Predmet: Hidrotehničke konstrukcije Nastavnik: Prof.dr .sc. Emina Hadžić Asistent: Nerma Ligata

Literatura:

• Hadžić, E., 2014/15.: Pripremljeni materijali za spremanje ispita • Savić, M.Lj., 2003: Uvod u hidrotehničke građevine, GF Beograd, • Stojić, P., 1997: Hidrotehničke građevine, GF Split, • Petrović S.P., 1997: Hidrotehničke konstrukcije, GF Beograd • Dodatna literatura:

• Osnove hidrotehnike, Živko Vuković, Zagreb, 2004. • Korištenje vodnih snaga 1 i 2, Branislav Đorđević, Beograd, 1990. • Urbani vodovodni sistemi, Munir Jahić, Sarajevo, 1988 • Kanalizacija naselja, Jure Margeta, Split, 1998. 1

Sadržaj:

• DIO I - VODOPRIVREDA GAZDOVANJE VODAMA

• OPŠTE O VODAMA

• NEUSKLAĐENOST DOTICAJA I POTROŠNJE

• VODOPRIVREDA

• VODOPRIVREDNO PLANNIRANJE

• HIDROTEHNIKA

• PROJEKTOVANJE I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

• DIO II - HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE (OBJEKTI)

• OSOBENOSTI HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA

• PODJELA HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA

• PODLOGE I ISTRAŽNI RADOVI

2

• DIO III - AKUMULACIONI BASENI I REGULISANJE PROTICAJA

• REGULISANJE PROTICAJA, ULOGA AKUMULACIJA

• KORISNA ZAPREMINA AKUMULACIJE

• VIDOVI REGULISANJA PROTICAJA

• OSNOVNI PARAMETRI AKUMULACIJA

• VRSTE AKUMULACIJA

• ZASIPANJE AKUMULACIJA

• OSTALI PROBLEMI AKUMULACIJA

• TRANSFORMACIJA POPLAVNOG TALASA U AKUMULACIJI

3

DIO IV - VODOZAHVATNI OBJEKTI

• OBJEKTI ZA ZAHVATANJE PODZEMNIH VODA:

• TEČENJE U PODZEMLJU, FIZIKALNA SVOJSTVA I PARAMETRI TLA.

• DARCY-EV ZAKON.

• ISTRAŽNI RADOVI.

• OBJEKTI U PODZEMLJU – BUNARI, GALERIJE, DRENAŽNI KOLEKTORI. VODONOSNIK SA SLOBODNIM VODNIM LICEM, PRIHRANJIVANJE S POVRŠINE, DEFINIRANJE VODNOG LICA ZA RAZLIČITE RUBNE UVJETE I OKRUŽENJA. DEFINIRANJE IZDAŠNOSTI. TESTIRANJE BUNARA. IZVOĐENJE BUNARA.

• OBJEKTI ZA ZAHVATANJE POVRŠINSKIH VODA:

• VODOZAHVATI NA RIJEKAMA.

• KAPTAŽNI OBJEKTI.

• ZAHVATI ATMOSFERSKIH VODA.

4

• DIO V – REGULACIJSKE GRAĐEVINE

• UVOD. MORFOLOGIJA RIJEČNOG KORITA. HIDROLOŠKE OSOBINE PRIRODNIH VODOTOKA

• REGULACIJSKI RADOVI. REGULACIJSKE GRAĐEVINE

• DIO VI - BRANE

• SVRHA BRANA. TIPOVI BRANA.OSNOVNI ELEMENTI BRANA.IZBOR PREGRADNOG PROFILA. IZBOR TIPA BRANE. UZROCI RUŠENJA BRANA

• BETONSKE GRAVITACIONE BRANE

• OPTEREĆENJA KOJA DJELUJU NA GRAVITACIONU BRANU. STABILNOST GRAVITACIONE BETONSKE BRANE

• LUČNE, KONTRAFORNE I OLAKŠANE BRANE

• LUČNE BRANE. KONTRAFORNE I OKLAŠANE BRANE

• NASUTE BRANE

• PRELIVANJE I POVRŠINSKA EROZIJA.UNUTRAŠNJA EROZIJA (SUFOZIJA, FLUIDIZACIJA).ANALIZA SPOLJNIH SILA.PROVIRANJE KROZ BRANU I PROVIRNA LINIJA.ZAŠTITA OD UNUTRAŠNJE EROZIJE

