Post on 04-Jul-2020
� � � �� � � ���� � � ����� ������ � � � �
� � � � � ����� ����� ����� � � � � � � � � � �
���� � �� ���� !""#
���������������������������� ���� ����� ������!""#
���
����������� �������������
� �������������������
�������� �� ������� � �� ������� ����� ���
�������� �� ���� ������ �� ������� ���
������ �����
����������
������ �� ���� ������
�� ���� ������� �� ������
������� �� ���������
�������
���
���
���
���
���
���
Sodr`ina
Raboteweto na Stopanska banka be{e seriozno pogodeno od problemite so koi se
soo~uva{e Zemjata vo tekot na 2001 godina. Vsu{nost, nie bevme soo~eni so
prenaso~uvawe na nagorniot trend na raste` na ekonomijata, sprotivno na pla-
niranoto prodol`uvawe na zabrzaniot ekonomski raste` vo 2000 godina.
Nepovolnite vkupni ekonomski uslovi predizvikaa vlo{uvawe na kvalitetot na
kreditnoto portfolio na Stopanska banka. Kako rezultat na nepovolnite dvi`e-
wa i vo soglasnost so postojaniot napor celosno da se is~isti nejzinoto kredit-
no portfolio, Stopanska banka vo tekot na 2001 godina izvr{i izdvojuvawe na
rezervacii vo vkupen iznos od 1.925,9 milioni denari. I pokraj faktot {to Ban-
kata iska`a dobivka pred izdvojuvawe na rezervaciite, krajniot rezultat po
izdvojuvaweto na rezervaciite be{e zaguba od 1.326,4 milioni denari.
Me|utoa, va`no e da se istakne deka rezervaciite za potencijalni zagubi koi
bea izdvoeni vo 2001 godina ne pretstavuvaat odliv na sredstva od Bankata. Vo
tekot na narednite nekolku meseci akcionerskiot kapital na Bankata dopolni-
telno }e se zajakne so 1.037 milioni denari. Sledstveno, koeficientot na adek-
vatnost na kapitalot }e se odr`i na zna~itelno povisoko nivo od ona koe se bara
od strana na nadzornite institucii. Ova zgolemuvawe na akcionerskiot kapital
na Stopanska banka ja osiguruva nejzinata stabilnost, a voedno obezbeduva cvr-
sta osnova za nejziniot iden razvoj. Osven toa, ja poka`uva zalo`bata na nejzini-
te akcioneri za poddr{ka na procesot na transformacija na Stopanska banka vo
moderna, solidna evropska banka.
Ekstenzivnite napori za prestrukturirawe koi gi napravi Bankata bea povolno
oceneti od strana na nejzinite klienti. Vkupniot broj na depozitni smetki se
zgolemi za 12,6%, dodeka u~estvoto na Stopanska banka na pazarot na depoziti
na gra|ani na krajot na 2001 godina dostigna 42,5%.
So cel da se dostigne ponatamo{no zgolemuvawe na efikasnosta i da se obezbe-
dat uslugi vo gradovite kade taa prethodno ne be{e prisutna, Stopanska banka
vo 2001 godina po~na so racionalizacija na nejzinata mre`a. Taka, se otvorija
nekolku novi filijali, dodeka nekoi {alteri bea zatvoreni.
Vo 2001 godina Stopanska banka go pro{iri obemot na svoite uslugi, obezbedu-
vaj}i novi proizvodi za naselenieto. Ovie proizvodi bea nameneti da gi zadovo-
lat potrebite na klientite na Bankata, osobeno onie vo vrska so voveduvaweto
na Evro valutata.
Bez ogled na nepovolnite dvi`ewa vo nacionalnata ekonomija vo 2001 godina,
Stopanska banka prodol`i cvrsto so nejzinite zna~itelni napori za prestruktu-
rirawe. Procesot na ~istewe na nejzinoto kreditno portfolio prodol`i duri i
pod gorespomnatite, vlo{eni ekonomski uslovi i be{e prosleden so prudentni
kreditni politiki, soodvetno prilagodeni kon zgolemeniot krediten rizik. Zna-
~ajni izmeni bea napraveni i vo vrska so organizacionata struktura i procedu-
rite na Bankata. Zaedno so prifa}aweto na informati~kiot Globus sistem, nie
veruvame deka ovie izmeni zna~itelno }e ja podobrat efikasnosta na raboteweto
na Bankata i kvalitetot na uslugite na klientite.
Bi sakal da im se zablagodaram na klientite na Bankata za nivnata doverba i pod-
dr{ka, kako i na rakovodstvoto i vrabotenite na Bankata za nivniot pridones vo
tekovniot proces na transformacija na Bankata vo moderna i efikasna finansiska
institucija. Zgolemenata doverba na javnosta vo Bankata e jasen signal deka
Stopanska banka e na vistinskiot pat uspe{no da ja zavr{i ovaa transformacija.
Vo 2001 godina NBG grupacijata konstatira deka zna~itelen del od nejzinata do-
bivka e ostvaren od nejzinata mre`a vo stranstvo. Uveren sum deka Stopanska
banka e na nejziniot pat da dade dragocen pridones vo raboteweto na grupacija-
ta vo idnina, bidej}i se postavuvaat neophodnite osnovi i Bankata i nejzinite
klienti s# pove}e ja koristat prednosta na sinergiite koi se na raspolagawe vo
ramkite na NBG grupacijata.
So po~it,
Pretsedatel na Upravniot odbor
na Stopanska banka AD - Skopje
Teodoros B. Karayas
...rezervaciite ne pretstavuvaat odliv na sredstva od Bankata.... ...u~estvoto na Stopanska banka na pazarot na depoziti na gra|ani na krajot na 2001 godina dostigna 42,5%.
����������� ������
��� ���
������������ ���� � � �!�
Po~ituvani akcioneri,
� �������������������
Vo 2001 godina Stopanska banka AD - Skopje dopolnitelno go zabrza procesot na
nejzinata transformacija. Ova ne be{e lesno da se napravi, imaj}i ja predvid
bezbednosnata kriza koja preovladuva{e vo Zemjata vo 2001-ta godina i koja pre-
dizvika vlo{uvawe, kako na vkupnite ekonomski sostojbi, taka i na ostvaruvawa-
ta na ekonomskite subjekti.
Bez ogled na nepovolnite uslovi koi preovladuvaa, Stopanska banka prezede ~e-
kori, koi ja pribli`uvaat do toa da stane moderna i efikasna evropska banka.
Bankata prodol`i so nejzinoto sevkupno organizaciono prestruktuirawe, vo-
veduvawe nova organizaciona postavenost i novi operativni proceduri, so cel
zna~itelno da se zgolemi efikasnosta na Bankata. Istovremeno, kako rezultat
na vlo{enite ekonomski uslovi, Bankata vode{e konzervativna kreditna poli-
tika, na toj na~in izbegnuvaj}i prezemawe na bilo kakov nepotreben rizik.
Kako banka orientirana kon klientite, vo 2001 godina Stopanska banka prezede
merki za prisposobuvawe na nejzinata mre`a na filijali so cel taa pove}e da gi
zadovoli potrebite na klientite. Pokraj toa, Bankata vovede novi bankarski
proizvodi za naselenieto. Komitentite povolno odgovorija na obidite na
Bankata. Kako rezultat na toa, u~estvoto na Stopanska banka na pazarot na
depoziti na naselenieto se zgolemi za 4 procentni poeni i dostigna 42,5%. Ova
e, isto taka, indikator za doverbata vo Bankata i sigurnosta {to taa ja dava na
klientite. Poradi toa, so pravo mo`e da se tvrdi deka Stopanska banka e banka
na makedonskoto semejstvo.
Vo 2001 godina glavna aktivnost na Bankata be{e ~isteweto na kreditnoto port-
folio, {to prodol`i bez ogled na vlo{enite ostvaruvawa vo raboteweto na
ekonomskite subjekti. Poradi toa, se pojavi potreba od dopolnitelno izdvojuvawe
na rezervacii za potencijalni zagubi vo iznos od 1.925,9 milioni denari.
Izdvojuvaweto na rezervaciite ja anulira{e dobivkata pred rezervacii ostva-
rena od strana na Bankata i rezultira{e so zaguba od 1.326,4 milioni denari.
Sepak, akcionerite na Bankata odlu~ija da go zgolemat kapitalot na Bankata vo
2002 godina za 1.037 milioni denari, so toa obezbeduvaj}i stabilnost za Bankata
i cvrsta osnova za ostvaruvawe na zna~itelen prihod na sreden rok. Kako treto
posledovatelno zgolemuvawe na kapitalot na Bankata vo period od dve godini
toa ja poka`uva dolgoro~nata orientacija na akcionerite vo poddr{ka na napo-
rite na Bankata da stane ~ista i efikasna banka vo soglasnost so me|unarodnite
standardi.
