HPD RUNOLIST VAS POZIVA NA PLANINARSKI IZLET

Tulove grede, Ferate Čikola, Omiš i Perunika

31.08. i 01.09.2019.

HPD Runolist poziva sve zainteresirane planinare i prijatelje prirode na dvodnevni izlet u okviru kojega je planiran

uspona na Tulove grede te obilazak ferata Čikola, Omiš i Perunika.

Izlet je dvodnevni i održati će se 31.08. i 01.09.2019. godine, a polazak je u subotu u 05.00 sati sa parkirališta na

istočnoj strani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu, Trnjanska cesta.

Prijevoz je organiziran s kombi vozilima po cijeni od 350,00 kuna. Ovisno o broju osoba koje će ići, moguća je sitna

korekcija. S obzirom na ograničenost mjesta u kombiju svi zainteresirani za izlet se trebaju javiti do 21.08.2019.

godine kako bi se eventualno organizirala dodatna sredstva prijevoza, te uplatila puna cijena izleta svake srijede u

20.00 sati na sastanku Društva na adresi u Zagrebu, Ribnjak 2, zaključno sa 28.08.2018. godine. U cijenu je uračunato

noćenje i korištenje kuhinje u Planinarskom domu Promina uz obavezno predočenje planinarske iskaznice. U subotu

je moguće ručak na izletištu Slapovi Zrmanje, a u nedjelju je ručak moguć u nekom od restorana u Omišu što nije

pokriveno troškovima izleta, a po želji sudionici izleta mogu sa sobom ponijeti hranu i piće iz ruksaka. Za sve ferrate

je obavezno ponijeti dovoljne količine vode jer se očekuje vruće i sparno vrijeme.

Glavni vodič izleta: Daniel Bara (099/3393-169). Prema broju učesnika izleta, odredit će se dodatni vodiči. Sve

informacije za ovaj izlet, možete dobiti na sastanku srijedom u 20 h ili kod vodiča na mobitel.

Kontakti za prijavu: Daniel (099/3393-169), Ivana (098/406-770).

Težina izleta: T3 - zahtjevno i K2 – srednje teško.

Potrebna oprema: gojzerice, štapovi, odjeća primjerena vremenskoj prognozi, presvlaka, voda, nešto za pojesti (iz

ruksaka), naglavna lampa, mobitel., planinarska iskaznica, te obavezno kaciga, komplet za samoosiguranje (Y),

penjački pojas, penjačke rukavice, krema za sunčanje, kapa. Sudionici koji nemaju opremu potrebnu za ferrate, istu

mogu dobiti u najam u društvu.

Majstorska cesta - cesta preko Tulovih greda djelo je

poznatog graditelja planinskih cesta Velebita i Gorskog

kotara (Lujzinska cesta), kapetana Josipa Kajetana

Knežića. Cesta se započela graditi 1827. s dalmatinske

strane Velebita, a najteža dionica bila je od zaravni

Potprag, preko Praga, Kraljičinih vrata do Malog Halana.

Građena je u vrlo teškim uvjetima. Govorilo se da je

građena probijanjem živih stijena. Ukupne je dužine 41

kilometar. Ime je dobila zbog načina gradnje koji je za

ondašnje uvjete bio napredan i vrlo težak. Ime ceste vuče

podrijetlo od njemačke riječi meisterstück koja znači

remek-djelo. Maksimalni nagib ove ceste u vremenu

izgradnje bio je do 5,5 posto, što je toliko bilo napredno za ono doba a što se vidi po tome što je taj nagib sukladan

i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica.

Na zaravni Potprag u spomen gradnje ceste podignuta je kapelica sv. Franje. Nasuprot kapelici, na zavoju cesta

ruševine su nekadašnje cestarske kuće s prenoćištem, gostionica i oružana postaja, koja je ujedno bila lugarnica, s

druge strane ceste, nasuprot kapelice, nalaze se dva spomen obeliska na poginule oružnike koji su se borili protiv

razbojnika. Danas je cesta preko Tulovih greda jedinstvena panoramska cesta, najljepša planinska cesta s koje

istovremeno otvaraju prekrasni vidici na spektakularne oblike stijena Tula, koje izazivaju strahopoštovanje, kao i na

zadarsko zaleđe i more. Predio Praga poznato je po snažnoj buri, na momente orkanske snage. Kao što je nekad

cesta bila glavna poveznica Like i Dalmacije, danas je to autoput s tunelom Sveti Rok koji upravo prolazi ispod samog

vrha, s izlazom na južnom podnožju, ispod Potpraga, na predjelu zaravni Marune.