• REZIME O OSNOVNIM PRAVILIMA PROJEKTOVANJA NASUTIH BRANA.TIPOVI NASUTIH BRANA. KONSTRUKTIVNA PRAVILA I ORJENTACIONE DIMENZIJE

5

• DIO VII - GRAĐEVINE ZA TRANSPORT VODE - DOVODI

• KANALI. ZATVORENI DOVODI SA SLOBODNOM POVRŠINOM. HIDROTEHNIČKI TUNELI. CJEVOVODI

• DIO VIII – OBJEKTI NA DOVODIMA

• OBJEKTI ZA UKRŠTANJE

• OBJEKTI ZA SAVLADAVANJE PADA

• RIBLJE STAZE

• OBJEKTI ZA MJERENJE PROTICAJA U KANALIMA I MANJIM PRIRODNIM VODOTOCIMA

6

Hidrotehnika hidrotehničke građevine - objašnjenje pojmova -

• U složenici hidrotehnika, «hidro» potiče od grčke riječi hidor (hidor) označava vodu.

• Tehnika (grč. τέχνη (technae) umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu ostvarenja svojih potreba.

• Građevina je ostvarenje građevinske tehnike. Građevina obično zauzima stalno tj. fiksno mjesto na zemlji isto kao i druge prirodne tvorevine. Na taj način građevine nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji.

• Građevina se sastoji: od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno

čine tehničko-tehnološku (proizvodnu) cjelinu.

• Hidrotehničke građevine - dio građevinarstva koji se bavi svim

pitanjima pripreme, izgradnje, održavanja i korištenja građevina kojima

se s određenom svrhom djeluje na vode. 7

• Hidrotehničke građevine (objekti) omogućavaju gazdovanje vodama

• čuvanje, transport, korištenje i sprječavaju njeno razorno djelovanje. One su stalno ili povremeno u dodiru sa vodom.

8

Glavne osobenosti:

1. Djelovanje vode na objekat

2. Ispitivanje izgrađenog

objekta moguće je samo u

pogonu – nema probnih

opterećenja

3. Složeno projektovanje

4. Složena izgradnja

5. Objekat mora biti postojan

6. Velika vrijednost radova

DJELOVANJE VODE NA OBJEKAT:

• Mehaničko djelovanje vode

(hidrostatski pritisak i uzgon;

hidrodinamičke sile – sile inercije, pulzacije pritisaka,

sile od talasa, zemljotresa i sl.; sila od leda; unutarnja i

spoljašnja erozija)

• Kemijsko djelovanje vode -sufozija

Svrha izgradnje i korištenja hidrotehničkih građevina

• Pri proučavanju svakog zahvata pa tako i hidrotehničkih

građevina bitno je utvrditi

• nužnost i svrhu građenja, a kod proučavanja hidrotehničkih građevina

posebno je važno

• znanje i o vodama i načinu rada (funkcioniranju) građevina, koje se

koriste.

• U cilju boljeg razumijevanja uloge hidrotehničkih građevina daje se

jednostavan prikaz odnosa čovjeka i vode.

9

Hidrotehničke građevine u prošlosti

Voda je u historiji čovječanstva oduvijek igrala veliku ulogu: • Nil je primjerice pregrađen oko 4000. pr. Kr. radi poboljšavanja

poljoprivredne produktivnosti prijašnje neplodne zemlje.

• U dolinama Eufrata i Tigrisa, prije cca. 5000 god. – navodnjavanje polja.

• Mezopotamski gradovi su bili zaštićeni od poplava visokim zemljanim zidovima.

• Grci i Rimljani su gradili akvadukte, a Kinezi sisteme za navodnjavanje i za nadziranje poplava, bunare.

10

11

a) Egipatski uređaj, b)Vavilonski uređaj

Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.

12 a) Perzijski kotač sa horizontalnim

koritom

b) Kineski uređaj za podizanje vode iz

bunara

Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.

13

Presjek i osnova kanata

Posebno treba istaći objekte koje su u periodu oko 800

godina p.n.e., gradili Kinezi, Persijanci, Grci i Rimljani u obliku

nagnutih galerija povezanih sa površinom zemlje nizom

vertikalnih šahtova (tzv. kanati). Ove građevine su nesumnjivo

predstavljale remek-djelo stare civilizacije i kulture.