Bi sakal da ja izrazam mojata blagodarnost na akcionerite za nivnata poddr{ka
vo procesot na transformacija na Stopanska banka. Isto taka, bi sakal da im se
zablagodaram na klientite za nivnata doverba vo Bankata vo periodot na
turbulentni dvi`ewa vo zemjata. Bankata ja potvrduva nejzinata zalo`ba nim da
im obezbedi uslugi i proizvodi so postojan i raste~ki kvalitet. Ponatamu, jas bi
sakal da gi istaknam golemite zalo`bi na vrabotenite vo Bankata napraveni vo
ostvaruvaweto na golemata i obemna programa na prestrukturirawe.
Veruvam deka vo narednite godini Stopanska banka }e go obezbedi nejzinoto
mesto na najistaknata finansiska institucija vo zemjata, pritoa ostanuvaj}i zna-
~aen faktor za finansiskata stabilnost na zemjata.
So po~it,
Prv generalen direktor
na Stopanska banka AD - Skopje
Gligor Bi{ev
Po~ituvani akcioneri,
Stopanska banka e banka na makedonskoto semejstvo.
����������� ������
��� ��"
�������������� ����� ������ ��
...treto posledovatelno zgolemuvawe na kapitalot na Bankata vo period od dve godini ...
� �������������������
����������� ������
��� ���
!������������������� ��� �������������������
Theodoros B. Karatzas
Apostolos Tamvakakis
Nicholas Koutsos
George Aronis
Christos Katsanis
Vladimir Kandikjan
Pretsedatel na Upravniot OdborGuverner na NBGAtina, Grcijatelefon: 00301 0 334 1002
Zamenik pretsedatel naUpravniot OdborZamenik Guverner na NBGAtina, Grcijatelefon: 00301 0 369 5301
^len na Upravniot OdborDirektor naMe|unaroden sektor "A" na NBGAtina, Grcijatelefon: 00301 0 369 5931
^len na Upravniot OdborNacionalna banka na GrcijaGeneralen Direktor na
Kalitea, Grcijatelefon: 00301 0 95 80 301
^len na Upravniot OdborIzvr{en Direktor naObedineta Bugarska Banka ADSofija, Bugarijatelefon: 00359 2980 9487
^len na Upravniot OdborProfesor na Pravniot fakultet,Univerzitet "Kiril i Metodij"Skopje, Republika Makedonijatelefon: 00389 2 117 244
ETHNOCARTA
National Management and
Organization S.A.
Syed Aftab Ahmed
Kazimir Zivko Pregl
Maria Luisa Cicognani
Svetozar Janevski
Miodrag Panov
^len na Upravniot OdborGlaven rakovoditel zainvesticii na MFKMe|unarodna FinansiskaKorporacijaVa{ington, SADtelefon: 001 202 473 8798
^len na Upravniot Odbordo 22.04.2002Nezavisen kandidat koj japretstavuva EBORQubqana, Slovenijatelefon: 00386 1 422 37 30
^len na Upravniot Odborod 22.04.2002Vi{ bankar vo oddelot zafinansiski institucii vo EBORLondon, V. Britanijatelefon: 0044 20 7338 7547
^len na Upravniot Odbordo 22.04.2002Generalen Direktor na"Pivara" AD Skopje,Skopje, Republika Makedonijatelefon: 389 2 611 279
^len na Upravniot Odborod 22.04.2002Generalen Direktor na"@ito - Strumica" AD - StrumicaStrumica, Republika Makedonijatelefon: 00389 34 348 043
Gligor Bi{evPrv generalen direktortelefon: 389 2 296 706
389 2 296 707faks: 389 2 115 310e-mail: bishevg@stb.com.mk
Spase Lazarevski
Mr. Konstantinos Bratos
Vtor generalen direktordo 01.08.2002telefon: 389 2 296 762
389 2 296 761faks: 389 2 163 577
Vtor generalen direktorod 01.08.2002telefon: 389 2 296 762
389 2 296 761faks: 389 2 163 577
e-mail: lazarevskis@stb.com.mk
e-mail: kbratos@stb.com.mk
U P R A V E N O D B O R R A K O V O D S T V O
���
����������� ���������� ������������
�������������� ������� �� ���� ��� ���������� �� ���� ���
��� ������ �� ������� ����� �� � ����� ���
��������� ���� �� �� �������� �� �� �� ���� ������ ���
�������� ������� �� �� ���� � ������� ���� �� �� �� ����
�������� ������ �� ������
�������� ������ �� ������
�� ��� �� ���
���
���
���
���
Sodr`ina
� �������������������
Glavnata karakteristika na 2001 godina be{e bezbednosnata nestabilnost vo
Zemjata, prosledena so visok buxetski deficit, relaksirana fiskalna politika i
visoko restriktivna monetarna politika. Dvojniot deficit (buxetskiot deficit
i deficitot na tekovnite smetki) gi zadr`a kamatnite stapki na visoko nivo vo
tekot na celata godina. Se odr`a finansiskata i cenovnata stabilnost, iako ri-
zi~nite plasmani zna~itelno se zgolemija. Stopanstvoto se soo~i so zabele`ite-
len zastoj i visoka nevrabotenost.
Namesto predvideniot realen porast na BDP za 6%, vo 2001 godina e ostvareno
namaluvawe za 4%, a industriskoto proizvodstvo e namaleno za 10,1%. Vkupnite
zagubi na kompaniite predizvikani od bezbednosnata kriza se procenuvaat na 0,7
milijardi evra. Nadvore{no trgovskata razmena vo 2001 godina (preliminarni
podatoci od dr`avniot Zavod za statistika) iznesuva 2.883 milioni SAD $ i e
namalena za 15,4% vo sporedba so 2000 godina. Pritoa e ostvaren deficit vo
nadvore{no trgovskata razmena vo iznos od 513 milioni SAD $. Buxetskiot de-
ficit dostigna 6,5% od BDP za razlika od umereniot suficit vo 2002 godina.
Zategnuvaweto na monetarnata politika po~na vo maj 2001 godina. Vo periodot
maj-juni 2002 godina kamatnite stapki na pazarot na pari dvojno se zgolemija. Toa
dovede do zna~itelno namaluvawe na likvidnosta na stopanskite subjekti, vklu-
~itelno i vkupniot bankarski sektor, kako i do op{to zgolemuvawe na aktivnite
kamatni stapki, {to go prodlabo~i stopanskiot zastoj. Dopolnitelno likvidnos-
no iscrpuvawe na pravnite subjekti i zgolemuvawe na zadol`enosta na realniot
sektor nastana i zaradi voveduvaweto na danokot na finansiski transakcii.
M A K R O E K O N O M S K I D V I @ E W A V O
R E P U B L I K A M A K E D O N I J A V O 2 0 0 1
Dvojniot deficit gi zadr`a kamatnite stapki na visoko nivo... Zategnuvaweto na monetarnata politika po~na vo maj 2001 godina.
����������� ������
��� ���
���� ������������
Izvor: Dr`aven zavod za statistika, Ministerstvo za finansii i Narodna banka na Republika Makedonija
Bruto doma{en USD
proizvod- BDP . 3.45 3.39 3.35 3.39 3.44 3.54 3.63 3.82 3.78
BDP
(realen porast) % -9.1 -1.8 -1.2 0.8 1.5 2.9 2.7 5.1 -4.1
BDP
(realen porast - ceni 1995) % -7.5 -1.8 -1.1 1.2 1.4 2.9 2.7 5.1 -4.1
Inflacija - (ceni na
malo, kraj na period) % 229.6 55.4 9.2 0.2 4.5 -1.0 2.3 6.1 3.7
Saldo na tekovna
smetka (% od BDP) % 0.6 -4.7 -5.0 -6.5 -7.4 -8.1 -4.1 -6.5 -10.1
Deficit/suficit na
Buxetot (% od BDP) % -13.4 -2.9 -1.2 -0.5 -0.4 -1.8 -0.1 3.5 -5.8
Stapka na nevrabotenost
(Anketa za rabotnata sila) % 31.9 36.0 34.5 32.4 32.2 30.5
Devizen kurs, prose~en
(MKD/1 USD) - 23.6 43.2 38.0 40.0 49.8 54.5 56.9 65.9 68.0
Devizen kurs, kraj na
godina (MKD/1 USD) - 44.6 40.6 38.0 41.4 55.4 51.8 60.3 65.3 69.2
Bill
1)P
reth
odni
pod
atoc
i2)
Ind
eks
natr
o{oc
ina
`iv
ot3)
Pro
cen
eti
pod
atoc
i
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001
3)
3)
3)
1)
1)
1)
2) 2)
3)
3)
P o z n a ~ a j n i m a k r o e k o n o m s k i i n d i k a t o r i
n a R e p u b l i k a M a k e d o n i j a
� �������������������
STOPANSKA BANKA AD - SKOPJE (SB) so pedeset i sedumgodi{noto postoewe i
tradicija e prvata, najstara i najgolema banka vo Zemjata. Taa e celosno priva-
tizirana komercijalna banka, ~ii dominantni akcioneri se renomirani stranski
strate{ki investitori - Nacionalnata banka na Grcija (NBG), Evropskata banka
za obnova i razvoj (EBOR) i Me|unarodnata finansiska korporacija (MFK).
