Post on 05-Aug-2015
Seminarski rad iz predmeta
MEĐUNARODNO POSLOVANJE
Tema: Međunarodne institucije - MMF
S A D R Ž A J
1. UVOD ……………………………………………………………………………………..…...1
1.1. Istorijat MMF-a…………………………………………………….……………..………1
1.2.Društvene promene u istočnoj Evropi i Aziji u periodu 1990-2004 ………..…........….....3
2. MMF – način organizovanja ……………………………………………………..….…………4
2.1. Struktura upravljanja MMF-a ……………………………………………………....……5
2.1.1. Upravni i Izvršni odbor ………………………………………….……….………5
2.1.2. Popis upravljačkih direktora MMF-a …………………………………….………6
2.2. Odgovornost i transparentnost MMF-a ………………………………………….……….6
2.3. Zajam od MMF-a …………………………………………………………....…….……..7
2.4. Glavni cilj MMF-a ………………………………………………………………....…….9
2.4.1 Nadzor ……………………………………………………………….…………..10
2.4.2 Tehnička pomoć i obuka ………………………………………………...………10
3. MMF i naša zemlja od osnivanja do današnjeg dana ………………………………...………11
3.1. MMF i SFRJ ……………………………………………….……………….…………..11
3.2. MMF i Savezna Republika Jugoslavija (Srbija I Crna Gora) ……………………….….12
3.3. MMF i Srbija ……………………………………………………………………...……13
4. Globalizacija i kriza, period od 2005 do danas .........................................................................14
5. ZAKLJUČAK - Za i protiv članstva Srbije u MMF-u ………….……………………………15
Izvor – Literatura i linkovi ............................................................................................................17
document.doc 0
1. UVOD
1.1. Istorijat MMF
Tokom velike depresije 30-ih godina prošlog veka i godinama koje su sledile, države su
pokušavale pomoći svojim ekonomijama tako što su na svojim granicama podizale ekonomske
barijere i na taj način onemogućavale slobodnu razmenu, usredsredivši se na taj način na jačanje
svoje interne ekonomije i pokušavajući ostvariti nadmoć nad stranim valutama. Neprestano su se
takmičile za osvajanje izvoznih tržišta i suzbijale slobodu građana svojih država da drže stranu
valutu u svom posedu. Ove mere su dale poražavajuće rezultate jer je Svetska trgovinska
razmena značajno opala u kratkom periodu što je prouzokovalo i padom zapošljavanja i
automatski pad životnog standarda u mnogim zemljama.
Ekonomski stručnjaci mnogih zemalja bili su svesni da su takve mere neodržive i sve
glasniji su bili zagovornici ideje da je neophodno formirati međunarodnu instituciju koja bi
nadgledala međunarodni monetarni sistem, sistem deviznog kursa i međunarodnih plaćanja koja
bi omogućila zemljama članicama i njihovim građanima da kupuju robu i usluge jedni od drugih.
Ekonomski stručnjaci su bili ubeđeni da bi novoformirana institucija obezbedila stabilnost
deviznih kurseva i podstakla njihove zemlje članice da ukinu oganičenja koja su sprečavala
međunarodnu razmenu i trgovinu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osmišljen pri Ujedinjenim nacijama u julu
mesecu 1944. kada su predstavnici 45 zemalja u gradu Breton Vuds u Nju Hempširu (New
Hampshire) na severoistoku Sjedinjenih Američkih država (SAD), dogovorili okvir
međunarodne ekonomske saradnje za koji su verovali da će biti uspostavljen nakon Drugog
svetskog rata. Ovaj okvir međunarodne ekonomske saradnje trebao je da obezbedi izbegavanje
ponavljanja katastorfalne ekonomske politike koja je umnogome doprinela slomu svetske
ekonomije i ekonomsku krizu. Odlučeno je da se kao stalno sedište MMF-a odabere Vašington-
SAD.
MMF je formalno nastao u decembru 1945. kada su prvih 29 zemalja članica potpisale
sporazum, a zvanično je sa radom otpočeo 1. marta 1947.godine sa oko osam milijardi USD u
fondu. Francuska je iste godine postala prva država koja je obezbedila kredit od Međunarodnog
monetarnog gonda.
Tokom kasnih 1950-ih i tokom 1960-ih MMF je proširio svoje članstvo sa nekoliko
nezavisnih država sa Afričkog kontinenta koje su zatražile članstvo. Period hladnog rata
ograničio je proširenje MMF jer većina država iz takozvane Sovjetske sfere nisu bile orijentisane
na članstvo u ovoj instituciji.
Sve države članice koje su pristupile Međunarodnom monetarnom fondu u periodu
između 1945 do 1971 godine složile su se da zadrže kurs svojih valuta u odnosu na US dolar a
same Sjedinjene Američke države vrednost US dolara u odnosu na zlato fiksirano na stopama
koje su usaglašene sa MMF-om. Ovaj nominalno vrednosni sistem valuta poznat je i kao sistem
iz Breton Vudsa.
Ranih 1960-ih godina fiksna vrednost američkog dolara u odnosu na zlato u očima
mnogih ekonomskih stručnjaka, posmatran je kao precenjen. Značajan rast potrošnje u SAD kao
i povećanje izdataka za vojsku i naoružanje za potrebe Vijetnamskog rata koji su SAD u to
vreme vodile postepeno je oborio vrednost dolara u odnosu na zlato.
Sistem iz Breton Vudsa bio je na snazi sve do 1971. godine kada ga je Američka vlada
jednostrano suspendovala. Tadašnji predsednik SAD Ričard Nikson ( Richard Nixon) objavio je
"privremenu" obustavu konvertibilnosti dolara u zlato jer se Američka vlada tokom većeg dela
1960-ih borila da nasilno održi uspostavljeni paritet po Breton Vuds sistemu. Postojala je
inicijativa da se oživi fiksni kurs po Breton Vuds sistemu ali ona nije uspela tako je sistem
prestao da se primenjuje od strane mnogih dražava članica u periodu između 1968 i 1973 godine
da bi u martu 1973 bio potpuno raspušten.
