više živi u vrtiću, a sve manje boravi. Svi zaposlenici vrtića imaju obvezu da
svojim ukupnim djelovanjem poštuju dijete i njegovu posebnost. Tako, od najranije dobi, živimo
demokraciju u punom i pravom smislu (izbjegavajući na taj način tek deklarativno učenje o tome
što bi demokracija trebala biti). Jednako tako, naš pristup svakom djetetu i odgojno – obrazovnom
procesu u cjelini, istinski podupire, poštuje i živi prava djece.
Zato smo odlučili prostore vrtića oblikovat na način da omogućava slobodno izražavanje svih
kreativnih potencijala djeteta, njegovu radoznalost, autonomiju i pravo komuniciranje s drugima
kroz povezanost svih prostorija vrtića. U uvjetima bogatog i poticajnog okruženja u kojem
boravi, dijete može iskazati i razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje potrebe, biti
ravnopravni član skupine koja surađuje, istraživati i učiti u interakciji s drugom djecom i
odraslima. Posebno nam je važno da roditelji ili drugi posjetitelji vrtića, gledajući okruženje i
djetetovu aktivnost u njemu, uočavaju kako djeca imaju što zanimljivo činiti cijelo vrijeme
boravka u vrtiću. Iskustveno smo došli do kriterija procjene kvalitete odgojno - obrazovnog rada
koje primjenjujemo u oblikovanju vrtića .
23
OKRUŽENJE“ koje ima ciljano oblikovne i opremljene:
SPECIJALIZIRANE PROSTORE koji su opremljeni specifičnim materijalima za određene
vrste aktivnosti i istraživanja ( primjerice likovni atelje…)
CENTRE AKTIVNOSTI koji čine manje cjeline unutar prostora. Oni su opremljeni
adekvatnom, odgovarajućom vrstom materijala za istraživanje, igru i učenje (centar
početnog pisanja i čitanja, centri simboličkih igara, građevni centar, centar istraživanja i
slično…)
24
Prostorni i materijalni uvjeti prosora čine osnovu stimulativnog okruženja koje će podržavati
cjelovit razvoj djeteta, omogućavajući mu :
sudjelovanje u aktivnostima i korištenju materijala prema vlastitim interesima,
neovisnost i autonomiju u kretanju i korištenju, kako prostora, tako i ponuđenih
materijala za igru i učenje ,
kvalitetno i kontinuirano učenje (aktivno, čineći),
i ugodne osjećaje djeteta u njegovom korištenju i slobodi kretanja,
interakciju kroz prostor i pravo na privatnost i neovisnost ,
igru i učenje u manjim skupinama ili individualni rad,
aktivnost, a ne pasivnost ( bogato okruženje koje podrazumijeva raznolike materijale koji
djeci omogućavaju razvoj različitih inteligencija i kompetencija)
SURADNIČKI ODNOS ODRASLIH S DJECOM
Svjedoci smo toga da je i danas mnogim odgajateljima jednostavnije reći da je riječ odraslih
svemoguća u odosu na dijete (ili drugu odraslu osobu) nego uložit napor ući u vlastite
vrijednosti, mijenjati ih kroz dublje razumjevanje djeteta i njegovih razvojnih mogućnosti.
Posebno uložiti trud u razumjvanje oblikovanja okruženje koje nesmije imati estetsku funkciju
prilagođenu potrebama odraslih. Prostor čini temeljnu pretpostavku kvalitete odgojno
obrazovnog rada jer u bogato smišljenom i dobro organiziranom prostoru bogatom materijalnim
poticajima (izvorima spoznavanja) koji atraktivno plijene pozornost djece odgajatelju se
doslovno nameće potreba dokumentiranja (osvješćivanja) djelovanja djeteta u svakodnevnim
aktivnostima i vlastitih djelovanja (meta razina razumijevanja). Osvješćivanjem svoje prakse i
međusobnih odnosa odgojitelj potiče razvoj interaktivnog okruženja koje će se tijeko vremena
mnogo puta i preoblikovati u skladu sa sve većim otvaranja za dijete, njegovo istraživanje i
razumijevanjem naše i njegove potrebe. Jer ne možeš mijenjati nešto za što ne znaš da postoji.
Suradnički odnosi živa su dimenzija koju je potrebno nadograđivati, aktivnim učešćem djece i
odgojitelja u zajedničkom donošenju i provođenju svih važnih odluka koje se odnose na njihov
život i rad u vrtiću. Posebno u dijelu:
uvažavanja različitosti i različitih mogućnosti djece,
razvoja komunikacijskih umijeća djece i odraslih, (pregovori, rasprave, razgovori),
poticanje komunikacije među djecom,
partnerske odnose s djecom kroz uvažavanje njihovih prava i potreba koja se tiču
njihovog življenja i učenja.
