10 11�������� �� ������ �� �������� �� ������ ��

SUSRET:

NAPUTAK ZA

SAVRŠEN IZLET

U PLANINUKnjiga obuhvaća opise svih planinarskih putova, vrhova i

planinarskih kuća u Hrvatskoj. U njoj se nalazi i više od 1000

fotografija, više od 70 zemljovida te obilje praktičnih podataka –

otkud krenuti, kuda ići, što se može vidjeti na kojem putu...

Zoranićeve Planine

Planinarenje u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju. Počelo se

razvijati davne 1874. godine, kada su Hrvati postali deveti narod u

svijetu koji je osnovao planinarsko društvo.

– To je velik kulturni doseg. Također, malo je poznato da je prva

planinarska knjiga na svijetu napisana u Hrvatskoj, na hrvatskom je-

ziku. To su »Planine« Petra Zoranića. Što se samog planinarstva

tiče, osim što ima tradiciju, ono je silno razgranato. U planinarenje

spadaju i alpinizam, speleologija, sportsko penjanje, ukratko širok

spektar djelatnosti koje nisu samo penjanje po planinama. U svijetu

ima samo dvadesetak zemalja čiji su predstavnici bili na Mount Eve-

restu.

Hrvatska ima petero ljudi koji su bili na Mt. Everestu i jedina smo

zemlja iz koje je bilo više djevojaka nego muških penjača, ističe

Čaplar koji je na mjestu urednika »Hrvatskog planinara«, jednog od

najstarijih časopisa u zemlji, naslijedio profesora Željka Poljaka, auto-

ra legendarnog vodiča »Hrvatske planine«, koji je bio urednik čak 42

godine što je kao iznimno postignuće potvrdilo i uredništvo Guines-

sove knjige rekorda.

– Mnogi misle da je planinarstvo sport. To je na neki način i točno,

planinarenje je korisno za zdravlje, ali mi rado ističemo da je planinar-

stvo prije svega kulturna tekovina, sastavni dio kulture, upravo kroz

knjige poput ovog vodiča, časopise i razne druge knjige. Bitno je

podsjetiti i da su se planinari prvi bavili zaštitom prirode, prvi su pre-

dložili da se Risnjak proglasi nacionalnim parkom, prvi su otkrili ljepo-

te gorske Hrvatske... U tome je smislu planinarstvo vrijedan kulturni

pokret Hrvatske, a to je malo poznato i prepoznato, zaključio je

Čaplar čija će iduća knjiga biti moderni planinarski udžbenik.Ivana KOCIJAN

Fotografije Ivica Tomić

i privatni arhiv

Iskusni planinari, kao i svi koji se

žele uputiti u planine i upoznati

ljepote hrvatskih planinskih vrhova

odnedavno imaju nezaobilaznu li-

teraturu u kojoj mogu pronaći sve

informacije potrebne za organizira-

nje savršenog izleta u planinu. Ri-

ječ je o »Planinarskom vodiču po

Hrvatskoj«, dvanaestoj knjizi mla-

dog Zagrepčanina Alana Čaplara u

kojoj su opisani skoro svi planinar-

ski putovi u našoj zemlji.

– Knjiga obuhvaća opise svih

planinarskih putova, vrhova i plani-

narskih kuća u Hrvatskoj. U njoj se

nalazi i više od 1000 fotografija,

više od 70 zemljovida te obilje

praktičnih podataka – otkuda kre-

nuti, kuda ići, što se može vidjeti

na kojem putu... Prikupljanje mate-

rijala za knjigu posao je koji traje

cijeli život. Ja planinarim od mla-

dih nogu. S petnaest sam se godina

učlanio u planinarsko društvo, on-

da sam polako na izletima počeo

stvarati bilješke, a 2000. godine

sam utvrdio da bih to mogao pret-

voriti u knjigu. Tada su izdani moji

prvi vodiči, Panonska Hrvatska i

Dinarska Hrvatska. Nakon toga

sam još dosta toga obišao i cjelovi-

tije obradio, a rezultat toga je ova-

ko sistematična knjiga, otkrio nam

je Čaplar dodavši i da je »Planinar-

ski vodič po Hrvatskoj« preveden i

na talijanski, a pregovara se i nje-

govu prijevodu na češki jezik.