Nakon toga perioda članice MMF-a bile su slobodne da izaberu bilo koji oblik aranžmana
razmene sem fiksiranja svoje valute za zlato. To je značilo da mogu slobodno da formiraju kurs
svoje valute, da ga fiksiraju za drugu valutu, da učestvuju u valuti koju je formirao neki
ekonomski blok ili da čine deo neke monetarne unije.
Prelazak na novi sistem je za sve zemlje članice prošao relativno glatko. Tokom 1970.
godine, kada je cena nafte na svetskom tržištu počela da raste, MMF je aktivno učestvovao u
prilagođavanju svojih pozajmica zainteresovanim državama
a najsiromašnijim zemljama sveta je davao povlašćene kredite kroz program Trust Fund
kako bi prevazišli teškoće sa kojim su se suočile. Međutim, naftna kriza iz 70. godina prošlog
veka prisilila je mnoge zemlje koje su zavisile od uvoza nafte da pozajmljuju sredstva od
komercijalnih banaka što je prouzrokovalo povećavanju kamatne stope u industrijskim zemljama
prema zemljama u razvoju što je za posledicu opet imalo krizu međunarodnog duga..
document.doc 2
Godine 1982. Meksiko zapada u ozbiljnu finansijsku krizu. Nagomilani inostrani dug,
visoka inflacija i krah berze uticali su da većina stranih investitora napusti zemlju. U isto vreme,
gotovo svi domaći bogataši požurili su da iznesu novac iz zemlje. MMF je koordinirao u pomoći
na taj način što je angažovao mnoge poznate međunarodne komercijalne banke da daju
povlašćene kredite ovoj zemlji.
U martu 1986. godine MMF je oformio novi kreditni program za strukturno
prilagođavanje koji je imao za cilj da daje povlašćene kreditne aranžmane najsiromašnijim
zemljama sveta. U tom periodu, MMF je umnogome doprineo smirivanju panike koja je vladala
u zemljama dužnika a koje su morale da pretrpe dug put kroz bolne reforme ali i doprineo
globalnoj saradnji ekonomski različito razvijenim državama.
1.2. Društvene promene u istočnoj Evropi i Aziji u periodu 1990-
2004
Pad Berlinskog zida 1989. godine i raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine omoćili su
Međunarodnom monetarnom fondu da postane univerzalna institucija. U periodu od tri godine,
članstvo u MMF se povećalo sa 152 države članice na 172 članice što predstavlja najbrži rast od
perioda učlanjenja Afričkih zemalja u ovu instituciju tokom 60-ih godina prošlog veka. U nameri
da ispuni sve planirane ciljeve, MMF proširuje broj stalno aktivnih zaposlenih za skoro 30%,
dok se u Izvršnom odboru broj mesta povećao od 22 do 24 mesta.
Međunarodni monetarni fond je odigrao vrlo značajnu ulogu u pomaganju zemljama
bivšeg Sovjetskog bloka u tranziciji iz jedne centralističke privrede u tržišnu ekonomiju. Mnoge
zemlje iz tog dela sveta su blisko sarađivale sa MMF-om i koristile su usluge ove institucije u
vidu političkih saveta, tehničke i naravno finansijke podrške. Ova saradnja nije bila nimalo laka i
predstavljala je jedno novo poglavlje u saradnji MMF sa svojim članicama. U periodu od 1990.
do 2004. mnoge od ovih zemalja prošle su kroz intezivne reforme za njihovu ekonomiju i
privredu ali je za većinu od njih tranzicija uspešno realizovana i one su danas članice Evropske
unije.
Godine 1997. finansijska kriza pogodila je deo Azije, od Tajlanda do Indonezije i Južnu
Koreju ali i zemlje u njihovom susedstvu. Skoro sve zemlje iz tog regiona zatražile su
finansijsku pomoć od MMF-a. Politički konflikti su se u tim zemljama rasplamsavali i to je
period kada su čelni ljudi MMF-a shvatili da moraju obratiti mnogo više pažnje na slabosti
document.doc 3
zemalja kojima se odobrava finansijska podrška. Neophodno je bilo da se stekne uvid u stanje ali
i slabosti bankarskog sektora i uticaj tih slabosti na makroekonomsku stabilnost u regionu.
1999. godine MMF zajedno sa Svetskom bankom pokreće program za ocenu finansijskog
sektora i počinje sprovođenje nacionalne procene stanja u državama tog regiona. Ubrzo zatim u
MMF opada entuzijazam da će se liberalizacija tih tržišta obaviti bezbolno i sprovode se
aktivnosti za ponovnu procenu fiskalne politike u cilju obezbeđivanja garancija da će nakon
završetka krize pozajmljena sredstva biti vraćena jer je bilo očito da kriza koja je zahvatila te
zemlje ima za posledicu sporije finansijske prilive.
2. MMF – Način organizovanja
Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i monetarnu finansijsku
instituciju ali danas sa gotovo univerzalnim članstvom. Njegova se aktivnosti i politika sprovodi
temeljem Sporazuma (Articles of Agrement), a izvršava se putem organiziranog vodstva u formi
Odbora guvernera (A Board of Governors), zatim Izvršnog odbora (An Executive Board) i
Upravljačkog direktora (A Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenika.
MMF trenutno zapošljava oko 2.500 radnika, od kojih su polovina ekonomisti. Većina
njih rade u MMF-Washington DC, a takođe MMF ima svoje radnike i u zemljama članicama
širom sveta. MMF ima osam funkcionalnih odeljenja koji sprovode svoju politiku, analitičke i
tehničke poslove i upravljanje svojim finansijskim sredstvima.