25
SURADNIČKI (PROFESIONALNI) ODNOS ODRASLIH MEĐUSOBNO
Odnosi se na kontinuirano djelovanje s ciljem mijenjanja stavova, uvjerenja i vrijednosti svih
sudionika procesa kako bi se postigla kvalitetna i profesionalna međusobna suradnja kao uvjet
kvalitete procesa rada s djecom
Svjesni smo da je promjena stavova i uvjerenja odraslih viša razina razvoja, koja se najteže
mijenja. Uspostavljanje suradničkih, odnosa biti će bitna značajka identiteta našeg vrtića. Kroz
rad u timovima omogućavat ćemo otvoreni dijalog jer nam se pokazao najpouzdaniji način
rješavanja mogućih problema koji za posljedicu imaju daljnje povezivanje ljudi. Naglasak
stavljamo na razvoj odgojitelja kao «refleksivnog praktičara» koji istražuje vlastitu odgojno-
obrazovnu praksu kroz uočavanje i otklanjanje nesklada između odgojiteljeve teorije «o akciji»
i teorije «u akciji» (namjeravanih i ostvarenih postupaka u praksi)
Konstruirajući nova znanja koje se temelje na učenju čineći i sudjelujući odgojitelj:
Istražuju i obogaćuju uvjete za život, učenje i odgoj djece
Promatraju, slušaju i čuju djecu
Bilježe i dokumentiraju aktivnosti djece ( predstavljaju memoriju grupe)
Promišljaju i pribavljaju nove resurse koji omogućuju kontinuitet započetih aktivnosti i
stvaranje novih znanja djece
Potiču integrirani proces učenja ( rad na projektima )
Potiču djecu na samostalnost, promišljanje i preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje
Razvijaju kod djeteta osjećaj otvorenih mogućnost
Omogućuju aktivno posredovanje roditelja u procesu igre i učenja djec
26
DOKUMENTIRANJE PROCESA Svako dijete jedinstveno je biće koje smo obavezni pratiti i upoznavati kako bi
odgovorili na njegova očekivanja.
Odgajatelji u našem vrtiću imaju obvezu
neprekidnog traganja za novim strategijama
razumijevanja djeteta pristupajući svakom
djetetu kao potencijalno darovitom. Oni su
istraživači svoje odgojne prakse koji
dokumentiraju proces (aktivnost djeteta) kako bi
mogli odgovoriti na zahtjeve djeteta, ali i na sva
ona praktična i teorijska pitanja koja se u
svakodnevnom radu postavljaju pred njih.
Analizom DOKUMENTACIJE prikupljene u samom procesu (fotografijom, video zapisom,
zapisima djece i slično) nastojimo mijenjati i unapređivati odgojno – obrazovnu praksu.
Analizirajući snimljeni materijal donosimo određene zaključke i prijedloge vezane uz promjenu
okruženja, obogaćivanje prostora materijalima kako bismo omogućili djetetu samostalno
istraživanje i provjeravanje vlastitih „ teorija“ i hipoteza, podržavajući stav kako su djeca i
odgojitelji u procesu ravnopravni istraživači. Materijale dobivene dokumentiranjem dječjih
aktivnosti u procesu koristimo isključivo za podizanje kvalitete rada s djecom, roditeljske
sastanke na kojima prikazujemo odgojno - obrazovni proces i aktivnosti djece te za stručnu
promidžbu vrtića na različitim stručnim skupovima. Odgajatelj u zajedničkom istraživanju
omogućava djetetu izražavanje vlastitih potencijala, autentičnost i kreativnost. Dokumentacija
se u našoj praksi pokazala dobrim načinom razmjene znanja i ideja u suradnji s roditeljima, a s
ciljem boljeg i cjelovitijeg razumijevanja djeteta i njegova procesa učenja.
S ciljem što boljeg praćenja djece formirat ćemo INDIVIDUALNE MAPE DJECE koje nam
omogućavaju izgradnju novog oblika razumijevanja djeteta i njegovih mogućnosti, kao i
razumijevanje uloge odgajatelja u procesu razvoja djeteta. Individualne mape daju odgajateljima
bolji uvid u mogućnosti i interese povučenije i mirnije djece (njihov unutarnji svijet), koji može
nesvjesno izmaknuti „oku odgajatelja“ jer takvoj djeci treba više vremena za uključivanje,
samoinicijativu i samoorganizaciju. Ovakvim oblikom dokumentiranja postižemo bolje
razumijevanje njihova unutrašnjeg svijeta i njihovih interesa. Tako podižemo razinu kvalitete
odgovora na potrebe djece koja trebaju dodatnu podršku i / ili poticaj.
27
SADRŽAJNI ASPEKT DOKUMENTIRANJA vezan je uz transkript razgovora djece,
odgojitelja, audio, video i foto zapisi različitih aktivnost i raznovrsne dvodimenzionalne i
trodimenzionalne ekspresije djece (simbolički jezici djeteta )
PROCESNI ASPEKT DOKUMENTIRANJA vezan je uz i zajedničke refleksije djece i odraslih u
odnos na postupke i metode odgojno – obrazovnog rada. Kvalitetno i kontinuirano
dokumentiranje pomoć je :
djetetu- podsjetnik do kuda je stiglo u svojim istraživanjima, kakve je uvide steklo i što
može dalje i
odgajatelju u odabiru novih materijala i poticaja za daljnji rad
Kvaliteti aktivnosti- dobar poticaj za razvoj aktivnosti i njegovo trajanje koje više nije
uvjetovano subjektivnim ili objektivnim prekidima od strane djeteta ili odgojitelja
Traganje, razvoj i usavršavanje dokumentacije osnovni je preduvjet boljeg i dubljeg
razumijevanja procesa učenja i razmišljanja djeteta. Razvoj načina i oblika dokumentiranja
osigurat će nam takav proces kroz koji ćemo djecu osposobljavati za samostalno razumijevanje
procesa svoga učenja, kako bi se zajedno izdizali na veće razine vlastitog učenja.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
Kreiranje razvojno poticajnog okruženja i stvaranje povoljnih situacija u kojima će se dijete posebnim
potrebama iskazati i razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje potrebe kao i svoja prava.
OSNOVNA STRATEGIJA DJELOVANJA
→ Timski pristup u radu kroz promišljeno kreiranje poticajnog okruženja i stvaranje povoljnih
prilika za dijete (dijete ukjučeno u cjelovit razvoj.
