P R O G R A MU

K A R L O V C U

k o n c e m š k o l s k e g o d i n e

1881.

U KARLOVCU

tiskom Ivmna A ep. Prettnera.

Pravopis etimologieki, cufonieki i hrvatske školske knjige.

Naše školske knjige drže se etimologičkog, samo donekle eufo- ničkog pravopisa. Kada i kolika će se promjena sbiti u tom, neda se predvidjeti.

Jur u pučkoj školi može se školskoj mladeži prema njezinu shyaćanju dobrano iztaknuti razlika izmedju našeg etimologičkog i eufoničkog pravopisa; u srednjih pako učilištih imade joj se ota. razlika predočiti što bolje i podpunije.

Meni je ovdje upozoriti samo na naše stebe i jake suglase,, pa kajko s© otji u naših pojedinih riečih sastaju ili nesastaju. Suglasi

slabi: b, d, g, z, ž, v, — — — — ; jaki: p, t, k, s, š, f, h, e, č, 6,

I. Uslied fonetičke srodnosti, koja vlada koli međjn slabimi, toli medju jakimi suglasi.a) u naših pojedinih riečih rado stoji do slaba slab suglas, a do

jaka jak suglas, bilo to po korenu, ii po prihvaćenom sastavu otih rieči; al imademo usuprot i takovih rieči, u kojih nije tako, već stoje nesrodni suglasi jedan do drugoga. Primjera, za oba ova slučaja podaje naša nova, te i staroslovienska knjiga.

b) u tvorbi naših pojedinih rieči može se prvi od dva susjedna nesrodna suglasa asimilirati drugomu (dolika, Anahnlichung). Primjera o takovoj asimilaciji imademo novih i starih.

c) u tvorbi naših pojedinih rieči mogu se dva susjedna nesrodna suglasa izjednačiti (nalika, Angleichung), pa onda prvi odbaciti, jer naš jezik netrpi udvojenih glasova. Primjera o takovu, po­stupku nalazimo u novoj i staroj knjizi.

1

II

U svih ovih slučajevih najčešće se sastajemo i posla imademo s raznimi tvorkami rieči i česticami govora.

Ad a) Prema fonetičkoj srodnosti, vladajućoj međju navedg- nimi suglasi, u naših pojedinih riečih rado stoji do slaba slab su- glas, do jaka jak suglas, bilo to po korenu, ii po prihvaćenom sa­stavu otih rieči. Evo tomu dokaza iz naše današnje knjige, najviše po Vukovu rječniku:

bahtati, baština, bezbožac, bezdno, bezvjernik, bišće, bockati, bogdan, bradva, brazda, brizgati, brižditi, buktiti;

cesta, cjepčica, crtkati, cuckanje; čačkati, čaška, četka, čipkati, črčkati, Čupkati; ćaskalo, ćepuškati, ćifta, ćudoredba, ćuškati; daska, daščara, djetešce, dospjeti, dotkivati, drozd, družba,

dvanaest;gatka, gizda, gledište, gospodar, gorštak, graktati, guščar,

gviriti, gvoždje;hlaptati, hrašće, hrskati, hrvaština, huktanje; izbaviti, izdvoriti, izgužvati, izručke, izvaditi; klečka, klepci, klepčica, klepka, kljuckati, kocka, kokoška, ko-

lečkaš, kratkoća, krivda, kudgod, kuštrav, kuždrav;nadbacivanje, nadvisivanje, nadživiti, negda, ničke, nitkov,

nizbrdica, nizdolica;obdan, obgoniti, obvoditi, obzir, odbaciti, odgovoriti, odozdo,

odozgo, odredba, odviše, odzdrav;paripče, plačko, ploščica, podgorje, podvoz, poleguške, poljep-

šati, polutkinja, praćka, prižgati, prokopsati, propupčati, pseto, pše­nica, ptica, puška;

sječka, skok, služba, smućkati, spodbiti, sporečkati se, stresti, studen, sudbina, sunašce, surutka;

šaptati, ščepati, šćućuriti se, šiška, škiljiti, štediti, šušketati, šu tka ti;

tepka, tetka, tipsati, tjeskoba, tkalac, trčkati, triešće, trudba, tušta, tužba;

vaskolik, vrćkati, vriska, vrščić, vrška, vučko;zdrav, zlatko, zviezda, zviždati;žban, žbuka, ždrielo, žganci, žućkast, žvale, itd.

Evo tomu podobnih primjera iz staroslovienštine po Miklo- šićevu rječniku:

III

B&UITHNA, E € 3 K ^ T t , 663^1111 , E(>*3n», rB 03A h, r o č n o g , r&HSBIIIfa,

^KHrM*TH, A erea , sKEaiiBi|h, v c a m i v s a n * , jkržuh i sKheaTH, s b u s a *,

H3K0f>T>, M 3rOM l, K(KICK», K^CKTaiH, R C B ri, rniOBAHKl, lipAaiAtl, CKOYHT»l,

c n t | ( i , CTiiKi, T o r p , T(n;3B6MHie, rc^BA i o ^ iK a , i t d .

A1 imademo usuprot i takovih rieči, u kojih nije tako, već stoje nesrodni suglasi jedan do drugoga, t. j: do slaba jak suglas, ili do jaka slab suglas (najčešće uz pisme v). Evo tomu primjeraiz naše današnje knjige:

bačva, banovci, bravče, britva, bukva; cavtiti, cicvara, cjevčica, crkva, cvokati; čavče, čavka, česvina, četvorica, čvarak, čvor, čvrknuti, čvrljak; dohvat, dosmrtbina, dretva, drvce, dubrovčan, dubrovkinja; gologlavce i gologlavke, glavčina; hmeljevština, hvala, hvat, hvoja; kolievka, kovča i kopča, krvca, kvas, kvocanje; osveta, ostrvce, otačbina, ovca, ovčar, ovsenica; pasvica i paskvica, pljetva, pogrievci, ponikve, pravce i upra-

vice, proučba, pupakvica;sinovče, slavko, smokva, srodstvo, svekar, avojak;šaljivčina, švenje, švrljuga, šumavka;tikva, travčica, travka, tvar, tvrd, tučvati se;valpovština, vidovčevica, vojvodstvo;zakletva, zlatovka, zrikavci, zukva;ževkanje, živčan, živsti, žrtva, itd.Evo tomu podobnih primjera iz staroslovienštine:GOlfKBJ, HA’LjVBA, 2K6IIHTB&, SK€NHTkEA i ;K€lllf,\hE>\, K.UIHUKia, KKAfth,

KOCB€N'L, nOHHKBA, flO BAM, llf)03Ai;CTH, HfkOCBliTa, CBCK[)T», CBHjlHTIl, 0^6 i chj e, 3^e i 3h,\e; TBopiiTBA, Tpoy<\Bimi ca7 ifBt.T'L, vB^tcTi, itd.

Ad b) Prema fonetičkoj srodnosti, vladajućoj medju navede- nimi suglasi, može se u tvorbi naših pojedinih rieči prvi od dva susjedna nesrodna suglasa asimilirati drugomu (đolika, Anahnli- chung). Evo tomu primjera iz naše nove knjige:

bezcjen (asimilacijom) u bescjen, bezkućanik u beskućanik, bezposlica u besposlica, bezrodkinja u bezrotkinja, bilježka u bilješka, bjelitba u bjelidba, blažce u blašce, bogac, (genit.) bogca u bokca, brežčić u breščić;

dohodak, dohodka u dohotka, dolazak, dolazka u dolaska, dražko u draško, družtvo u društvo, držak, držka u drška, dvizac, dvizca u dvisca; »

IV

gibko u gipko, gladko u glatko, glasba u glazba, gr&bsti u grepsti, gubac, gubca u gupca;

izciediti u isciediti, izcer&ti u isćerati, išćerati, izčeznuti u. iščeznuti, iščeznuti, izhodak, izhodka u ishotka, izkašljati u iskaš­ljati, izpasti u ispasti, iztanjiti u istanjiti;

kadkad 11 katkad, klubko u klupko, klubče u klupče, knežtvo u kneštvo, kobac, kobca u kopca, kositba u kosidba;

ležkanje u leškanje, ljubkost u ljupkost, lupežtvo u lupeštvo, lužčić u luščić;

nadhvatiti u nathvatiti, nadpjevati u natpjevati, napredak, napredka u napretka, nazebsti .u nazepsti, nebce u nejpee, nizko u nisko, nosdrva u nozdrva;

obćina u općina, občiniti u opčiniti, obkopati u opkopati, ob- sjena u opsjena, obkoliti u opkoliti, obskakivati u opskakivati, ob-šiti u opšiti, obtrčati u optrčati, odkos u otkos, odhoditi u othoditi,odpad u otpad, ogrebak, ogrebka u ogrepka, olagšati u olakšati, ostrožac, ostrožca u ostrošca;

podhraniti u pothraniti, podkapati u potkapati, podpisati u potpisati, poljubac, poljubca u poljupca, položke u pološke;

razcvasti se u rascvasti se, razčiniti u rasčiniti, raščiniti, raz- hladiti u rashladiti, razkovati u raskovati, razpis u raspis, raztući u rastući, riedko u rietko, robčad u ropčad, robkinja u ropkinja;

sbaciti u zbaciti, sglob u zglob, sjetba u .sjedba (sjetva),sklizko u sklisko, skružak, skružka u skruška, služkinja u sluškinja, svakdanji u svagdanji, svatba u svadba;

šabčanin u šapčanin, šibka u šipka, švabčad u švapčad; .tatbina u tadbina, taljižke u taljiške, težko u teško^ tvoritba

u tvoridba, tvrdka u tvrtka;vasdašnji u vazdašnji, vladko u vlatko, vrabac, vrabca u vrapca; zagrizak, zagrizka u zagriska, zasobce u zasopce, zobca u

zopca, zubak, zubka u zupka;ždrebčić u ždrepčić, židko u žitko, žižak, žižka u žiška, itd. Evo tomu podobnih primjera iz staroslovienštine:BecKpoBbin, nocino^Lin^ e € c y i b6ya^’e, ro3Ea i rocThES, 3boii

f/LEOH, 3Ef>t(»IHI€ i CTJiflAUIIIC, 3lf)lllOKATII i CBrpANOBATH, H3EA i HCTlEa, HCKOIUTII , IICT6U ITH, IICOJVB; HCI|TwMITII , IICUIHTN i C’L U IH T H , TOBA i TAThEA, itd. ---

Ad c) Prema fonetičkoj srodnosti, vladajućoj medju navede- nimi suglasi, može se u tvorbi naših pojedinih rieči prvi od dva susjedna nesrodna suglasa izjednačiti s drugim, kojput drugi s pr-

V

Tim (nalika, Angleichung), pa se onda jedan odbaci, jer naš jezik netrpi udvojenih glasova. Evo tomu primjera iz naše današnje knjige:

bezsmrtan, bessmrtan, besmrtan; bezstidan, besstidan, bestidan; bezštetan, besštetan, bešštetan, beštetan; bezzakonje, bezakonje ; bez- značajan, beznačajan; bezzenstvo, bežzenstvo, beženstvo; bezzivotan,bežživotan, beživotan;

izsjeći, issjeći, isjeći; izsukati, issukati, isukati; izgarati, isša- rati, iššarati, išarati; izštetiti, isštetiti, išštetiti, ištetiti; izzidati, izidati; izznojiti se, iznojiti se ; izždriebiti se, ižždriebiti se, iždrie- biti se; izžimati, ižžimati, ižimati;

odtakati, ottakati, otakati; odtale, ottale, otale; odtisnuti, ottisnuti, otisnuti; odtržak, ottržak, otržak; odtući, ottući, otući; odtuda, ottuda, otuda; odtvoriti, ottvoriti, otvoriti;

petdeset, peddeset, pedeset; podtaknuti, pottaknuti, potaknuti; podturiti, potturiti, poturiti; predteča, pretteča, preteča;

razseliti, rasseliti, raseliti; razstaviti, rasstaviti, rastaviti; razsulo, rassulo, rasulo; razšepiriti se, rasšepiriti se, raššepiriti se, rašepiriti se ; razširiti, rasširiti, rašširiti, raširiti; razzeleniti se, razeleniti se; razzijati se, razijati se; razžariti, ražžariti, ražariti; razžvakati, ražžvakati, ražvakati; itd.

Evo tomu podobnih primjera iz staroslovienštine:K63AKHCT!ill1k , K €3 il30 (> l» in» , B 63A K 0H H I6 , E€3A O G IIK 'E , BeCT{k&lllllK’&,

B eCTO V ^kC TB O , H3pT,TH i ll3T»3f>!;TII; HCK’KftHTH, IICf)€Bf)IITH, H C T& IItlTH , O ^ T H

i OTl» aTII? O OIITH i OTT»ftOHTII, OTI1CN&TH, OT’bTIICN&TH i O hTHCH&TII, itd.Op a z k a . Nu postupkom navedenim u točkah b) c) možemo

doći i do ovakovih rezultata:izstupiti, isstupiti, istupiti (zurucktreten), pa iztupiti, istupiti

(stumpf machen);nadtrčati, nattrčati, natrčati (im Laufen ubertreffen), a na-

treati (anlaufen);odteći, otteći, oteći (ablaufen), a opet oteći (aufschwellen); pred tek, prettek, pretek (Vorgeschmack), te opet pretek (Ueber-

fiuss);svaditi (entzweien), razsvaditi, razzvaditi, razvaditi (streitende

auseinanderbringen), a vaditi (herausnehmen), razvaditi (sttickweise herausnehmen);

svoditi (wolben), razsvoditi, razzvoditi, razvoditi (entwolben), te opet voditi (fuhren), razvoditi (auseinanderfiihren);

kadšto, katšto, (tš = c) kačto, (čt = št) kašto; kroz što, kros što, kroš Što, krošto;

VI

rad šta, rat šta, račta, rašta; bratski, (ts = c) brački; gospodski, (ds = c) gospocki; iz spisa, is spisa, ispisa; pod tebe, pot tebe, potebe; pod top, pot top, potop; pred tor, pret tor, pretor; itd.II. Imademo rieči, u kojih gore navedeni suglasi, bilo srodni

ii nesrodni, nedolaze jedan do drugoga, već stoji medju njimi samo- glas (staroslav. i , b). Evo tomu dokaza iz naše današnje knjige:

bezadnji, bezazlen;izabrati, izbrati; izadjesti, izdjesti; izagnati, izgnati; izaprati,

izprati, isprati; izaslati; izatkati; izazvati; izažeti, ižžeti, ižeti;obasjati; obaviestiti; obazrieti se; odabrati; odadniti; odakle

odkle, otkle; odaprieti se; odastrieti; odašiljati; odatle, odtle, ottle, otle; odazvati se; odozdo; odozgo;

podadrieti; podagnati; podagnjiti; podapeti; podasuti; podu- prieti; predusresti;

razabiranje, razbiranje; razasipati, razsipati, rassipati, rasipati; razastiranje; razasuće; razatrti, raztrti, rastrti; razaviti, razviti; razaznati;

sabor, sbor, zbor; sačuvati; sadjesti, sdjesti, zdjesti; sadru- žiti, sdružiti, združiti; sadržaj; sagnati; sagraditi, sgraditi, zgra- diti; sahraniti; sastići i sustići; sašiti; savez; savladati, svladati; sazdati; saznati; sazvati; sažeći; subjel; subraća; sudjelovati; su- greb; susjed; susresti; šuštati; sustaviti; sustizanje; suvišak; suvrst; suznanje; sužut;

uzagrebce; uzastopce; uzašašće; uzavrieti; itd.Evo tomu podobnih primjera iz staroslovienštine: n o i > i n > t u n n i c , B iB A z m im , k i r o ^ iitii , ffihrceiiHrc, NJA’BrpoEhH’E,

OGT>KOHHTH i OEIIKOAHTII, O E hlU T H tlit, O T h T M -

H & TH , O T IK O n A T H , OT’LJCOfl’E , IlOjVBEOH, I lO ^ r O fU II C ,

HpHA ’LB€C TH , Hf>r,,\7»,\KOpHIC7 llf i’K&’L T eV il, CLEOfTL, C L B IIT II, C irH H T H , C IK O -

BATH, CLCTtlKH TH, itd.III. a) Dakle u pisanju pojedinih rieči, bili im suglasi srodni

ii nesrodni, dosta se puta slaže prijatelj eufonije sa prijateljem eti­mologije, kao što je to navedeno gore pod a).