Odeljenje za finansije ima zadatak da mobiliše, upravlja i štiti MMF-finansijska
sredstava. Njihovi fiskalni poslovi su da pružaju političke i tehničke savete o pitanjima javnih
finansija u zemljama članicama.
Pravni sektor savetuje menadžment, Izvršni odbor i osoblje na važećim pravilima MMF
prava. Priprema odluke i druge pravne instrumente i pruža tehničku pomoć zemljama članicama.
Strategije, politike i pregled Odseka sastoje se u tome da dizajniraju, sprovode i ocenjuju
MMF politiku na nadzor i korišćenje svojih finansijskih sredstava.
Direkcija za statistiku razvija međunarodnu metodologiju i standarde, pruža tehničku
pomoć i obuku za unapređenje najbolje prakse u širenju ekonomske i finansijske statistike.
MMF Institut pruža obuku makroekonomske analize i politike za zvaničnike zemalja
članica MMF-a i osoblja.
document.doc 4
2.1. Struktura upravljanja MMF-a
2.1.1. Upravni i Izvršni odbor
Upravni odbor je najviši organ za donošenje odluka u MMF. Sastoji se od jednog
guvernera i jednog alternativnog guvernera svake zemlje članice. Guverner je imenovan od
strane država članica i obično je ministar finansija ili Guverner Centralne banke zemlje iz koje
dolazi. Iako je Upravnom odboru povereno većina ovlašćenja, Izvršni odbor zadržava pravo da
ne odobri povećanje kvote, posebno pravo izdvajanja, prijem novih članova, obavezno
povlačenje članova i dopune članova, ugovora i podzakonskih akata. Upravni odbor takođe bira
ili imenuje Izvršnog direktora.
Odbor guvernera MMF i Svetska banka obično se sastaju jednom godišnje kako bi
razmotrili rad njihovih institucija. Sastanci se održavaju u Septembru ili Oktobru. Godišnji
sastanci obično imaju dva dana plenarnih sednica tokom kojih konsultuju guvernera i
predstavljaju stavove svojih zemalja o aktuelnim pitanjima u međunarodnoj ekonomiji i
finansijama. Tokom sastanaka Odbora guvernera donose se odluke o tome kako treba rešavati
sadašnja međunarodna monetarna pitanja i usvajaju odgovarajuće rezolucije. Godišnjim
susretima rukovodi guverner Svetske banke i MMF-a. Svake dve godine u vreme godišnjih
sastanaka, guverner Banke i Fonda bira Izvršnog direktora. MMF-ova 24-člana Izvršnog odbora
se stara o svakodnevnom poslovanju MMF-a. Izvršni odbor predstavljaju direktore osam zemalja
(SAD, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Kina, Rusija, Japan, Sudijska Arabija), ostalih 16
direktora zastupa i predstavlja interese ostalih zemalja. Zajedno, ovih 24 članova odbora
predstavljaju svih 186 zemalja. Velike privrede kao što su Sjedinjene Američke Države i Kina
imaju svoje mesto za stolom ali većina zemalja su grupisane u izbornim jedinicama koje
predstavljaju 4 ili više zemalja. Izvršni odbor 24 direktora tokom višenedeljnih sastanaka i
nadgledanja sprovedenih mera donetih od strane Upravnog odbora guvernera, donose znatne
odluke na osnovu konsenzusa. U okviru MMF-a formirani su komiteti, odnosno Komitet za
razvoj i Privremeni komitet i grupe.
Grupa 5 u koju spadaju zemlje čije nacionalne valute konstituišu specijalna prava vučenja
(SDR) su: SAD, Francuska, Nemačka, Japan i Velika Britanija.
document.doc 5
Grupa 7 je sastavljena od sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja u koje spadaju
zemlje iz grupe 5 ujedno sa Kanadom i Italijom.
Grupa 24, osnovana 1972 godine u Limi, ima cilj da predstavlja interese zemalja u
razvoju u pregovorima oko pitanja iz oblasti međunarodnog monetarnog sistema.
2.1.2. Popis Upavljačkih direktora MMF-a
Mandat
Ime i prezime
Država
6. maj 1946. - 5. maj 1951 Camille Gutt Belgija
3. august 1951. - 3. oktobar 1956 Ivar Rooth Švedska
21. novembar 1956. - 5. maj 1963. Per Jacobsson Švedska
1. septembar 1963. - 31. august 1973. Pierre-Paul Schweitzer Francuska
1. septembar 1973. - 16. juni 1978. Johannes Witteveen Nizozemska
17. juni 1978. - 15. januar 1987. Jacques de Larosière Francuska
16. januar 1987. - 14. februar 2000. Michel Camdessus Francuska
1. maj 2000. - 4. mart 2004. Horst Köhler Njemačka
7. juni 2004. - danas Rodrigo de Rato Španija
2.2. Odgovornost i transparentnost MMF-a
MMF je odgovoran za svojih 186 članova vlade, a takođe je pod lupom i više aktera u
koje spadaju politički lideri i zvaničnici, mediji, civilna društva, akademska institucija, kao i
sopstvena unutrašnja kontrolora. MMF sa svoje strane ohrabruje svoje članove da budu što
otvoreniji oko njihove ekonomske politike. Time podstiče odgovornosti i transparentnosti
zemalja članica.
document.doc 6
Veće otvorenosti podstiču javnu diskusiju o ekonomskoj politici, povećava odgovornost
političara i olakšava funkcionisanje finansijskog tržišta. U tom smislu, Izvršni odbor MMF-a
usvojio je transparentnost politike da se podstakne objavljivanje politike zemalja članica i
njihovih podataka. Ovo pravilo određuje objavljivanje statusa većine kategorija dokumenata
Odbora kao "dobrovoljno, ali pretpostavlja se." To znači da se traži izričita saglasnost članica za
objavljivanje podataka iz dokumenata. Takođe se očekuje da će se saglasnost za objavljivanje
dokumenta dati u roku od 30 dana nakon diskusije Odbora.