DIMENZIJE PRISTUPA
Identifikacija
Trjaža
Praćenje razvoja
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U ODNOSU NA ZDRAVLJE I PREHRANU
Osnovni cilj je prepoznavanje posebne potrebe, praćenje razvoja uz formiranje medicinske
dokumentacije (zdravstveni karton, individualni dosje) kako bi pratili razvoj zdravlja djece sa:
Alergijama i nutritivnim poremećajima
Kroničnim i akutnim bolestima
28
Djeci s navedenim problemima u rastu i razvoju osigurat ćemo maksimalno individualizirani
pristup kroz poseban ili prilagođen jelovnik i praćenje djetetove reakcije na tu hranu. Pri rom se
treba baviti i kvalitetnom suradnjom s odgojiteljima koji trebaju dobiti pismene upute o
zdravstvenim mjerama i postupcima prema svakom djetetu koje ima poseban tretman.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SENZOMOTORIČKOM RAZVOJU
Kontinuirano praćenje razvoja i zdravlja djece s neurorizičnim faktorom kao što su poteškoćama
lokomotornog sustava (periferna oštećenja), neusklađenost u prirodnim oblicima kretanja,
neusklađenost okulomotorne koordinacije i senzorna oštećenjima (vid, sluh).
Ciljani oblici djelovanja su:
Formiranjem medicinske i pedagoške dokumentacije, (zdravstveni karton, individualni
dosje).
Konzultativnim radom stručnih suradnika više. med. sestre, psihologa s odgajateljima na
kreiranju uvjeta i postupaka
Vježbe za razvoj krupne i fine motorike
Stvaranjem poticajnih prilika za djetetov razvoj u području posebne potrebe
Vježbe i igre za poticanje tjelesne i prostorne orjentacije
Vježbe za razvoj percepcije i lokolomotorne koordinacije
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SPOZNAJNOM RAZVOJU
Praćenje razvoja i procjena razvojnog statusa djece s disharmoničnim spoznajnim razvojem ili
djece s posebnim potrebama za većim i bogatijim poticajima (potencijalno nadarena djeca)
Ciljani oblici djelovanja:
Formiranje i vođenje pedagoške dokumentacije (individualni dosje):
Unošenje dodatnih poticaja i vježbi
Obogaćivanje redovitog programa poticajima za razvoj posebnih djetetovih interesa
Konzultativni rad psihologa s odgojiteljima
Vježbe i igra za poticanje spoznajnog razvo
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U RAZVOJU GOVORA I JEZIKA
Odnosi se na djecu s poremećajem u jezičnoj uporabi, poremećajemartikulacije i poremećajem
ritma i tempa govora
Ciljani oblici djelovanja :
Uvid u medicinsku dokumentaciju,
Provođenje detaljne trijaže,
Upućivanje na dodatno ispitivanje i/ili tretman u/izvan vrtića (prema potrebi)
Vođenje individualnih dosjea djece sposebnim potrebama i blažim teškoćama
29
DJECA KOJA ODRASTAJU U NEPOVOLJNIM UVJETIMA
Praćenje djece koja odrastaju u nepovoljnim uvjetima kao što su zanemarivanja i drugi oblici
deprivacije, zlostavljanja, traumatiziranja isl. Ciljani oblici djelovanja:
Prikupljanje podataka o djetetovom obiteljskom okruženju
Praćenje djetetova ponašanja objektivnim metodama i postupcima
Procjena razvojnog statusa
Konzultativni rad psihologa s odgajateljima radi prevencije potencijalnih i normalizacije
postojećih stanja.
Igre i aktivnosti s ciljem razvijanja djetetovih potencijala i razvoj pozitivne slike (diskretni
programi)
POTENCIJALNO DAROVITA DJECA
Otkrivanje i rad s potencijalno darovitom djecom, stručan je i kontinuirani proces. Osnovno
polazište našeg pristupa u radu s darovitom djecom je znanje da darovitost s pozicije
predškolskog djeteta trebamo promatrati s aspekta potencijala → svakom djetetu treba
pristupati kao potencijalno darovitom te mu osigurati odgoj i obrazovanje primjereno njegovim
sposobnostima.
30
V. SURADNJA S RODITELJIMA Suradnja s roditeljima temeljit će se na načelu aktivnog sudjelovanja roditelja s ciljem razmjene
iskustava u odnosu na razvojne mogućnosti djeteta, pri čemu posebno naglašavamo
međusobnu podršku kroz razne oblike komunikacije i suradnje Razmjena znanja ideja s
roditeljima temelj je suradničkog ozračja vrtića. Činjenica je da su, stručni djelatnici u procesu
rada s djecom i roditelji, povezani zajedničkim nastojanjima u postizanju kvalitetnog boravka
djece u vrtiću.
Posredovanjem roditeljima u razumijevanju procesa igre i učenja djece s naglaskom na poticanje
individualnih razgovora s roditeljima nastojat ćemo:
Zadovoljiti potrebu svih roditelja (posredno i naše profesionalne potrebe) kako bi se
dobila kvalitetnija informacije o djetetovu rastu i razvoju, te događanjima u vrtiću
(obitelji).
Poštovati pravo djeteta na sudjelovanje u informiranju.
Prepoznati i uvažiti prava i stvarne potrebe roditelja u stjecanju znanja i roditeljskih
vještina.
Jačati osobnu, profesionalnu kompetentnost odgojitelja za rješavanje problemskih
situacija i razvoj protokola u radu s roditeljima.