S prijevodima na druge jezike

knjiga će postati dostupna i stra-

nim planinarima koji u velikom

broju posjećuju naše planine, ali i

pomoći u širenju turističke ponude

i upoznavanju s prirodnim ljepota-

ma naše zemlje u kojoj ima 27 ti-

suća registriranih planinara.

Dinara svima najdraža

– Stranim je planinarima najza-

nimljiviji najviši vrh Hrvatske, Di-

nara, ali se zanimaju i za Učku gdje

se tijekom ljeta može čuti mnogo

stranih jezika. Rekao bih da su,

općenito, planine najveći neisko-

rišteni turistički potencijal u Hrvat-

skoj. Turizam se kod nas doživljava

kao more i ponudu na moru, a pla-

nine uz Jadran čovjeku omo-

gućavaju da na ugodnoj temperatu-

ri uživa u prekrasnim ljepotama i

nezahtjevnom planinarenju. Treba

to iskoristiti jer naše planine u tu-

rističkom smislu nude jako puno i

stranci to traže. Strani su planinari

na hrvatskim planinama prisutni

mnogo više nego što mi to uočava-

mo, pogotovo tijekom ljetnog pe-

rioda zato što su naše planine pri-

lično pristupačne. Hrvatska nema

ni jednog vrha višeg od dvije tisuće

metara i do gotovo svakog vrha u

Hrvatskoj može se doći u jednom

danu, objašnjava Čaplar.

Iako su pristupačne, obići sve hr-

vatske planine i prošetati svim pla-

ninarskim stazama u našoj zemlji

nije nimalo lak zadatak.

– Da bi se prošlo sve planinarske

staze u Hrvatskoj kojih ima oko

6000 kilometara, planinareći svaki

vikend šest sati trebalo bi otprilike

devet i pol godina. Nemoguće je

sve to proći u komadu jer se u

međuvremenu stanje i mijenja. Ja

sam bio na svim vrhovima i u svim

planinarskim kućama koje opisu-

jem, a kojih u Hrvatskoj ima oko

150. Obilazeći sva ta mjesta prošao

sam i dobar dio planinarskih puto-

va. Naravno, moja knjiga ne bi bila

moguća da nije bilo nekoliko dese-

taka suradnika sa svih strana ze-

mlje koji su dopunili materijale. Na

taj je način ova knjiga postala

skupni rad više autora, zaključio je

Čaplar koji ime nosi prema jednom

od najljepših predjela Velebita, pri-

jevoju Alan.

Kao iskusan planinar koji je lju-

bav prema planinama i planina-

renju naslijedio od roditelja, a sada

je prenosi i na svoju kćer, autor

knjige Planinarski vodič po Hrvat-

skoj svima koji se već bave ili se

žele početi baviti planinarenjem

preporuča svoje omiljene staze.

Premužićeva staza

– Po meni je apsolutno najljepša

staza u Hrvatskoj Premužićeva sta-

za na sjevernom Velebitu, od Za-

vižana prema Baškim Oštarijama.

Riječ je o stazi koja nije posebno

teška, nema velikih uzbrdica i niz-

brdica. Što se tiče područja oko Ri-

jeke, činjenica je da Rijeka obiluje

planinama sa svih strana. Po mome

mišljenju, vidik s Učke, s Vojaka,

najslikovitiji je vidik u Hrvatskoj,

to doista svugdje ističem. Risnjak,

Snježnik, Hahlić i planine uz rub

Gorskog kotara također su pre-

krasni vidikovci s iznimno slikovi-

tim livadama i šumama. Gorski ko-

tar nudi jako puno toga, prvenstve-

no Bijele i Samarske stijene. Rekao

bih da su to moji favoriti, kaže

Čaplar koji planinarstvo doživljava

kao stil života.

– Postoji jedna uzrečica koja

kaže da su planinari ljudi koji žive

u planinama, samo preko tjedna si-

laze u dolinu. Doista, to nije samo

hobi, nego i stil života, razmišljanja

ljudi koji se predano bave planina-

renjem u planinarskim društvima

stječu nova prijateljstva, društva, a

mnogi, poput mene, pronađu i

ženu među planinarima, dodaje.