Gradili su ih stručnjaci (muqannis).

I=0,001 do 0,002

14

Akvadukt u Segoviji je rimski akvadukt sagrađen za rimskih careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.),

http://hr.wikipedia.org/wiki/Akvedukt_u_Segoviji

Stari Rimljani su za potrebe vodoopskrbe grada Rima koristili podzemnu

vodu i vodu sa apeninskih izvora. Podzemne vode su koristili iz aluviona

rijeke Tibar, nakon njene infiltracije, putem plitkih bunara dubine oko 5 m.

Za potrebe opskrbe grada Rima vodom sa apeninskih izvora, izgrađeno je

11 akvadukta čija je gradnja trajala oko 500 godina.

15

“Razvoj, procvat i propadanje civilizacija bile su u

direktnoj vezi sa pravilnim i mudrim korišćenjem

njihovog vodnog bogatstva.”

UN Manual, Water Resources Series, 26,1964.

Pouka iz historije !

16

Zašto gradimo hidrotehničke građevine ????

• U čemu je razlika između produkata građevinske tehnike i mašinske tehnike?

• Šta su građevine?

• Da li su dovoljne količine vode raspoložive tokom cijele godine? Ko su korisnici voda?

• Da li je voda ravnomjerno prostorno raspoređena?

• Kakva je situacija sa raspoloživim količinama vode na planeti? Kakvo je stanje u BiH?

Problemi vode

Četiri krupna problema sa kojima se susrela civilizacija: Voda, Hrana Energija i Životna sredina

17

Problem _____ je najosnovniji jer je implicitno prisutan u ostala tri.

Od vode odlučujuće ovisi proizvodnja hrane i energije (voda za

hlađenje NE i TE)

Posljedica su sve većeg pritiska na prirodne resurse

18

Kružni ciklus vode u prirodi Rasprostranjenost

vode na Planeti:

- 71 % voda

- 29% kopno

Prosječno vrijeme izmjene vode: U rijekama – oko 16 dana Atmosferi – 8 do 10 dana U ledenjacima – stoljećima Podzemne vode od 10 do hiljade godina Godišnje količine oborina na planeti – 110 000 km3

U hidrološkom ciklusu se kreću ogromne količine vode na Zemlji. Dijelovi ovog ciklusa su dosta brzi.

• Hidrološki ciklus je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji. Pri takvoj cirkulaciji ukupna količina vode na Zemlji ostaje nepromijenjena.

19

Jezera

60,6%

Rijeke

0,4%

Atmosfera i voda u biljkama i zemlji

39%

Ostalo

0,3% Nedostupna

podzemna voda

29,9%

Polovi i glečeri 68,9%

Okeani 97,5%

Svježa voda

2,5%

Od ukupne količine vode

na Zemlji:

- 71 % voda

- 29% kopno

Od ukupne količine vode na

Zemlji (1386x106 km3 vode) oko

2,5% -3% pripada slatkim

vodama.

Slatka voda, čije se rezerve

procjenjuju na 35x106km3,

raspoređena je neravnomjerno.

Od ovih 2,5% - 3% je 68,9% u

lednicima Artika i Antartika,

29,9% se nalazi kao podzemna

voda,

0,3% ili 4x106km3 nalazi se u

jezerima i riječnim tokovima.

20

Neusklađenost

doticaja i potrošnje

vode

- Prostorna neraspoređenost

- Vremenska neraspoređenost

- Nezadovoljavajući kvalitet

Do potrebnih količina vode zadovoljavajućeg

kvaliteta može se doći izgradnjom velikih,

složenih i vrlo skupih vodoprivrednih sistema.

Uslijed nekontrolisanog zagađivanja površinskih i podzemnih voda, smanjuju se količine kvalitetnih, upotrebljivih vodnih resursa.

Makaze suprotnih procesa!

Porast stanovništva

Zašto gradimo hidrotehničke objekte ?

21

0.00%

5.00%

10.00%

15.00%

20.00%

25.00%

30.00%

35.00%

40.00%

45.00%

do 1000 m3 1000-5000 m3 5000-10000 m3 više od 10000 m3

• Prema podacima o obnovljivim zalihama slatke vode koje je za 163 zemlje svijeta prikupio i kompilirao P.H. Gleick (1998):

• 11,04 % zemalja raspolaže s manje od 1000 m3 vode po stanovniku godišnje, što se smatra gornjom granicom siromaštva, kada je riječ o vodoopskrbi u najširem smislu te riječi.