Oblici djelovanja:
Informativno-stručna potpora roditeljima te razmjena znanja i ideja vezanih uz kvalitetu
dječjeg razvoja provodit će se putem informativnih panoa, interaktivnih panela, web -
stranice vrtića kao i različitih oblika roditeljskih sastanaka i druženja s roditeljima :
Komunikacijski roditeljski sastanci
Sastanci s različitim stručnim temama u suradnji s vanjskim stručnjacima
Sastanci s video zapisima života djece u vrtiću
Zajednički izleti djece i odraslih
Aktivno sudjelovanje roditelja u realizaciji različitih projekata s djecom ( ovisno o
stručnom profilu roditelja )
Individualne konzultacije s roditeljima na inicijativu odgajatelja ili roditelja
31
VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA
Odgajatelj, u suvremenom vrtiću treba biti istraživač svoje odgojne prakse kako bi mogao
odgovoriti na sva ona praktična i teorijska pitanja koja mu se u svakodnevnom radu
postavljaju a postavljaju se bezbroj.
Biti odgojitelj - istraživačem svoje odgojne prakse znači prije svega :
usmjeriti pozornost na promatranje i razumijevanje dječjih aktivnosti,
na osvješćivanje sebi tih aktivnosti i spoznaja
učiti se promatrati i vidjeti dijete,
razumijevati njegove akcije,
njegove namjere, želje,
Mjenjanjem uloge odgajatelja kako bi, umjesto da upoučava, stvarao i razvijao okruženje u
vrtiću koje će djeci i sebi omogućiti samostalno istraživanje i provjeravanje teorije“ i hipoteze
dijete je slično znanstveniku, drži Gopnik i dr.. ono uči istražujući svoje okruženje. Dakle,
trebamo poticati odgajatelja da se razvije u istraživača svoje prakse kako bi znao oblikovat
okruženje u kojem dijete može samostlno i u suradnji s drugima /djecom i odraslima/ istraživati.
Pristup izravnog učenja u odgojno - obrazovnoj praksi, odnosno neposredno sudjelovanje
(čineći) u aktivnostima s djecom u realnom kontekstu prakse ,vjerujemo da je dobar način
traženja odgovora na aktualna pitanja prakse, na koja je verbalno lako odgovoriti ali ih je
iznimno teško u praksi i ostvariti:
Kako u praksi vidjeti svako pojedinačno dijete, kako zadovoljiti potrebe i interese svakog
djeteta?
Kako postići da interakcije s djecom budu prilagodljive (primjerene) i da upravo
odgovaraju konkretnom djetetu ?
Kako steći povjerenje konkretnog djeteta, razumjeti ga i to ne površno, jer tek kad
poznamo i razumijemo dijete, onda možemo zadovoljiti njegove potrebe, interese i
očekivanja
Kako primijeniti ili prevesti verbalno ili konceptualno znanje u konkretnu odgojnu
praksu s konkretnom d
32
STRUČNO USAVRŠAVANJE U USTANOVI
Temeljit će se na kontinuiranom timskom radu stručnih djelatnika , zajedničko učenje ,koji će
pružati uvjete za:
kontinuirano propitivanje i ponovno razmatranje temeljnih stavova stručnih djelatnika
Kvalitetno dokumentiranje i dekodiranje procesa
Istraživanje vlastite prakse,vrednovanje i samovrednovanje
Zajedničke refleksije vlastitog stanja odgojno-obrazovne prakse i samorefleksija vlastitih
postignuća u okviru postojeće odgojno-obrazovne prakse
Dakle osvješćivanja svoje prakse čini temelj istraživalačkom pristupu odgojno-obrazovnom
procesu,odnosno predstavlja meta razinu odgojne prakse. Kakva je meta razina odgojne prakse
je važno teorijsko i praktično pitanje koje ćemo nastojati istražiti i dokumentirati te ju
sagledavati sa nekoliko razina :
PRVA RAZINA
Meta razina svog / našeg načina razmišljanja ( meta kognicija), svoje percepcije djeteta, pa
zatim i svog načina rada. I ne ostati samo na tomu. Treba težiti daljnjem razvoju i prelasku na
drugu razinu,
DRUGA RAZINA:
Postavljati sebi pitanja: Zašto ja to činim tako kako činim i kako ih mijenjati ? Dakle ,ne ostajemo
samo na prvoj razini nego se pitajmo kako naše rezultate osvješćivanja, samo promatranja
koristiti za mijenjanje svojih osobnih unutarnjih procesa i modela.
Prve dvije razine su najčešće konceptualne i verbalne i mogu se na jedan poseban način
dokumentirati. Primjerice kako djeca pa tako i mi odrasli mogli bismo crtajući ili grafički
prikazujući izraziti svoj način mišljenja, zaokrete u mišljenju, zastoji, broj misli itd.
TREĆA I ČETVRTA RAZINA JE :
opredmećena razina, vidljiva u praksi koju treba zabilježiti, na različite načine dokumentirati
putem crteža, videa fotografskim aparatom kombinacijom jednog i drugog, zabilješkama, itd. Na
temelju tako dokumentiranih akcija i procesa u odgojnoj praksi, moguće je raspravljati o njima,
uspoređivati ih s prijašnjim stanjem i tražiti rješenja za nove ideje i općenito za njezino
unapređenje. Moguće je i bilo bi poželjno da djeca sudjeluju u tumačenju naših zabilješki ili
slikovnih prikaza, etnografskih snimki ili pak da ih i oni sami izrađuju.
