©2019 STUDIOCANAL SAS AND AMAZON CONTENT SERVICES LLC. ALL RIGHTS RESERVED.

Tko je bila Marie Curie? Buntovnica i pionirka koja je revolucionirala znanost – i pokrenula lančanu reakciju koja je oblikovala 20. stoljeće.Marie se suprotstavljala društvenim konvencijama u vrijeme kad žene nisu bile gotovo uopće prisutne u znanosti. Poljakinja koja je veći dio svojeg života provela u Francuskoj, morala se boriti za svoje obrazovanje i za to da se njezin glas čuje.

Zajedno sa svojim mužem Pierreom zapanjila je cijeli svijet otkrićem radioaktivnosti. Danonoćno su radili s opasnim kemikalijama u oronuloj staroj šupi, bez žudnje za slavom i novcem. Njihovo otkriće bilo je toliko revolucionarno da je Marie Curie postala prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu te prva osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade. Do danas je jedina osoba kojoj su dodijeljene dvije Nobelove nagrade za dvije različite znanosti – fiziku i kemiju.

Spasila je nebrojene živote tijekom Prvog svjetskog rata zbog novih napredaka u medicini. Njezina otkrića omogućila su razvoj terapija pomoću radiologije za liječenje raka.

Vizionarka koja je bila ispred svojeg vremena, Marie je bila briljantna znanstvenica te jedinstvena, strastvena i vrlo usredotočena osoba.

Žena

neobičan i izuzetan

ponaša kako to očekujemo

Bila je, poput svojeg radija,

element koji se ne

“Cijeli moj život,” rekla je Marie “novi izgledi Prirode znali su me oduševiti nalik djetetu.“ Jedna od tih novih strana bila je radionica puna epruveta koje su jezovito svijetlile noću, „poput božićnih lampica.“ U epruvetama su se nalazila dva moćna i opasna nova elementa koja će promijeniti svijet.

Kako ostaviti svoj pečat na povijest znanosti

Wilhelm Roentgen je 1895. godine pronašao novu vrstu zračenja (X-zrake, tj. rendgenske zrake) koja je mogla prolaziti kroz čvrste materijale. Godinu dana kasnije, Henri Becquerel je primijetio da uran također zrači nevidljivim, ali drugačijim zrakama.

Marie, Becquerelova učenica, obratila je na to pažnju: dok su svi ostali pričali o X-zrakama, odlučila je detaljnije istražiti fenomen Becquerelovih zraka.

Marie je ispitala svaki element pomoću elektrometra koji je izumio Pierre te pronašla da torij također zrači Becquerelovim zrakama.

Osmislila je revolucionarnu teoriju: zrake dolaze iz nečega što se događa unutar samih atoma urana i torija. Znanost je dotad smatrala kako se atom ne može podijeliti na još manje dijelove.

Marie je nazvala to svojstvo atoma „radioaktivnošću“.

OBRAĆATI PAŽNJU

NE UZIMATI NIŠTA ZDRAVO ZA GOTOVO

Nukleus u središtu atoma sastoji se od protona i neutrona te ima pozitivan električni naboj, dok elektroni – koji kruže oko nukleusa – imaju negativan električni naboj.

Određene vrste atoma nemaju stabilan raspored tih čestica: imaju ili previše protona, previše neutrona, ili previše energije u nukleusu. Ti atomi zovu se radioaktivnim izotopima i isijavaju energiju u obliku radijacije.

Radioaktivnost je prirodna pojava i neprestano smo njome

okruženi. Sunčeve zrake, hrana koju jedemo i zrak koji udišemo svi sadrže niske razine zračenja koje nam obično ne štete.

Više doze radijacije događaju se zbog ljudskog djelovanja ili intenzivnoj izloženosti prirodno radioaktivnim materijalima. Takvo zračenje oštećuje tvari – uključujući i živa tkiva. Lomi kemijske veze, ubija stanice i oštećuje DNK-a.