• u 38,65 % zemalja, raspoložive godišnje zalihe slatke vode kreću se između 1000 i 5000 m3 po stanovniku, a ta se količina smatra nedovoljnom u sušnim godinama.

• dovoljnom količinom slatke vode, koja se kreće između 5000 i 10000 m3 po stanovniku godišnje, raspolaže 13,49 % zemalja,

• dok 36,81 % zemalja obiluje vodom raspolažući s više od 10000 m3 godišnje po stanovniku.

Potrošnja vode

• U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.

22

U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.

• Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 l pitke vode po stanovniku na dan.

• U nekim razvijenim zemljama, gdje je

industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.

• Jedno prosječno europsko domaćinstvo potroši oko 180 litara po

stanovniku na dan. • U nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 l vode na

dan.

Sadržan je u potrebi upravljanja temeljnom kategorijom svih hidrotehničkih analiza vodnim režimom

POD POJMOM VODNOG REŽIMA PODRAZUMIJEVA SE SVEUKUPAN DINAMIZAM PROMJENA KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH OSOBINA VODA I DINAMIKA NJIHOVOG ODNOSA SA OKOLINOM.

23

DVA SU OSNOVNA OBLIKA VODNOG REŽIMA: - NEUPRAVLJANI (PRIRODNI ILI PRIRODNI KOMBINIRAN SA ANTROPOGENIM

UTJECAJEM) - UPRAVLJANI (POSREDSTVOM AKUMULACIJA, RETENCIJA)

Cilj hidrotehnike

Vodoprivreda

24

Koristi od voda:

za domaćinstva

Za industriju

Za poljoprivredu

Za proizvodnju električne

energije

Za saobraćaj

Za rekreaciju i ribolov

Od vode se često treba

štititi:

Odbrana od poplava

Borba protiv erozije

Odvodnjavanje zemljišta

Zaštita voda:

Prečišćavanje upotrebljenih voda

Obogaćivanje malih voda –

u sušnim periodima

Vodoprivreda je organizirana djelatnost na

vodama kojom se ostvaruje:

a) Plansko i organizirano korištenje vodnih resursa

b) Zaštita od štetnog djelovanja voda

c) Odgovarajuća zaštita vodnih resursa

d) Upravljanje i gospodarenje vodama.

V O D O P R I V R E D A

V O D O P R I V R E D N A P O D R U Č J A

1. Korištenje voda i

vodotoka

2. Uređenje voda i

vodotoka i zaštita od

poplava

3. Zaštita voda 4. Upravljanje i

gospodarenje vodama

V O D O P R I V R E D N E G R A N E

1. Navodnjavanje

poljoprivrednih površina

1. Konzervacija zemljišta i

voda (uređenje sliva)

1. Odvodnjavanje otpadnih

voda iz urbanih površina

1. Planiranje dugoročnog

razvoja vodoprivrede

2. Hidroenergetika 2. Uređenje bujica 2. Prečišćavanje otpadnih

voda

2. Vođenje dugoročne

vodoprivredne politike

3. Plovni putevi 3. Regulacije prirodnih

vodotokova i uređenje obala

3. Reguliranje

(obogaćivanje) režima malih

voda

3. Upravljanje potrošnjom

vode

4. Eksploatacija

građevinskog materijala iz

vodotoka

4. Zaštita od poplava 4. Očuvanje ekosistema u

svim prirodnim i umjetnim

akvatorijima i njihovom

okolišu

4. Pravna zaštita voda i

prostora

5. Specijalni korisnici (vojne

potrebe)

5. Odvodnjavanje

oborinskih voda iz urbanih

sredina

5. Vodno pravo i njegovo

unapređenje

6. Odvodnjavanje

poljoprivrednih površina

6. Međunarodna vodna

politika i suradnja

25

Vodoprivredna područja. Vodoprivredne grane.

Vodoprivredna rješenja

Analize djelomičnih i ukupnih mogućnosti korištenja voda provode se u okviru vodoprivrednih rješenja.

Jednonamjenska

Višenamjenska

Složena (kompleksna)

Sveobuhvatna (integralna)

26

• Jednonamjenska vodoprivredna rješenja: jedan korisnik – jedan

vodoprivredni sistem.