O P [ T I P O D A T O C I Z A
S T O P A N S K A B A N K A A D - S K O P J E
M r e ` a n a f i l i j a l i
(SB) e najstara i najgolema banka vo Zemjata. SB se transformira vo sovremena evropska banka.
����������� ������
��� ���
���� ������������
Kumanovo
Tetovo
Gostivar
Veles
Ki~evoDebar
Negotino
Kavadarci
Prilep
Bitola
ResenOhrid
[tip
Gevgelija
Strumica
Radovi{
Ko~aniSv. Nikole
Probi{tip
Vinica
Berovo
Valandovo
Kru{evo
Del~evo
Struga
Skopje
SIGURNOSTA, DOVERBATA I TRADICIJATA se fundamentalnite vrednosti po
koi SB e prepoznatliva niz celiot period od svoeto postoewe. So privatizaci-
jata vo 2000 godina zapo~na nova faza vo razvojot na SB. Blagodarenie na tekov-
nata reorganizacija i prestrukturirawe, kako i vlo`uvawata vo novite teh-
nologii, koi vklu~uvaat i voveduvawe na nov softverski paket GLOBUS, ~ija pri-
mena e {iroko rasprostraneta vo svetot, SB se transformira vo sovremena
evropska banka, podgotvena da odgovori na novite predizvici i barawa na
svoite komitenti.
SB raspolaga so {iroka i dobro integrirana bankarska mre`a vo zemjata. Razvi-
enata regionalna mre`a na NBG & ovozmo`uva na Bankata da nudi finansiski
uslugi i na internacionalni kompanii orientirani kon regionot.
SB ima ambiciozna programa po koja }e bide sekade i sekoga{ prepoznatliva:
- Kvalitet i uslugi po merka na svoite klienti,
- Sigurnost i stabilnost,
- Konkurentnost so kamatnite stapki i cenite na uslugite koi gi dava Bankata,
- Visoka profesionalnost i bankarska etika.
S t r u k t u r a n a k a p i t a l o t
Doma{ni akcioneri 7,5%
NBG
IFC
EBRD 10,8%
10,8%
70,8%
� �������������������
Izvor: Bilten /2001 na Narodna Banka na Republika MakedoniijaIV Izvor: Bilten /2001 na Narodna Banka na Republika MakedoniijaIV
����������� ������
��� ��"
���� ������������
A K TI V A
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 68,2%
Stopanskabanka AD - Skopje 31,8%
V K U P N I DEPOZITI
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 61,8%
Stopanskabanka AD - Skopje 38,2%
P A R I ^ NI SREDSTVA, DEPOZIT I VO ST RANSKI BANKI I NBRM
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 68,0%
Stopanskabanka AD - Skopje 32,0%
KAPITAL
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 78,6%
Stopanskabanka AD - Skopje 21,4%
D EVIZNI D EPO ZITI NA NASELENIE
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 57,5%
Stopanskabanka AD - Skopje 42,5%
KRED ITI I HARTII O D VRED NO ST
sosto jba na 31 dekemvri 2001
Drugi banki 70,9%
Stopanskabanka AD - Skopje 29,1%
� �������������������
...Bilansot na SB na krajot na 2001 godina ostvari porast od 11,1%... ...konzervativnata politika na rezervirawe dava golema prednost na idninata na Bankata.
����������� ������
��� ���
���� ������������
I pokraj nepovolniot makroekonomski ambient, Bankata vo 2001 godina prodol`i
so ~istewe na nejzinoto portfolio i trasformacija vo evropski tip na banka.
Operativnoto prestruktuirawe na Bankata se sostoi od: organizaciono i funkci-
onalno prestrukturirawe, obuka na kadarot, razvoj na informativnata tehnolo-
gija i Proektot GLOBUS, reorganizacija na mre`ata na filijali, vospostavuva-
we na novi politiki i proceduri, lansirawe na novi proizvodi po merka na ko-
mintentite itn. Isto taka, SB be{e maksimalno anga`irana vo realizacijata na
transformacijata na platniot promet vo zemjata, kako i vo aktivnostite povr-
zani so konverzijata na IN valutite vo Evro, kako nastan so isklu~itelno eko-
nomsko zna~ewe.
Kako rezultat na vkupnite aktivnosti, Bilansot na SB na krajot na 2001 godina
dostigna iznos od 33.279,8 milioni denari i ostvari porast od 11,1% vo odnos na
2000 godina, {to e za 1.898,5 milioni denari pove}e od predviduvawata. Poras-
tot e ostvaren glavno od zgolemuvaweto na deviznite depoziti na naselenieto
povrzani so konverzijata na IN valutite vo evra i voveduvaweto na novite depo-
zitni proizvodi vo stranska i doma{na valuta. Kako rezultat na toa, SB go zgo-
lemi pazarnoto u~estvo vo depozitite na naselenieto od 38,5% na krajot na 2000
godina na 42,5% na krajot na 2001 godina, dodeka vo delot na deviznoto {tedewe
pazarnoto u~estvo iznesuva 43,4%. Spored toa, SB ja zajakna svojata uloga na
Banka na makedonskoto semejstvo.
Na krajot na 2001 godina dojde do bitni promeni vo strukturata na pasivata koi
se manifestiraat so zgolemuvaweto na u~estvoto na depozitite na komitentite,
odnosno na primarnite doma{ni izvori na sredstva, od 63,4% na 79,2%, so
istovremeno namaluvawe na site drugi pozicii vo pasivata na Bankata.
Na stranata na aktivata zgolemeno e u~estvoto na likvidnata i nerizi~na, no
niskokamatonosna aktiva, pred s# na deviznite sredstva vo stranski banki, od
37,9% na 52,7%.
Zaradi stopanskiot zastoj i restriktivnata monetarna politika Bankata ne vle-
ze vo zna~itelna kreditna ekspanzija kako {to be{e planirano za 2001 godina.
P O Z N A ^ A J N I R E Z U L T A T I V O
R A B O T E W E T O N A S B V O 2 0 0 1 G O D I N A
Osven toa, kontrakcijata na likvidnosta, visokite kamatni stapki i visokata za-
dol`enost, zaedno so opa|aweto na stopanskata aktivnost, dovedoa do vlo{uva-
we na staroto kreditno portfolio, {to odredi dopolnitelno izdvojuvawe na re-
zervacii za potencijalni zagubi. Na ovoj na~in Bankata i nejzinite akcioneri
preku konzervativnata politika na rezervirawe & davaat golema prednost na
idninata na Bankata.