33
Ciljanim stručnim usavršavanjem stvarat ćemo uvjete za:
Razvoj odgojitelja kao istraživač vlastite pedagoške prakse
Uspješnije istraživanje i razumijevanje kompleksnih situacija proizašlih iz prakse
Razvoj spremnosti odgojitelja za prihvaćanje uloge istraživača i njegovo preuzimanje
odgovornosti za stvaranje novih znanja
Zajednički pristup u rješavanju problema koji proizlaze iz prakse
Veću kompetenciju u interpretaciji profesionalnog iskustva
Kvalitetnije uočavanje raskola između onoga što govorimo i onoga što primjenjujemo u
praksi
Zajedničko učenje koje je posljedica razmjene iskustva i međusobne podrške
Odgojiteljska vijeća i radni dogovori planirani Godišnjim planom provodit će se dinamikom koja
će osigurati realizaciju utvrđene satnice, u skladu s dinamikom procesa odgojno obrazovnog
rada, a zastupljene će biti slijedeće teme:
Donošenje Godišnjeg plana ustanove
Ljetna organizacija rada
Godišnje izvješće ustanove
Plan upisa
Plan godišnjih odmora
Dogovori oko uključivanja u stručno usavršavanje izvan ustanove
Dogovori oko stručnih posjeta i razmjene iskustava s drugim vrtićima
STRUČNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE Ovaj oblik stručnog usavršavanja omogućuje uvid u širu društvenu zajednicu i mogućnost
sukonstruiranja kurikuluma uvidom u postignuća drugih sustručnjaka u predškolskom odgoju i
obrazovanju.
Razmjenom iskustava osiguravamo podizanje vlastite odgojno-obrazovne prakse. Stručno
usavršavanje izvan ustanove provodit ćemo kroz:
Teme vezane uz katalog stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje
Predavanja stručnjaka
Susreta vrtića
34
VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA Za uspješnost provođenja odgojno-obrazovnog procesa iznimno je važna suradnja s vanjskim
ustanovama , čime potičemo razvoj demokratskih odnosa u društvu, kako bi u tom smjeru
djelovali i obitelj, dječji vrtić i škola.Suradnja vezana uz obogaćivanje odgojno-obrazovnog
procesa:
Muzeji- suvremene umjetnosti,prirodoslovni,Muzej Grada Zagreba,tehnički,etnografski
Različite obrtničke radionice u suradnji s roditeljima
Osnovne škole
Trakostyan tours
Suradnja s ciljem podizanja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i stručnog rada vrtića
Minisrarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
Agencija za odgoj i obrazovanje
Vanjski suradnici – dr.sc. Arjana Miljak
Centar za socijalnu skrb Općine Novi Zagreb
Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb
Suradnja s ciljem prezentiranja djelatnosti
Ministarstvo znanosti , obrazovanja i športa- Voditeljica odjela za predškolski odgoj, prof.
Marija Ivanković
Agencija za odgoj i obrazovanje - mr.sc. Andrea Silić, viša savjetnica
35
INDIVIDUALNI GODIŠNJI PLANOVI
GODIŠNJI PLAN RADA RAVNATELJA Cilj:
1. Stalno praćenje promjena u skladu s potrebama djece i roditelja
2. Dalje djelovati na podizanju razine kvalitete materijalnih uvjeta radi osiguranja
optimalnih uvjeta za boravak djece i rad zaposlenika
3. Dalje utjecati na podizanje razine nivoa kompetencije i autonomnosti odgojitelja
PROGRAMSKE ZADAĆE U ODNOSU NA:
Ustrojstvo rada
Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića za tekuću pedagošku godinu
Sudjelovanje u izradi Godišnjeg izvješću o radu vrtića za tekuću pedagošku godinu
Sudjelovanje u izradi Financijskog plana vrtića
Sudjelovanje u izradi plana zaduženja administrativnog i tehničkog osoblja, praćenje
realizacije godišnjeg zaduženja svih zaposlenika
Vrtić
Sudjelovanje u timskom planiranju djelovanja vezanih uz unapređenju njege, zaštite i
odgoja djece
Suradnja u izradi plana potrebnih materijala za početak rada Stručno-razvojnog centra
Sudjelovanje u izradi plana investicija, investicijskog i tekućeg održavanja, izgradnje
(praćenje realizacije)
Izrada Godišnjeg plana i programa rada
Vođenje dnevnika rada, sastanaka Stručnog tima, bilješki o pedagoško-instruktivnom
radu
Izrada statističkih izvješća i planova
Organizacija i praćenje rada tečajeva
Praćenje rada svih zaposlenika
Materijalne uvjete
Analiza stanja opremljenosti odgojnih skupina didaktičkim i drugim sredstvima – timski
dogovarati nabavu opreme i sredstava
Nabava potrošnog materijala za potrebe odgojnih skupina
36
Koordinirati praćenje stanje opreme na unutarnjem, vanjskim prostoru, inicirati
provođenje radove i pratiti kvalitetu izvršenje radova
Osiguravati uvjete za nabavu sitnog inventara i osnovnih sredstava
Koordinirati i pratiti kvalitetu izvršenje zadataka vezanih uz popravke tijekom cijele
godine
Koordinirati i pratiti kvalitetu izvršenje zadataka vezanih uz popravke tijekom cijele
godine
Suradnju s roditeljima
Sudjelovanje u pripremi za prijem djece u redoviti 10- satni i druge programe
Individualni razgovori s roditeljima (aktivno slušanje, rješenja
Vođenje sastanaka s roditeljima novoupisane djece
Pomoć stručnom osoblju u pripremanju roditeljskih sastanaka
Sudjelovanje u skupnim roditeljskim sastancima
Odgojno-obrazovni rad
Postavljanje ustrojstva rada u Godišnjem planu i programu rada koji je u skladu s ritmom