U preduzimanju koraka da poboljša transparentnost Izvršni odbor je morao da razmotri
kako se uspostavlja ravnoteža MMF odgovornosti i da nadgleda Međunarodni monetarni sistem
sa svojom ulogom, poverljivog savetnika za svoje članove.
2.3. Zajam od MMF-a
Zemlje sa teškim finansijskim problemom, koje ne mogu da plate svoje obaveze,
predstavljaju potencijalne probleme međunarodnog finansijskog sastava, koji je stvorio MMF.
Bilo koja zemlja članica, bogata ili siromašna, može da se obrati MMF-u za finansiranje, ako
ima potrebne platne bilanse. Kredit od MMF-a treba da pomogne zemljama članicama da se
uhvate u koštac platno bilansne problematike, za stabilizaciju svoje ekonomije, i da vrati održiv
ekonomski rast. MMF nije razvojna banka, i za razliku od Svetske banke i drugih razvojnih
agencija, ne finansiraju projekte.
Uslov za dobijanje kredita od MMF-a je usaglašen program platnobilansnog
prilagođavanja – stabilizacioni program – čiji je cilj uklanjanje uzroka koji su zemlju doveli u
poziciju da joj je neophodan kredit za finansiranje platnobilansnog deficita. Zemja se „pismom o
namerama“ obavezuje da će sprovoditi program ekonomskih reformi koje je usaglasila sa MMF-
om.
MMF isplaćuje kredit u delovima, tj. tranšama. Prva tranša (25% kvote) zemlja dobija
bez posebne procedure, jer je upravo toliko sredstava ona uplatila u konvertibilnoj valuti. Ova
tranša se naziva „zlatna tranša“. Ostale „kreditne tranše“ se isplaćuju samo ukoliko se zemlja
pridržava dogovorenog stabilizacionog programa.
Sama procedura uzimanja kredita se obavlja na taj način što zemlja sredstvima u
sopstvenoj valuti „kupi“ potrebnu inostranu valutu. Pritom se obavezuje da će u roku od 5
godina „otkupiti“ svoju nacionalnu valutu vraćanjem inostrane uz odgovarajuću kamatu.
document.doc 7
Postoji još nekoliko vrsta kredita koje MMF odobrava zemljama članicama:
- Stand-by aranžmani. Predstavljaju odobravanje okvirnog iznosa sredstava
koji neka zemlja može koristititi u određenom vremenskom periodu u skladu sa
potrebama. Dogovorena sredstva su praktično „u pripravnosti“.
- Razne vrste „olakšica“. Radi se o vrsti kredita namenjenoj zemljama koje
imaju platnobilansne probleme koje je uzrokovala za njih „viša sila“, tj. za čiji nastanak
nije odgovorna loša ekonomska politika. Primer su suše, poplave i druge nepogode koje
se mogu negativno odraziti na izvoz zemlje, ali i nagli i veliki porast cene nafte, recimo.
- Krediti za strukturno prilagođavanje najmanje razvijenih zemalja.
Značaj koji MMF ima za neku zemlju ne proističe samo od kredita koji ona može dobiti
od MMF-a za uravnoteženje platnog bilansa, već i iz činjenice da je postignut dogovor o
aranžmanu sa MMF-om preduslov dobijanja bilo kog zajma na svetskom finansijskom tržištu.
Naime, ni privatne finansijske korporacije nisu voljne da kredite daju zemljama koje nemaju
aranžman sa MMF-om. Imajući u vidu činjenicu da su zajmovi potrebni većini zemalja, jasno je
da MMF igra ogromnu ulogu u njihovom ekonomskom razvoju.
Podatak od 31.Januara 2001 pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3
milijarde dolara kredita
Nakon ulaska u MMF-u, svakoj zemlji je dodeljena kvota u odnosu na relativnu veličinu
njene ekonomije. Kvota određuje finansijski doprinos MMF-a, njene glasačke moći, kao i
mogućnost pristupa finansiranju MMF-a. Zbog brze promene u globalnoj ekonomiji u
posljednjih nekoliko godina, MMF-a članovi su se složili da je postojeća kvota postala
razmimoilazna te se morala prilagoditi. Međutim, svaka promena u kvotama zahteva odobrenje
85 odsto većine MMF članova.
Do 1978.godine važilo je pravilo da se kvote plaćaju u zlatu. Godine 1969, nastankom
SDR, koja predstavlja IMF’s Unit of Account, prioritet su dobila Specijalna prava vučenja
(skraćeno SPV, eng.Special Drawing Rights - SDR), koja predstavljaju sintetički valutu čija je
vrednost od 1.Januara 1999.godine određena kao ponderisani prosek četiri valute: američkog
dolara, eura, japanskog jena i britanske funte. Pravilima Fonda su utvrđena prava vučenja svake
zemlje članice, odnosno visina kvote do koje se svaka zemlja može koristiti tim pravom.
document.doc 8
Zemlja koja želi iskoristiti pravo vučenja, čini to automatski, i bez posebnog postupka
odobravanja. Obraća se Fondu koji joj u zamenu za njena prava vučenja odobrava traženu valutu
druge suficitarne zemlje.
Odnos valuta u prošlosti i trenutno su:
1981 –1985: USD 42%, DEM 19%, JPY 13%, GBP 13%, FRF 13%
1986 –1990: USD 42%, DEM 19%, JPY 15%, GBP 12%, FRF 12%
1991 –1995: USD 40%, DEM 21%, JPY 17%, GBP 11%, FRF 11%
1996 –2000: USD 39%, DEM 21%, JPY 18%, GBP 11%, FRF 11%
2001 –2005: USD 45%, EUR 29%, JPY 15%, GBP 11%
2006 –2010: USD 44%, EUR 34%, JPY 11%, GBP 11%
SDR ima dve važne funkcije:
- njegovom emisijom MMF ublažava problem međunarodne nelikvidnosti,
- novo obračunsko sredstvo koje koristi MMF.