SB vo 2001 godina ostvari dobivka pred izdvojuvawe na rezervacii vo iznos od
599,6 milioni denari. Me|utoa, po izdvojuvaweto na dopolnitelni rezervacii za
pokrivawe na potencijalni zagubi vo iznos do 1.925,9 milioni denari, registri-
rana e zaguba od 1.326,4 milioni denari, {to e vo ramkite na proektiranata za-
guba so Rebalansot na Buxetot za 2001 godina. Sepak, zagubata ne predizvikuva
odliv na sredstva, bidej}i dopolnitelnite rezervacii zaedno so akcionerskiot
kapital ostanuvaat vo Bankata.
e vkupnata struktura na upravuvaweto so aktivata i pasivata i rizi-
cite vo raboteweto na SB preku formiraweto i funkcioniraweto na Komisijata
za upravuvawe so aktivata i pasivata (KUAP), Odborot za upravuvawe so rizik i
Odborot za revizija. Ovie tela imaat za cel podobruvawe so upravuvaweto na ak-
tivata, pasivata i likvidnosta na Bankata kako i preventivno sogleduvawe,
vospostavuvawe na limiti i monitoring na site vidovi rizici vo SB (krediten,
pazaren, devizen i operativen).
i funkcionalnoto prestrukturirawe vo pravec na celosno na-
so~uvawe na SB kon komitentite i korisnicite na proizvodi i uslugi e fina-
lizirano vo pove}e klu~ni segmenti od raboteweto na Bankata. Vospostavena e
nova organizacija na Korporativniot sektor so centralizirawe na kreditnata
funkcija, odnosno centralizirano razgleduvawe i odlu~uvawe po kreditnite ba-
rawa na komitentite. Istovremeno vovedeni se i novi kreditni politiki i pro-
ceduri. Obedineta e denarskata i deviznata likvidnost so formirawe na edin-
stven Sektor za likvidnost i sredstva vo ~ij sostav e Sobata za trguvawe. For-
miran e Sektor za bankarstvo na malo, Sektor za upravuvawe so mre`ata na fi-
Unapredena
Organizacionoto
Organizaciono - tehni~ko i kadrovsko prestruktuirawe
� �������������������
Brojot na vraboteni vo SB na krajot na 2001 godina iznesuva 1.508 lica Vo 2002 godina SB planira i otpo~nuvawe so rabota so finansiski derivativi,
����������� ������
��� ���
���� ������������
lijali, Sektor za istra`uvawe, statistika i upravuvawe so rizici. Zapo~nato e
kompletno prestrukturirawe na Sektorot za rabota so stranstvo, pri {to }e se
postigne negovoto idno funkcionirawe da bide celosno kompatibilno so tehno-
lo{kite re{enija na softverskiot paket Globus. Pro{irena e {alterskata mre`a
so sovremena ekspozitura vo Skopje. Vo tek se aktivnosti za ureduvawe na u{te tri
ekspozituri vo Skopje i dve novi ekspozituri vo Prilep i Kumanovo kade SB nema
svoja mre`a. Naporedno so ova, vo funkcija na optimalizacija na mre`ata i racio-
nalizacija na tro{ocite, zatvoreni se 15 nerentabilni {alterski mesta.
se odvivaat podgotovkite za osovremenuvawe na informati~kata teh-
nologija so voveduvawe vo funkcija na aplikativen softverski paket GLOBUS.
Prvata faza, koja gi opfa}a site instrumenti na pla}awe na obvrski i transfer
na sredstva, se realizira vo april 2002 godina. Celosnata implementacija na
novata kompjuterska tehnologija so reorganizacija na delovnite proceduri se
planira da se ostvari vo tekot na 2002 godina.
na vraboteni vo SB na krajot na 2001 godina iznesuva 1.508 lica, od koi 2
doktori na nauki, 9 magistri, 384 lica so VSP, 129 lica so V[P, 912 lica so
SSP i 72 lica so drug vid na obrazovanie. Vo 2001 godina ima 76 novoprimeni
rabotnici, od koi najgolem del se so visoka stru~na podgotovka i odli~no pozna-
vawe na angliski jazik, a Bankata po razni osnovi ja napu{tija 38 rabotnici. So
ogled na organizacionoto i kadrovsko prestruktuirawe i voveduvawe na de-
narskiot platen promet, se nametna potrebata od prerasporeduvawe na kadarot
od edni vo drugi organizacioni delovi na Bankata. Vo tekot na 2001 godina pre-
rasporedeni se vkupno 145 rabotnici.
na kadarot, soglasno novata postavenost na SB, se odviva so zabrzan
intenzitet, pred s# vo delot na primenata na novata kompjuterska tehnologija.
Vo 2001 godina organizirani se 112 seminari vo SB na koi 1.332 vraboteni ost-
varija vkupno 28.192 ~asovi obuka, a 41 u~esnik imaa stru~no usovr{uvawe vo or-
ganizacija na fakulteti i drugi institucii od Zemjata i stranstvo.
Zabrzano
Brojot
Obukata
K v a l i f i k a c i o n a s t r u k t u r a n a v r a b o t e n i t e
Vi{o obrazovanie
Visoko obrazovanie
Ostanato
8.6%
25.5%
5.5%
Srednoobrazovanie 60.5%
Vovedeni novi proizvodi i zgolemeni aktivnosti
kaj postojnite proizvodi i uslugi
Vo 2001
So formiraweto
Vo presret
godina SB uspe{no go realizira voveduvaweto na denarskiot platen pro-
met vo Bankata i migracijata na smetkite na klientite na SB od dosega{niot Zavod
za platen promet vo Bankata.
na Sobata za trguvawe SB ostvari zgolemuvawe na aktivnostite
na denarskiot i devizniot pazar. Vo 2002 godina SB planira voveduvawe na tele-
fonsko bankarstvo vo raboteweto na devizniot pazar vo zemjata, terminski kupo-
proda`bi na devizi, kako i otpo~nuvawe so rabota so finansiski derivativi, kako
{to se opciite i fju~ersite. ]e se nastojuva so razvojot na sekundarniot pazar na
hartii od vrednost vo Zemjata da se otpo~ne so aktivnosti od investicionoto ban-
karstvo.
na konverzijata na IN valutite vo Evro, SB vovede novi atraktivni
proizvodi za devizno {tedewe na gra|anite, {to zaedno so soodvetnata marketin-
{ka kampawa na koja be{e potencirana sigurnosta na SB kako ~lenka na Grupacijata
NBG, ovozmo`i zgolemuvawe na deviznite depoziti na naselenieto vo 2001 godina
za 225% vo sporedba so krajot na 2000 godina.
2001
� �������������������
Kako rezultat na vkupnite aktivnosti Bilansot na SB na krajot na dekemvri 2001
godina dostigna iznos od 33.279,8 milioni denari i ostvari porast od 3.326,9 mi-
lioni denari ili za 11,1% vo odnos na 2000 godina. Ova zgolemuvawe e pogolemo
vo odnos na planskite pridviduvawa za 1.898,5 milioni denari.
Ostvareni promeni vo pasivata
Porastot e isklu~ivo rezultat na depozitite na komitentite koi od 19.002,3 mi-
lioni denari se zgolemija na 26.356,5 milioni denari, ostvaruvaj}i porast od
38,7 % vo odnos na 2000 godina.
Depozitite na komitentite kako nose~ki segment na bilansot ostvarija golemi
oscilatorni dvi`ewa vo 2001 godina. Raste~kiot trend na depozitite na nasele-
nieto, prenesen od prethodnata godina prodol`i i vo prvite dva meseci od 2001
godina. So otpo~nuvaweto na bezbednosnata kriza, pridru`ena od isklu~itelno
restriktivna monetarna politika, dojde do zna~ajno povlekuvawe na depozitite
od strana na naselenieto i nivno namaluvawe koe prodol`i se do juni 2001 go-
O s t v a r e n i d v i ` e w a v o b i l a n s o t i
p r o f i t a b i l n o s t a n a S B v o 2 0 0 1
Bilansot na SB ostvari porast za 11,1% vo odnos na 2000 godina.
����������� ������
��� ���
���� ������������
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
1996 1997 1998 1999 2000 2001
vo mlrd. denari
dina. So cel da se zadr`i doverbata i imixot na SB kako sigurna banka i da se
smiri tenzijata kaj deponentite, SB nepre~eno i bez ograni~uvawa ovozmo`i
povlekuvawe na depozitite od strana na deponentite. Ova be{e ovozmo`eno kako
rezultat na visokata likvidnost i solventnost na SB.
Vo juli i avgust 2001 godina depozitite se stabiliziraa na ponisko nivo, a od
septemvri natamu, a osobeno vo dekemvri, tie ostvarija enormen porast, pri {to
dostignaa 26.356,5 milioni denari. Porastot e isklu~ivo ostvaren od depozitite
na naselenieto, koi na krajot od 2001 godina dostignaa nivo od 17.158,4 milioni
denari, {to e za 11.900,2 milioni denari ili za 225% pove}e vo sporedba so
krajot na 2000 godina.
Ostvareniot porast glavno e realiziran vo ~etvrtiot kvartal, pred se vo dekem-
vri i e rezulatat na transakciite povrzani so konverzijata na IN valutite vo
evra. SB uspe{no se vklu~i vo ovie transakcii i vo privlekuvaweto na sredstva-
ta na naselenieto koi bea nadvor od bankarskiot sektor kako rezultat na temel-
nite podgotvitelni aktivnosti, lansiraweto na noviot proizvod Evrobonus, so-
odvetnata marketin{ka kampawa na koja be{e potencirana sigurnosta na SB kako
~lenka na Grupacijata NBG, kako i izvonrednite napori na vrabotenite vo ovie
aktivnosti. Seto toa ovozmo`i u~estvoto na SB vo ovoj segment na finansiskiot
pazar vo vkupniot bankarski sektor da se zgolemi od 38,5% kolku {to iznesuva{e
na 31.12.2000 na 42,5% na krajot na 2001 godina, {to uka`uva na visokata dover-
ba {to SB ja ima kaj naselenieto.