djeteta
Praćenje razine provođenja priprema za provođenje plana rada Stručno-razvojnog centra
Praćenje dinamike upisa i ispisa
Praćenje, evidentiranje i vrednovanje poslova i zadataka odgojitelja u odnosu na
zadovoljavanje potrebe djeteta za igrom, odgojem i učenjem
Timski djelovati na kvalitetu provedbe rada odgojitelja delegiranjem zaposlenika
zaduženih za uvid u vođenje pedagoške dokumentacije, organizacije zamjena i odgojno-
obrazovnog rada s djecom,suradnja s roditeljima
Koordinacija rada Stručno-razvojne službe
Praćenje i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa u djelu osiguravanja uvjeta za
kvalitetan boravak djece na zraku
Praćenje svih uvjeta neophodnih za optimalni rast i razvoj djece tei poduzimanje
potrebnih mjera suradnje sa Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport
Stručno usavršavanje
Praćenje realizacije stručnog usavršavanja utvrđenog Godišnjim planom i programom
vrtića
Praćenje stručne literature
Prisustvovanje stručnim aktivima i seminarima i pozitivna iskustva prenostiti i
primjenjivati u vrtiću
37
Praćenje zaduženja na razini timova i individualnog stručnog usavršavanja odgojnih
zaposlenika
Stručno usavršavanje u ustanovi dr. sc. Edita Slunjski
Pratiti realizaciju planova stručnog usavršavanja tehničkog i pomoćnog osoblja
Početnici – suradnja u izradi Plana sadržaja i praćenja uvođenja u rad
Seminari prema planu Agencije za odgoj i obrazovanje
Odgojiteljsko vijeće
Sudjelovati u pripremi i realizirati sjednice vijeća, a prema Godišnjem planu vrtića
Pratiti realizaciju zaključaka i njihovu provedbu u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi
Rad upravnog vijeća
Sudjelovanje u pripremanju sjednica Upravnog vijeća
Prisustvovanje sjednicama Upravnog vijeća
Preprema materijala za sjednicu Upravnog vijeća i rad na provođenju ostvarivanja odluka
Upravnog vijeća o davanju točnih i pravovremenih informacija zaposlenima
Suradnju s društvenim čimbenicima
Suradnja s
Mjesnim odborom općine Novi Zagreb
Policijskom postajom općine Novi Zagreb
nadležnim službama Gradskog poglavarstva
Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa
vrtićima Grada Zagreba
sanitarnim inspektorom Grada Zagreba i drugim institucijama
odgojiteljima pri praćenju realizacije postavljene satnice
odgojiteljima I stručnim timom pri izradi plana godišnjih odmora
Suradnja u stvaranju pozitivnog ozračja i kvalitetne komunikacije u vrtiću
Izvanredni poslovi
Rad nadležnih institucija
Suradnja nadležnim institucijama na pripremi i realizaciji zaključaka i odluka
Posredno i neposredno upoznavati nadležnih institucija s pitanjima od neposrednog
interesa za djelatnike i Vrtić
Razvijati što šire oblike informiranja
Pratiti provođenje zakonskih propisa i općih akata
38
Ostali planirani poslovi i zadaci (izvanredni i neplanski) realizirat će se prema nastalim
potrebama koje nisu bile prisutne prilikom izrade Godišnjeg plana i programa rada.
GODIŠNJI PLAN RADA PEDAGOGA
Bitne zadaće:
Stvaranje prostornih, socijalnih i vremenskih uvjeta za kvalitetno zajedničko življenje i
učenje djece i odraslih
Poticanje timskog rada
Programske zadaće u odnosu na:
DIJETE
Pratiti i procjenjivati aktualne djetetove potrebe kao i kvalitetu njihova zadovoljavanja radi
utvrđivanja primjerenosti organizacije djetetova života i cjelokupnog odgojnog procesa
(u suradnji s odgojiteljima ):
Pratiti primjerenost okruženja s djetetovim razvojnim mogućnostima i aktualnim
potrebama
Pratiti djetetove strategije ponašanja tijekom njegove interakcije s drugom djecom,
odgojiteljima i drugim odraslim sudionicima procesa
Stjecati uvid u djetetove osjećaje i mišljenja vezano uz kvalitetu življenja u skupini, vrtiću
i izvan njega
Osigurati okolnosti u kojima će dijete biti inicijator i najveći mogući kreator prostora u
kojem boravi, sadržaja kojim se bavi, odnosa koje uspostavlja .
Na temelju poznavanja djetetovih aktualnih potreba:
Sudjelovati u formiranju odgojnih skupina u skladu s djetetovim potrebama
Sudjelovati u praćenju i stvaranju uvjeta za olakšavanje adaptacije djece u
skupini,usklađivanjem organizacije ,uvjeta i oblika rada, ritma dana s djetetovim
primarnim potrebama
Sudjelovati u identifikaciji djece s posebnim potrebama uz kreiranje razvojno poticajnog
okruženja i stvaranja povoljnih uvjeta u kojima će dijete s posebnim potrebama iskazati i
razvijati svoje sposobnosti, zadovoljiti svoje posebne potrebe kao i prava koja iz toga
proizlaze.
39
Ostvarivati neposredan kontakt s djecom radi obogaćivanja programa rada, te povećanja broja i
kakvoće zbivanja i situacija pogodnih da se zadovolje djetetove potrebe:
Rad s djecom da bi se zadovoljile djetetove aktualne potrebe, a u situaciji kada tu
potrebu nije u mogućnosti zadovoljiti odgojitelj
Neposredno se uključivati u rad s djecom u složenijim aktivnostima prema potrebi i želji
odgojitelj
Rad s djecom na projektima skupina
4. Pronalaziti rješenja da se poboljšaju uvjeti komunikacije djeteta i druge djece, te djeteta i
odraslih sudionika procesa.