Isto se tako slažu ova dvojica u pisanju onih rieči, koje do­bivaju samoglas medju dva suglasa, bilo srodna ii nesrodna, kao što je to navedeno gore pod II.

VII

D o d a t a k . Ovaj nam samoglas (uz ostale dokaze) liepo do­kazuje, da se je u našem jeziku od pamtivieka pazilo na laglji i ugodniji izgovor rieči. Odatle i naš etimolog piše: bezadnji na bezd- nji, izatkati ne iztkati, izazvati ne izzvati, obaviestiti ne obviestiti, odadniti ne odniti, predusresti ne predsresti, itd.

Zatim nam ovaj samoglas (uz ostale dokaze) liepo dokazuje, da mi gore navedenu doliku i naliku suglasa nesmijemo precjenji­vati. Ma eto i naš eufonista piše: bezazlen ne bezlen, izaslati ne islati, obasjati ne opsjati, odabrati ne otbrati, odašiljati ne otšiljati, podapeti ne potpeti, podadrieti ne podrieti, itd.

J3) Usuprot pako u tvorbi i pisanju pojedinih rieči, kao što je to gore navedeno pod b) c), prijatelj etimologije većinom sse ne- slaže sa prijateljem eufonije: onaj bo udešava tvorbu i pisanje rieči prama njihovu izvoru, ovaj opet udešava to prema srodnosti suglasa*

D o d a t a k . Prijatelj eufonije može pozvati prijatelja etimo- logije, neka bi i ovaj obzirom na srodnost onih iztaknutih suglasa (premda etimolog negleda na to) prihvatio i pisao: besposlica ne bezposlica, bezrotkinja ne bezrodkinja, breščić ne brežčić, društvo ne družtvo, glazba ne glasba, grepsti ne grebsti, ispasti ne izpasti* katkad ne kadkad, kosidba ne kositba, ljupkost ne ljubkost, nisko ne nizko, potpisati ne podpisati, ropče ne robče, tadbina ne tatbina,teško ne težko, itd.

Nu prijatelj etimologije može i većim pravom pozvati prija­telja eufonije, neka bi ovaj poradi srodnosti gore iztaknutih suglasa (na što ovaj toliko gleda) i dosljedno pisao: bridva ne britva, bugva ne bukva, natskakivati ne nadskakivati, natstrešnica ne nadstreš­nica, otslužiti ne odslužiti, otšetati ne odšetati, otšiti ne odšiti, pazvica ne pasvica, pljedva ne pljetva, srotstvo ne srodstvo, voj- votstvo ne vojvodstvo, dvrd ne tvrd, žrdva ne žrtva, itd.

Eto čitave mješavine!y) Pa ako uzmemo k tomu na um, što spomenuh gore pod

onom opazkom, doista nećemo odviše uztvrditi, kad reknemo, da se u našem pravopisu (jur iz navedenih dokaza) nemože do kraja iz­vesti niti načelo eufonije, niti načelo etimologije, već treba da pri­hvatimo neki etimologičko-eufonički pravopis.

Naš V. Jagić kaže u „Književniku" 1864. ovako: „Načelo glasovno dovodi u dosljednjoj porabi u velike neprilike već s toga, što niti najsavršenija bukvica nedostiže svih nuanca ljudskoga iz­govora; a opet da uzmemo pisanje prema korenitosti dotjerivati, nebi bilo izpravljanju ni kraja ni konca. U jednom dakle i drugom

VIII

nemože se nikada dovoljno napreporučiti umjerenost i konzervati- zam; ujsravo ovdje potrebno je da ostavljamo, Beka običaj vlada, a pod njegovim će se okriljem i sloga razviti".

X) Naše školske knjige sliede ponajviše etimologa u pravo- pisu, a kada i u koliko će se odstupiti od toga* neda se predvidjeti. Nu svakako je prije toga nuždno, da se pravopisu etimologičko- eufoničkomu dogovorno ustanovi načelo i pravac.

Jagić veli u svojoj krasnoj knjizi: Gramatika jezika hrvat­skoga, osnovana na starobugarskoj slovienštini, 1864. na str. 71. ovako: „Za hrvatski književni jezik uobičajilo se pravilo, da se koren rieči i što je negibko, t j. nepodvrženo promjenam sklonitbe ili sprege, piše po izgovoru, dakle pčela, zdrav, kći, društvo itd.;

g4j$ promjene pregibne u raznih oblicih iste rieči iznose u izgovoru na vidjelo čas suglas korenit.i, čas njegovu doliku, ondje vlada u današnjem hrvatskom jeziku običaj pisanja po korenu, dakle: sladkoga, dohodka, zbog sladak, dohodak itd. Predloži, kada su u sastavljeni^ riečih, drže $e korena; samo s, uz, raz mogu se upotrebljivati i po korenu i po izgovoru: bolje je zgoda nego li Sgoda, a sve jedno izpit i ispit, iztok i istok". —

Jer se pako, kao što vidimo, pitanje o pravopisu neda riešiti U naprečac, bit će dakle i kod nas jošte rada i dogovaranja oko toga. Samo neka se to sbude shodno i koristno po knjigu i narod- hrvatski!

Jos. Jagunić, prof.

Š k o l s k e v i e s t i .

I .

Osnova predavanja*A. U nižoj gimnaziji.

I. razred.Razrednik: g. Stjepan Žugčić.

Vjeronauk. K r š ć a n s k i n a u k : o vjeri kršćanina katotika, zapo- vjedih božjih i crkvenih, griesih, krieposti i kršćanskoj savr­šenosti, o milostih, sakramentih i molitvi. Po knjizi: Veliki katolički katekizam zaI. razred srednjih učilišta. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik. Oblikosiovje: najvažnije iz pravilne sklonit.be i spre­ge uvježbano obostranim prevadjanjem zajedno sa učenjem rieči na pamet. Po knjigi: latinske vježbe za I. gimn. razred od M. Divkovića. Svakoga tjedna po jedna zadaća. Na tjedan 8 ura.

Hrvatski jezik. Pravilno oblikosiovje imena i glagola. Glavni nauko izrekah. Čitanje i učenje pojedinih izabranih komada na izust. Po hrvatskoj slovnici od A. Vebera i čitanci za I. girn. rezred od T. Smičiklasa. Svakoga mjeseca po dvie zadaće. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik. Vježbe u izgovoru, čitanju i pisanju. Pravilno obli­kosiovje i to: spolnik, samostavnik izuzam imena vlastita, pridavnik, glavni brojnik, zaimena izuzam neizvjesna, pomoć­ni i slabi glagoli.

Prevadjanje sa njemačkoga jezika na hrvatski i obratno. Praktične vježbe na ploči. Diktando. Učenje najobičnijih rieči na pamet.

Svakih 14 dana izmjenice jedna domaća ili školska za­daća na temelju preduzetoga učiva.

Knjiga: Njemačka vježbenica od V. Lipeža, I. »vez. — 3 sata na tjedan.

Zemljopis* Topični zemljopis čitave zemlje i najvažnije iz političkog

3

zemljopisa. Po zemljopisnoj početnici od E. Streera. Vježba­nje u risanju zemljovida. Atlas od Stielera ili Kozenna. Natjedan 3 ure. . . . .x

Matematika. U r a č u n s t v u : Računanje sa neimenovaniini i više- imenovanimi cielimi i desetinskimi brojevi. Djelivost brojeva. Obični čestnici. Po dr. Fr. Moćnika računici I. razdjelu od g. 1876. U m i e r s t v u : 0 mierstvenih olinah, crtah i kuto- vih (u II. poljeću). Geometrija od J. Dfihala, 3. popr. hrv. izd* Pismene zadaće prema potrebi podkriepljene nepiekidnimivježbami. Na tjedan 3 ure.

Prirodopis. U 1. poljeću: Sisari; u II.: koraste životinje, kukci, pauci, korepnjaci, mehkušci, crvi. polipi i naljevnjaci. Po Po- kornijevu prirodopisu životiujstva II. popunjenom izdanju od Ž. V. uz porabu dotičnih slika i sbirka. Na tjedan 2 ure.

Na tjedan: 24 ure.

II. razred.Razrednik: g. Ernesto Kramberger.

Vjeronauk. K a t o l i č k a l i t u r g i j a t. j. tumačenje svetih miesta. stvari i znakova, obreda sv. mise, sakramenta, blagoslova, molitava, crkvenih pobožnosti, crkvene godine i svetkovina, sa kratkim dodatkom o grčkoj liturgiji. Po knjizi: Katolička liturgika ili obredoslovje od Cvjetka Rubetića. Na tjedan 2 ure-

Latinski jezik Verba anomala; congruentia; verba defectiva; dvo­struki nominativ. Osobitosti i iznimke u deklinaeiji i rodu. Nominativus cum infinitivo. Defectiva i abundantia svih de­ki inacija. Poraba konjunktiva. Nepravilna komparacija. Poraba konjunkcija: ut non, quin, quod. Konjunkcija quum (cum), Pronomina. Neupravne upitne izreke. Predloži, deponencija i semideponencija; ablativ absolutni. Latinske vježbe za II. gim. razred od. M. Divkovića i slovnica od A. Vebera. Svakoga tjedna jedna zadaća Na tjedan 8 ura.

Hrvatski jezik. Nepravilno oblikoslovje. Kratak pregled veznika, prislova i predloga. Tvorenje i izvadjanje rieči. Čitanje i uče­nje kao i u I. razredu. Vježbanje u čitanju sa ćirilicom po čitanci. Slovnica ista i čitanka za II. gimn. razr. od T. Smi- čiklasa. Zadaće kao u I. razredu. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik. Opetovanje i popunjivanje pravilnoga oblikoslovja, jaki glagoli, predloži.

4

Prevadjanje sa njemačkoga jezika u hrvatski i obratno. Pravopisne vježbe. Učenje na pamet rieči i najobičnijih re­čenica svakdaijjega govora, čitanje, tumačenje i amo tamo memoriranje pomanjih štiva, kao basna, priča, pjesmica i t. d.

Svakih 14 dana izmjenice jedna domaća ili školska za­daća na temelju preduzetoga učiva. Knjiga: Njemačka vježbe­nica od V. Lipeža L i II. sv. — 3 sata na tjedan

Zemljopis. 2 sata na tjedan: Specijalni zemljopis Azije i Afrike? obćeniti geografski pregled Europe; specijalni zemljopis južne i zapadne Europe. Crtanje zemljovida. Zemljopis od dr. Mat« kovića. Atlas kano u I. razredu.

Poviest sa 2 sata na tjedan: Stara poviest starinskih država Azi­je, Afrike i Europe do razsula zapadno-rimskoga carstva. Po poviesti staroga vieka od Vj. Klaića. Atlas od Koniga I. dio.

Matematika. U r a č u n s t v u : nauk ob omjerih irazmjerih: pravilo trojno, odnosno dvojno; postotični i talijanski račun. U rni er - s t v u : trokuti, četverokuti, višekuti; veličina, jednakost i pretvorba pravocrtnih likova. Knjige kano u I. razredu. Za­daće prema potrebi uz neprekidno vježbanje. Na tjedan 3 ure.

Prirodopis. U I. poljeću: ptice, dvoživci i ribe; u II. poljeću: bilinstvo. Životinjstvo isto, a bilinstvo Pokornijevo u najnovi­jem izdanju od Ž. V. uz porabu dotičnih slika i sbirka. Na tjedan 2 ure.

Na tjedan 25 ura.

III. razred.

Razrednik: g. Josip Mesek.Vjeronauk. B i b l i j s k a p o v i e s t s t a r o z a v j e t n e o b j a v e

b o ž j e i to: praobjava, patriarkalna i Mojsijska objava; po­viest naroda odabranoga za vrieme sudaca, kraljeva, sužanj- stva i povratka iz sužanjstva do narodjenja Kristova. Po knji­zi: biblijska poviest staro-zavjetne objave božje za srednja učilišta od dr. Fr. Ivekovića. Na tjedan 2 ure.

Latinski jeaik. Nauk o :padežih, o porabi pridavnika, brojnika i zaimena po slovnici Veberovoj, čitanje spojeno s domaćom pri­pravom i prevadjanjem iz 1’ Homondovih viri illustres urbis Romae od gl. 38. — 50. Vježbanje prema slovničkomu

gradivu po Jurkovićevoj vježbenici I. dio. U I. po-

5

Ijeću svakoga tjedna po jedna zadaća, u II. poljeću svakih 14 dana školska, a svakoga mjeseca domaća zadaća. Ssa.tjedan 6 ura. . . .

Grčki jezik. Pravilno oblikoslovje osim glagola na „|m“ poslovnici Gurcijevoj od Petraćića. Vježbanje u obostranom pievadjanju po početnici Schenklovoj od Petraćića. Ućenje neći na pamet i priprava domaća. U II. poljeću svakoga mjeseca po 2 škol- ske i jedna domaća zadaća. Na tjedan 5 ura.

Hrvatski jezik. Nauk o izrekah, o porabi padeža, predloga i o in- terpuukcijah po skladnji Veberovoj. Čitanje i ućenje kano u HL razr. po čitanci od Fr. Markovića za IV. razr. Pismene za­daće kao u predidućih razredih. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik. Opetovanje i svršetak oblikoslovja sa svimi iznitn- karni i nepravilnostmi. Nauk o padežih. Prevadjanje sa nje­mačkoga jezika u hrvatski i obratno. Pravopisne vježbe. Uče­nje na pamet riečih i rečenica, čitanje, tumačenje i slovljenje na izust naučenih kratkih i lahkih štiva.

Svaka tri tjedna izmjenice jedna domaća ili školska za­daća na temelju preduzetoga učiva. Knjiga: Njemačka vjež­benica od V. Lipeža sv. II. — 2 sata na tjedan.

Zemljopis. 2 ure na tjedan: Specijalna geografija ostale Europe (izuzev austro ugarsku monarkiju), zatim Amerike i Australije. Crtanje zemljovida. Knjiga ista. Atlasi isti.

Poviest. 2 ure na tjedan: Pregled poviesti srednjega vieka s osobi­tim obzirom na poviest hrvatsku i slavensku. Knjiga: „Sred­nji viektt od Klaića. Atlas od Koniga II. dio.

Matematika. U r a č u n s t v u : Nauk o algebrajskih i obćih brojevih za sve četiri vrsti računa u cielih brojevih i slomcih i nauk0 uzmnažanju i vadjenju korena. K njiga: Fr. Moćnika pou­ka u računici, II. dio, 3. izd. U m i e r s t v u : Nauk ob okru­gu po: Geometriji od J. Drihala, 2. hrv. izd. II dio. Zadaće prema potrebi. Svega na tjedan 3 ure.

Prirodopis i fizika. U 1. poljeću p r i ro d o p i s r u d s t v a podr* Vjek. Pokornoga prirodopisu rudstva sa slikami, za niže razr. srednjih učiona, prevedenu po Ž. V. — U II. poljeću: F i z i k a1 to: Obćenita svojstva tjelesa, maguetizam i elektricitet. Po dr. Majera fizici za niže razrede sred. učilišta od Fr. Fol- prechta Na tjedan 2 ure.

Svega na tjedan 27 ura.

IV. razred.Razrednik: g. Franjo Harazim.

Vjeronauk. Bi b l i j s ka povi e s t novoz a v j e t ne obj ave božje i to: o narođjenu, sukromnom i javnom životu Isusovom, o muci, smrti i proslavi njegovoj, te o djelih sv. apoštola posije Isu­sova uzašašća na nebo. Po knjizi: biblijska poviest novo-za- vjetne objave božje za srednja učilišta od dr. Fr. lvekovića. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik. Nauk o vremenih, načinih, acc. c. inf., nom. c: inf.; participijalne izreke; abl. absl.; gerund., po vježbenici Jurko- vićevoj 11. dio i stihotvorstvo po latinskoj slovnici od Vebera. čitalo se iz čitanke „Csesar de bello gallico" od Hoffmanna: Commentarius: lib. IV. i V. Iz Grysarova Ovida: e libris Amorum: I. el. 15;

E libris Metamorphoseon: I. v. 89 — 162; i od v, 163 — 415.Priprava, učenje rieči na pamet i zadaće kano u III. r. Na tjedan 6 ura.

Grčki jezik. Opetovanje pravilnoga oblikoslovja sa svimi važniji mi iznimkami. Glagoli na i drugi nepravilni. Najhitnije iz skladnje, osobito poraba načina. Vježbanje, priprava, preva- djanje lagljih miesta na latinski jezik, sličnosti i razlike obi- juh tih jezika, učenje na pamet i zadaće kano u III. razr. Na tjedan 4 ure.