Ostvareniot porast na deviznite depoziti na naselenieto celosno e plasiran vo
depoziti kaj stranski banki, {to vo osnova pretstavuva niskokamatonosna aktiva,
poradi {to od ovie aktivnosti ne se ostvareni pozna~ajni efekti vrz profitabil-
nosta na SB vo 2001 godina. Strategijata na SB e da se privle~at depoziti koi {to
potoa }e pretstavuvaat solidna osnova za kreditna aktivnost i zgolemuvawe na
profitabilnosta, koi proekcii se vklu~eni i vo Buxetot na SB za 2002 godina.
Kako rezultat na vakvite dvi`ewa ostvareni se bitni promeni vo strukturata na
pasivata na bilansot na SB. Taka, depozitite na komitentite kako primaren i
nose~ki izvor na sredstva go zgolemija svoeto u~estvo od 63,4% na 79,2%. Site
drugi izvori na sredstva go namalija svoeto u~estvo vo pasivata.
Dinamika na vkupniot bilans na SB po godini
� �������������������
����������� ������
��� ���
���� ������������
S t r u k t u r a n a p a s i v a t a
S e k t o r s k a s t r u k t u r a n a d e p o z i t i n a k o m i t e n t i
Od aspekt na sektorskata struktura na vkupnite depoziti dominantno e u~estvoto
na depozitite na naselenieto so 65%, potoa sledat depozitite na pravni lica so
27,6%, nerezidenti i drugi 3,7% i depozitite na dr`avata i javniot sektor so 3,6%.
Pozitivni pomestuvawa se ostvareni vo ro~nata struktura na depozitite koja se
manifestira preku zgolemuvawe na oro~enite depoziti na kratki rokovi, a rela-
tivno namaluvawe na depozitite po viduvawe {to kako cel be{e zacrtana i vo Bu-
xetot na SB za 2001 godina. Sepak u~estvoto na dolgoro~nite depoziti i natamu e
malo i iznesuva 5,1%.
2000
2000
2001
2001
11,1%63,4% Depoziti na komitenti
% Koristeni krediti,4% Ostanati obvrski
% Rezervacija za vonbilansna aktiva12,0%
Depoziti na banki 2,2%79,2%
7,5 6,3%2 3,3%3,6 1,3%
Kapital i rezerva 7,7%
44,9% Pravni lica - kompanii 27,6%27,8% Naselenie 65,1%21,3% Javen sektor i dr`ava 3,7%6,0% Nerezidenti i drugi 3,6%
R o ~ n a s t r u k t u r a n a d e p o z i t i n a k o m i t e n t i
V a l u t n a s t r u k t u r a n a d e p o z i t i n a k o m i t e n t i
Od aspekt na valutnata struktura deviznite depoziti se zgolemija za 10.854,5
milioni denari ili za 154% i u~estvuvaat so 70,3%.
Vo 2001 godina Bankata gi namali dolgovite po koristeni krediti kon finansiski
institucii vo zemjata i stranstvo, taka {to na krajot na 2001 godina istite bea
namaleni za 175,3 milioni denari ili za 8% vo odnos na 2000 godina i iznesuvaa
2.073,1 milioni denari. Koristenite krediti od stranstvo na krajot od dekemvri
2001 godina iznesuvaat 1.421,3 milioni denari i u~estvuvaat so 4,2% vo vkupnata
pasiva.
2000
2000
2001
2001
73,5% Po viduvawe 61,0%21,4% Kratkoro~ni depoziti 33,9%5,1% Dolgoro~ni depoziti 5,1%
62,9% Denarski 29,7%37,1% Devizni 70,3%
� �������������������
����������� ������
��� ��"
���� ������������
Promenite vo strukturata na aktivata se izrazeni preku naglasenoto zgolemu-
vawe na pari~nite sredstva i depoziti kaj NBRM, koi na 31.12.2001 godina
dostignaa u~estvo od 52,7% (vo 2000 godina nivnoto u~estvo iznesuva{e 37,9%) i
porast kaj osnovnite sredstva, koi zaradi vlo`uvawata vo proektot Globus
dostignaa u~estvo od 5,3% (vo 2000 godina nivnoto u~estvo iznesuva{e 4,7%).
Namaluvawe na u~estvoto vo vkupnata aktiva bele`at site ostanati pozicii.
Ostvareni promeni vo Aktivata
S t r u k t u r a n a a k t i v a t a
2000 2001
30,9% Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 52,5%11,5% Kratkoro~ni hartii i plasmani kaj banki 0,5%24,7% Krediti na komitenti 18,1%23,1% Dolgoro~ni hartii od vrednost 20,8%4,7% Osnovni sredstva 5,3%5,2% Ostanata aktiva 2,8%
Vo aktivata vo Bilansot na sostojba pari~nite sredstva (denarski i devizni) i
depozitite kaj Centralnata banka zaedno so plasmanite na Bankata kaj stranskite
banki na krajot na dekemvri 2001 godina iznesuvaa 17.522,0 milioni denari i vo
odnos na istiot period minatata godina se zgolemeni za 6.168,2 milioni denari
ili za 54,3%.
Kreditite na komitenti na krajot na 2001 godina, so ogled na namaleniot obem na
nova kreditna aktivnost na Bankata, kako i ~isteweto na bilansot od lo{oto
kreditno portfolio so negovo celosno rezervirawe i prenos na vonbilansna
evidencija, se namalija na neto osnova vo odnos na prethodnata godina za 1.566,9
milioni denari ili za 21,2% i se svedoa na iznos od 5.829,9 milioni denari.
Kreditnoto portfolio kaj pravnite lica e disperzirano vo pove}e dejnosti od koi
pogolemo e u~estvoto na trgovijata, grade`ni{tvoto, prehranbenata industrija,
industrijata za tutun i cigari, tekstilnata industrija, proizvodstvo i prerabotka
na oboeni metali, metalo-prerabotuva~kata dejnost i drugi.
Grade`ni{tvo 5,7%
Rudarstvo iostanati industrii
Zemjodelstvo
Energetika
Ostanato
4,1%
1,4%
9,4%
16,8%
6,9%
55,7%
Trgovija
Naselenie
K r e d i t n o p o r t f o l i o , 2 0 0 1
Kreditnoto portfolio kaj pravnite lica e disperzirano vo pove}e dejnosti...
� �������������������
na prihodi od nadomestoci golemo vlijanie ima{e namalenata delovna aktivnost
na stopanskite subjekti, namalenoto garancisko i akreditivno rabotewe, a so toa i
namaleniot obem na platniot promet so stranstvo, koj vo 2001 godina vo odnos na
2000 godina e namalen za 26%.
Vo 2001 godina ostvareni se neto pozitivni kursni razliki vo iznos od 266,1
milioni denari i istite se pogolemi vo odnos na 2000 godina za 422,4%, {to pred
se e rezultat na promenata na kursot na stranskite valuti vo uslovi na pogolema
devizna aktiva vo odnos na devizna pasiva (dolga devizna pozicija) i izvr{enite
transakcii na devizniot i menuva~kiot pazar, vklu~itelno i transakciite povrza-
ni so konverzijata na IN valutite vo evra.
SB vo 2001 godina ostvari dobivka pred izdvojuvawe na rezervacii vo iznos od
599,6 milioni denari, a po izdvojuvaweto na potrebnite rezervacii za potencijal-
nite zagubi, registrirana e zaguba od 1.326,4 milioni denari, {to e vo ramkite na
proektiranata zaguba so Rebalansot na Buxetot za 2001 godina. Dopolnitelno
izdvoenite rezervacii dostignaa nivo od 1.925,9 milioni denari (rezervacii za
nenaplativa kamata i rizi~ni plasmani). Ova ja izrazuva cvrstata orientacija na
Bankata i nejzinite akcioneri da sozdadat stabilna osnova za iden razvoj.
����������� ������
��� ���
���� ������������
Rudarstvo 3,9%
Tekstilna iko`na industrija
Ostanati industrii
Drvna i industrijaza hartija
Prehranbena itutunska industrija
18,3%
4,9%
31,9%
26,4%
3,1%
11,4%
Metaloprerabotuva~kai ma{inska industrija
Hemiska industrija
Dolgoro~nite hartii od vrednost iznesuvaat 6.920,5 milioni denari i vo najgolem
del se odnesuvaat na dr`avnite obvrznici.