RODITELJE
Neposredno upoznati roditelje sa specifičnostima programa rada dječjeg vrtića i njegovom
realizacijom:
Organizacijom otvorenog -interaktivnog okruženja koje omogućava fizičku i umnu
slobodu djeteta
Zajedničko življenje i učenje djece različite kronološke dobi
Ciljano stvarati uvjete za:
prepoznavanje stvarnih potreba i uvažavanje prava roditelja na potporu u stjecanju
znanja i roditeljskih vještina, osobito u odnosu na dječju igru i procese učenja
/posredovanje roditeljima/
jačanje roditeljske kompetencije u odgoju djece
uključivanje roditelje u kreiranje i realizaciju dijela programa rada s djecom.
roditeljske evaluacije primijenjenih vrtićkih programa ( davati važnost roditeljskim
stajalištima i procjenama, adekvatno sudjelovati u prihvaćanju roditeljskih prijedloga)
informiranje roditelje o rezultatima njihove evaluacije,
educiranje roditelja, kao i usklađivanje odgojnih utjecaja doma i vrtića
ODGOJITELJE
A) Posredno dijete
1. Pomoć odgojitelju da prepozna i procijeni djetetove potrebe i interese:
pri izradi indikatora praćenja
u prikupljanju i obradi podataka dobivanih neposrednim promatranjem djeteta.
40
2. Pomoć odgojiteljima u kreiranju povoljnog vremenskog, materijalnog i prostornog
konteksta za povoljan djetetov razvoj i optimalno zadovoljavanje njegovih potreba i interesa
kroz :
Suradnju u pronalasku primjerenog modela organizacije rada – radionički pristup
Suradnju u osmišljavanju poticaja i materijalima bogate i stimulativne okoline za dijete
Pomoć odgojiteljima u izboru prikladnih sadržaja u skladu s uočenim potrebama,
mogućnostima i interesima djeteta
Pomoć odgojiteljima u radu na odabranim projektima u smislu osmišljavnja poticaja, izboru
sadržaja, provođenja aktivnosti, te evaluaciji postignutog
3. Potpora i pomoć odgojiteljima u:
evaluaciji i redefiniciji odgojno-obrazovnog procesa:
spoznavanju i vrednovanju rezultata primjene programa na razinu zadovoljavanja
djetetovih potreba i mogućnosti
dokumentiranju procesa
vođenju funkcionalne i racionalne pedagoške dokumentacije
B) POSREDNO RODITELJI
1. Potpora i pomoć odgojiteljima u kvalitetnoj interakciji s roditeljima i u obogaćivanju
interakcije novim načinima i sadržajima komuniciranja kroz:
senzibilizaciju odgojitelja kako bi omogućili realizaciju roditeljskog prava na sudjelovanje
u programiranju, ostvarivanju i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada
osvješćavanje odgojitelje za potrebu i važnost stalne prezentacije napretka djece,
potvrde njihovog stručnog rada i popularizacije djelatnosti vrtića i struke među
roditeljima
pomoć odgojitelju pri osmišljavanju i realizaciji novih oblika roditeljskih sastanaka i
suvremenijih-aktivnijih oblika suradnje s roditeljima
C) Neposredno odgojitelji
1. Doprinos razvoju odgojitelja kao osobi koja je:
sposobna, zna, hoće i može stvarati toplo i poticajno ozračje u radu s djecom
svjesna svojih potreba i sebe same, te spremna prihvatiti djecu i druge osobe onakve
kakve one jesu
svjesna svojih kreativnih mogućnosti i spremna ih je usavršavati i primjenjivati u radu u
svrhu kvalitetnijeg života djece i svih odraslih u vrtiću
41
2. Pomoć odgojitelju u osvješćivanju nužnosti stalnog
preispitivanja razine vlastite odgojne prakse, odmaka od rutine i otvorenosti prema
novinama:
razvoja spremnosti za propitivanje, analiziranje i osvješćivanje najčešćih pogrešaka u
praksi putem analize snimljenih aktivnosti, dijaloga i rasprave
senzibiliziranja za timski rad.