Hrvatski jezik. 0 porabi vremena, veznika, poredanje i stihotvor­stvo po skladnji od Vebera. Čitanje i učenje kano gori. Isto tako i pismene radnje, čitanka kano u III. r. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik . Nastavak skladnje, naročito nauk o porabi vreme­na i načina. Glavna pravila o tvorbi, izvadjanju i sastavljanjurieči. Sustavni nauk o pravopisu.

Prevadjanje sa njemačkoga jezika u hrvatski i obratno. Pravopisne vježbe. Učenje na pamet rieči i cielih rečenica, čitanje i tumačenje lahkih prozaičnih i pjesničkih štiva. Po­kusi u pripoviedanju čitanoga u njemačkom jeziku. Slovljenje na pamet naučenih pomanjih štiva.

Svaka 3 tjedna izmjenice jedna domaća ili školska za­daća, koje prevodi na njemački jezik koje reprodukcija u školi preduzetih štiva.

Knjiga. Njemačka vježbenica oci Lipeža III. sv. i Deut- sches Lesebuch fiir die II. Kl. od Madiere. Na tjedan 2 ure.

Zemljopis. Specialna geografija austro-ugarske monarkije s obzirom na geografiju trojedne kraljevine. Knjiga ista. Kozenov atlas austro-ugarske monarkije. Crtanje zemljovida.

Poviest. Pregled poviesti novoga vieka obziruć se na poviest hrvat­sku i ciele monarkije Habsburga. Hoić: novi viek i Konigov atlas III. dio. 2 ure na tjedan.

Matematika. Iz r a č u n s t v a : Nauk o jednačbah prvoga stupnja sa jednom i više nepoznanica; nauk o sastavljenih omjerih i raz- mjerih sa osnivajućimi se na tom računi, te nauk o sastavbah ili kombinacijah uz opetovanje nauka o uzmnoživanju i va- djenju korena. Knjiga ista kao u III. razredu. Iz m i e r s t v a : Stereometrija. Knjiga kao u III. razredu. Zadaće prema potre­bi. Na tjedan 3 ure.

Fizika. Ravnotežje i gibanje tjelesa, toplina, akustika, optika i luč- ba. Knjiga kano u 111. razr. Izvadjanje pokusa u ovom kano i u III. razredu, u koliko to nazočne sprave dopuštaju. Na tjedan 3 ure.

Na tjedan 27 ura.

B. U višoj gim naziji.V. razred.

Razrednik: g. Matija Marušić.Vjeronauk. K a t o l i č k a v j e r o u k a (dogmatika) i to: obćeniti dio

(fundamentalis) o božanstvenosti objave predkršćanske i k rš­ćanske, te nauk o katoličkoj crkvi kano pravoj i jedino spa­sonosnoj crkvi Kristovoj. Po knjizi: dr. Konrada Martina ka­tolička vjerouka za viša učilišta I. dio. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik. C. Salustii Crispi de bello Jugurthino lib. i cap. I. — li. po Meiksneru. Iz Ovida od Grysara: Tristium liber I. el 3.; e libris Fastorum II. v. 83. — 118.; e libris metamorph. VI. v. 146. - 312., VII. v. 1 158.

Nauka o padežih uz prevadjanje Meiksnerove vježbenice. Svakih 14 dana izmjenice jedna domaća ili školska zadaća. 6 ura na tjedan.

Grčki jezik. Iz Schenklove chrestomatije u prevodu od Jurmića čitalo se je : Anabasis V. VII. Memorabilija I. II. U II. poljeću: Iz Ilijade Homerove od Hocheggera: III, i VI. pjevanje. Iz sin­takse Curtius-Petračićeve uvodne primjetbe, nauk o padežih

8

i glagola do nauka o porabi načina. Svakoga mjeseca po je­dna zadaća. Na tjedan 5 ura.

Hrvatski jezik. Uvod u poetiku. Epska i lirska poezija uz čitanje primjera iz čitanke Petračićeve. Hrvatska stilistika. Učenje pjesama na izust. Na mjesec 2 zadaće. 3 ure na tjedan.

Njemački jezik. Opetovanje i popunjivanje skladnje s osobnim ob­zirom na stilistiku, čitanje, prevadjanje, stvarno i slovničko razglabanje izabranih, ponajviše prozaičnih štiva. Pripoviedanje sadržaja na njemačkom jeziku i uz to nadovezane vježbe u razgovoru. Njemačka frozeologija. Slovlj^nje na pamet nauče­nih štiva. (Nastavni jezik dielomice njemački). Eggerova či­tanka I. dio.

Svaka 3 tjedna jedna domaća ili školska zadaća, koje reprodukcija u školi preduzetih štiva koje prevodi na njemač­ki jezik; po okolnostih i manji samostalni sastanci po naputku učiteljevu. Na tjedan 2 ure.

Poviest i zemljopis. Stari viek do punskih ratova. Po povjestnici staroga vieka od Korinka. Historisch-geographiscber Schul- atlas od Jauscha I. dio. 3 ure na tjedan.

Matematika. A l g e b r a do uzmnoga i g e o m e t r i j a do kruga po Vukasovićevu i Golubovu prevodu Močnikovih knjiga za višu gimnaziju. Zadaće po potrebi. 3 ure na tjedan.

Prirodopis. I poljeće: mineralogia po Vukasoviću; II. poljeće: bo­tanika po Jandi. 3 ure na tjedan.

Na tjedan 27 ura,

VI. razred.

Razrednik: g. Ivan Steklasa.Vjeronauk. K a t o l i č k a v j e r o u k a (dogmatika) i to: posebni dio

(specialis) o božjem bitisanju, biti, jedinstvu i trojstvu; o stvaranju, vladanju i upravljanju svieta; ob ođkupljenju, po­svećenju te o djelu savršenja, Po knjizi dr. K. Martina . Ka­tolička vjerouka za viša učilišta II. dio. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik. Nauka o glagolu uz prevadjanje iz Meiksnerove vježbenice, čitalo se je: Livius od Grysara lib. XXI. Viigii od Hoffrnanna pj. IV. i VII* Ciceronis oratio; pro Se^to Bos- cio u izdanju od G. Linkera. Na mjesec 2 zadaće. Na tjedan 6 urS.

9

Grčki jezik. Iz Homerove Ilijade od Hocheggera čitalo se je : pjev.VI. VIII. XX. XXIV. uz pregledno tumačenje sadržaja i stvarno razlaganje pojedinih miesta. U II. poljeću iz Herodota od A. Wilhelma knj. VI. — Svakoga mjeseca po jedna zadaća. Na tjedan 5 ura.

Hrvatski jezik. Lirska i dramatska poezija uz tumačenje i čitanje shodnih primjera iz čitanke od Fr. Petračića I. dio. Narodno pjesničtvo hrvatsko. Učenje pjesama na pamet. Na mjesec 2 zadaće. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik. Glavna pravila njemačke metrike i najobičniji nje­mački stihovi, čitanje uz stvarno, slovničko i estetično raz­glabanje uviek s obzirom na hrvatsku jezikoslovnu obuku u stilistici i poetici. Pripoviedanje sadržaja na njemačkom jeziku i uz to nadovezane vježbe u razgovoru. Njemačka frazeologija. Slovljemje na pamet naučenih štivah. (Nastavni jezik počam od ovoga razreda izključivo njemački). Eggerova čitanka I. dio. Svaka 3 tjedna jedna domaća ili školska zadaća, koje samo­stalni sastavci po naputku učiteljevu koje reprodukcija pred- uzetih štiva. Na tjedan 2 ure.

Poviest i zemljopis. Svršetak rimske poviesti i srednji viek uz zem­ljopis dotičnih zemalja po Kočinku I. i II. dio. Atlas od JauschaI. i II. dio. 4 ure na tjedan.

Matematika. Iz a l g e b r e : Uzmnozi, koreni, logarithmi i jednačbeI. stupnja s jednom i više nepoznanica. Iz g e o m e t r i j e : Na­stavak planimetrije i trigonometrija. Zadaće po potrebi. Knjige iste. Na tjedan 3 ure.

Prirodopis. Zoologija u savezu s palaeontologijom i geograf, obita- lištem dotičnih živina ne samo živućih nego i domrlih po Tor- barevu prevodu. N* tjedan 2 ure.

Svega na tjedan 27 ura.VII. razred.

Razrednik: g. Mijo Vamberger.Vjeronauk.. K a t o l i č k a ć u d o r e d b a (moral) t. j. nauk o počelu

i obćenitih temeljnih uvjetih moralnoga dobra, o moralnom dobru i moralnom zlu u obće, o dužnostih kršćanina prama Bogu, crkvi, samomu sebi, bljižnjemu svomu u obće, ljudskom družtvu na pose i prama pokojnikom i čistim duhovom. Po knjizi: dr. K. Martina katolička moralka za viša učilišta III. dio. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik Čitalo seje iz Cicerona po Linkeru: oratio pro Milone.

10

U II. poljeću iz Vergilove Aeneide od Hoffmanna pj. V. i VII* Zanimivije partije iz latinske sintakse po Meiksnerovoj vježbe­nici. Svakih 14 dana po jedna zadaća. Na tjedan 5 ura.

Grčki jezik. Čitalo se iz Demosthena od Pauly-a: olynthski govori i prvi govor proti Filipu. Iz Homerove Odysseje od Pauly-a :I.—VIII. pjev. Priprava, učenje na pam^t pojedinih ulomaka iz Homera. Vježbanje u gramatici. Zanimivije partije iz grčke sintakse. Svakoga mjeseca po jedna zadaća. Na tjedan 4 ure.

Hrvatski jezik. Oblici staroslavenskoga jezika u izvodu po Živano- viću uz čitanje Jagićevih primjera I. dio. Historija knjige hrvat­ske do XVI. vieka po II. dielu Petračićeve čitanke. Svakoga mjeseca po 2 zadaće. Na tjedan 3 ure.

Njemački jezik, č itan je , stvarno i estetično tumačenje proizvoda novije njemačke književnosti od Opitza do Gotheove smrti. Pripoviedanje sadržaja na njemačkom jeziku i uz to nadovezane

V

vježbe u razgovoru. Zivotopisni nacrti u svrsi shodnom izboru i obsegu. Slovljenje na pamet naučenih štiva. Svakoga mjeseca jedna, ponajviše domaća, zadaća i to samostalni sastavci po naputku učiteljevu. Čitanje shodnih štiva iz Eggerove čitanke za v. gimn. II. dio. Na tjedan 2 ure.

Poviest i zemljopis. Novi viek, obzirući se uviek na geografiju su­vislu s tim predmetom. Knjiga; Korinek III. dio. Atlas od Jauscha III. dio. Na tjedan 3 ure.

Matematika. Iz a l g e b r e : Jednačbe neopredieljene, četvorinske i izložnične; postupnice, nauk o sastavbi i računi vjerojatnosti. Po Moćniku od Goluba. Iz g e o m e t r i j e : Stereometrija,uporaba algebre na geometriju i početak analitike. Po Moć­niku od Goluba. Zadaće prema potrebi. Na tjedan 3 ure.

Fizika Sveobća svojstva tjelesa, lučbena počela i slučenine; statika, dinamika; nauk o talasanju i akustika po Majeru od Pexidra za više gimnazije. Na tjedan 3 ure.

Filozof. propedeutika. Logika po Linđneru 4. izdanje. Na tjedan 2 ure.Svega na tjedan 27 ura.

Ukupni broj urU na tjedan: 184.Promjene u naukovnoj osnovi za šk. god. 188'/2.

^Odobrene odlukom vjs k r . z . vlade od 23. lipnja 1881. br. 3099 .)

1. Za l a t i n s k i j e z i k u III. razredu čitat će se iz L’Hommonda po Marnu od gl. 50. dalje do svršetka.

2. Za l a t i n s k i j e z i k u IV. razr. čitat će se: Csesar de bello gallico knj. I. i V.; u II. poljeću iz Ovida od Grysara: Tristium

11

liber III. el. 7.; iz metamorfoza: lib. II. v. 1.— 366. (Fabula de Phsetonte et Heliađibus).

3. Za l a t i n s k i j e z i k u V . razr. čitat će se : iz Salustijeva Ju- gurte od Meiksnera c. I —LX. U II. poljeću iz Ovida od Grysara i to: Trist. 1. I. el. 1., IV. el. 10.; H eroid.: ep. I. (Penelope Ulixi); Fastor.: II. v. 195 — 243 (de Fabiorum ad Cremeram interitu); Fast. IV. v. 419 — 618 (de raptu Proserpinse); iz Me­tamorfoza: 1. VI. v. 146—312 (de Niobae liberorumque interitu);VII, v. 1 — 158 (de Jasone et Medea).

4. Za l a t i n s k i j e z i k u VI. razr. čitat će se iz T. Livija po Grysaru I. knj. i Virgilijeve iEneide po Hoffmannu I. i VIII. knj. Iz Cicerona: Orationes Catilinariae I. i II.

5. Za l a t i n s k i j e z i k u VII. razr. čitat će se: Cicero de impe- rio Cn. Pompei. Virg. iEneid. II. III. po Hoffmannu.

6. Za g r č k i j e z i k u V. razr. čitat će se iz Xonophontove chre- stomatije od Schenkla u prevodu. od Jurmića: Anabasis I. III. IV. i memorab. Sokrat. II. III. — U II. poljeću iz Homerove Ilijadepo Hocheggeru: pj. I. II.

7. Za g r č k i j e z i k u VI. razr. čitat će s e : Iz Homerove Ilijade po Hocheggeru pj. II. XI., XVI., XVIII., XXI., XXII. — U II. poljeću : Iz Herodota po Willielmu knj. VII.

8. Za g r č k i j e z i k u VII. razr. čitat će se iz Demosthena po Pau- ly-u govor: Ilepl eipv vvjs i llepc t w v sv Xsppovv5aw — U II. poljeću: Iz Homerove Odiseje po Pauly-u pj. IX., XI., XIX., X X I.-X X III.

Za VIII. razred.Vjeronauk. P o v i e s t k a t o l i č k e c r k v e od njezinoga utemeljenja

do danas. Utemeljenje i razširenje katoličke crkve, progoni i napadaji na crkvu s jedne strane, sv. otci i crkveni pisci, koji su ju branili, s druge strane. Kako se je razvijalo i obavljalo bogoštovje, kakov bijaše ustav i život njezin tečajem skoro 19 stoleća odkad obstoji crkva. Po knjizi dra. Jos. Fesslera u hrv. prevodu. Na tjedan 2 ure.

Latinski jezik. U I. p o l j e ć u : Horacijeve pjesme i to odabrane ode, epode, satire i epistole po Grysaru. U II. p o l j e ć u : Tacit. Agricola po izdanju od Aloisa Capellmanna. Literarno-historički uvod u čitanje Horacija i Tacita. Kratak pregled historije knji­ževnosti rimske. Gramatičke i stilističke vježbe 1 sat na tjedan. Svakoga mjeseca po 2 zadaće. Na tjedan 5 ura.

Grčki jezik. U I. p o l j e ć u : Platonov Protagora od Hermanna. UII. p o l j e ć u : Sofoklova AntigonaodDindorfa. Literarno-bisto-

12

rički uvod u Platona i Sofokla. Kratak pregled poviesti grčke književnosti. Na mjesec po jedna zadaća. Na tjedan 5 ura.

Hrvatski jezik. Opetovanje i nastavak staroslov. gramatike po knjizi Živanovićevoj (3 izd.), te uz čitanje Jagićevih primjera diela 2. Historija literature hrvatske od Guuđulića dalje do najnovije dobe po čitanci Petračićevoj, dielu 2. Zadaća 5 u poljeću.3 ure na tjedan.

Njemački jezik. Čitanje, stvarno i estetično tumačenje najznamenitjih proizvoda njemačke znanstvene, pjesničke i beletristićne lite­rature od Goethe-ove smrti do danas. Životopisni nacrti u svrsi shodnom izboru i obsegu. Slovljenje na pamet naučenih štiva.

Književno-povjestni pregled do sada čitanoga i na tom temelju zasnovana slika novije njemačke književnosti po po­jedinih najvažnijih proizvodih. Svakoga mjeseca jedna po naj­više domaća zadaća, i to obsežniji samostalni sastavci. Eggerova čitanka II. sv. II. dio: Literaturkunde 4. Aufl. 2 sata na tjedan.