Vo 2001 godina SB ostvari prihodi po kamati vo iznos od 1.647,0 milioni denari
koi se za 25,2% poniski od prethodnata godina. Toa e rezultat na namalenoto
kamatonosno kreditno portfolio i namaluvaweto na nivoto na kamatnite stapki na
me|unarodnite finansiski pazari EURIBOR (LIBOR), {to vlijae{e vo pravec na
namaluvawe na kamatata od obvrznicite na dr`avata i deviznite depoziti vo
stranstvo. Rashodite po kamati iznesuvaa 914,0 milioni denari i se za 12,7%
poniski vo odnos na 2000 god. Toa e rezultat na politikata na kamatni stapki so koi
se izvr{i namaluvawe na prose~nata cena na depozitnite sredstva so isklu~ok na
oro~enite denarski depoziti na pravni lica, ~ii kamati SB vo interes na
obezbeduvawe na denarskata likvidnost be{e prinudena da gi zgolemi i usoglasi
so kamatite na blagajni~kite zapisi na NBRM. So toa neto prihodite od kamati
iznesuvaa 733,0 milioni denari i se poniski vo odnos na 2000 godina za 36,6%.
Vo 2001 godina ostvareni se 433,7 milioni denari neto prihodi od provizii i drugi
nadomestoci, {to e pomalku vo odnos na 2000 godina za 26,6%. Na namaleniot obem
Bilans na uspeh
R u d a r s t v o i i n d u s t r i j a , 2 0 0 1
� �������������������
���
����������� ����������#�� ����� � ���� �
������� �� ������ ���
������������ ������ ���
�� ��� � ���
Sodr`ina
� �������������������
����������� ������
��� ���
�� ����� ����� �
izdvoija vo posebni banki. Stopanska banka se vklu~i vo me|unarodnata mre`a i
kako edinstven zastapnik dobi ovlastuvawe za izdavawe na site vidovi karti~ka vo
Republika Makedonija. Na 21.12.1999 godina Bankata uspe{no go privede kon kraj
procesot na svojata privatizacija, potpi{uvaj}i gi Dogovorite za otkup na akcii i za
zapi{uvawe na akcii (dokapitalizacija na Bankata) so renomiranite stranski strate{ki
investitori - Nacionalnata banka na Grcija (NBG), Me|unarodnata finansiska korporacija
(IFC) i Evropskata banka za obnova i razvoj (EBRD). Na 29.12. Bankata proslavi redok jubilej -
55 godini uspe{na rabota i postoewe. Stopanska banka e najstara i po mnogu kriteriumi
najgolema Banka vo Republika Makedonija. Na 4.04.2000 godina realizirana e blok
transakcija na Makedonskata berza so koja NBG, IFC i EBRD, stanaa sopstvenici na 85% od
upravuva~kiot paket na akcii na Stopanska banka. Na 05.04.2000 godina odr`ano e Prvoto,
redovno akcionersko Sobranie na Bankata, koe ja ozakoni i oficijalizira novata, upravuva~ka,
akcionerska struktura na Stopanska banka, vo koja NBG u~estvuva so 65%, IFC i EBRD so po
10%, a doma{nite akcioneri so 15%. Vo juli, izvr{ena e dokapitalizacija na Bankata, so uplata
na dopolnitelen kapital vo iznos od 50 milioni DEM, so {to u~estvoto na strate{kite
investitori vo upravuva~kiot, akcionerskiot kapital iznesuva 91,8% (NBG 70,8%, IFC i EBRD
10,8%). Vo 2001 godina po~na procesot na vnatre{no organizaciono i funkcionalno
prestruktuirawe na Stopanska Banka AD - Skopje vo nasoka na celosna orientiranost kon
klientite na Bankata, so intenzivna obuka na kadarot, razvoj na informati~kata tehnologija,
transformacija na mre`ata na filijali itn. Na 31.07.2001 godina, Stopanska Banka AD - Skopje
po~na so vr{ewe na denarski platen promet vo zemjata. Vo noemvri e realizirana {estata
emisija na akcii na Stopanska Banka AD - Skopje vo iznos od 300 milioni denari.
VISA
VISA
1998
1999
2000
2001
1944
1945
1954
1960-1970
1967
1973
1977
1986
1990
1994
1995
Na 29 noemvri 1944, so Odluka na ASNOM be{e formirana Makedonska Stopanska
banka. Na 18 mart, UO na Bankata go donese prviot statut na Makedonska Stopanska
banka. So voveduvaweto na samoupravuvaweto vo 1954 godina, bankarskiot aparat be{e
decentraliziran, pri {to Narodnata banka ostana kako emisiona Banka, a funkciite vo
komercijalnoto bankarstvo preminaa vo nadle`nost na novoformiranite komunalni banki.
Bankata u~estvuva{e vo finansiraweto na krupni objekti od zna~ewe za
stopanstvoto na Republika Makedonija: @eleznica "Skopje", "OHIS", "Alumina", Rudnici za
olovo i cink "SASA", hidro-elektranite "Tikve{" i "Globo~ica"... Bankata ja pro{iri
svojata aktivnost i vo domenot na deviznoto rabotewe, so toa zadovoluvaj}i gi potrebite vo
pogled na formirawe na svoj krediten fond vo stranska valuta, kako i formirawe na neophoden
profesionalen kadar. Kon Stopanska banka se pripoija Komercijalno-investicionata
banka od Bitola i Komercijalno-investicionata banka od Skopje. Bankata, prilago-
duvaj}i se na noviot Zakon za bankarski i krediten sistem, prerasna vo sistem so 25 osnovni
banki i edna Zdru`ena banka locirana vo Skopje. Bankata izvr{i vnatre{no
okrupnuvawe i se organizira vo 9 osnovni banki i edna zdru`ena banka. Vo ovaa godina be{e
formiran i Centar za procenka i sledewe na investicii so cel podobruvawe na kvalitetot i
procesirawe na investiciite spored svetskite standardi. Na 31 januari 1990, Bankata
be{e transformirana vo akcionersko dru{tvo so osnovna cel - obezbeduvawe profit. Bankata
be{e organizirana kako edinstven subjekt, so centrala vo Skopje, 8 filijali i 19 ekspozituri.
Osnovna banka Skopje se odvoi od Stopanska banka i be{e organizirana kako Komercijalna
banka - Skopje. Vo tekot na 1994 godina, Bankata ja izdade prvata pari~na karti~ka vo
Makedonija. Filijalite na Bankata vo Ohrid, Prilep, Tetovo, Bitola i Kumanovo se
Z A N A S
� �������������������
K O R E S P O D E N T S K I O D N O S I S O
S T R A N S K I B A N K I
1.600 stranski korespondentski banki 54 nostro smetki kaj 43 prvoklasni stranski banki i 41 loro smetka
����������� ������
��� ���
��������� ��������
Stopanska banka AD - Skopje vo tekot na dolgogodi{nata tradicija bele`i per-
manentno odr`uvawe na {iroko rasprostraneta mre`a na korespondentski banki
{to & ovozmo`uva reputacija i cvrsta pozicija vo me|unarodnata bankarska
zaednica.
So momentalnata mre`a od 1.600 stranski korespondentski banki i brojot na
smetkite, koj posle redukcijata so voveduvaweto na EVRO valutata iznesuva 54
nostro smetki kaj 43 prvoklasni stranski banki i 41 loro smetka, Stopanska
banka obezbeduva brzi, efikasni, visokokvalitenti i poevtini uslugi za svoite
komitenti vo me|unarodnoto rabotewe.
COMMONWEALTH BANK OF AUSTRALIA, SYDNEY... ANZ BANKING GROUP
LIMITED, MELBOURNE... NATIONAL AUSTRALIA BANK LTD, MELBOURNE... BANK
AUSTRIA CREDITANSTALT AG, VIENNA... BANK FUER ARBEIT UND WIRTSCHAFT,
VIENNA... BANQUE BRUXELLES LAMBERT S.A., BRUSSELS... FORTIS BANK
NV/SA, BRUSSELS... UNITED BULGARIAN BANK, SOFIA... THE BANK OF
MONTREAL, MONTREAL... CANADIAN IMPERIAL BANK OF COMMERCE,
TORONTO... SPLITSKA BANKA D.D., SPLIT... KOMERCNI BANKA A.S., PRAGUE...