• Višenamjenska v.r. – rješavanje problema dviju ili više vodoprivrednih

grana (najčešće nije optimalno u pogledu širih društvenih interesa)

• Složena v.r. je cjelovito i optimalno rješenje kojim se ostvaruje korištenje

ukupnog vodnog potencijala – obuhvaćene sve vodoprivredne grane.

• Sveobuhvatno v.r. je ono složeno v.r. koje je tokom planiranja

optimalizirano i određeno kroz plansko usklađivanje interesa

vodoprivrede i svih ostalih korisnika prostora. Vodoprivredni ciljevi su

usklađeni sa svim ostalim ciljevima na tom prostoru.

Vodoprivredno planiranje, smjernice, osnova

Planiranje služi da se na osnovu predviđenih potreba i mogućnosti odredi optimalno raspolaganje vodnim resursima u toku razmatranog vremena.

Cilj - optimalno korištenje ?

Da bi se pristupilo rješavanju ovog sveobuhvatnog problema (zadovoljenje potreba za vodom domaćistava, ... industrije, za el. energijom itd. , zaštita voda i od voda), neophodno je proučiti potrebe i mogućnosti: A) društvene i ekonomske uvjete B) Svojstva rapoloživih voda C) Raspoloživa tehnička rješenja Na osnovi proučenog daju se smjernice – globalna vodoprivredna rješenja. Osnovni dokument u BiH je VODOPRIVREDNA OSNOVA. Vodoprivredna osnova određuje pravce razvoja vodoprivrednih grana i ima težinu

podloge za sva naredna projektovanja. Hidrotehnika je tehnička djelatnost za rješavanje vodoprivrednih zadataka. Projektovanje i projektna dokumentacija - OSNOVNI DOKUMENT: Vodoprivredna osnova ili studija 1. Idejno rješenje 2. Idejni projekat 3. Glavni projekat 4. Projekat izvedenog stanja

27

28

Utjecaj građevina

29

30

Tipovi građevinskih objekata

BRANA Stalna ili privremena građevina

koja pregrađuje

dolinu vodotoka sa svrhom akumuliranja ili

reteniranja vode.

Korištenje vodnih snaga (energetska hidrotehnika) bavi se projektovanjem i izgradnjom hidroelektrana različitih tipova . Hidroelektrana može da bude “pribranskog” tipa (uz branu) kada koristi visinsku razliku vode koju stvara brana, ili “derivacionog tipa”, kada je udaljena od brane, a voda se kroz dovodni tunel prenosi od vodozahvata na jezeru do hidroelektrane, pri čemu se ostvaruje veća visinska razlika, a time i veća proizvodnja električne energije.

31

Hidroelektrana "Bajina Bašta" na rijeci Drini; površina akumulacije iznosi 12 km2, zapremina 340 miliona m3, a dužina 50 km; godišnja priozvodnja električne energije iznosi oko 1.5 milijardi kWh.

Pored energetskog značaja, akumulacija ima višenamjensku ulogu u smislu odbrane od poplava i vodosnabdijevanja.

32

Betonska lučna brana na

rijeci Pivi, 10.6 km uzvodno

od njenog ušća u rijeku Drinu.

Uz ovu branu visine 220 m,

izgrađena je podzemna

mašinska hala HE “Mratinje”,

komandno odjeljenje i

transformatorsko postrojenje.

Brana HE “Mratinje” je jedna

od najviših lučnih brana u

Evropi.

Hidroelektrana "Đerdap" na Dunavu; kada je završena 1972. godine, ova elektrana je bila peta po veličini u svijetu; zapremina akumulaciong jezera iznosi oko 2.5 milijardi m3, a prosječna proizvodnje električne energije iznosi 10.5 milijardi kWh.

33

HIDROTEHNIČKA STEPENICA/KASKADA Vodograđevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna vodotoka (koncentracija energetskog pada) u svrhu zaštite njegovog korita od pojačanog erozijskog djelovanja na tome mjestu.

34

35

36

37

KOJI SE OBJEKTI TREBAJU IZGRADITI?

SIFON Vodna građevina kojom se kroz tlačnu cijev gravitacijski voda provodi ispod prometnica, drugih vodotoka ili depresija.