Poviest. L tečaj: Poviest hrvatska s osobitim obzirom na poviest austro-ugarske monarkije po Tkalčiću i po bilježkah. Atlas od Jauscha II. i III. dio. II. t e č a j : Statistika austro-ugarske monarkije u obće, a Hrvatske na pose, prispodabljajuć ju s odnošaji u drugih državah Europe. Po knjizi: Opis austro-ugar­ske monarkija po dru. Matkoviću. Repetitorium iz obće po­viesti kroz cielu godinu. 3 sata na tjedan.

Matematika. Iz a l g e b r e : I. poljeće: binomska zasada i ostalo;II. poljeće: opetovanje čitave algebre. Iz g e o m e tr i j e : I, po­ljeće: nastavak analitike; II. poljeće: opetovanje čitave geo­metrije. Uz to zadaće prema potrebi. Algebra i geometrija za više gimnazije od Goluba. Na tjedan 2 ure.

Fizika. Magnetizam, elektricitet, toplina i optika. Po Majer-Pexidru za više gimnazije. Na tjedan 3 ure.

Filosof. propedeutika* Psihologija po Lindneru. Na tjedan 2 ure.Svega na tjedan 27 ura.

Učiteljski sbor.U školskoj godini 188%. bile su u učiteljskom sboru ove

promjene:

13

Odlukom visoke kr. zemaljske vlade od 9. rujna 1880 br. 4694 imao je biti namjestili učitelj ove kr. gimnazije g. S t j e pa n Žu g č i ć službe radi u istom svojstvu premješten u kr. gimnaziju zagrebačku, a na njegovo mjesto imao je doći pripravnik za gimnazijsko uči- teljstvo g. Bog om ir B o l e k o v i ć , nu pošto se je ovaj posljedni na mjestu namjestnoga učitelja ove kr. gimnazije zahvalio, bude od­lukom visoke kr. zemaljske vlade od 24. rujna 1880. br. 5341 do­zvoljeno, da napomenuti namj. učitelj g. St j . Ž u g č i ć na molbu njegovu može i nadalje u sadanjem svojem svojstvu na svojem mjestu ostati.

Prvo navedenom odlukom vis. kr. zemaljske vlade budu na­dalje namjestnimi učitelji ovoga učevnoga zavoda postavljeni: na- mjestni učitelj kr. realke osječke g. F r a n j o H a r a z i m i pri­pravnik za gimnazijsko učiteljsivo g. Ma t i ja M a r u š i ć .

Nadalje je vis. kr. zemaljska vlada odpisom svojim od 27. rujna 1880. br. 5135. sporazumno sa prečastnim duhovnim stolom nadbiskupskim pronašla profesora i učitelja vjere na ovoj kr. gim­naziji o. I v a n a Ž i b r a t a staviti u trajno stanje mira tako, da je on službu svoju u ovom zavodu nastaviti imao dotle, dok bude za- mienjen novoimenovanim redovitim vjeroučiteljem, što je do konca listopada trajalo, te je visoka kr. zemaljska vlada odlukom svo­jom od 22. listopada 1880. br. 5949 obnašla župnika u Krašiću g. S t j e pa na Kosa na predlog duhovnoga stola nadbiskupije zagre­bačke imenovati pravim učiteljem vjere zat više razrede ove kr. gimnazije uz dužnost, da medjutim obučava u nauku vjere takodjer učenike viših razreda i da iznimice drži propoviedi posebice za uče­nike nižih a posebice za učenike viših razreda.

Profesoru ove kr. gimnazije g. J os . M e s e k u podielila je visoka kr. zemaljska vlada odlukom svojom od 31. prosinca 1880. br. 4364. t r e ć i petogodišnji doplatak počevši od 1. rujna 1880.

Učitelj kr. ove gimnazije g. R u d o l f K r u š n j a k odlukom vis. kr. zem. vlade od 1. travnja 1881. br. 1897 potvrdjen je stalno u službi učiteljskoj te mu je podieljen naslov „profesora".

Učitelju vjere g. S t j e p a n a K o s u podielila je visoka kr- zeraaljska vlada odpisom svojim od 17. lipnja t. g. br. 3448 za pu­tovanje u Rim dopust na osamnaest dana.

Prema tomu je učiteljski sbor kr. ove gimnazije u tekućoj školskoj god. sastojao iz 11 članova, koji su po sljedećem pregledu podučavali:

14

a) u obligatnih prcdmctih.

Ime i značaj učitelja.Predavao je

Opazka:učevnipredmet.

urazredu.

ura na tjedan.

i . Bartulić Ignjat,ravnatel j i član zem. šk.

odbora.

hrvatskinjemački III.

I, | knjižničar uči­

teljske knjižnice.

2.Jagunić Josip.profesor i svećenik nadb. z a g re b a č k e

hrvatskinjemački

II.IV-VII.

II. 18

3.Mesek Josip,

profesor i gradski zastupnik.

latinskigrčki

matematiku

III. IV. I III. VIII.

20razrednik u III.

razredu

4.Steklasa Ivan,

profesor.

zemljopis

poviest

II. IIIII - IV. VI.

VII.

19razrednik u VI.. razr. , knjižničar učen. knjiž. i čuv.l zemljop. sbirke |

5. Kramberger Eru.profesor.

latinskinjemački

II.IV.-VII.

16 razrednik u II. razredu

i

6. Krušnjak Kudolf,profesor .

matematikuprirodopis

fiziku

II. III. i-in.v.vi.

Ty».20

čuvar pr irodo- pisnoga kabineta.

7. Kos Stjepan,pravi učitelj vjere.

, L ,TTT | 1! propovjednik u vjeronauk 1. — VIIJ 14 1! • » • • •* *v je iuua un . p j | n ,zoj i višoj gim.

8.Harazim Franjo,

izpitani namj učitelj.

zemljopismatematiku

fiziku

i.I IV -VI.

VII.18

j razrednik u IV. r azr. i čuvar fizi- kalnoga kabineta

9.Žugčić Stjepan,

namj. učitelj.

latinskigrčki

hrvatskinjemački

I.IV.I.I.

18 razrednik u I- r.

10.Varaberger JHijo,

namj. učitelj.

latinskigrčkilogiku

VI. VII. V.

VII.18

razrednik u VII. razredu.

11.Marušić Maiija,

namj. učitelj.

latinskigrčki

poviest

V. VI. VII.

V.18

razrednik u V . razredu.

Učenike grčko-iztočne vjere podučavao je u nauku vjere ov- dješnji grč.-izt. župnik i proto veleč. g. Nikola Begović sa 3 ure na tjedan, a učenike mozaičke vjere ovdješnji rabin g. dr. S- Gelbhaus sa 4 ure na tjedan. Obuka se je podieljivala u sgradi

15

gimnazije.b ) u re la tivno-ob ligatn ih i n eob ligatn il i

predm etih:predavao je I

Ime i značaj učitelja naučnipredmet

brojučenika ura

na

i

tjeda

n Oji a / k a

i. Krušnjak Rudolf krasopis 93 2

I. II. r 1 uru zajednički

I. r. 1 uru o s e - bice.

2. Vamberger Mijo stenografiju

o d i e l :i. ii.

19l) l i 2) 30 uč.

4Od IV. r .počamši .

Svaki odjel po 2 ure

3.Fridrich Gjuro

učitelj c. ki*. realke u Rakovcu

risanje

odiel: I. II.

25 - 32

57

2

Oba odjela u dvie osebne sobe za - ijedno obučavani} I odj. pod poseb­nom pazkom uč. VII. r a z r . Ignj.

Reinera

1) U početku godine bilo jih: 38 u.; 2) U početku godine bilo jih : 15. (1 učenik plaća mjesečno 50 nv .; oprošteno jih je svega 4.)

i h .Sbirka učila.

Novčana sredstva(^odlukom vis. kr . zem; vlade od 29. s iečnja 1881, br. 599 izniiuice samo za

učiteljsku knjižnicu dozvoljena}.1. ostatak iz školske godine 1 8 7 9 /8 0 ................... ....... 32*22 fr.2. dotacija grada Karlovca za g. 1881.. . . . * . 73*50 „3. dotacija iz autonomnoga budgeta za g. 1881. . . 200*— „4., primarina u šk. g. 1880/1. od 64 učenika po 2*10 f. 134*40 „

Svega. . . . . 440*12 fr.

I

I. K njižnica .a) Učiteljska.

P o k l o n o m n a d o š l o :a) Od vi soke kr. z e ma l j s k e v l a de :

1. Wanderungen durch die osterr.-ung. Monarchie von Dr. Fr. Umlauft.

2. Die kaiserlichen Burgen und Schlosser von Fr. Weller.3. Uzgoj gospodarskog bilja od Fr. Heimerla.4. Kopitoznanstvo i podkivanje od Jos. Ubla.5. Dendrometrija od Fr. Kesterčanl<a.6. Bericht uber das Schuiwesen im kroat.-slav. Grenzgebiete

f. d. Sehuljahr 1879/80.7. Sbornik zakona i naredaba za g. 1881.8. Bilđer aus der Physik von Fr. Hromadka. Zweite Folge aus

6 phys Wandtafelo.b) Od j u g o s l a v e n s k e a k a d e mi j e :

9. Rad knj. LII., LIIL, LIV. LV.c) Od g r a d a Ka r l o v c a :

10. Knjige Matice hrvatske za g. 1880. (5 knj.)d) Od kn j i ža r e Al b r e c h t - F i e d l e r o v e :

11. Rudstvo od M. Kišpatića.K u p n j o m n a d o š l o j e :

1. Hnridbucb der allgein. Kirchengeschichte vom Cardinal Dr. J. H ergrnrother: Bd. III.

2. Život Svetaca i Svetica od Dr. Fr. Ivekovića, za lipanj.3. Das Problem des Glucks von Dr. J. A. Lindner.4. Grundziige der physiologischen Psyhologie von W. Wundt. 2

Aufl. I. II. Bd.5. Allgem. praktische Phylosophie (Ethik) von Dr. J. W. Nahlowsky.6. C. Fr. v. Nagelsbachs Gymnasial-Paedagogik v. Dr. G. Authenrieth7. Joh Fr. Herbarts Paedagogische Schriften von Dr. 0 . Willmann

4 — 8 Lfrg. (nastavak).8. P. Ovidii Nasonis Fastorum libri sex. Von H. Peterl. Abt I. Aufl.9. Die Annalen des Tacitus. Von Dr. A. Draeger. I. IL Bnd 3.

u. 2. Aufl.10. Cornelii Taci ti Historiarum libri von Dr. C. Heraeus I. Bnd.

3. Aufl II Bd 2. Aufl11. Virgils Buccolica und Georgica. Von. K. Kappes.12. Des Q. Horatius Flaccus Satiren und Episteln. Von Dr. G. 1.

A. Kriiger. 9. Aufl. von Dr. G. Kruger.

17

13. Das Leben des Agricola von Tacitus. V. Dr. A. Draeger 3.'Aufl.14. Q. Horatii Flacci Carmina selecta instruxit C. J. Grysar. Ed. 4.15. Slovnica jezika grčkoga od Fr. Petračića II. popr. izd.16. Grunđriss der griechischen Literatur von G. Bernhardy. 4. Be-

arbeitung, I. Th. 3. Bearbeitg. II. Th. I. Abth. 2. Abdruck, II. Abth. 2. Abdruck. (3 kom.)

17. Dra. K. Schenkla Chrestomatija iz Xenophonta od L. Jurmića.18. Homeri Odysseae epitome edidit Fr. Pauly. Pars. prior, ed 4.19. Zehn Reden des Demosthenes von Dr. Fr. Pauly. 4. Aufl. 1.

2. Bandch.20. Die chorische Technik des Sophocles. Von Chr. Muff.21. Platons Phaedon. Von M. Wohlrab.22. Platons Protagoras. Von Dr. J. Deutschle. 3. Aufl. von Dr. Chr.

W. J. Cron.23. Die Sophocleischen Gesange. Von W. Brambach.24. Metrik der Griechen und Romer. Von W. Christ. 2. Aufl.25. Hrvatska čitanka za III. r. od T. Smičiklasa. 1880.26. Slovnica hrvatska od A. Vebera (2 kom.)27. Rječnik hrvatskoga ili srbskoga jezika. Obradjuje Gj. Daničić.

Dio I. svezka 1. 2.28. Stara slavenska gramatika od Jov. Živanovića. 3. izd.29. Altslovenische F.ormenlehre fti Paradigmen. Von Fr. Miklošić.30. Handbuch der altbulgarischen (altkirchenslavischen) Sprache.

Von A. Leskien.31. Figure u našem narodnom pjesničtvu s njihovom teorijom: Od

L. Zime.32. Zgodovina slovenskoga slovstva. Od J. pl. Kleinmayera.33. Vienac zabavi i pouci za g 1881. >34. Danica za g. 1881.35. Stanko Vraz s uvodom od Fr. Marko vica.36. Sabrane pripoviesti Janka Jurkovića I. sv.37. Hania (stari sluga) od H. Sienkievicza u prevodu od E. J. Tomića.38. Mladi dani Veljkovi od G. Manojlovića.39. Stoffe zu deutschen Aufsatzen von K. Schubert.40. Sammlung ausgefuhrter Stilarbeiten I. Abth. von C. 0. Weigeldt

und H. F. Richter. 6. Aufl.41. Geschichte der poetischen Literatur der Deutschen v. W. Hahn

9. verb. Aufl.42. Geschichte der deutschen National-Literatur von Dr. H. Kluge

12. verb. Aufl.II

43. Literaturbuch. Deutsches Lesebuch von Th. Vernaleken I. Th.8. Aufl. IX. Th. 6. Aufl. III. Th. 5. Aufl.

44. H. Heine’s sammtliche Werke I. — IV. Bd.45. Goethe’s Reineke Fuchs v. Fr. Strehlke.46. Herder’s Stimmen der Volker v. Dr. W. da Fonseca.47. Geografisches Jahrbuch von E. Behm VIII. Bd. (nastavak).48. Lehrbuch der Geografie von Dr. H. Guthe 4. Aufl. von Dr. H.

Wagner.49. Poviest srednjega vieka od V. Klaića.50. Poviest novoga vieka od J. Hoića51. Poviest staroga vieka od V. Klaića.52. Pouka u računici I. razdio 4. izd. (2 kom.)53. Računica od J. Stražnickoga.54. Pouka u računici II. razdio 3. izd.55. Geometrija od J. Pexidra I. dio 3. izpr. izdanje.56. Sammlung von Beispielen und Aufgaben aus der allg Arithme-

tik und Algebra v. Dr. E. Heiss. 56. Aufl.57. Schliissel zu dieser Sammlung von Dr. L. Matthiessen. 2. verb.

Aufl. L IL Bd.58. Grundziige der Zoologie von Dr. C. Claus. 4. Aufl. I. Bd. 3.

Liefr. II. Bd, 1. Liefr. (nastavak).59. Lehrbuch der Zoologie von Dr. 0. W. Thomć. 4. verb. Aufl.60. Leitfaden der Mineralogie und Geologie v. Dr. F. v. Hochstetter

und Dr. A. Bisching. 3. Aufl61. Leitfaden der Zoologie von Dr. J. N. Woldfich. 3. Aufl.62. Geologische Ubersichtskarte Blatt 5. 2. Abdruck; BI. 10. BI.

9. 11. 12. Von Fr. R. v. Hauer (nastavak).63. C. G. Culvers Kaferbuch von Dr. G. Jiiger 3. Aufl.64. Slike iz geologije od M. Kišpatića.65. Naturgeschichte der Lurche von Dr. Fr. K. Knauer.66. Die Urzelle. Von Dr. O. Hahn.67. Kosmologie. Von Herm. Sonnenschmidt 2. verm. Aufl.68. Der Organismus der leblosen Natur. Von Rich. Prusmann.69. Sistejn deskriptivne geometrije. Sa 15 tabl&. Od M. Mikšića.70. Vjestnik hrvatskog arkeologičkoga družtva. God. II. III. (nastav.)71. Ratarstvo za puk. Od Drag. Stražimira.72. Razgovori o narodnom gospodarstvu. Od dr. BI. Lorkovića.73. Zeitschrift f. d. osterr. Gymnasien. XXXI. XXXII. Jahrgg. (nastv.)74. Lehrbuch der Weltgeschichte von Dr. J. B. Weiss. III. Bd. II-

X. 2. IV. Bd. I. 1. 2. (nastavak).

19

75. Lipež: Vježbenica. Svez I. II . popr. izd.76. Starine. Svez. XII. (nastavak).77. Majer: fizika za više gimnazije.78. Krones: Geschichte Osterreichs. Hft. 1 — 42.79. Gaea: Jahrgang XVII. Hft. 1 — 4, (nastavak).80. Mathematische Annalen. XVII. Hft. 1—4.81. Neue Jahrbiicher fur Philologie und Paedagogik von Dr. A.