DEN DANSKE BANK A/S, COPENHAGEN... MERITA BANK LTD., HELSINKI... BNP
PARIBAS S.A., PARIS... SOCIETE GENERALE, PARIS... BRED BANQUE POPULAIRE,
PARIS... DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT/MAIN... DRESDNER BANK AG,
FRANKFURT/MAIN... COMMERZBANK AG, FRANKFURT/MAIN... LHB
INTERNATIONALE HANDELSBANK AG, FRANKFURT/MAIN... BAYERISCHE HYPO-
UND VEREINSBANK AG, MUENCHEN... NATIONAL BANK OF GREECE S.A.,
ATHENS... HUNGARIAN FOREIGN TRADE BANK LTD, BUDAPEST... INTESABCI
S.P.A (EX. BANCA CMMERCIALE ITALIANA S.P.A.), MILANO... BANCA NAZIONALE
DEL LAVORO S.P.A., ROMA... THE BANK OF TOKYO-MITSUBISHI LTD., TOKYO...
ABN AMRO BANK N.V., AMSTERDAM... DEN NORSKE BANK ASA, OSLO... BANCO
COMERCIAL PORTUGUES SA, LISBON... BANCO SANTANDER CENTRAL HISPANO
S.A., MADRID... SKANDINAVISKA ENSKILDA BANKEN AB, STOCKHOLM... SVENSKA
HANDELSBANKEN AB, STOCKHOLM... UBS AG, ZURICH... CREDIT SUISSE FIRST
BOSTON, ZURICH... RUSSIAN COMMERCIAL BANK LTD., ZURICH... TURKIYE IS
BANKASI A.S., ISTANBUL... BARCLAYS BANK PLC, LONDON... HSBC BANK PLC,
LONDON... NATIONAL WESTMINSTER BANK PLC, LONDON... CITIBANK N.A., NEW
YORK... JP MORGAN CHASE BANK, NEW YORK... BANKERS TRUST COMPANY,
NEW YORK .
� �������������������
M R E @ A N A F I L I J A L I N A
S T O P A N S K A B A N K A A D - S K O P J E
* Otvoreni vo 2002 godina.
����������� ������
��� ��"
$� ��� �
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
Kej Bregalnica 7, 2330 Berovo, telefon: 033/ 471
159, 471 164, faks: 033/ 471 240 ul. Boris Kidri~
3; 7000 Bitola, telefon: 047/ 226 813; 222 247, faks: 047/ 226 814
ul. Mar{al Tito bb, 1400 Veles, telefon: 043/ 235
199, faks: 043/ 234 052 ul. Mar{al Tito 6, 2310
Vinica, telefon: 033/ 363 133, faks: 033/ 361 388
Plo{tad Sloboda bb, 1480 Gevgelija, telefon: 034/ 210 015,
faks: 034/ 210 028 ul. Bra}a Ginoski 32, 1230
Gostivar, telefon: 042/ 213 522, faks: 042/ 213 172
ul. Veqko Vlahovi} 146, 1250 Debar, telefon: 046/ 831 148; 831 473, faks: 046/
831 005 ul. M. Mitovski 17, 2320 Del~evo,
telefon: 033/ 411 454, faks: 033/ 413 199
ul. Edvard Kardeq bb, 1430 Kavadarci, telefon: 043/ 410 065, faks: 043/ 412
108 Bulevar Osloboduvawe 9, 7250 Ki~evo,
telefon: 045/ 221 743, 211 347, faks: 045/ 221 489
ul. Mar{al Tito 45, 2300 Ko~ani, telefon: 033/ 272 602, faks: 033/ 274 072
ul. Ilindenska bb, 7550 Kru{evo, telefon: 048/
477 130, faks: 048/ 477 901 ul. Oktomvriska
revolucija 53, 3100 Kumanovo, telefon: 031/ 437 582, faks: 031/ 437 581
Filijala BEROVOFilijala BITOLA
Filijala VELESFilijala VINICA
FilijalaGEVGELIJA
Filijala GOSTIVARFilijala DEBAR
Filijala DEL^EVOFilijala KAVADARCI
Filijala KI^EVOFilijala KO^ANI
Filijala KRU[EVOFilijala KUMANOVO*
S T O P A N S K A B A N K A A D - S K O P J E
Filijala NEGOTINOFilijala OHRID
Filijala PRILEP*Filijala PROBI[TIP
Filijala RADOVI[Filijala RESEN
Filijala SVETI NIKOLEFilijala SKOPJE
FilijalaSTRUGA
Filijala STRUMICA
Filijala TETOVOFilijala [TIP
ul. Pekarev 1, 1440 Negotino, telefon: 043/
361 036 faks: 043/ 361 766 ul. Van~o Nikoleski br. 3,
6000 Ohrid, telefon: 046/ 260 277; 260 378; 260 292, faks: 046/ 260 299
ul. Borka Taleski 5, 7500 Prilep, telefon: 048/
420 856, faks: 048/ 428 857 ul. Jakim
Spirov bb, 2210 Probi{tip, telefon: 092/ 483 128, 483 129, faks: 092/ 484 228
ul. 22 Oktomvri bb, 2420 Radovi{, telefon:
032/ 601 512, 601 242, faks: 032/ 601 283 ul. 22
Oktomvri bb, 7310 Resen, telefon: 046/ 451 147, faks: 046/ 452 063
Mar{al Tito bb, 2220 Sveti Nikole,
telefon: 032/ 443 944, faks: 032/ 443 477 ul. 11
Oktomvri 7, 1000 Skopje, telefon: 02/ 295 344, faks: 02/ 114 503
ul. Mar{al Tito 54, 6330 Struga, telefon: 046/ 781 801, 781 448,
782 424, 780 365, faks: 046/ 781 365, 781 410
ul. Leninova 5, 2400 Strumica, telefon: 034/ 348 403, 348 410, faks: 034/ 348
390 ul. Mar{al Tito 32, 1200 Tetovo, telefon:
044/ 333 664; 332-664, faks: 044/ 331-646 ul. J.
Kova~ev 8, 2000 [tip, telefon: 032/ 392 464, 392 488, faks: 032/ 393 299
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
�
CENTRALA - SKOPJE
ul. 11 Oktomvri 7, P. fah 582, 1000 Skopje
telefon: +389 02 295 295
faks: +389 02 114 503
Teleks: +597 51 140
Cable STOPBANKA; SWIFT CODE STOB MK 2X
REUTERS DIALING CODE SBRM
REUTERS MONITOR PAGE SBMA
e-mail:sbank@stb.com.mk
http://www.stb.com.mk
� �������������������
����������� ����������� ����������� �
���
������� �� ��������� ���
�� ��� �� ������� ���
�� ���� �� ���
������� �� ������� �� ���� �
������� �� ������� �����
���
���
���
Sodr`ina
� �������������������
Spored na{e mislewe, navedenite finansiskite izve{tai, vo site materijalni pogledi, ja pretstavuvaat... ...realno finansiskata sostojba na Bankata na 31 dekemvri 2001 i 2000 godina
����������� ����������� ����������� �
� �������������������
��� ���
Nie izvr{ivme revizija na Bilansite na sostojba na Stopanska banka A.D., Skopje
(vo ponatamo{niot tekst "Bankata") na 31 dekemvri 2001 i 2000 godina, kako i na
Bilansite na uspeh, Izve{taite za promenite vo kapitalot i Izve{taite za
pari~nite tekovi za godinite {to toga{ zavr{uvaat. Ovie finansiski izve{tai
se odgovornost na rakovodstvoto na Bankata. Na{a odgovornost e da dademe
mislewe za ovie finansiski izve{tai vrz osnova na izvr{enite revizii.
Nie ja izvr{ivme revizijata vo soglasnost so Me|unarodnite standardi za
revizija. Tie standardi baraat da ja planirame i izvr{ime revizijata na na~in
koj }e ni ovozmo`i da dobieme razumno uveruvawe deka vo finansiskite
izve{tai nema pogre{ni prika`uvawa koi bi mo`ele da imaat zna~ajno vlijanie.
Revizijata vklu~uva proverka, preku testirawe na izvornata dokumentacija vrz
osnova na koja se evidentirani iznosite vo finansiskite izve{tai. Revizijata
isto taka vklu~uva vrednuvawe na primenetite smetkovodstveni principi i
zna~ajni procenki od strana na rakovodstvoto, kako i procenka na sevkupnata
prezentacijata na finansiskite izve{tai. Nie veruvame deka reviziite {to gi
izvr{ivme ni obezbeduvaat razumna osnova za na{eto mislewe.