Emitovani SDR se raspodeljuje zemljama članicama MMF-a prema već postojećim
kvotama. Dobijeni iznos SDR-a zemlja može „zameniti“ za neku od svetskih valuta koja joj je
potrebna, ali se obavezuje da će u određenom periodu „otkupiti“ pripadajuću sumu SDR-a i
platiti određenu kamatu.
Zemlje u razvoju (nerazvijene zemlje) su predlagale da se raspodela emitovanog SDR-a
vrši ne prema postojećim kvotama, već prema potrebama (praktično, više nerazvijenim zemljama
nego razvijenim). Takav predlog se naziva „link projekat“ i nije usvojen, sa obrazloženjem da bi
velika ekspanzija SDR-a dovela do porasta svetske inflacije.
Iznos emitovanih SDR do sada nije veliki i predstavlja svega oko 3,5% ukupnih svetskih
monetarnih rezervi.
2.4. Glavni cilj MMF-a
document.doc 9
MMF glavni cilj je da osigura stabilnost međunarodnog monetarnog i finansijskog
sistema, pomaže u rešavanju krize, i radi sa zemljama članicama u cilju promocije rasta i
smanjenje siromaštva. Ima tri glavna alata na raspolaganju za obavljanje njegovih mandata:
nadzor, tehničku pomoć i obuku, kao i pozajmljivanje. Ove funkcije su podržane od strane MMF
tima za istraživanja i statistiku.
2.4.1. Nadzor
Nadzor se sastoji od redovnog praćenja ekonomske politike koju sprovode zemlje članice
i godišnjeg izveštaja o uspešnosti te politike, pogotovo u oblasti deviznog kursa. MMF takođe
nastoji da proceni uticaj politike pojedinih zemalja na druge ekonomije. Ovaj proces
monitoringa, ekonomske i finansijske politike zemalja je poznata kao bilateralni nadzor. Na
redovnoj osnovi, obično jednom godišnje, MMF sprovodi procene ekonomske situacije svake
zemlje članice. MMF razgovara sa vlastima u zemlji u vezi politike koja najviše doprinosi
stabilnoj i prosperitetnoj privredi.
2.4.2. Tehnička pomoć i obuka
Tehnička pomoć se ogleda u tome što MMF pruža stručnu pomoć svojim članicama pri
kreiranju finansijske i monetarne politike, kao i pri osnivanju institucija.
-MMF nudi tehničku pomoć i obuku za pomoć, kako bi zemlje članice mogle da ojačaju
svoje kapacitete za dizajniranje i sprovodjenje efikasne politike. Tehnička pomoć se nudi u
nekoliko oblasti, uključujući fiskalnu politiku, monetarnu politiku, politiku deviznog kursa,
bankarskog i finansijskog sistema, nadzor regulacije, i statistiku.
-MMF pruža tehničku pomoć i obuku uglavnom u četiri oblasti:
• Monetarne i finansijske politike (monetarne politike instrumenata, supervizija
bankarskog sistema i restrukturiranja, kliring sistem poravnjanja za plaćanja, kao i strukturni
razvoj centralnih banaka)
• Fiskalna politika i menadžment (poreska i carinska politika, administracija, upravljanje
rashodima, dizajn socijalne mreže zastite, kao i upravljanje domaćih i stranih dugova)
• Izrada,upravljanje, distribucija i poboljšanje statističkih podataka
• Istraživanja i podaci - Podržavaju sve tri aktivnosti MMF-a, ekonomska i finansijska
istraživanja i statistike.
document.doc 10
U poslednjih nekoliko godina koliko traje poslednja ekonomska kriza, MMF je primenio
svoj nadzor i tehničku pomoć radi razvoja standarda i kodeksa dobre prakse u svojim oblastima
odgovornosti, kao i jačanje finansijskog sektora. Ovo je deo nastavka napora MMF-a za jačanje
međunarodnog finansijskog sistema i poboljšavanje svojih sposobnosti da se spreči i reši kriza u
zemljama članicama MMF-a.
3. MMF i naša zemlja od osnivanja do današnjeg dana
3.1. MMF i SFRJ
SFRJ je bila član osnivač MMF-a. Sporazum o ratifikovanju je potpisala 27.decembra
1945.godine. SFRJ je članstvo u Fondu započela sa kvotom od 60 miliona dolara. To je činilo
0,75% zbira svih kvota.
1970 spoljni dug Jugoslavije je iznosio 2 milijarde dolara, 1975 - 6 milijardi dolara da bi
se do 1980 godine popeo na celih 20 milijardi dolara. 1987 godine MMF sprovodi takozvanu
“Šok terapiju” i uvodi pravila ekonomske politike za SFRJ. Neki od najvažnijih pravila su bili –
devalvacija dinara, zamrzavanje plata i dekontrola cena. Takođe su povećani porezi kako bi se
povećali prihodi u budžet.
Industrijska postavka SFRJ je bila takva da se većina industrijske proizvodnje odvijala u
Rpublikama Sloveniji i Hrvatskoj, dok su ostale Republike obilovale sirovinama za proizvodnju.
1980 godine dolazi do značajnog pada cene sirovina, što je uslovilo ekonomsku nejednakost
između republika. MMF je vršio pritisak na SFRJ da spoljni dug smanji izvozom, što je uslovilo
pad domaće potrošnje i pad životnog standarda građana. Cifre pokazuju sledeći podatak: U
periodu između 1966-79, godišnji rast industrijske proizvodnje je u proseku iznosio 7,1%. Posle
prve faze makro-ekonomskih reformi, on je pao na 2,8% u periodu 1980-87, i onda je pao na
nulu u 1987-88, i potom propao do -10,6% u 1990.