Fleckeisen u. Dr. H. Masius CXXIII. CXXIV. Bd. 1—4. Hft.82. Literarisches Centralblatt. 1881. Nr. 1 — 13.83. Vierteljahrsschrift f. wissensch. Philosophie. 1881. Hft. 1. 2.84. Revue der Fortschritte der Naturwissenschaften von Klein. Bd.

IX. 1881. Hft. 1 — 5.85. Botaniscnes Centralblatt 1881. 1—22.86. Mittheilungen der geograpb. Gesellscbaft in Wien. Bd. XXIV.

Heft l —5,87. Dra. Fr. Moćnika pouka u računici i algebri za više razrede

srednjih učilišta. 3. hrv izd. Zagr. 1876.88. Dra. Fr. Moćnika pouka u m ierstvu, za više gimnazije i više

realke. Zagr. 1867.89. Stari pisci hrvatski. Knj. X. XI.90. Latinsko-hrvatski rječnik za škole.91. Lehrbuch der formalen Logik von Dr. G. A. Lindner. 4. Aufl.92. Deutsches Lehr- und Lesebuch f. hoh. Lehranstalten. Von Dr.

A. Egger. I. Th. II. Th. I. II. Bd.93. Archiv f. slavische Philologie von V. Jagić. V. Bd. 1. 2. 3. Hft.

Berlin 1880. 1881. (nastavak).

Učiteljska knjižnica kr. ove gimnazije imala je :koncem škol. god. 1879/80 1398 djela u 2401 svez. i 603 svežč.tečaj, šk. g. 1880/81 nadošlo 79 „ u 113 „ 76 „koncem šk. g. 1880/1 broji

ova knjižnica . . . . 1477-djela u 2 5 1 4 svez. i 6 7 9 svežč

b) Učenička hnpmica.

N o v č a n a s r e d s t v a :1. Ostatak iz školske godine 1879/80. . .2. Prinesci od učenika i io : I. r. iznose .

7 fr. 58 n. M „ 60 „ 2 „ 50 »

Prenos .

20

Prenos 26 fr. 68 n. 2 » 10 „

- » 50 „ » 50 „

1 „ 10 „

IV. ,V. „

VI. »VII.

Svega za potrošiti 30 fr. 88 n.

Iz o v o g a n o v c a n a b a v i l o se j e :

1. Putne uspomene od D. Trstenjaka;2. Lipino cvieće od J. Mišćina I. II. sv.3. Obentraut’s Jugend-Bibliothek Nr. 31 — 50 (nastavak);4. Kraljević Marko u narodnih piesmah.5. Kohan i Vlasta od Fr. Markovića, 2. izd.6. Pjesme Ivana Zahara.7. Dan i noć od čika Steve (ćir.)8. Priče djeda Nike od Kozarca;9. Mladi dani Veljkovi od G. Manojlovića;

10. Selbst ist der Mann von S. Miles;11. Cvietnjak god. II.12. Figure od L. Zime.13. Zemljopis zemalja, u kojih Hrvati stanuju, od V. Klaića (k. čl.)14. Ratarstvo za puk od Drag. Stražimira (kano član)15. Život Svetaca i Svetica božjih za lipanj od dra. Fr. Ivekovića

(kano član)16. Danica za g. 1881 (k. čl.)17. Slike iz geologije od M. Kišpatića (k. čl.)18. Razgovori o narodnom gospodarstvu od BI. Lorkovića (k. čl.)19. Stanko Vraz od Fr. Markovića (k. čl.)20. Sabrane pripoviesti od J. Jurkovića I. sv. (k čl.)21. Hania (stari sluga) od J. E. Tomića (k. čl.)

J o š t e j e d o š l o u ovu k n j i ž n i c u :

22. Duvan, u pogledu zdravlja (ćir.)23. Bogat i siromah od V. J. Jankovića (ćir.)24. Wanderungen von Dr. Fr. Umlauf (poklonila vis. kr. z. vlada)

(2 komada)25. Die kaiserlichen Burgen und Schlosser von Fr. Weller (poklo­

nila v. kr. z. vlada) (2 kom.)

21

Učenička knjižnica kr. ove gimnazije imala je koncem šk. godine 1879/80. . 321 djelo u 322 svez. i 183 svežČ., tečajem šk. god. 1880/1. prid. je 23 djela u 25__„ i 22 „ ^konc. šk.god. 1880/1.br.o.knjž. 3 44 djel.u 347 svez. i 205 svezč*

II. Zem ljopisna sbirk<t.Tečajem ove godine nadošlo je samo:

Central-Asien od đra. J. Chavanne:

Koncem šk. godine 1880/1. ima ova sbirka: zemljovida stjenih . . . 78 kom.,atlanta ................... 23 „ ,g l o b a ............................... 1 » xte lu r i ja ................................4 „ ,

Svega . . . 106 kom.

III . F iz ik a ln a sb irka.Tečajem ove sk. god. troškom gr. Karlovca došlo je u ovu sbirku:

1) Sprava za uzgon teči; 2) Sprava za dokaz, da se tlak f^teči jednako širi; 3) Hidrauličko tiskalo; 4) Dvovaljak po Arhimeđu; 5) Ronac; 6) Sprava za označivanje posebne težine; 7) dva pikno- metra; 8) Sprava za Mariottov zakon do 2 i pol atmosfere; 9) Balun;10) Padostroj po Atvvoodu; 11) Sredobježni stroj i k tomu 2 kru- glje na šibci; 12) Mjerilo 1 m et.; 13) Nonij; 14) Probojne cievi; 15) Sirena po Seebecku; 16) Lučac; 17) Stroboskobski bubanj i slike k tomu; 18) Analitička tezulja i utezi k t omu; 19) 11 porcu­lanskih zdjelica za izparivanje; 20) 12 čaša; 21) 4 cievi za clor- calcij; 22) 3 valjka za plinove; 23) 3 trokuta od žice; 24) 3 tro- noga; 25) 1 mreža od žice; 26) 24 eprovete sa stalkom; 27)]3 p ile; 28) 2 kusca (štuca staklena); 29) 2 zdjelice i papir za prociedjivanje; 30) 2 boce za tvorenje plinova; 31) Gasometar 32) 3 staklena i 3 željezna kružna pokrovca; 33) 1 kilogr. staklenih cievi; 34) 5 sta­klenih štapića; 35) 4 cievi od kaučuka ; 36) 200 grama od kaučuka; 37) 30 čepova od pluta; 38) 6 stakl- tikvica; 39) 6 bušila za čepove (1 serija); 40) Ohladilo po Hoffmannu; 41) Ciev sa krngljom u sredini; 42) 2 žlice od roga; 43) 2 žlice od željeza; 44) Puhaljka; 45) Žižak i sandučić reagencija za puhaljku; 46) Lupa; 47) 2 gra- duirana valjka; 48) 2 birete na s ta lk u ; 49) 4 pipete; 50) 2 bilje- govane tikve; 51) 2 pincete; 52) 2 škripca po Mohru; 53) 4 cievi za

reduciranje; 54) Talionica od porculana; 55) 9 različitih retorta;56. 2 zdjelice za kuhanje na piesku; 57)7 različitih taljika; 58) 3 lopatice; 59) 2 kliešte; 60) 5 lievaka; 61) 14 urarskih stakalaca;6.2) 1 bakren i cinkov komad u jedno; 63) 2 lievkaste cievi; 64)Stiskalo za čepove; 65) sprava za razvijanje sumpornog vodika; 66) 27 boca sa reagencijami; 67) 2 velike boce.

P o k l o n o m n a d o š l o :68) Naočali od tamna stakla (od g. Stj. Žugčića);69) Mjeh (poklonio učenik VII. razr. B. Heinrich).

Osim toga dalo se je tečajem godine izsnažiti zračnu sisaljku, napuniti i urediti obični i Gay-Lyssacov tlakomjer.

OpazJca. Za povećanje ove i sljedeće sbirke poklonilo je slav. ovogradsko zastupstvo glasom dopisa si. ovogradskoga poglavarstva od 18. lipnja t. g. br. 447/pol. svu ljetošnju školarinu; nabava ovih učila izvest će se jošte tečajem ove šk. godine, a sama učila navest će se u programu za buduću šk. godinu.

Trošak oko nabave gori navedenih učila iznosio je (bez troš­kova dopreme) ukupno 362 38 for.

U školskoj godini 1880/1. povećao se je dakle ovaj kabinet i to: u sbirci fizikalnoj spravami: 20

„ „ „ slikami: 6„ ,, lučbarskoj spravami: 197

Koncem školske godine 1880/1 ima dakleu sbirci fiizikalnoj: sprava: 245» » » slika: 18„ „ lučbarskoj: sprava: 224

IV, Prirodopisni kabinet.Troškom ovoga grada dobio je ovaj kabinet u ovoj šk, godini;

1) 14 kostura i to: majmuna, guske, vrane, ježa, šišmiša, kunića^ štakora, guštera, zmije, kornjače, žabe, burnjaka, psa i šarana; 2) Euplectella aspergillum montirana u staklenom valjku 3) sbirka od 50 montiranih koralja; 4) sbirka spužava i to u ž e s t i 6* (Tethya lyncurium, Spongilla fluviatilis, Suberites domuncula, Spon- gia officinalis, Clathria oroides, Dunstervillia); s u h i h 9: Geodia placenta, ancorina cerebrum, Cacospongia scalaris, Chelina digi- tata, Sachrotrogus spinulosus, Papilina suberea, Hycirnia tuber, Esperia Lorenzi, Vioa; u a a c e r i r a n i h : 4: f^)ongia usitatissima>

Sp. mollissima, Sp. equina, Sp. zimoeca); 5) Etuis sa 30 mikro- skopnih preparata; 6) Mikroskopni preparati i to: Phyloxera va- stat,rix i A caru s scabiei (svrabac); 7) 30 kom foraminifera od sadre; 8) 6 kom. radiolarijah od sadre; 9) Gniezdo Salanganino, monti­rano; 10) razvoj žabe u 6 stadija.

(Ukupni trošak iznosio je : 329 fr. 39 novč.)N a d a l j e j e ov o j s b i r c i d a r o v a n o :

11) Stršenovo gniezdo (g. pl. Krizmanić Ferdo vlastelin); 12) Ko­mad manganovca iz Petrove gore (g. Katkić Ninko ljekarnik); 13) 8 kom. izpunjenih ptica (učenik VII. r. Ant. Pichler); 14) Palinurus quadricornis (uč. VI. r. Denis LukŠić); 15) Dolium i pecten (uč. VI. r. Tješ. Mihičić); 16) Strombus (uč. VI. r. Jos. Pavlović); 17) dva velika, liepo uledjena, bjelutka, barit i tri ljušture (uč. III. r. Ant. Skavić); 18) Syngnatus acus (uč. II. r. Petrik Rud.); 19) An- timonit (bivši uč. III. r. Gust. Čop); 20) Sbirku ledačnih naličaka umnožili su učenici III. r. (Bartulie, Čop, Grbić, Hodak, llijanićJamnicki, Lopašić, Mesek, Oparnica, Prašnički, Rajman, SalisStarčević, Starešinič, Tiirk, Urlaub, Vujak lija i Živkovič); 21) Sbir­ku sglavkara umnožili su učenici v e ć i mi darovi (III. r. Tiirk, L raz. Batušič, Huzina, Javourek, Jelene, Klopovfč, Novak, Popović, Povrzanović, Rakovski, Stepinac, Sutlić, Štajduhar, Vinski, Vrane- ševič, Zagorac i Zakanja) a m a n j i mi darovi učenici (1. r. Absac Adamović, Benković, Brietić, Juraković, Kalous, Marton, Mušnjak Nikoliš, Lukšić, Ostoić, Spudić, Stanoevič, Šegavič, Šeketa, Šojat i Velvarski).

P r e m a t o m u i m a s a d a :1879/80. 1880/1.

{ kralježnjaka 65 + 23 rz: 88u zoologičkoj sbirci | inih životinja 224 + 377 zz 601

f inih predmeta 209 + 38 zz 247

u botaničkoj sbirci | lis‘° va bili evnika 300 - 7= 300( mih predmeta 23 — ~ 23i naravnih komada 446 f 4 zz 450

u mineralogičnoj sbirci ■ ledačnih modela 125 i 72 zz 197f inih predmeta 128 — zz: 128

prirodopisnih slika 138 _ zz: 138

V. M atem atična sb irka.U ovu sbirku nadošlo je troškom g rad a : 2 šestila i 2 lineala

(1 trokutni i 1 upravni) za školske ploče.

24

Ova sbirka ima dakle:1879/80. ’i 880/1.

matematično-stereometričkih tjelesa 90 + "7"=T"94T

TI. R isarsk a sbirka.Ova sbirka nije tečajem ove godine ničim pomnožena, ter ima;

predložaka . . .9 6modela . . , , . —inih predmeta . . —

VII. Ncimismatičiia sbirka.Koncem šk. godine 1879/80. imala je ova sbirka svega . 559 k.Tečajem „____ „__ 1880/1. pomnožena je ova sbirka sa . 11 k.Koncem šk. godine 1880/1. broji ova sbirka svega . . . 570 k.

U ovu sbirku poklonili su ;uč. III. r. Šašel 4 kom. (2 sr. i 2 bakr.)n II. r. Petrik 6 kom. (2 sr. i 4 bakr.),, II. r, Schonwald 1 kom. (sr.)

IV.Ljetopis zavoda.

Školska godina 1880/1. otvorena bi dne 1. listopada zazovom duha sv. i svetčanom službom božjom. Da se je mogao VII. razr., koji je istoga dana otvoren, uz ostale razrede smjestiti, iznajmilo je si. ovograđsko poglavarstvo na predlog gradsko -gimnazijaInog odbora u I. katu samostanske sgrade, u kojoj je sav zavod smje­šten, tri sobice (br. 4, 5 i 7), te su se u te sobe smjestile zavod­ske sbirke, dočim je u jednu razpoloživu sobu u II. katu smiešten jedan razred, u drugu pako povratio se školski podvornik. Prema to­mu dakle bili su u ovoj školskoj godini svi razredi (I. —VII.) 1 gimn. podvornik smješteni u svih razpoloživih prostorijah (8) II. kata, dočim je u I. katu bila: knjižnica, sbornica i sve sbirke u5 sobči, za kojih smještenje ovaj grad posebnu stanarinu samosta­nu plaća. —

Nakon obavljenih prijamnih i popravnih izpita započela je redovita obuka dne 5. listopada, te čitani i tumačeni školski za-

25

koni, kojega pojedine ustanove bile su školskoj mladeži tečajem godine što češće u pamet dozivane, osebice pako naredba visoke vlade od 20. veljače 1880. br. 7462— 1879. Prvo poljeće bude za­ključeno 26. veljače, a drugo ođpočeto 4. ožujka uz čitanje naj­važnijih ustanova školskoga zakona.

Grozni potres od 9. studenoga 1880., kojijesrdcem Hrvatske nemilo potresao, zadao je i sgradi samostanskoj, u kojoj je gimna­zija smještena, nekoliko rana, usljed kojih je dne 12. r. mj. obuka morala biti prekinuta, dok su se nanešene štete popravile tako, da je cielo prokinuće samo na taj jedini dan stegnuto bilo#

Izpit iz vjeronauka za svekolike učenike obdržavan je bio dne 18. srpnja i to za rimo-katolićke učenike u prisutnosti vele- častnoga gospodina I v a n a M a š e k a , podarhidjakona i župnika dubovačkoga kano nadbiskupskoga povjerenika za ovu kr. gimna- ziju; izpitu iz vjeronauka za izrael učenike prisustvovao je takodjer predsjednik bogoštovne obćine dr. Mi r o s l a v Št e r n .