Tulove grede (1120 m) ili kako ih je

nazivao narod, Tulo ili Tulovice,

predstavljaju fenomen velebitskog krša,

dužine oko 1 km, sastavljen od tornjeva,

stupova i pukotina (žljebovi, točila). U

južnom podnožju grebena dominira

prekrasan travnati dolac zvan Dolac poda

Tulom (nv. 750 m). Prema narodnoj

predaji na stijenama su se iz jaja legli

zmajevi, u stijenama živjele nevidljive

velebitske vile. Također se vjerovalo da

je među kamenitim stijenama svoje

dvore imala i Crna kraljica, obučena u

crno, koja je donašala nesreću. Po njoj se

nazvao i prijevoj Kraljičina vrata, između

duboke uvale Praška lokva (Jurkovića

vrti) i prijevoja Mali Halan (ili Alan).

Zrmanja - Rijeka Zrmanja izvire u mjestu Zrmanja

vrelo u Lici podno planine Poštak. Svojim tokom od

69 kilometara usijeca se u tvrdi i surovi velebitski

krš. Glavne pritoke joj, uz Krnjezu i Krupu,

sačinjavaju ličke rijeke Ričica i Otuča. Vodu dobiva i

iz niza špilja koje nadopunjuju njezin tok kao što su

Čudina, Ðurica, Čavlinska, Milića i sl. Zrmanja, iako

mjestimično nestalna toka, po mnogima je upravo

najljepša od svih dalmatinskih krških ljepotica.

Svojom, i snagom svojih pritoka, od kojih valja

posebno izdvojiti Krupu, Zrmanja je tisućljećima

probijala svoj put prema moru. Dubeći pri tom

tvrdu vapnenačku podlogu stvorila je jedan od

najimpozantnijih kanjona i ukrasila ga brojnim

slapovima i slapištima, sedrenim pragovima, beskonačnim siparima i šljunčanim nanosima.

Čikola - Rijeka Čikola nema stalni

površinski tok. Zimi i u proljeće nakon

jakih kiša i topljenja snijegova na

planinama Svilaji i Promini, pretvara

se iz tihe rječice u divlju bujicu, a onda

do ljeta opet gotovo potpuno presuši.

Dvojni joj karakter očituje i njeno

korito. Čikola je najveći pritok rijeke

Krke, izvire kod sela Čavoglava,

protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u

rijeku Krku kod jezera Torak. Dio

Čikole, koji je zaštićen kao značajni

krajobraz, a koji ćemo i mi posjetiti,

proteže se od Drniša do oko 1 km

nizvodno od novog mosta za Miljevce

preko Čikole. To područje odlikuje se

vrlo dubokim kanjonom, koji je

izniman geomorfološki fenomen, a

lokalitet je iznimno važan i kao hidrološki fenomen u kršu. Kanjon je mjestimično dubok i do 170 m. Staro hrvatsko

ime za Čikolu je Poljšica, a današnji naziv dolazi s Osmanlijama koji su rijeku nazvali Čikojla.

Via ferrata kanjonom Čikole u ukupnoj dužini od cca. 2 km je postavljena u

listopadu 2016. g. od strane vrijednih članova šibenskog HPK Sv. Mihovil. Po

cijeloj dužini se pružaju nevjerojatno slikoviti prizori kanjona ove krške

ljepotice koja je najljepša u proljeće kada je Čikola puna vode. Iako u ovo doba

godine Čikola presuši, ipak ćemo putem imati dosta pauza kako bi uživali u

pogledu na kanjon. Put nas vodi brojnim policama koje su mjestimice uske

svega metar-dva, dok su pod našim nogama vertikale visoke i nekoliko

desetaka metara, pa je nužan konstantan oprez i uredno korištenje opreme

za kretanje ovakvom vrstom puteva. Za kretanje feratom je neophodno

nošenje kacige te penjačkog pojasa sa Y setom za osiguravanje, a prethodno

iskustvo u kretanju osiguranim planinarskim putovima je poželjno. Prolazak

feratom traje približno 1 sat i 30 minuta.

Omiš - sa stijenama koje ga drže u naručju i utvrdama koje su građene na

njima jedno od mjesta koja plijene ljepotom i pogled na koje uvijek iznova

čovjeku oduzme dah. Duboki kanjon Cetine koji razdvaja Omišku Dinaru od

Mosora i Poljičke planine doprinosi veličanstvenosti prizora. Nadaleko ne postoji tako mali prostor sa tako puno

izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan

čudesni svijet u koji vrijedi zaviriti. Priroda je

ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest

ovog kraja izuzetno zanimljiva.

Ovaj planinarski izlet kreće iz samog grada

Omiša iz kojega se penje po „ferati“ do Fortice,

utvrde nad gradom s koje se pruža neopisivo

lijep pogled izbliza na kamene stubove Poljičke

planine. Cijelu bogatu i iscrpnu povijest

gusarstva zorno predočuje tvrđava Fortica,

zajedno s tvrđavom Mirabela ili Peovica.