Kako djeluje – radioaktivnost

Rad Sljedeći korak je bio istražiti mineral uraninit koji sadrži rudu uran, ali je, začudo, radioaktivniji od samog urana. Miješajući ogromne posude u „bijednoj staroj šupi“ koja je služila kao njihov laboratorij, bračni par Curie uspio je izdvojiti crni prah 330 puta radioaktivniji od samog urana.

Nazvali su taj novi element “polonijem“, prema Poljskoj, Mariejinoj domovini.

PODIGNUTI PRAŠINU

Čak i nakon što su izdvojili polonij, preostala tekućina još uvijek bila je neočekivano i sumnjivo radioaktivna. Znali su da se tamo skriva još jedan element. Dobiti uzorak tog elementa bio je vrlo naporno. Marie se bavila uraninitom sve

dok 1902. godine nije uspjela izolirati malu količinu drugog novog elementa.

Taj element dobio je naziv “‘radij”, prema latinskoj riječi za zraku.

Iz laboratorija na bojišnicu Marie je bila više od genijalnog uma. Bila je humanitarka koja je željela upotrijebiti svoju znanost za spašavanje života.Kad je izbio Prvi svjetski rat, Marie je prestala raditi na svojim istraživanjima. Svoje dragocjene zalihe radija spremila je u olovom obložen spremnik i sakrila u sefu banke, kako bi ih mogla kasnije opet pokupiti.

Umjesto znanosti, posvetila se dizajniranju „radiološkog vozila“ – pokretne jedinice s rendgenskim zrakama koje bi vojni liječnici mogli koristiti na bojištu. Ta vozila koja su spašavala živote postala su poznata kao „male Curie“. Rendgenske zrake revolucionirale su pružanje liječničke pomoći na ratištu jer su bile od velike pomoći tijekom operacija, prikazujući slomljene kosti i strana tijela poput metaka i šrapnela. To je smanjilo potrebu za amputacijama.

Marie je regrutirala žene koje bi donirale vozila i zatim ih i vozile. Čak je sama otišla na bojišnicu kako bi upravljala vlastitom „malom Curie“.

Zahvaljujući njoj, više od milijuna ranjenih vojnika snimljeno je pomoću rendgenskih zraka tijekom rata.

Ali to nije došlo bez svoje cijene: u žurbi poslati pomoć na ratište, nije bilo dovoljno vremena za smišljanje mjera sigurnosti. Učinci izlaganja rendgenskim zrakama još nisu bili sasvim poznati i mnogi dobrovoljci – pa i sama Marie – su se kasnije razboljeli.

Rendgenske zrake vrsta su elektromagnetske energije, poput svjetla. Međutim, budući da imaju više energije mogu prolaziti kroz većinu čvrstih materijala. Makar meko tkivo u našim tijelima, koje je napravljeno od manjih atoma, ne upija rendgenske zrake, kosti – koje se sastoje od većih atoma kalcija – prilično ih dobro upijaju.

Rendgenski uređaj stvara koncentriranu zraku elektrona koja prolazi kroz pacijenta u kameru s druge strane. Film u toj kameri sadrži kemikalije koje reagiraju kad su izložene rendgenskim zrakama, stvarajući sliku kostiju i mekog tkiva u tijelu.

Kako djeluju – rendgenske zrake

Radiation

Potassium uranyl sulfate crystalsK2UO2(SO4)2

Photographicplate

Jednom kad smo shvatili radioaktivnost, sve se promijenilo. Tijekom desetljeća nakon njihove smrti, rad Marie i Pierra odveo nas je u vrli novi svijet. Utjecaj njihovih otkrića osjeća se i dan danas.

Začetak ideje: liječenje rakaNakon što je bračni par Curie otkrio radij, biolozi i liječnici ubrzo su počeli shvaćati njegov potencijal za liječničke terapije, otkrivši da zračenje može ubiti stanice raka puno brže od zdravih stanica.

To saznanje dalo nam je napokon pravu priliku boriti se s rakom.