Tečajem školske ove godine prisustvovala je školska, dotično rimo-katolička, mladež:1. svetčanoj službi božjoj na dan otvorenja i zaključka školske godine;2. svetčanoj službi božjoj dne 4. listopada kano na imendan N j e ­

g o v a a p o š t o l s k o g a V e l i č a n s t v a našega premilostivoga cara i kralja F r a n j e J o s i p a L;

3. svetčanoj službi božjoj dne 18. studenoga kano na imendan N j e z i n a a p o š t o l s k o g a V e l i č a n s t v a p r e j a s n e c a r i c e i k r a l j i c e J e l i s a v e ;

4. dne 10. studenoga kod sprovoda pokojnoga F r a n j e R a d o čaj a, umirovljenoga ravnatelja bivše (jošte) niže realke rakovačke, a dne 15. ožujka kod sprovoda bogoslova II. godine N i k o l e S p i g e l s k o g a ;

5. crkvenim obhodom na dan sv. Marka, sv. Križa, sv. Florijana, na dane prosne i na Tielovo;

6. svetčanoj službi božjoj dne 10. svibnja kano na dan vjenčanja N j e g o v e c e s a r s k e i k r a l j e v s k e V i s o s t i n a s l j e d n i k a p r e s t o l a , n a d v o j v o d e Rudolfa sa N j e z i n o m kr. Vi ­s o s t i b e l g i j s k o m p r i n c e z o m Stefan^om;

7. svečanoj službi božjoj dne 5. srpnja kano na svetkovinu sv, slo- vjenskih apoštola Cirila i Metoda;

8. službi božjoj na nedjeljne i ostale crkvene blagdane, te na ostale školske dane, izuzev dane zimskoga vremena;

II*

26

9. dne 21. svibnja svetčanim zađušnicam za pokoj duše blage us­pomene bana hrvatskoga g r o f a J o s i p a J e l a č i ć a ;

10. napokon se prema propisu tri puta izpoviedila i pričestila.Zdravlje medju školskom mladeži bilo je u obće posve povolj­

no, a u učiteljskom sboru bolovao je duže vremena g. Mijo Vainberger.Ljetopis ovoga zavoda za ovu školsku godinu nemože ovo

ravnateljstvo završiti, a da u ime ovoga zavoda neizreče osobitu svoju zahvalnost si. gradskomu zastupstvu za tolike materijalne žrtve, koje je za povećanje učevnih sbirka ovoga zavoda učinilo, izplativši u to ime tečajem ove školske godine znatne svote i na- mjenivši u istu svrhu takodjer svu ovogodišnju školarinu. Dosada- njimi ovimi žrtvami postale su učevne sbirke ovoga zavoda već takove, da mogu ne samo za ures samomu zavodu nego i gradu služiti, samo je prieka potreba, da što prije dodju u prostorije ta­kove, da se mogu urediti i ljubiteljem zavoda pristupnimi postati. Ista ta želja i molba proteže se i na same školske prostorije, te je prieka nužda, da sav zavod dodje što prije u posebnu shodnu sgradu.

Zaključak tekuće šk. godine bio je dne 30. srpnja, te je običnim načinom obavljen.

v.Pismene radnje učenika.

a) Hrvatske zadaće:X. razred.

1. Pripoviedajte, kakova bijaše ljetina u vašem predjelu ove 1880. godine.

2. Je li pučka škola selu od potrebe?3. Dvie tri iz božičnih običaja našeg naroda.4. Mladost radost.5. Božji sud (prema pjesmi Preradovićevoj).6. Okolica grada Karlovca (opis).7. Zašto i čim da se zasvjedočava ljubav napram svojoj domovini ?8. 0 svojstvih dobra i liepa sloga u pismenih sastavcih.9. Nalika i razlika izmedju psa i mačke.

10. Učenik-poslušnik (karakterni opis).l i t Romanca i balada s gledišta obćenitog i napose našeg narodnog.12. Prevod štiva: „Drei Freunde“ iz njemačke čitanke.13. Važnost željeznica za naš svakdanji život.14. S milim bogom sve se može, a bez njega ništa (hrija).

27

VI. razred.1. Brige i tegobe učeničke pri početku školske godine.2. Koju promjenu zraka i vremena opažamo u Hrvatskoj kroz če­

tiri godišnje dobe?а. Koja nam duševna korist od valjana glumišta?4. Vatra i voda dobre su sluge, ali zli gospodari (razmatranje).5. Koje su krieposti nuždne odraslijemu učeniku?б. U čem su slične, u čem neslične naše lirske i epske pjesme?7. Značaji i težnje važnijih osoba u Jurkovićevoj drami: Poslje­

dnja noć.8. Iztok i zapad Europe u kulturnom pogledu (parallela).9. Novko i Živan u tamnici (IV. čin, IV. prizor iz „Mejrime"),

ocienjeni s religiozno-moralnog gledišta.10. Nemarnik (karakterni opis).11. Prevod štiva: „An mein Vaterland" iz njem. Čitanke.12. Svoje čuvaj, tudje poštuj (hrija).13. Govorničtvu je od vajkada velika ciena i vriednost (historičko

razmatranje).14. Ljubav djece napram roditeljem jest liepa i nuždna kriepost

(govor).VII. razred.

1. 0 zvanju učeničkom (razmatranje).2. Prispodobite rieku sa čovječjim životom.3. Materialnim napredkom naroda pospješuje se i njegov duševni

napredak, te obratno.4. Verba movent, exempla trahunt.5. Potres u Zagrebu 9. studenoga 1880.6. Pogled na našu noviju zabavno-pouČnu knjigu.7. Radišu bog pomaže (hrija).8. Izdajica svoje domovine (karakterni opis). ^9. Oplemeniti valja ne samo um nego i srce ljudsko (razpravica).

10. Prevod štiva: „Die Nachtigall und dieLerche“ iz njem. čitanke.11. Pismo u Slavena do sv. Cirila (historička crta).12. Ljeto kao velevažno godišnje nam doba s gledišta ekonomičkog.1 3. Uzornici pravog domoljubja u starom vieku (histor. osvrt).14. Ordo est anima rerum (hrija).

b) Njemačke zadaće:V. razred.

1. Was Gott thut, ist wohlgethan (Trostschreiben).

28

2. Die Vortheile der national-religiftsen Versammlungen der alten Griechen.

3. Die Wissenschaft und die Baukunst der alten Egypter.4. Ein Schuler begriisst seine versammelten Collegen am Beginne

des neuen Schuljahres (Rede).5. Eine Schlittenfahrt von Karlstadt nach N. (Beschreibung).6. Erlebnisse des Fuchses im Dienste des Wolfes (Erzahlung).7. Kadmus saet Drachenz&hne (Wie die Saat, so die Ernte).8. Die Vortheile und Nachtheile der Hauscommune.9. Nur unter guten Menschen kann Freundschaft bestehen (Ab-

handlung).10. Arion (Erzahlung nach Ovid),11. »Smrt bana Berislavića“ (tjbersetzung aus dem kroatischen),12. Pompeji und Herculanum (Nacherzablung),13. Griindung Rom’s.

VI. razred.1. Willst du deinen Feind bewachen, so bewache vorerst dich.2. Die Bedeutung des kroatischen Kustenlandes fur unser Vater-

land in kommerzieler, geschichtlicher uad kulturhistorischer Hinsicht.

3. Grimmbart’s Rede, mit der er dieUnschuld seines angeklagten Oheims Reineck vor dem Konige und den versammelten Herren darthun will.

4. Eine Erzahlung nach freier Wahl.5. Welche Gefiihle und Gedanken werden in uns wachgerufen,

wenn wir an einem Dorffriedhofe vorbeigehen,6. Fortes fortuna adjuvat.7. Was ist der Zweck meines Studiums?8. Die Folgen der Kreuzziige hinsichtlich der Wissenschaften und

der Poesie.9. Čovjek i zmija (ftbersetzung),

!Q. Karl IV. Thatigkeit in Bohmen.VII. razred

1. Es flieht die Zeit und kehrt nimmer wieder, drum ntitze deu kurzen Augenblick (Rede).

2. Wallenstein, sein" Charakter, seine Ziele und die Mittel hiezu.3. Sind Kriege human und konnte die Menschheit nicht ohne

solcbe bestehen?Orpheus fleht zu den Gottern der Unterwelt um die Riickgabe seiner Gemahlin.

5. Unsere Sitten und Gewohnheiten (In Form einer Satire).6. Welchen Einfluss tibt die Poesie auf das Gemiith des Men-

schen aus?7. Der Unterschied zwischen Poesie und Malerei. Welche von den

beiden Kunsten wirkt nachhaltiger auf uns.8. Konute ein Staat, wie es der lykurgische war, auf die Dauer

bestehen ?9. Omnia humana sunt caduca.

10. Beharrlichkeit fuhrt zum Ziel.

vi.Važniji visoki odpisi i naredbe.

a) Oglasi:1. Da je izišla dra. Fr. vit. Moćnika računica za niže razrede

realka od J. Stražnickoga, kom. po 90 nv., oglašuje vis. odpis od 30. kolovoza 1880. br 4846. (br. 208);

2. Izišla je »Hrvatska čitanka za III. gimn. razred od T. Smiči- klasa," komad po 70 nv ., oglašuje vis. odpis od 30. kolovoza r. g. br. 4847. (br. 209);

3. Izišao je „Veliki katekizam za I. razr. srednjih učilišta," kom. po 42 n., oglašuje v. odp. 30. kolovoza r. g. br. 4848. (br. 210);

4. Izišla dra. Fr. Markovića hrvatska čitanka za IV. razred gim­nazijski u II. pregledanom izdanju, komad po 85 n v , oglašuje v. odp. od 24. rujna r. g. br. 5440. (br. 234 b );

5. Dra. Fr. vit. Moćnika pouka u računici za niže razrede gimna­zija I razdio, 4. hrvatsko izdanje po njemačkom 26. priredio Vj. M. Golub, komad po 75 novč., oglašuje v. odp. od 7. li­stopada r. g. br. 5735. (br. 254);

6. Knjigu „Nauka o izreci za školu" od M. Divkovića, kom. pa 35 nv. pripušta za učevnu porabu visoki odpis od 30. listopada r. g. br. 6142. (br. 284) ;

7. Knjigu „Figure u našem narodnom pjesničtvu" od L. Zime pre­poručuje za nagrade učenika i kao pomoćnu knjigu kod preda­vanja hrvatskoga jezika, kom. po 2 fr. 50 nv., vis. odp. od 18. prosinca r. g. br. 7151. (br. 322) ;

8. Dra. vit. Moćnika računica za niže razrede gimnazija, II. razd.,3. hrv. izdanje po 19, njemačkom, komad po 65 nov., oglašuje v. odp. od 23. pros. r. g. br. 7318. (br. 4 1881.);

9. Na glasoviti Stielerov Hand-Atlas, koji upravo sada u novom izdanju u svezcih izlazi, upozoruje vis. odpis od 4. siečnja 1881. br. 5237-1880. (br. 16);

10. Nabavu izlazećega djela „Wappenbuch des Konigreichs Ungarn und seiner Nebenlander* kano pomoćnoga sredstva za nauku poviesti preporučuje v. odp. od 20. siečnja t. g. br. 366 (br. 28);

11. Nabavu „Rječnik hrvatskoga ili srbskoga jezika," štono ga aka­demija jugoslavenska u Zagrebu pod uredničtvom Gj. Daničića izdaje, preporuča v. odp. od 25. veljače t. g. br. 5975-1880. (br. 52);

12. Da je izišla školska knjiga „dra. Antuna Gyndely-a poviest staroga vieka za više gimnazije, po petom njem. izdanju od V. Klaića, kom. po 1 fr. 40 nv., oglašuje vis. odpis od 28. veljače t. g. br. 789. (br. 77);

13. Da je izišla školska knjiga „dra. K. Schenkla Chrestomatija iz Xenophonta“ za hrvatske gimnazije po VI. izd. njemačkog iz­vornika od Leonafda Jurmića, kom. po 1 for. 20 n<, oglašuje vis. odp. od 28. veljače t. g. br. 1317. (br. 78);

14. D a j e izišla školska knjiga „Rječnik latinsko-hrvatski za škole," kom. po 3 for. 50 nov., oglašuje vis. odp. od 27. svibnja t. g. br. 3096. (br. 127);

15. Navješćuje, da će početkom buduće školske godine u porabu doći latinska slovnica od Ivana Pavca, te da prestaje poraba latinske slovnice od A. Vebera, oglašuje vis. odp. od 23. lipnja t. g. br. 3494. (br. 143).

b) Naredbe:1. U pogledu sastavljanja jednolične osnove za obučavanje izrae-

litskih učenika u nauku vjere izdala je vis. kr. z. vlada odpisom svojim od 24. kolovoza 1880. br. 97 iz 1879. odpis na pogla­varstva nekih gradova (br. 203);

2. Dozvola za izdanje duplikata svjedočbe zrelosti ima uzsliediti od vis. vlade, te se ima za takov duplikat osim propisane bi- ljegovine platiti pristojba od 6 (šest) for , a za svaki triplikat iste, ako bi se njegovo izdanje iznimno odanle dozvolilo, pri­stojba od 10 (deset) for., n/iredjuje v. naredba od 23. stud. r. g. br. 6559-1879. (br. 304);

3. Nagrada za držanje druge propoviedi biti će izplaćivana u na­knadnih polugodišnjih obrocih dne 1. ožujka i 1. kolovoza, na- redjuje v. odp. od 4. prosinca r. g. br. 6850. (br. 311);

31

4. Odkup običajnih čestitaka k novoj godini neka bi se upotriebio u dobrotvorne svrhe, naređjuje vis. nar od 23. pros. r. g. br. 7191. (br. 324);

5. Visokim odpisom od 21. pros. r. br. 7150 (br. 7-1881.) uzima visoka kr. z. vlada postignuti u šk. god. 1879/80. na ovoj kr. gimnaziji uspjeh u obce na povoljno znanje, ter se fnada, da će učiteljski sbor u složnu i revnu nastojanju oko unapredjenja ćudorednoga i znanstvenoga stanja povjerena si zavoda i nadalje uztrajati i da će strogim vršenjem svojih dužnosti razvitak i dobar glas zavoda promicati;

6. primjerak zakladnice o zakladi kanonika Jurja Križanića u svrhu nabave raznih potrebština i knjiga za učenike ove kr. gimnazije s nalogom, da se shodno sahrani, da s dohodci zakladne glav­nice po smislu ustanova postupa i svaku godinu propisani ob­loženi račun visokoj vladi podnaša, naređjuje v. n. od 28. pros. 1880. br 1112. (br. 14-1881.);

7. Od početka drugoga poljeća tekuće šk. godine ima se školarina izjednačiti sa školarinom ostalih ovozemaljskih gimnazija t. j. svaki ovdješnji učenik, u koliko nije već oprošten, ima plaćati za svako polugodište školarinu iznosom od 4 for. 20 nov., na- redjuje v. nar. od 9. veljače t. g. br. 874. (br. 40);

8. Dostavlja tiskanice za izkaze učenika, koji se početkom svakoga polugodišta dostavljaju blagajniku školarine s primjetbom, da se u rubrici Mopazke“ kod svakoga učenika ima zabilježiti, da li školarinu plaća ili je od nje oprošten i tada navesti dan i broj dotične naredbej, naređjuje v. nar. od 5. veljače t. g. br. 833. (br. 41);

9. Polučeni u X. poljeću tek. šk. godine napredak mladeži u znan­stvenom i ćudorednom obziru u obće uzima na povoljno znanje vis. kr. zem. vlade odpis od 5. ožujka t. g. br. 1301. (br. 61);

10. Za gradnju novoga hrvatskoga kazališta u Zagrebu da se redo­viti mjesečni prinosi i medju ovim učiteljskim sborom sabiru, naređjuje preuzvišeni g. ban grof Pejačević svojim odpisom od6. ožujka t. g. br. 606 pr.- (br. 63);

11. Posije prvih šest mjesecih neprekinutoga dopusta obustavlja se ravnateljem gimnazija i.t.d. ravnateljski doplatak naredbom vis. kr. zem. vlade od 5. travnja t. g. br. 948. (br. 95);

12. Uz jamstvo pristojna uspjeha i pod osobnom odgovornošću ravnateljevom mogu učenici ove kr. gimnazije u korist družtya za podporu siromašnih učenikah prirediti samo glasbeno-deklama-

tornu zabavu, naredjuje vis. odp. od 22. travnja t. g. br 227S. (br. 104);

13. Dan 10. svibnja t. g. kano dan vjenčanja Njegove ces. i kralj. Visosti nasljednika priestola nadvojvode R u d o l f a sa Njezinom kr. Visosti belgijskom princesom S t e f a n i j o m ima biti na svih srednjih itd. školah u području kraljevina Hrvatske i Slavonije praznik školski, naredjuje vis. naredb. od 3. svibnja t. g. br. 2631. (br. 111);

14. Vojničkoj dužnosti podvrženim profesorom, suplentom i učenikom može se odgoda poziva na vježbe u jesenskih praznicih dozvo­liti samo na temelju posebne molbe, naredjuje vis. odp. od 1. lipnja t. g. br. 3113. (br. 128);

15. Dan 5. srpnja o. g. ima za mladež svih škola u području ovih kraljevina biti praznikom školskim, naredjuje vis. naredba od19. lipnja t. g. br. 3460. (br. 141).