Tvrđava Fortica nalazi se na samom vrhu

omiške Dinare. Za gusarenje to je bilo jako

važno, jer se s jednog mjesta moglo nadzirati

veliko područje i na kopnu i na moru. Naime s

kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine na otoke Brač, Hvar i Šoltu, zatim srednja Poljica.

Sama svrha tvrđave bila je obrana od neprijatelja. Fortica je prvenstveno služila za sklonište i u slučaju da je Omiš

bio opkoljen s tvrđave bi se bacile velike gromade kamenja koje bi porušile cijeli grad, a samim time bi se uništio i

neprijatelj.

Od parkirališta iza prvog tunela, koje se nalazi u smjeru Poljica, na zapadnoj strani se vidi puteljak na koji se treba

popeti, koji ima prebojane markacijske tragove a sa parkirališta se vide dvije manje podzide nekadašnjeg pješačkog

puta, i nastaviti po njemu do „kapelice“ kod koje se skrene lijevo uzbrdo do početka ferate. Sama ferata nije jako

zahtjevna ali se mora koristiti oprema za samoosiguranje. Uspon po ferati traje oko 30 minuta i savladava visinsku

razliku oko 200 m.

Via Ferrata Perunika – nalazi se na mjestu Perun iznad Podstrane pored Splita. Plod je truda i rada članova

Planinarskog društva Perun i zaposlenika Agencije za pustolovni turizam Iris adventures, koji su, uz financijsku

podršku Općine Podstrana i Turističke zajednice Podstrana, feratu izradili u nekoliko mjeseci. Dužina ferate je 280

metara, a od podnožja do vrha se na ovaj način prelazi 140 metara nadmorske visine. Karakteristična je po nekim

eksponiranim dijelovima, vertikalnim skokovima, opremljenim skalama od dva do 20 metara visine, a po težini je

označena kao srednje zahtjevna. Za prolaz ferate potrebno je cca 1 sat vremena. Via Ferrata je izrađena po

standardima preporukama i smjernicama koje koristi Njemački planinarski savez. Na ulazu i izlazu Via Ferrate su

postavljene informativne ploče sa opisom Via Ferrate, zahtjevnosti Via Ferrate te upozorenjima o njenom sigurnom

korištenju. Na pločama je jasno navedeno da se Via Ferrata Perunika koristi isključivo na vlastitu odgovornost, te

svako korištenje iste bez odgovarajuće opreme može rezultirati ozbiljnom ozljedom ili u krajnjem slučaju smrću.

Korištenje Via Ferrate je dopušteno isključivo sa Via Ferrata setom koji se sastoji od penjačkog pojasa, kacige, dvije

gurtne s karabinerima i absorberom.

PLAN IZLETA

Subota 31.08.2019.

04:45h - okupljanje na istočnoj strani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu, Trnjanska cesta;

05:00h - polazak prema Tulovim gredama, putem ćemo stati na kavu;.

08:30h - dolazak na početak staze i uspon na Tulove grede

10:00h - dolazak na vrh Tulovih greda (1120 m); odmor;

12:00h - silazak i nastavak vožnje do Zrmanje, izletišta „Slapovi Zrmanje;

13:00h - dolazak do izletišta, kupanje, odmaranje; na seoskom domaćinstvu moguće dobiti hranu i piće;

15:45h – polazak prema zaseoku Bašići, početnoj točki Via Ferrate Čikola;

17:00h – dolazak na početak staze prema kanjonu Čikole;

19:30h – polazak prema planinarskom domu Promina na Promini;

20:00h – dolazak na planinarski dom, večera, počinak.

Nedjelja 01.09.2019.

06:00h – polazak prema Omišu;

09:00h – dolazak u Omiš, kava i početak uspona na Forticu Via Ferratom;

12:00h – završetak Via Ferrata Omiš, kupanje i ručak;

16:00h - polazak prema Podstrani;

16:30h – dolazak u Podstranu i uspon na Via Ferrata Perunika;

18:30h – završetak Via Ferrata Perunika i polazak prema Zagrebu;

22:30h – dolazak u Zagreb i završetak izleta.

Kondicijska zahtjevnost Tehnička zahtjevnost

K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m) T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)

K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m) T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano

penjanje)

K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m) T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala -

via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)

K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m) T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a

zimi konstantna upotreba dereza i cepina)

Svaki sudionik svojim pristupanjem izletu potvrđuje da je upoznat s uvjetima izleta te da ispunjava zdravstvene,

fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, da izletu pristupa na vlastitu odgovornost te da će se

pridržavati plana izleta, uputa i odluka vodiča. Vodič ima pravo izmjene izleta s obzirom na objektivne okolnosti

na terenu. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka, te bacanje otpada po okolišu. Organizator

zadržava pravo izmjene programa izleta prema uvjetima na terenu.