1990 godine SFRJ potpisuje novi sporazum sa MMF-om gde se obavezuje da će izdatke
za državne troškove smanjiti tako da oni predstavljaju 5% BDP. Inflacija nagriza zarade, a
MMF naređuje zamrzavanje plata na nivo od novembra 1989 godine. 1990 godine inflacija
document.doc 11
iznosi 70%. Januara 1991 događa se devalvacija dinara za 30%. 1991 inflacija iznosi 140%,
1992 iznosi 937% i 1993 iznosi 1134%. U sporazumu potpisanom 1990-te Jugoslavija se
obavezuje na punu konvertibilnost dinara, oslobađanje od kamatnih stopi i dalje smanjivanje
uvoza. Takođe, sporazum je zabranjivao da vlada SFRJ ima pristup svom kreditu od Narodne
Banke Jugoslavije, kao i da mora izvršiti likvidaciju preduzeća – gubitaša. Najviše likvidiranih
preduzeća se nalazilo na teritorijama republika Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, zbog
ranije pomenute industrijske postavke preduzeća. Ovom velikom ekonomskom krizom u SFRJ
došlo je do podele na bogate i siromašne Republike, čime se stvorio dobar preduslov za raspad
bivše SFRJ.
SFRJ je zaključila ukupno 12 stend baj (stand-by) aranžmana i do kraja 1990 povukla je
ukupno 3,9 milijardi SDR ili oko 5 milijardi dolara.
Poslednja kvota SFRJ, nakon devete revizije je iznosila 918 miliona SDR, sto je iznosilo
0,68% zbira svih kvota. SRJ je nastavila da otplaćuje dugove SFRJ sve do 1992 kada je zamrzla
članstvo u MMF-u. Preostali dug je tada iznosio oko 100 miliona dolara.
3.2. MMF i Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora)
Po ključu raspodele SDR, koji je usvojio MMF za bivše zemlje SFRJ, novonastaloj
državi SRJ pripalo je 335 miliona SDR ili 0,33% zbira svih kvota.
Decembra 2000-te godine MMF odmrzava Saveznoj Republici Jugoslaviji članstvo u
ovoj organizaciji i ujedno odobrava hitnu pozajmicu od 151 milion dolara za stabilizaciju
privrede. SRJ se ovim obavezala da će do januara 2001 uvesti konvertibilnost dinara, uvesti
fiskalnu kontrolu, sprečiti sivu ekonomiju i ukinuti brojne poreske olakšice, izvršiti
sveobuhvatno restrukturiranje preduzeća i bankarskog sistema.
Maja 2002 godine MMF odobrava SRJ stend baj (stand-by) kredit u iznosu od 64 miliona
dolara koji se može odmah koristiti i 829 miliona dolara detaljnog aranžman kredita (Extended
Arrangement) za podršku ekonomskog razvoja zemlje za period 2002-2005. U anexu ugovora
strucnjaci MMF su napisali sledeće: „Ukupni deficit u SRJ je predviđen da se dosegne 5,7%
BDP-a u 2002, dok je trend na dole u narednim godinama, skladno napretkom ka fiskalnoj
održivosti i smanjenju inflacije. Deficit će biti uglavnom finansiran od stranih donacija,
povlašćenih kredita i prihoda od privatizacije, a Vlada će sredstva za finansiranje držati pod 1%
BDP-a po dogovoru. Monetarna politika će biti usmerena na snižavanje inflacije. Politika
document.doc 12
deviznog kursa će nastojati postići pravu ravnotežu između inflacije i eksternih ciljeva. Sadašnji
nivo deviznog kursa izgleda prikladno, dešavanje na deviznom tržištu, kao i trendovi u izvozu,
uvozu, a plate će se pažljivo pratiti. Politika deviznog kursa će biti ocenjena tokom programa
recenzije. Politike zarada u Vladi i državnim preduzećima će nastaviti podržavati monetarnu
politiku i štititi spoljne konkurentnosti. Strukturne reforme će obuhvatitii širok spektar, koji će
biti realizovan uz tehničku pomoć od MMF-a, Svetske banke i bilateralnih donatora. Reforme u
fiskalnom sektoru predviđaju daljnja institucionalna poboljšanja i racionalizaciju potrošnje, gde
je mali napredak postignut do sada. U finansijskom sektoru, čišćenje bankarskog sektora je
postavio osnovu za važne reforme: redizajn instrumenata monetarne politike, daljnju
liberalizaciju deviznog tržišta, razvoj tržišta platnog prometa, kao i jačanje bankarske
supervizije. U sektoru preduzeća, uz uspostavljanje odgovarajućeg pravnog i institucionalnog
okvira, očekuje se težak zadatak restruktuiranja i privatizacije najvećeg dela društvenih
preduzeća“.1
3.3. MMF i Srbija
21.Jula 2006 MMF odobrava članstvo Republici Srbiji kao pravnoj naslednici države
SRJ. Srbija se nalazi u grupi zajedno sa sledećim državama: Azerbejdžanom, Švajcarskom,
Kirgizijom, Poljskom, Tadžikistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom. V.d. Predsedavajućeg
Odbora izvršnih direktora za Srbiju je gospodin Murilo Portugal koji je ujedno i zamenik
generalnog direktora MMF-a. Srbija trenutno raspolaže sa kvotom od 467,7 SDR što je 0,22%
zbira svih kvota.