Nakon razgovora s kolegama i prijateljima koji su se specijalizirali za medicinu, Pierre je predložio da bi komadić radioaktivnog materijala koji bi se usadio u kancerogeni tumor mogao pomoći smanjiti karcinom – što je dovelo do izuma terapije radioaktivnim česticama (brahiterapija). Te sitne čestice koristile su se kako bi u tumor isporučili dozu radijacije, ili pak u prostor iz kojeg je tumor bio uklonjen.

Marie je pomogla osnovati Institut za radij u Parizu te Zakladu Curie koje su posvećene razvoju terapija za liječenje raka.

Zahvaljujući tom istraživanju, danas se za liječenje karcinoma koriste različite vrste terapije zračenjem, koje pomažu tisućama ljudi svake godine. Oko četiri od deset osoba koje su se izliječile od raka dobivale su radioterapiju kao dio svojeg liječenja.

Naslijeðe

Moć u našim rukama: Nuklearna energija Drugi znanstvenici nastavili su rad Marie i Pierrea. Ernest Rutherford 1902. godine otkrio je više o skrivenoj strukturi atoma, a ostali su – kao i kći Marie i Pierrea, Irene Curie – eksperimentirali s onime što je unutra.

Nakon Mariejine smrti u 1930-tima, istraživači su saznali da mogu rascijepiti nukleus atoma te tako osloboditi energiju u moćnoj reakciji koju su nazvali „nuklearna fisija“.

Zatim je izbio Drugi svjetski rat i mnogi znanstvenici su pohrlili razviti nuklearno oružje. Sjedinjene Američke Države provele su prvi uspješni test u srpnju 1945. godine, a mjesec dana kasnije bačene su nuklearne bombe na japanske gradove Hirošima i Nagasaki. Ubijeno je između 129.000 i 226.000 ljudi, od kojih su većina bili civili. Nebrojene druge žrtve kasnije su umrle od bolesti izazvanih radijacijom. To je bilo naslijeđe koje humanitarka Marie, sigurno, nije priželjkivala niti mogla zamisliti.

Već tijekom rata se pričalo o tome kako iskoristiti atomsku energiju u miroljubive svrhe – sanjajući o „šatlovima do mjeseca, pokretanima nuklearnom energijom“ te o budućnosti bez fosilnih goriva. Nuklearni reaktor prvi put je proizveo struju 1951. godine.

Danas se 11% svjetske struje proizvodi pomoću nuklearne energije. Međutim, nakon katastrofa u nuklearnim elektranama u Černobilu (1986.) i Fukušimi, mišljenje javnosti je podijeljeno: vrijede li rizika?

Što god čeka nuklearnu energiju u budućnosti, Marie Curie – koja ju je omogućila – nadala se da će čovječanstvo iz njezinih znanstvenih otkrića izvući više dobra od zla.

Moć je sada u našim rukama.

Marie Curie

‘Ničeg se u životu ne treba bojati,

Sad je trenutak razumjeti više, treba se samo shvatiti.

kako bi se bojali manje.“

RODILA se 1867. u Varšavi, Poljskoj.

UMRLA je 1934. od krvne bolesti, uzrokovane izlaganjem radijaciji.

OTKRILA je elemente polonij i radij te razvila teoriju o radioaktivnosti (1898.).

OSVOJILA je Nobelovu nagradu za fiziku (1903.) i kemiju (1911.).

POSTALA JE...

Prva žena u Francuskoj koja je stekla doktorat iz fizike.

Prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu.

Prva osoba koja je osvojila drugu Nobelovu nagradu.

Jedina osoba kojoj su dodijeljene dvije Nobelove nagrade za dvije različite znanosti.

Prva žena koja je postala profesor na Sveučilištu u Parizu.

Prva žena koja pokopana u Pantheonu, Francuskoj, zahvaljujući vlastitim postignućima.

Majka znanstvenice Irene Curie koja je također osvojila Nobelovu nagradu.

Najutjecajnija žena u povijesti, prema anketi BBC-a iz 2018. godine.

Kratki pregled života Marie