38 K OT E TE RENA

R AST OJA NJA

P R O FIL: 746a

profil 746a

ograda ograda

instalacione cijevi

daske 5 cm

I N- 15

1

383,48383,49

387,46

386,92

387,27 387,27

K OT A OS OV IN E CIJEVI

B RO J TJ EMENA

T953 T952

379,31

382,21

28, 124,66

3

3

1,37

0,64

2,31,9

5,5

18+719,

58

18+724,

24

1,190,72

1,2

2,070,78

0,21

3

P R O FIL: 746a I N- 15

387,38387,28

387,48

387,27

387,46

387,26

387,47

387,26386,88386,86

386,86

387,47

380,73

380,66

380,48

381,06

381,14

381,23

381,31

381,54

377

378

379

380

381

382

383

384

385

386

387

3,67 1,6 1,94 2,2 0,72 1,27 2,54 3,58

GRP DN 700

M B20

M B20

M B20

3

2

2,31,9

1,82,2

1,32

1,2

6,24

G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20

M B20

K OT E TE RENA

R AST OJA NJA

P R O FIL: 746a

profil 746a

ograda ograda

instalacione cijevi

daske 5 cm

I N- 15

1

383,48383,49

387,46

386,92

387,27 387,27

K OT A OS OV IN E CIJEVI

B RO J TJ EMENA

T953 T952

379,31

382,21

28, 124,66

3

3

1,37

0,64

2,31,9

5,5

18+719,

58

18+724,

24

1,190,72

1,2

2,070,78

0,21

3

P R O FIL: 746a I N- 15

387,38387,28

387,48

387,27

387,46

387,26

387,47

387,26386,88386,86

386,86

387,47

380,73

380,66

380,48

381,06

381,14

381,23

381,31

381,54

377

378

379

380

381

382

383

384

385

386

387

3,67 1,6 1,94 2,2 0,72 1,27 2,54 3,58

GRP DN 700

M B20

M B20

M B20

3

2

2,31,9

1,82,2

1,32

1,2

6,24

G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20

M B20

SIFON

39

ČEP Cijevni propust kojim se voda gravitacijski propušta kroz nasip u prijemnik, a pri čemu je posebnim uređajem (žablji poklopac) onemogućeno povratno tečenje.

40

41

42

43

CRPNA STANICA Građevina čija je namjena evakuacija voda iz branjenog područja uz pomoć crpki.

44

45

46

47

Postrojenje za preradu riječne vode u vodu za piće;

na snimcima su prikazani bazeni za izdvajanje mulja i filtriranje vode.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda; jedna od oblasti koja postaje sve aktuelnija i kod nas, a koja

u razvijenom svijetu predstavlja imperativ, zaštita prirodnih vodotoka od zagađenja i prečišćavanje

otpadnih voda iz urbanizovanih područja prije ispuštanja u prirodne vodotoke

48

Radovi na osiguranju obala od erozije; snimak prikazuje polaganje obaloutvrde od krupnog kamena na podlozi od sintetičkog materijala; - proračunima tečenja vode i kretanja nanosa u prirodnim vodotocima, na osnovu kojih se dimenzionišu regulacione građevine.

49

Plovni putevi i pristaništa (saobraćajna hidrotehnika) obuhvata djelatnosti na uređenju rijeka za potrebe plovidbe. Pored zahvata na trasiranju plovnog puta, izgradnji građevina i radova na održavanju plovnih gabarita na prirodnom vodotoku, tu spada i projektovanje i izgradnja vještačkih plovnih puteva – plovnih kanala. U sklopu unutrašnjih plovnih puteva projektuju se i grade prevodnice, mostovi, akvadukti, pristanišni i drugi objekti.

50

Bagerski radovi na

održavanju plovnog puta

Hidrotehničke melioracije (poljoprivredna hidrotehnika) obuhvata navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednih područja. Sistemi za navodnjavanje, odnosno odvodnjavanje sastoje se od vodozahvata, cijevne ili kanalske mreže, crpnih stanica, drenažnih cijevi ili kanala itd.

51

Primjeri

sistema

za

navodnja

vanje

• Neophodno - široko hidrotehničko obrazovanje koje kreće od:

• teorijskih osnova o kretanju vode kao fluida koje se stiče u okviru predmeta mehanika fluida, hidraulika i hidrologija, a

• završava nizom stručnih predmeta. 52

• Hidrotehnički objekti predstavljaju: • jako skupe objekte od širokog društvenog interesa.

Samim tim je i odgovornost građevinskih inžinjera koji projektuju takve objekte velika.