Kako bi nam planinarenje bilo

užitak, a ne mučenje, u planine se

ne možemo zaputiti bez prethodne

pripreme.

– O planinarenju treba učiti i to

od malih nogu. Onima koji se žele

početi baviti planinarenjem, prepo-

ručujem da se pridruže nekom pla-

ninarskom društvu, da idu u plani-

ne s iskusnijim ljudima. Planinarska

društva često organiziraju planinar-

ske škole u kojima polaznike

obučavaju koju opremu odabrati,

kako disati na usponima i čitav niz

drugih stvari. U planinarskim se

školama uči i da u planinama vre-

baju različite opasnosti. Moja je

knjiga pomoć u planiranju izleta i

prije svega je namijenjena planina-

rima koji imaju iskustva. Onima ko-

ji još nisu planinari preporučujem

da to postanu i da se onda raspitaju

što vrijedi vidjeti. U vodiču opisu-

jem lake šetnje, poput one od Plat-

ka prema Snježniku, ali i zahtjevne

ture pa svatko, sukladno svojim

mogućnostima, može odabrati sta-

zu koju želi. Ovaj je vodič poput

kuharice s receptima, možete reći –

danas biram najjednostavnije jelo

jer mi se ne da kuhati ono kompli-

cirano, objašnjava Čaplar.

Planine nikad nisu iste

Prema njegovim riječima, sva su

godišnja doba odlična za izlete u

planinu. Ljeti su u planini ugodni

Vodič i publicist

Alan Čaplar istaknuti je planinarski publicist, urednik i planinarski vo-

dič. Planinari od malih nogu; od 1994. član je HPD-a Zagreb-Matica, a

od 2002. HPD-a Željezničar. Obišao je sve hrvatske planine, bio orga-

nizator i vođa brojnih izleta i planinarskih škola, planinarski predavač i

pisac te popularizator planinarstva. Autor je 12 planinarskih knjiga i pri-

ručnika izdanih u Hrvatskoj, Italiji i BiH. Od 1999. kao član vodstva Hr-

vatskog planinarskog saveza uređuje i priprema desetke planinarskih

knjiga, vodiča, dnevnika i drugih izdanja, a od 2001. je godine glavni

urednik Hrvatskog planinara, najmlađi u stoljetnoj povijesti časopisa.

Direktor je poduzeća Urednik d.o.o., izvršni je i grafički urednik časo-

pisa Meridijani, Turist plus i Speleolog te urednik web-stranice Hrvat-

skog planinarskog saveza. Nositelj je najvišeg priznanja Hrvatske pla-

ninarske obilaznice i mnogih drugih planinarskih nagrada i priznanja.

klimatski uvjeti, jesen je lijepa zbog

prekrasnih boja, proljeće zbog

buđenja prirode...

– Nas planinare često pitaju kako

nam nije dosadno uvijek ići na ista

mjesta, ali nikad ta mjesta nisu ista

jer se priroda svakodnevno mi-

jenja... Budući da živim u Zagrebu,

ja sam najčešće na Medvednici i Sa-

moborskom gorju, a najdraža mi je

planina Velebit. Iako sam upoznao

ljepote Alpa, Dolomita i drugih

planina, mislim da je po ljepoti

našim planinama malo ravnih. Hr-

vatske planine su specifične, a naj-

veća im je vrijednost to što su raz-

nolike – planine u Slavoniji drukčije

su od planina oko Zagreba, planine

oko Zagreba drukčije su od planina

Gorskog kotara, Gorski kotar dru-

gačiji je od Učke, Učka od Velebita,

otočne planine drukčije su od kop-

na... Imamo svega, od dinarskog

krša do slavonskih šuma. Ljepota je

u tome što svaki vikend možemo

otići u drugi svijet, zaključuje

Čaplar.

U društvu sa Željkom Poljakom na Troglavu

Alan Čaplar na Duleru na Dinari (snimio Roman Čaplar)

Alan ispred Alana

Sn

imio

N

even

Č

ap

lar

Va vrhu Dinare

Alan

Čaplar u

Alpama

Sn

imio

N

even

Č

ap

lar

ALAN ČAPLAR, AUTOR NEDAVNO PROMOVIRANE

KNJIGE »PLANINARSKI VODIČ PO HRVATSKOJ«