Novembra 2008 MMF odobrava Srbiji stend baj (stand-by) kredit u iznosu od oko 518
miliona dolara za prevazilaženje posledica svetske ekonomske krize. Inflacija iznosi 8,6%
„Analitičari ukazuju na veliki spoljnotrgovinski deficit -- 6,16 milijardi evra u 2008.
godini -- kao na najveći problem za srpsku ekonomiju, zajedno sa velikom zavisnošću od novih
stranih investicija.“ 2
Marta 2009 Spoljni dug Srbije iznosi 21 milijardu dolara, što je na nivou SFRJ iz 1980
godine. Kada se posmatra struktura po poveriocima, najveći iznos spoljnog duga javnog sektora
je dug prema Svetskoj banci, koji je 31,4 odsto javnog duga, sledi Pariski klub poverilaca 24,6
odsto, dok dug prema Londonskom klubu čini 13,5 odsto javnog duga. U okviru privatnog
1 Više na sajtu www.imf.org2 Igor Jovanović, 2008.god., za članak Sporazum sa MMF-om prisiljava Srbiju da štedi, preuzeto sa sajta www.setimes.com
document.doc 13
sektora, najveći deo 78,7 odsto odnosi se na dug bankarskog sektora prema stranim bankama i
finansijskim organizacijama, a od toga dug prema stranim bankama po kreditima zaključenim
posle 20. decembra 2000. godine iznosi 46,9 odsto spoljnog duga banaka. Podaci ukazuju da su
najveći inostrani poverioci države međunarodne finansijske organizacije, kao i bilateralni i
komercijalni kreditori, odnosno Pariski i Londonski klub poverilaca. Najveći kreditori domaćih
preduzeća i banaka su strane banke i finansijske organizacije koje su povezana lica sa domaćim
bankama. Očekuje se da će i ubuduće ovi poverioci biti najveći kreditori.3 MMF odobrava
produženje aranžmana iz novembra 2008 na 27 meseci i kredit od 3 milijarde eura radi održanja
makroekonomske i finansijske stabilnosti. Inflacija iznosi 8%. Spoljnotrgovinski deficit je
krajem 2009 godine iznosio 8,2 milijarde evra.
31.Marta 2010 godine MMF odobrava Srbiji stend baj (stand-by) kredit u iznosu od 360
miliona dolara. Dajući pozitvnu ocenu dotadašnjem ekonomskom programu Vlade Srbije po
nalozima MMF-a. Ciljana inflacija za 2010 iznosi 6%.
25.Aprila 2010 delegacije Srbije učestvuje na skupštini MMF-a i Svetske banke u
Vašingtonu. Na ovoj skupštini MMF je ponovio svoja očekivanja da će Srbija zabeležiti rast
BDP od 2%.
Na današnji dan „Srbija od 15. maja 2009. ima kreditni stend baj aranžman sa MMF
vredan 2,9 milinardi evra, a do sada je za jačanje deviznih rezervi povukla oko 1,3 milijarde
evra.“ 4
4. Globalizacija i svetska ekonomska kriza, period od 2005 do danas
MMF je ovlašćen od strane vlada koje ga kontrolišu na čelu sa SAD, Velikom Britanijom,
Japanom, Nemačkom, Francuskom, Kanadom i Italijom, takozvanom grupm 7, koje prilkom
donošenja važnih odluka imaju preko 40% glasova. Za većinu razvijenih zemalja ali i zemalja u
razvoju, međunarodni tokovi kapitala u prvoj deceniji XXI veka i globalna ekspanzija omogućile
su da vrate novac koji su pozajmljivale od MMF-a ali i od drugih zvaničnih poverioca i da
akumuliraju izvesne devizne rezerve. Istraživanja, (koja je doduše sprovela međunarodna
trgovinska organizacija) su pokazala da više od 60% Azijata, više od 70% Afrikanaca i sličan
procenat ljudi u zapadnom svetu, smatraju da MMF ima pozitivan uticaj na njihovu zemlju.
MMF je odigrao važnu ulogu u kreditiranju i pomaganju jačanja globalne ekonomije jer su
3 NBS, 2009.god., Časopis Biznis&Finansije, za članak Spoljni dug Srbije: Najveći dužnici banke i preduzeća, preuzeto sa sajta www.bifonline.rs4 Beta, 2010 god., za članak Delegacija Srbije sutra na skupštini MMF i SB, preuzeto sa sajta www.seebiz.eu
document.doc 14
finansijski izveštaji najavljivali novu svetsku krizu koja nije viđena od Velike depresije 30-ih
godina prošlog veka. Svetska kriza je počela kolapsom hipotekarnog kreditiranja u SAD u 2007.
godini i proširila se praktično na čitav svet tokom 2008. godine.
Najnovija kriza otkrila je krhkost u razvijenim finansijskim tržištima i odjednom je
Međunarodni monetarni fond bio zatrpan zahtevima za stend-baj aranžmanima i zahtevima za
drugim vidovima finansijske podrške od strane velikog broja zemalja. Uz veliku podršku država
poverilaca, MMF utrostručuje kapacitet pozajmica ali i rekonstruiše politiku pozajmica u vidu
fleksibilnih kreditnih linija za zemlje sa snažnim ekonomijama. Uticaj MMF se u globalnoj
ekonomiji stalno povećava jer od momenta osnivanja do danas broj članica više nego
učetvorostručen. MMF danas broji 186 država članica. Međutim, u svetu su u poslednje vreme
sve glasniji i protivnici politike MMF-a jer smatraju da kada države zapadnu u ekonomsku krizu
i izgrade veliki spoljni dug, prinuđene su da se obrate institucijama kao što su MMF i Svetska
banka i prihvate sve uslove koji se traže od njih . Isto tako sve glasnija su razmišljanja da većina
zemalja danas ima mnogo veći nivo inostranih dugova nego pre nego što su prvi put prihvatili
pomoć MMF-a i Svetske banke.
5. ZAKLJUČAK - Za i protiv članstva Srbije u MMF-u
Strogost u pridržavanju pravila koje prepisuje MMF se vidi iz prethog teksta koji opisuje
način rada MMF-a. Članstvo u MMF je dobrovoljno, ali i neophodno kako bi se ekonomija
zemlje nesmetano razvijala i napredovala. Najveće zamerke naših, kao i svetskih ekonomskih
srtučnjaka, se odnose na preveliko oslanjanje na monetarizam kao i potpuna liberalizacija tržišta
sa potpunom zabranom uplitanja države, a koje zahteva MMF.