VII.Nagrade, darovi i podpore.

1. Za nabavu nadarbenih knjiga doznačena je svota od 52*50 fr.;2. Za školske nagrade darovalo je i ove šk. godine si. ovogradsko

poglavarstvo 10 kom. krasno vezane „Poviesti grada Karlovca" od Radosl. Lopašića;

3. Zaključkom si. gradskoga zastupstva darovalo je si. ovogradsko poglavarstvo u veću proslavu vjenčanja Njegove c. kr. Visosti nasljednika priestola, prejasnoga nadvojvede R u d o l f a sa Nje­zinom kr. Visosti prejasnom princesom S t e f a n i j o m na dan vjenčanja t. j. 10. svibnja t. g. sedmorici učenika ove kr. gim­nazije podpuno odielo i obuću;

4. Visoko c. kr. glavno zapovjedničtvo u Zagrebu blagoizvoljelo je pokloniti jednomu siromašnomu učeniku III. razr. ove kr. gim­nazije podporu od 10 f r .;

5. Presvietli g. biskup senjski dr. Juraj Posilović podupire jednoga siromašnoga učenika III. r. sa 20 fr. godišnjih;

6. Isto tako nastavio je ovdješnji si. crkveni odbor grčko-iztočne obćine i u ovoj školskoj godini podupirati jednoga učenika IV. razr. sa dva for. na mjesec;

7. Gg. Beck Dragutin, Heinrich Makso, Kohn B., Spitzer, Mašek Ivan, Ribić N., Martmić L., Šrepel K., Jurjavčić B., BanjavČić

33

dr. Ivan, Pintarić M., Festetić, Trontl, Tiirk Fr. ml., Findeis G., Zimmermann Jak., Briickl i Reiner F. podupirali su jednoga učenika kroz dva mjeseca po 50 novč.;

8. Veleč. g. Petar Bučar, župnik kod sv. Petra na Mrežnici i po­znati hrvatski pučki pisac, darovao je 1 kom. knjige „Izabrane pjesme St. Vraza,“ da se jednomu učeniku, koji žicu pjesničku u sebi osjeća, daruje. U sporazumljenju s g. učiteljem hrv* jezika darovao je istu knjigu ovaj izvjestitelj učeniku VII. raz. K. Blagaiću;

9. Gg. Šest Franjo, Modrušan Janko, Kramberger Ernest i pod- pisani prehranjivali su tečajem ove škol. godine jednoga siro­mašnoga učenika II. razreda;

10. Ovdješnje podporno družtvo sv. ćirila i Metoda darovalo je de­setorici siromašnih učenika ove kr. gimnazije nove čižme;

11. Od ostatka u iznosu od 24 fr. 46 n., navedenoga u programu od godine 1880. str. 66. točka 4. izdao je podpisani knjižari Saganovoj 12 for. Ostatak od 12 for. 46 nov. izkazat će se u računu za buduću školsku godinu;

12. Navedeni u napomenutom programu str. 67. toč. 11. dar gosp. Da ne B a n j a n i n a upotriebljen je u početku tek. ove školske godine na izplatu školskih knjiga ovdješnjoj knjižari Saganovoj, koja je u to ime dobila 42 fr. 62 nv.;

13. U ovdješnjem samostanu čč. oo. Franjevaca imalo je u *ovoj šk. godini slobodan stan i hranu 4 učenika, a 2 samo hranu.

N a s v i h o v d j e i z k a z a n i h d a r o v i h i p o d p o r a h i 2- r a ž n j e pod p i s a n o r a v n a t e l j s t v o u i me z a v o d a s v o j u n a j t o p l i j u z a h v a l u .

VIII.I z k a z

stipendista za 11. poljeće školske godine 1880/1.

|j te

k. b

r.

ime i prezime učenika

1 raz

red.

1 MB m» ■ n 1 MH Ć9&

iznosbtipen-

dijafor.

ime zakladeOblast, koja je stipen- dij podielila, dan i br.

dotične odluke.

1. Nikoliš Mihajlo1

i ! 60 J financijalna kr. ug ininistarst. finan.;

10 srp. 1877 br 319G2.

2. Lemaić Stjepan II. 100 kr ugar. minist. ftnanc.; 21. ruj. l 8*5. br 33089.

3. Lemaić Dušan II. 100 » » . . » ,51•

Prenos . . . 260III

34

tek.

br.

|ime i prezime

učenika razr

ed. iznos

st ipen­dijafor.

ime zakladeOblast, koja je stipen- dij podielila; dan ibr.

dotične odluke.

Prenos . • • 260

4. Prašnički Franjoj III. 200grad

Koprivnicapoglav. u Koprivnici ; 4. pros . 1880.br 3 1411337

5. Grgurić Janko IV. 120 krajiška c. k. gl. zapovj. Za gr. 23. list. 1879. b. 3684 o.z. n.

6. Mandić Emanuel IV. 100 financialna j kr . ugar. minis. financ. 2. srpnja 1879. br. 30295 ;

7. Berger Ljudevit V. 120imov. obć.

Banijapoglavarst. obć. Banija;

J

8. Crnko vić Stjep. V. 120 krajiška c. k gl. zapov. Zagr . 14. ož.1879 br.79 1 oz .na s t .

9. Hadrović Stjep. V. 200 Jurišićeva vis kr. zemaljska vlada; ?

10. Ogorelica Nikola V. 120 krajiška c. k. gl. zapovj.Z&gr. 22 s tA 1878. b 6 5 8 6 .o.z .n .

11. Tuškan Mato V. 120 I

kanonikaTuškana

1nadbisk. duh« stol Zagr .;

12. Tanki Gjuro VII. 120 imov. obć. Banija

poglavarst . obć. Banija; f13. Tuškan Janko VII. 120

kanonikaTuškana

nadb. duh.st . u Zagrebu;

Iznos . • 1600

IX.Zaklada Križanićeva.

PreČastni g. J u r a j K r i ž a n i ć , kanonik nadbiskupije zagre­bačke, osnovao je u svrhu nabave raznih potrebština i knjiga za učenike kralj, ove gimnazije istoimenu zakladu, s dohodci koje ima ravnatelj ove kr. gimnazije u sporazum ljenju s učiteljs kim sborom po smislu ustanova zakladnice postupati. Primjerak ove zakladnie* lostavila je visoka kr. zemaljska vlada odpisom kr. zem. vladnog *đjeia za bogoštovje i nastavu od 28. prosinca 1880. br. 1112. (b

35

14. od g. 1881.) ovomu ravnateljstvu, dočim glasom dopisa kralj, zemaljske blagajne u Zagrebu od 19. veljače 1881. br. 271/1881. položnica vrhu 500 for. u razteretnoj zadužnici erdeljskoj dana 1. srpnja 1856. br. 3636 lit. a. vrhu 500 for. na rečenu zakladu gla­si. 5% kamati dižu se kod kr. ugarske državne središnje blagajne u Budapešti.

glavnica

1. preostatak oko nabave na­pomenute razteretnice . .

2. 5% kamati za vrieme od%1879. —3% 1881. . .

Odtuda izdano:1. Knjižari Saganovoj . .2. Knjigoveži Mulleru za papir

i o l o v k e ............................

Svoga . . .Kada se prijetak sa iz­

datkom sravni, ostaje prijetkaviše s a ........................... ..... .t. j. dvadeset i osam for. 39l/2 nv. što će se u račun za bu­duću šk. godinu prenesti

erdeljskarazteretnica

od

Prijetak

for. nvč.

5 0 0 fr.

22

48

38

82%

5 0 0 fr. 71

28

20%

39%

Izdatak

for. nvč.

38

4

66

15

42 8i

x.Družtvo sv. Ćirila i Metoda.

Ovo za podporu siromašnih učenika ove kr. gimnazije već g. 1867. osnovano družtvo držalo je ove godine na sam dan ovih sla­venskih apoštola svoju glavnu skupštinu. Saslušav sa zadovoljstvom izvješće podpisanoga, kano prvaka, te izvješće družtvenoga blagaj­nika g. Josipa Purebla, izabrala je ista dosadanju gospodu odbor­nike iznovice u odbor. Prema tomu jesu članovi družtvenoga odbo­ra: g. dr. Banjavčić,' g. Benić Jos., g. Purebl Jos., g. Sebastian

36

J a k ., g. Steklasa Ivan i pođpisani. Ista glavna skupština zaklju­čila je, da se u korist družtva svake godine priredjuje deklama- torno - glasbena zabava, te odredila, kako da se prinesci od g. g. članova pobiru.

A. Utemeljitelji.(od postanka družtva, d(> danas) .

1. pok. kardinal H a u l i k J u r a j ......................platio 200 for,2. „ biskup K r a l j I v a n . . . . . . . ,, 20 „3. „ barun V r a n y c z a n y N i k o l a . . . „ 20 „

, 4 . „ Z a d r a v e c , gradski satnik . . . . „ 20 „5. g. M o g u t h S t j e p a n , t r g o v a c .................... „ 20 „6. g. T u r k o v i ć V j e n c e s l a v , trgovac . . „ 20 „7. g. T u r k Fr . st. pl. ............................• • . „ 20 „8. g. dr. J o r d a u A n t u n , odvjetnik i vlastelin „ 20 „9. si. o b ć i n a g r a d a K a r l o v c a ................platila 20 „

JO. g. B o š n j a k P a v a o , opat i župnik . . . platio 20 „11. g. R i c h t e r R., n ad šu m ar.................................. » 20 „12. si. o b ć i n a B a n i j a . . .......... ..............platila 20 „]3. g. kardinal M i h a l o v i ć J o s i p ......................platio 100 n14. si. grč . - i z t . c r kv . o b ć i n a u K a r l o v c u . platila 20 „15. g P u r e b l J o s i p t r g o v a c ......................platio 20 „16. B e n i ć J o s i ............................................................. 20 „17. g. dr. B a n j a v č i ć I van, odvjetnik . . . a 20 „18. g. B u ć a r P e t a r , župnik na Mrežnici . . „ 20 n19. g. P i r e č n i k Ant . posjednik ..................... » 20 „20. g. M o d r u š a n J a n k o , ravnatelj štedionice , „ 20 „21. g. B a n j a n i n Da n e , trgovac i. t. d. . . . ,, 20 „22. g. Z i m m e r m a n n J a k o b , trgovac . . . „ 20 „23. g. S l i e p ć e v i ć P e t a r , posjednik . . . . „ 20 „24. g. T r o n t i Gj. trgovac i posjednik . . . . „ 20 „25. g. B a r a k o Ko š t a , posjedn. i grad. zastup. „ 20 „26. g. B a r a k o J ovo , posjednik ........................... » 20 „27. g. Š r e p l Kr s t o , gradski blagajnik . . . „ 20 „28. g. L a d j e v i ć Gj o k o , trgovac i gr. zastup. . „ 20 „29. g. G a š p a r o v i ć Gj., trgovac i grad. zastup. „ 20 „30. g. R e s s m a n n P e t a r , posjednik . . . . „ 20 „31. g. H e i n r i c h Ma k s o , trgovac . . . . . „ -0 „32. g. J o n k e J o s i p , trg o v ac ................................. » 20 „33. g. G e r m a n V a t r o s l a v , odvjetnik . . . » 20 „34. g. M a r u t J u r a j o b r tn ik ................................. » 20 »35. g. A b s a c J o s i p gostioničar . . . . . . » 10 »

36, g. R o b e n Mi j o trgovac . . . . . . . platio 15 for.

37. g- E i s e n h u t h L j u d e v i t , kr. podž. inžinir 15 »38. g-

g-B a l a š Mi j o , trgovac . . . , . . . . r> 15 »

39. R o z m a n i ć V i n k o , posjednik . . . . » 15 n40. g B a r e š i ć N i k o l a , obrtnik ... . . . . » 15 n41. g- B a r t u l i ć Igr i . j a t , ravnatelj . . . . >5 10 n42. g- B r i n e Gj u r o , . . . . i . • > » 10 »43. g- Š i m e č k i N i k o l a , o b r t n i k ......................

b) članovi:(koji su za godinu li880. platiti)

5

1. A d l e š i ć J a n k o , t r g o v a c ..................... platio 2 for-2. B a r t o l č i ć L a v o s l a v , obrtnik . .. 1 n3. g- B e c k D r a g u t i n , trgovac . . . . » 2 ir4 g- B e n i ć I v a n , t r g o v a c ........................... » 2 n5. g* dr. B e c k e r B e r n h a r d , lječnik . , . M 2 »6. g- B o r č i ć S t e v o , trgovac ...................... M 2 u

7. g- B o r i ć e vi c St . V i d o v , obrtnik . . . )) 2 n8. g- C e s a r M a r k o , p o s je d n ik ..................... » 2 »9. g- C u c u l i ć K a t a r i n a , . . . . . . platila 2 n

10. g- D i r i t e r E d m u n d , s t a k la r ...................... platio 2 »11. g* F i n d e i s G u s t a v , ljekarnik . . . . » 2 n12. g’ G a v e l l a T o š o , trgovac . . . . . M 2 n13. g- H e i n r i c h A l b e r t , odpremnik . . . » 2 »14. g- J a g u n i ć J o s i p , p ro fe so r ...................... » 2 »15. pok. J n k s c h A. . . . . . . . . . » 116. g- J e l e n e I g nj a t , t r g o v a c ...................... » 2 n17. g- K a t k i ć N i n k o , ljekarnik . . . . . » 2 »18. g- K o v a č A n t u n , trgovac i posjednik n 2 »19. g- K r a n j č i ć G j u r o , gradski načelnik » 2 »20. g K o h l e r A n t u n , posjednik . . . . n 2 »ii. g- K o r a i s D r a g u t i n , obrtnik . . . . » 2 »22. g L u k a č i ć S t j e p a n , posjednik . . . n 2 »23. g- L u k e n i ć E d o , o b r tn ik ........................... Yi 2 »24. g- L u k š i ć P e t a r M. A.................................. 3) 2 iy25. g- M a k v i ć , pukovnik u m i r u ...................... » 2 n26. g- M a ž u r a n i ć V l a d k o , podžupan . . n 2 »27. g- M a š e k I v a n , podarhidjakon i župnik . 2 n28. g* dr. M aj t i n g e r V. podžup. lječnik . . » 2 n29. g- M u h l b a u e r E r n e s t , graditelj . . . » 2 »30. g* P r e t t n e r A d o l f , t i s k a r ...................... » 2 »

31. g. R e i n e r F i l i p , trg o v a c ................................ platio 2 for.32. g. R i to n i a S l a v o l j u b , trgovac . . . . „ 2 „33. g. R o z g a j A n t u n , o b r t n i k .......................... n 2 „34. g. R o z m a n i ć L j u d e v i t , obrtnik . . . . „ 2 „35. g R i c h t m a n n J. t rg o v a c ............................... „ 2 „36. g. S a g a n I v a n , k n j i ž a r ............................... „ 2 „37. g. S e b a s t i a n J a k o v , o b r t n i k .................... „ 2 „38. g. S a i t z A. ravnatelj belgijskog mlina . . . „ 2 „39. g. dr. S t e r n M i r o s l a v , gradski fizik . . „ 2 „

V

40. g. S e s t F r a n j o , ljekarnik i gradski zastup. „ 2 „41. g. S t e k l a s a I v a n , p ro fe so r .......................... „ 2 „42. g. T a š k a n M a k s o , gradski senator . . . n 2 „43. g. V e r n i ć F i l e o , p o s je d n ik ......................... „ 1 „45. g. V u k i ć I v a n , gostioničar i grad. zastupnik „ 2 „45. g. W e i s s A l e k s a n d e r , obrtnik . . . . „ 1 „46. g. W e i n e r t I., kotarski s u d a c .................... „ 2 „47. g. o. Ž i b r a t I v a n , predstojnik samostana . „ 1 „48. g. Ž u g č i ć S t j e p a n , namj. učitelj . . . . „ 1 „49. g. H o r v a t i ć I v i c a , o b r tn ik ......................... ,, 2 „

Novčano stanje družtva sv. Ćirila i Metuda.Dohodak:

1653 for. 07 nov.