3. Doprinos proširivanju i prijenosu stručnih spoznaja o potrebama djeteta, njegovu razvoju,
učenju i komunikacijskim načelima u neposredni odgojno-obrazovni rad kako bi :
senzibilizirali odgojitelja da prevladaju transmisijsko u procesu učenja djeteta
prevladali vlastitu dominaciju u korist partnerstva s djetetom i njegovim roditeljima
omogućili stručnu podrška timovima
4. Organizirati, osmišljavati i pratiti rad odgojitelja pripravnika u suradnji s povjerenstvom za
praćenje rada pripravnika Agencije za odgoj i obrazovanje
5. Voditi dokumentaciju o radu s odgojiteljima / upitnici, ankete, protokoli, foto i video
dokumentacija, zapisnici s radnih dogovora i timova, bilješke o individualno konzultativnom ili
savjetodavnom radu i dr./
DRUŠTVO
1. Suradnja kako bi se realizirali i obogatili postojeći programi rada s djecom, te osmislili
poticajne načine suradnje :
s drugim vrtićima Grada Zagreba
s članovima stručnih timova osnovnih škola
s ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju djece
Centrom za socijalni rad
sa stručnim djelatnicima muzeja , knjižnica i kazališta
s Agencijom za odgoj i obrazovanje
RAVNATELJA
1.Stručna podrška u poštivanju pedagoških načela organizacije rada vrtića u mikro i makro cjelini
koz :
pripremu Plana i programa rada Vrtića
prijedloge organizacije rada u skladu s potrebama djece a u cilju poboljšanja kvalitete života
valorizaciju rada Vrtića
42
izradu Godišnjeg izvješća Vrtića
uključivanje u rješavanje tekućih problema u ostvarivanju plana i programa
izvještavanje ravnatelja o tekućim događanjima i poduzetim mjeram
OSTALI POSLOVI I AKTIVNOSTI
Pripremanje ostalih zaposlenika za uključivanje u odgojno-obrazovni proces
Sudjelovanje u radu Sekcije pedagoga
Kontinuirana nabavka opreme,didaktike i potrošnog materijala
Stalno praćenje stručne literature, uključivanje u edukacije, i prenošenje informacija
Edukacije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa
Vođenje osobne dokumentacije
43
GODIŠNJI PLAN RADA VIŠE MEDICINSKE SESTRE
Bitne zadaće:
1. Osiguravanje uvjeta za zadovoljavanje osnovnih potreba djeteta, te očuvanja života i zdravlja
(zadovoljavanje potrebe za hranom, dnevnim odmorom, igrom, boravkom na zraku)
2. Praćenje i provođenje svih mjera neophodnih za prevenciju i zdravstvenu zaštitu djece
3. Senzibilizacija i edukacija odgojitelja i roditelja s ciljem uspostavljanja pozitivnog stava
prema zdravoj hrani i svim oblicima zdravog načina života
Programske zadaće u odnosu na:
Dijete
Upoznavanje soc.-zdrav. statusa djeteta
Vođenje zdravstvene dokumentacije
Poštivanje i uvažavanje temeljnih potreba svakog djeteta (kvalitetna prehrana,
svakodnevni boravak na zraku, dnevni odmor po potrebi djeteta)
Prilagodba ritma dnevnog odmora potrebama djece
Praćenje planirane kvalitete i kvantitete prehrane te njen utjecaj na rast, razvoj i zdravlje
djece
Uvođenje mogućnosti izbora doručka svakom djetetu
Program prevencije zaštite zubi i usta
Provođenje svih preventivnih programa o čuvanju i unapređenju zdravlja, te primjeni
pozitivnih stavova o zaštiti zdravlja i okoline
Program prevencije ovisnosti
Preventivni program rane detekcije nepravilnosti razvoja lokomotornog sistema,
sportsko-rekreativniprogram, izleti, zimovanje, ljetovanje
Pružanje prve pomoći
Organiziranje pružanja liječničke pomoći po potrebi
Antropometrijsko mjerenje - praćenje pravilnog rasta i razvoja
Roditelje
Organizacija i sudjelovanje na roditeljskim sastancima za novoprimljenu djecu , te u
tijeku godine prema aktualnim potrebama
Individualni razgovori u svrhu informiranja o programu vrtića, te pomoći u prevladavanju
adaptacijskih teškoća vezanih za dijete
Prikupljanje i sumiranje podataka i dokumentacije o zdravstvenom statusu djeteta
Svi oblici pomoći u cilju poboljšanja kvalitete boravka u vrtiću
44
Zajedničko djelovanje i interdisciplinarni pristup u unapređenju odgojno-obrazovnog
rada u ustanovi
Aktivan rad svih suradnika u poštivanju i osvješćivanju važnosti djelovanja programa o
pravima djeteta
Suradnja u svim preventivnim programima
Praćenje sistemskih opažanja interakcije djeteta i odrasli
Odgojitelje
Suradnja i stručna pomoć u odnosu na zdravstveni status i sve potrebe vezane za
zdravstveno stanje svakog pojedinog djeteta
Suradnja i stručna pomoć u svim oblicima provođenja kvalitete življenja kao što su
izmjena dnevnih aktivnosti, boravak na zraku, dnevni odmor, njega i osobna higijena,
kvaliteta konzumiranja obroka i stručna pomoć u provođenju rekreativnih programa
Suradnja i stručna pomoć u periodu adaptacije
Sudjelovanje u provođenju internog stručnog usavršavanja odgojitelja s zdravstvenog
aspekta
Stručna pomoć u odabiru tema iz zdravstvenog područja
Ostale zaposlenike
Redovita primjena i provedba svih zakonom propisanih higijensko-sanitarnih mjera
Upućivanje na polaganje higijenskog minimuma svih obveznika propisanim zakonom o
zaštiti zdravlja i okoliša
Upućivanje na redovne higijensko-epidemiološke preglede
praćenje dobivenih rezultata, te po potrebi uputiti na liječenje
Organiziranje izvanrednih sistematskih pregleda kao preventivna mjera čuvanja i
unapređivanja zdravlja
Planiranje preventivno rekreativnih sadržaja u svrhu očuvanja zdravlja
Praćenje pregleda i nalaza uzetog dnevnog obroka
Sastavljanje tjednog jelovnika i praćenje kalorijske vrijednosti obroka
Usklađivanje organizacije rada tehničke službe, s obzirom na zadovoljavanje dječjih
temeljnih potreba
Društveno okruženje
Suradnja sa svim relevantnim ustanovama:
Zavod za javno zdravstvo
Gradski ured za obrazovanje i šport
Klaiva bolnica
45
Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži
Dom zdravlja (HES)
Svoje poslove i zadaće realizirat ću sa 5 odgojnih skupina u suradnji sa svim zaposlenicima
zaduženim za kvalitetan prihvat djece u Dječjem vrtiću Izvor. Poslove i zadaće u Godišnjem
planu i programu rada više medicinske sestre razradila sam kroz sljedeća poglavlja koja
predstavljaju razne vrste interakcije više medicinske sestre sa ostalim zaposlenicima u odgojno-
obrazovnom procesu.
46
Godišnji plan i program rada Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ objavljen je na oglasnim
pločama vrtića dana 02.09.2013. godine
Ravnateljica:
_________________________
Ljiljana Vukšić, prof.