Spored na{e mislewe, navedenite finansiskite izve{tai, vo site materijalni
pogledi, ja pretstavuvaat realno finansiskata sostojba na Bankata na 31
dekemvri 2001 i 2000 godina i rezultatite od nejzinoto rabotewe, promenite vo
kapitalot i pari~nite tekovi za godinite {to toga{ zavr{u-vaat, vo soglasnost
so Me|unarodnite smetkovodstveni standardi.
I Z V E [ T A J N A R E V I Z O R I T E
do Upravniot odbor i akcionerite na Stopanska banka AD - Skopje
Bez da go kvalifikuvame na{eto mislewe, Vi obrnuvame vnimanie na slednite
pra{awa:
1. Kako {to e objasneto vo bele{kata 32 kon finansiskite izve{tai, vo fevru-
ari i mart 2002 godina Bankata evidentirala dopolnitelna ispravka na vred-
nosta po osnov na nenaplatlivost na pobaruvawa po osnov na krediti vo iznos
od 385,000 iljadi denari.
2. Kako {to e prika`ano vo bele{kata 11 kon finansiskite izve{tai, zna~itelno
vlijanie na sostojbata na deviznite pari~ni sredstva koi na 31 dekemvri 2001
godina iznesuvaa 8,201,267 iljadi denari, pretstavuva zgolemuvawe na
depoziti na fizi~ki lica vo evropski valuti pred krajot na godinata. Vkupnoto
zgolemuvawe na depoziti vo dekemvri 2001 godina iznesuva okolu 6,500,000
iljadi denari. Ovie depoziti se konvertirani vo EVRA posledovatelno na
krajot na godinata i zna~itelen del od depozitite se povle~eni po krajot na
godinata. Vkupniot iznos na ovie povle~eni sredstva pribli`no iznesuva
3,200,000 iljadi denari na 28 fevruari 2002 godina.
Skopje, 8 mart 2002 godina
����������� ����������� ����������� �
� �������������������
��� ���
(vo
ilja
di
den
ari)
B I L A N S N A S O S T O J B A
Godini {to zavr{uvaat na 31 dekemvri 2001 i 2000
AKTIVA
VKUPNA AKTIVA
PASIVA
VKUPNA PASIVA
Pari~ni sredstva i ekvivalenti na pari~ni
sredstva, pobaruvawa od banki i
depoziti kaj Centralnata banka 11 17,521,996 11,353,792
Plasmani, depoziti i avansi
odobreni na banki 12 312,591 1,326,707
Krediti i avansi odobreni na komitenti 13 5,829,893 7,396,758
Vlo`uvawa nameneti za proda`ba 14 6,920,568 6,915,543
Ostanati sredstva i pobaruvawa
po osnov na kamati 15 941,000 1,552,558
Osnovni sredstva 16 1,753,722 1,407,471
33,279,770 29,952,829
Iznosi koi se dol`at na banki i drugi
finansiski institucii 17 749,390 3,334,977
Depoziti na komitenti 18 26,347,899 19,002,267
Obvrski po krediti 19 2,073,124 2,248,441
Drugi obvrski i presmetani kamati 20 1,105,489 709,286
Rezervirawe za potencijalni zagubi 23 436,894 1,064,518 Ê
30,712,796 26,359,489
2001Bele{ka 2000
KAPITAL
Vkupno kapital
VKUPNO PASIVA I KAPITAL
VONBILANSNI OBVRSKI
21
Akcionerski kapital 3,783,042 3,483,042
Zakonski rezervi 87,202 87,202
Poseben fond 23,096 23,096
Zaguba za godinata (1,326,366) -
2,566,974 3,593,340
33,279,770 29,952,829
23 3,615,052 5,336,953
Odobreno od,
Gligor Bi{ev
Prv generalen direktor
Spase Lazarevski
Vtor generalen direktor
2001Bele{ka 2000
����������� ����������� ����������� �
� �������������������
��� ���
(vo
ilja
di
den
ari)
B I L A N S I N A U S P E H I Z V E [ T A I Z A P R O M E N I T E V O K A P I T A L O T
2001Bele{ka 2000
Sostojba na 1 januari 2000
Sostojba na 31 dekemvri 2000
Sostojba na 31 dekemvri 2001
1,933,367 210,652 22,771 38,255 2,205,045
Zaguba za godinata - - - (218,035) (218,035)
Zaokru`uvawe na
vrednost na akcii (325) - 325 - -
Novi akcii prodadeni vo
tekot na godinata 1,550,000 - - - 1,550,000
Pokrivawe na zaguba - (218,035) - 218,035 -
Revalorizacija - 94,585 - - 94,585
Drugi promeni - - - (38,255) (38,255)
3,483,042 87,202 23,096 - 3,593,340
Zaguba za godinata - - - (1,326,366) (1,326,366)
Novi akcii izdadeni vo
tekot na godinata 300,000 - - - 300,000
3,783,042 87,202 23,096 (1,326,366) 2,566,974
Vkupnokapital
Akumuliranidobivki/zagubi
Godini {to zavr{uvaat na 31 dekemvri 2001 i 2000 Godini {to zavr{uvaat na 31 dekemvri 2001 i 2000
Prihodi po osnov na kamati 4 1,647,017 2,196,959
Rashodi po osnov na kamati 4 (914,002) (1,044,350)
Prihodi od nadomesti i provizii 5 522,909 662,910
Rashodi od nadomesti i provizii 5 (89,180) (73,666)
Pozitivni kursni razliki (neto) 6 266,140 50,947
Ostanati delovni prihodi 7 126,371 116,231
1,559,255 1,909,031
Rezervirawe po osnov na nenaplatlivost na
plasmani (neto) 8 (1,436,759) (789,261)
Ostanati delovni rashodi 9 (1,448,862) (1,337,805)
(1,326,366) (218,035)
NETO PRIHOD OD KAMATI 733,015 1,152,609
Delovni prihodi
ZAGUBA ZA PERIODOT
Posebenfond
Rezervi nabankata
Akcionerskikapital
����������� ����������� ����������� �
� �������������������
��� ��"
(vo
ilja
di
den
ari)
I Z V E [ T A I Z A P A R I ^ N I T E T E K O V I
Godini {to zavr{uvaat na 31 dekemvri 2001 i 2000
Pari~ni tekovi od delovni aktivnosti
Pari~ni tekovi od investicioni aktivnosti
Zaguba za godinata (1,326,366) (218,035)
Usoglasuvawe na neto prihodi so neto pari~ni sredtva
od delovni aktivnosti
Amortizacija 104,688 89,739
Zagubi po osnov na nenaplatlivost na plasmani 1,436,759 1,081,792
(Zgolemuvawe)/Namaluvawe na presmetani kamati
i drugi pobaruvawa (555,221) (348,130)
Namaluvawe/(Zgolemuvawe) na premetani kamati
i drugi obvrski 455,683 (855,380)
Platen danok na dobivka (3,098) (12,434)
Vkupno usoglasuvawa 1,438,811 (44,413)
Neto pari~ni sredstva dobieni od/koristeni za
delovni aktivnosti 112,445 (262,448)
Zgolemuvawe/(Namaluvawe) na krediti
na banki i komitenti 1,622,546 (1,131,555)
Namaluvawe/(Zgolemuvawe) na dolgoro~ni hartii od
vrednost i vlo`uvawa (2,855) 523,409
Nabavka na oprema, neto ottu|uvawa (450,939) (202,450)
Neto pari~ni sredstva koristeni za investicioni aktivnosti 1,168,752 (810,596)
2001 2000
Pari~ni tekovi od finansiski aktivnosti
Neto zgolemuvawe na pari~ni sredstva i
ekvivalenti na pari~ni sredstva
Pari~ni sredstva i
ekvivalenti na pari~ni sredstva na 1 januari
Pari~ni sredstva i
ekvivalenti na pari~ni sredstva na 31 dekemvri
Zgolemuvawe na depoziti 4,760,045 5,361,503
Namaluvawe na koristeni krediti (173,038) (2,252,365)
Zgolemuvawe na akcionerski kapital 300,000 1,549,675
Neto pari~ni sredstva dobieni od
finansiski aktivnosti 4,887,007 4,658,813
6,168,204 3,585,769
11,353,792 7,768,023
17,521,996 11,353,792
2001 2000
�������������� ������
��������
Infopres, Skopje
centar za totalni
grafi~ki proekti
Zoran Micevski
arhiva na Stopanska banka AD - Skopje
Skopje, juli 2002
dizajn i realizacija:
fotografija:
fotografija (stranica 04, 06):
infopress@mt.net.mk
Stopanska banka AD - Skopje
Godi{en izve{taj 2001
izdanie na makedonski jazik
Copyright: Stopanska banka AD - Skopje
www.stb.com.mk