1653 for. 07 nov.

Kamati glavnice od 3% 1880 do 8%‘. 1881. . 64 „ 69

Polrošak:

XI

Stat

istič

ki

preg

led

cđčuo03>

O)

3

03ShNC3S-

• H

a0)

*oSS

o3s

Ocs

187 o

(M

17 <M00t™H 55 oOJ

C0 O <Mr-Htrs CO H Od *—i

«|«oo coo

r-H COrt1 rH rH ^ 1 2 oo oow H r-H *—< r""i

-r-«D r-H | 0 rH rH | | i fH | »O CD t>-H V"H rH ' ' 1

T*< C5 rH OO j I <M (M Od I iO CD E>-rH rH rH rH +

CD (M OO 03 (N

co co CO(M «N ^ CO

a h ^ o wCO -f- rH rH

05 rH r—I I>- <Ji• r-H

CTi C— CO CO

rH l O tH L—CO CO

xO rfH CO H CO CO

O rH<IQ <X> co OO rH CD

t— CO !>•L?5 CO ^ <M i co CO

V a?•—a •>—-»

©O o * <s>

*©X3 £

• •o» • « • <s>o S ' 0 0 g>

0 0 ©0 0r-H

*—03 OVc

"3 oo tot D 03o JX!

j* coco o©

>coKO £■*5B oZ)03c 03o K J

©O,

ac>©4J03a«o

a>4—>>goa>—

03

0)NCC

03>NJ*3N

© * Nr O

5Š'©

©

03 •—•> 03

•—> JO

O>«»cu

—4 KO s- C -*->

O7 3 t S03 •—

KO So

1 o 03 03’ C C CQ *

—^ o oCS tlD tJD *

Hos

-4-3CO = s

Im J E ’- S 03 03 , c*M cs — ►

•—> 08 f l? C

, , > •— > o > o >O • S , Q «

03 03 ■*—> o i •*—>

03

a>KO<vo

a> x> cZ3 O 03

T3Otuoa>coo

KO

oa .

© 'g o . ’&3 eS

s o* S £ =co C4«) Cl2 trn*ctf £ cS

S oi- i- S£Q« a >oq

40

o

3

o3P

<©

ii ** a

sc O On -rt < O n^ N C__i. *—* •rt rt

03tS'T05 PT"

i N

3 -

W f»-So»-+i rtrt o<»5 3 <o 05

r^-S ° P 3

• s r

G l—+ o<rt 3

c___ . < Op 05 <C r^-

3 3 .o •—i. 7Tc r 3 “ PO nrt 3

rt«____N<rt< P

tSJ<P<

Ocr

? rP

351 o < Sa ■<

n>_ © , d: rt £ ; "o^ .05

N

05/■jn r*sLii- o ©

iS* ore. og0 < C x

*©

On 3 ©05 2r x

3

N ST2 oq e$ o Už. p «3

oC7* CD «—>.=5

Srp

——> 3 gaw o

P

O c .- •-<3 P

oro

c r —

0 < i—i • >—•*3 55° 3 3 S

PCO

o

05

a

<£ Lrt w

2- <*>< CS< ££ §ž SD

3 .

p

o05

P

P

ocrO nrt

o

I? rpe-f-O

P

r S

ocn

O r t " ©

tS33Om

w< 3srroP*-*

C/K?ro^p

•§ i! 3c/x <-+■ !g |l

o.<s

rtOn

St©

ct>’

3rt

•73 * OC_i. rt On3 a

© is

cr3

“3 '!o :i rt* i c i!Ht i © :

c_i .rtto j-ta*-+5

IsS to

totO CD

4^cr=

00toOS

C.O Oi ^ QO ^ _CJi O0 05 ^

to toCrt 05

i—1 to 00 o

to oo H to to o>

cn

to to

to O*

to CN

Cn tO

(—1 to

to 05

to05

to

to

QO

to

CD

00Oto

toCD

toCD

OOo o

c>

05CJi

toO

to

to

CD CD

H-* >—1to 05

►£- Cl

O OS -JI

05a to a cd

Cn05 zDto a>£Tt) h-k co o

Cn ts^

cso<CDPH >

^rp >

pN►-1rtSue

03<3rt0Qp

41

o3bca?>zn

rO

L*ES3

e3SH

««5

M•H

a

X>

0

<MiC

91

37 25 o

COIt—rH

OO iHrH

O*

18

2 C£> | | H H 50 to

cO • H o j I 1 i <M ^ 1 1 ^ 1 l i1 rH 1 1 rH 1 1 I l i

rH , • T"H 05 I T“< I i o H I | 1 | 1 1i » 1 I 1 ( I l i j i

rH i 1 co <M co rH 1 j i co <M 1 1 1 | i rH

• * T”H 1 1 1 I I 1 1

co rH co rH r-4 <N ĆN 1 05 1 1 | | 1 h hrH (M 1 (N 1 1 1 1 J

J j CO iO 05 CO rH rH fH t>- tH 1 I I rH 1 i* rH <N I I I I I

rH iO oo CN TU <M i rH co H | | | | 1 H<M 1 C0 1 1 1 1 1

CD CO t>- 9 05 rH (M o rH »o I 1 1 1 1 <N |co rH t o I I 1 1 1 i

scd52 S

03C? sđa« .SS 03 ^ tS3 0)

a• H^ a>03 KO’O •«-»a >■ s3> oNJ g3 -»-j

o

c3KA03

”—a'o</j

03>©CS• MCO

tuoo a

» a s °*"■ AJ

a'TS os a

eđ o3 c36 C ^ ^3 O 'r *

mmrnt CQo <x>KJ»CS

* *o*rO

0

*§

J

1 £30—4

^ ° 03

ceT 3oJh

ao

03•73o>

as&>03 U04oP4aoo{►No

- oco9a® c3 a S 'O t> 0J ? © o> *"• OS

*C i M ^ (-~i. HH HH *3 P<H H $3

$S>

*U•«*

t*

©»<

co3

rOx yO

a>‘P73

42

tO I M M03 b O ' - O C O O O O O J U i ^ C O b O ^ OCfQO

3 Sr.3C

63P

^ < 2 2 3 2 2 2 ^ 2 - 2 2 3 5 « 4C/K©

C -i.

* * * .................................... * * * *tt©

a *o• ♦ • ..................... * * * • • ^<s>.

L, -A \- i Kf)tC OD O ^ W

h ^ oe ts o m

08 tO O 00 to

H tO Cn Cn ^ tO

^ *3 Cn Oi

tci 05 H 05 to

U) M H* M Ol W

H K ) tO 05 05 tO N ) t O t O ^ O i G O O ^ O O t O O i ^

CS3cr>-4

■2- 3— O& S<T>B •p r

i °

s*r©

>1oQ -rVco

pBc

s .CD«5

toCD

C i

-i j-i

QOCD tO

d

< *

(D

P

H *

prp >

•-*

P

N

*7J»

e -

p

cn<co0QP

43

XII.Popis učenika.

(Krupnimi pismeni t iskana imena znače odliku, a zviezdica nagradu )

VII.1. Blagaić Kamilo2. Heinrich Benjatnin3. Katkić ShviŠa4. Kramarić Josip5. Krivačić Tomislav6. Lattinger Robert7. Marac Zefiriu

VI.1. Boričević Stjepan2. Dujam Ivan3. Goršić Josip4. *Lukšić Dionis5. Mihičić Tješiiuir6. Pavlović Josip

V.1. Absae Nikola, op.2. Belavić Nikola *3. Berger Ljudevit4. Bermann Sainuel *5. pl. Catinelli Alfons6. Cruković Stjepan7. Hadrović Stjepan *8. Hajdin Milan9. Herrnann Robert

10. Jakovčić Janko

IV.1. Anderka Julij2. BaraČ Petar3. Baumuller Josip *4. Belavić Dragutin5. Blauhorn Žiga6. Blažeković Stjepan7. Bosiljevac Janko

*) N ig iad jen i iz s tenogra ftje .

razred.8. Pichler Antun9 . Reiner Ignjat

10. Strohal Franjo11. Šrepel Slavo12. Tanki Gjuro13. vitez Tmski Dragutin14. Tuškan Janko

razred.7. Radovanić Željko8. Schonwald Bernharđ9. Steković Andrija, op.

10. Stipić Gvido11. Velebit Pavao

razred.11. Kordaš Dragutin12. Laxa Eugeu13. Mirić Ljubomir14. *Ogorelica Nikola15. Puža Dragutin16. Reiss Vlado vit17. Schwarzenberg Dragutin18. Sešerin Bogoslav19. *Tuškan Matija

razred.8. Bosiljevac Josip9. Grahovac Makso

10. Gredelj Dositej11. Grgurić Janko12. Herrnann Filip13. Katić Tomo14. Kiurina Jovan

44

15. L&budić Milivoj16. Lattinger Josip17. * Lopašić Zvonimir18. Lukšić Petar19. Mandić Manojlo <20. Penić Gjuro21. Prebeg Mihovil22. *Vayato Ivan23. Vrga Adam24. Vukić Ferdo

III.1. Absac Josip2. * Bartulić Josip3. Belavić Marko4. Graho Ivan5. Grbić Dušan6 . *Hodak Ivan7. Horvat Josip8. Ilijanić Nikola9. Knežević Mihajlo

10. Lipež Otto11. Lopašić Emanuel, op.12. Lukšić Bogoljub13. Majstorović Nikola14. *Mesek Zvonimir15. Optrnica Josip

II.1. Ašner Gejza2. Berman Makso3. Bišćan Vid4. Budačić Božidar5. * Car Mijo6. Ćeranić Jovo7. Filetić Janko8. barun Gušić Ferdo9. Heffler Gjuro

10. Heinrich Oskar11. Ilijanić Ivan

25. Winter Janko26. Zimmermann Janko27. Župančić Stjepan

Neispitani:28. Benić Rudolf29. Jerman Pavao30. Rožman Mato

Privatista:31. Lassovski Milan (neizp.)

razred.16. Prašnički Josip17. Rajman Ljudevit18. Rechnitzer Slavoljub19. Ribić Josip20. bar. Salis-Seewis Gaudenc21. Skavić Dragutin22. Starčević Franjo23. Starešinić Franjo24. Šašel Ivan25. pl. Tiirk Aurel Franjo26. Urlaub Miroslav27. Vujaklija Petar28. Živković Nikola

Privatista:29. Haller Milan

razred.12. Ketterl Rudolf13. Kleščić Mirko, op.14. Kostelac Josip15. KovaČević Milan16. pl. Lazar Dragutin17. Lemaić Dušan18. Lemaić Stjepan19. Mifka Josip20. Mihaljković Marijan

I 21. Peleš Dušan22. * Petrik Rudolf

45

23. Radovanić Nikola24. Rogoz Janko25. Sabljić Kornel26. Singer Samuel27. Slapničar Dragutin28. Stanić Mile29. Schonwald Ljuboslav 30 Šilovinac Franjo

i.

1. Absac Ivan2. Adamović Dragan3. Antolković Ferdo op.4. Batušić Janko5. Benković Pavao, op.6. Biljetina Dušan7. Blažković Gjuro, op.8. Bošnjak Nikola9. Božić Josip, op.

10. Brletić Josip U . pl. Catinelli Makso, op.12. Filipović Vilko, op.13. Gubes Vilko14. Huzina Dragutin, op.15. Javurek Vjekoslav16. Jellenc Rudolf17. Juraković Jure18. Kalous Dragutin19. Kappner Miroslav20. * pl. Klopo vić Vladimir21. Križanić Jandre 22 Kron Vatroslav23. Kunić Dragutin24. Lagjević Dušan25. Lukšić Vladimir26. Luteršek Dragutin27. *Marton Vinko28. Milčić Slavoljub 29 Mušnjak Pavao SO. Nikoliš Mile

31. Trgovčić Ivan32. Vukić Eugen33. Vuksan Ivan34. Zagoda Rudolf35. Zimmermann Stjepan

Privatista:36. Knivald Artur, (neizp.)

razred.31. Novak Ivan32. Ostoić Milan

i 33. Popović Josip, op.34. Potučer Josip35. * Povrzanović Bogdan36. Požeg Mate37. Pupić Stjepan38. Rakovski Ljubivoj39. Spudić Stjepan40. Stanojević Svetozar41. Stepinac Adam42. Strokaj Nikola, op.43. Sutlić Vladimir, op.44. Segavić Jandre45. Seketa Petar46. Šojat Slavoljub47. *Štajdohar Mate48. Štern Marko49. Sumonja Nikola, op.50. Velvarski Oskar51. * Vinski Izidor52. Vranešević Dušan53. Zagorac Sljepan54. Zakarija Franjo

j 55. Zaleto Ferdo, op.56. Živković Glišo

|

Neispitan :

57. Bošnjak Blaž.

XIII.Zaključne viesti.

Školska godina 1881/2. započima dne 1. listopada svetčanom službom božjom i zazovom duha sv ., kojemu sv. činu imadu pri­sustvovati svi rimo-katolički učenici; radi toga imadu se na dane upisivanja, naime 28., 29. i 30. rujna, svi učenici upisati.

Učenici, stupajući u I. razred, imadu se u pratnji svojih rodi­te lja ili odgovornih zamjenika na upis staviti i dokazatia) krstnim ili rodnim listom, da su d e s e t u godinu životu

n a v r š i l i ;b) svjedočbom -odpustnicom ili polaznicom , da su s uspjehom svr­

šili četiri razreda pučke šk o le ;c) prijamnim izpitom, da posjeduju onu mjeru znanja, koja je po­

trebita za uspješan polazak gimnazije.Glede prijamnoga izpita zahtievati će se od učenika:

a) iz v j e r o n a u k a ona mjera znanja, koje je za četiri razreda pučke škole propisano;

b) iz h r v a t s k o g a jezika okretnost u čitanju i pisanju, poznavanje pravilnoga oblikoslovja s najglavnijimi iznim kami, vještina u razglabanju jednostavnih i razširenih iz rek a ; najglavnije o pravopisu i razstavc ih , te njihova izravna uporaba kod pisanja d ik ta n d a ;

c) iz r a č u n s t v a četiri glavne vrsti računa sa cielimi brojevi.Učenici ostalih razreda, nastavljali ili započimali oni nauke

na ovom zavodu, imadu takodjer na dan upisa svjedočbu o zadnjempoljeću pridoriieti

Svaki novi učenik ima na dan upisa u ime primari ne platiti2 fr. 10 nv. i najmanje 30 nv. kano prinos za učeničku knjižnicu.

Učenici, koji od plaćanja školarine oprošteni nisu a imaju zakonom propisana svojstva, da od toga plaćanja oprošteni budu, neka prvih 14 dana svakoga poljeća u ruke svojih gg. razrednika predadu vlastoručno pisane, i na visoku kr. zemaljsku vladu uprav­ljene, molbenice, kojim priložiti imadu školsku svjedočbu o zadnjem poljeću i izkaz ob imovnih odnošajih roditelja. Ovakove izkaze moći je u tiskarni već gotove dobiti, samo se imadu radi izpunjenja stu­paca predati onoj političkoj oblasti, kamo dotični molitelj pripada.

Napokon se za ravnanje p. n. roditelja priobćuje, da u njihovu vlastitom interesu leži, da budnim okom prate ponašanje i rM

svoje djece, te se o tom i u školi kod gg. razrednika ili ovoga ravnatelja što češće upitaju; neka ne misle, da škola sve učiniti može. Osobito pako savjetuje se vanjskim p. n. roditeljem, neka u smještenju svoje djece veoma oprezno postupaju, neka pri smje- štavanju djece nemisle toliko na svoju korist, koliko na korist svoje djece, te na koncu godine, kada jim se sinak sa slabom svjedočbom povrati, neka i sebe zapitaju, nisu li i oni od svoje strane k tomu što doprinieli. Nevrši li kuća svoju nadzornu dužnost, nemože ni škola čudesa tvoriti.

Dne 1. listopada otvara se VIII. razred.

Ravnateljstvo kralj. gimnazije.

u Karlovcu dne 30. srpnja 1881.

Ignj. Bartulic,ra vn a te l j ,