„Ukratko, čini se da nevolje s programima stabilizacije MMF-a nisu u konceptualnoj
osnovi nego u njihovoj primeni, pri čemu je svima prst u oku ozloglašena "šok-terapija".
Njom se od dužnika traži da primeni mnogo mera odjednom kako bi se preko noći
ostvarila unutrašnja i spoljna ravnoteža. Takvu terapiju bi teško podnele i razvijene privrede.
Troškovi "šok- terapije" su često previsoki, da se ne spominju i svi ostali prigovori“ 5
Međunarodne organizacije u Srbiji nemaju veliki ugled. Strah od globalizacije i
podeljenost na političkoj sceni između tradicionalista okrenutih Rusiji i liberalnijih struja
okrenutih zapadnim zemljama, igraju veliku ulogu u stvaranju mišljenja kod građana, ali i
ekonomista.5 Prof.dr.Babić Blagoja, 2003.god., za članak MMF, preuzeto sa sajta www.srpskadijaspora.info
document.doc 15
Dr.Zoran Đinđić je smatrao da MMF treba da ima dva koncepta prilikom davanja stend-
baj aranžmana za zemlje sa razorenim ekonomija. Jedan za zemlje koje su lošim vođenjem
politike i ekonomije upale u krizu, a drugi za zemlje u tranziciji. On objašnjava svoje mišljenje
kroz sledeće reči:
„Tu se po pravilu radi o novoj administraciji za koju se ne mora automatski pretpostaviti
da je nesposobna ili korumpirana. Ta administrativna podrška privredi bi se ogledala u velikim
javnim investicijama i aktivnoj politici zapošljavanja, budžetskom zaduživanju zarad podsticaja
ekonomskog rasta, selektivnim subvencijama, zaštiti delova domaćeg tržišta dok privreda ne
postane konkurentna, itd. Ovo je uostalom bila filozofija MMF-a prilikom njegovog
uspostavljanja 1944. kao fonda za obnovu i razvoj razrušene Evrope i sveta. Ta se ideja u
međuvremenu izmenila, ali ne uvek sa pravom.“6
Ekonomski stručnjaci se često spore na ovu temu, ali se većina njih slaže da je članstvo u
MMF-u korisna i neophodna za razvoj ekonomije i jačanje finansijskog tržišta, naročito za
zemlje u tranziciji kao što je Srbija. Prednosti učlanjenja su mnogobrojne, između ostalog iz
razloga što je članstvo u MMF-u jedan od uslova za učlanjenje u Svetsku Banku.
Učlanjenjem se takođe otvaraju vrata i drugim mnogobrojnim finansijskim institucijama.
Srbija bez pomoći ovih organizacija ne bi uspela uspešno da prođe proces tranzicije,
pogotovo posle istrošenosti zbog građanskog rata na teritorijama Hrvatske i BiH u kojem je
učestvovala i NATO bombardovanja kojim je ciljano uništavana infrastruktura zemlje. Rušenjem
Miloševića sa vlasti Srbija se okrenula tranziciji i političkom i ekonomskom priključenju zemlje
članicama EU. Na tom putu priključenja ona je pristupila MMF-u kao jednoj od najvažnijih
međunarodnih finansijskih institucija.
6 Dr.Zoran Đinđić, 2002.god., Srpske reforme i međunarodni uticaj, autorski tekst za časopis Glas Javnosti, preuzeto sa sajta www.zorandjindjic.org
document.doc 16
Izvor:
Literatura:Dr.Tatjana Dragičević-Radičević, Medjunarodno poslovanje, Megatrend univerzitet,
Beograd, 2007.
Linkovi:http://ucatlas.ucsc.edu/sap/history.phpwww.globalexchange.org/wbimf/facts.htmlwww.ifg.org/imf.htmlwww.hartford-hwp.com/archives/25/index-bc.htmlwww.imfmetal.orgwww.encyclopedia.com/doc/1O119-InternationalMonetaryFund.htmlwww.buzzle.com/articles/history-of-imf-international-monetary-fund.htmlwww. wikipedia.org www. imf.org http://www.wsws.org/sh/1999/apr1999/imf-a17.shtmlhttp://www.imf.org/external/np/loi/2001/yug/01/index.htmhttp://www.imf.org/external/np/sec/pr/2002/pr0225.htmhttp://www.imf.org/external/np/sec/pr/2006/pr06161.htmhttp://www.imf.org/external/np/sec/pr/2008/pr08289.htmhttp://www.imf.org/external/np/sec/pr/2009/pr0991.htmhttp://www.imf.org/external/np/sec/pr/2010/pr10131.htmhttp://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/features/setimes/features/
2008/11/19/feature-02http://www.seebiz.eu/sr/makroekonomija/srbija/delegacija-srbije-sutra-na-skupstini-mmf-
i-sb,75266.htmlhttp://www.bifonline.rs/tekstovi.item.281/spoljni-dug-srbije-najve%C4%87i-du
%C5%BEnici-banke-i-preduze%C4%87a.htmlhttp://www.vesti.rs/Ekonomija/Povecan-spoljnotrgovinski-deficit-Srbije-3.htmlhttp://www.nbs.rs/export/internet/latinica/40/40_1/saopstenje_mmf_20100331.pdfhttp://www.mcentar.rs/arhiva.php?y=2004&m=6&d=9http://www.imf.org/external/np/sec/memdir/members.htm#shttp://www.novosti.rs/code/navigate.php?
Id=5&status=jedna&vest=177362&title_add=Penzije%20prate%20plate&kword_add=ekonomija%2C%20Jurij%20Bajec
http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=3560http://www.zorandjindjic.org/index.php?
vrsta=17&kategorija=&tekst=1141&naredba=prikaz&br_stranice=?&jezik=lat
document.doc 17
document.doc 18