Post on 18-Dec-2014
description
Zašto treba smanjiti oporezivanje rada i pravednije raspodijeliti ukupni
porezni teret?
Prof.dr.sc. Branko GrčićPredsjednik Savjeta za gospodarstvo i regionalni razvitak SDP-a
Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100
Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100
0
50
100
150
200
250
Ind
eks
Industrijska proizvodnja 1989=100 GDP 1989=100
DEINDUSTRIJALIZACIJA -
PUT PREMA “TRGOVAČKOJ” I “UVOZNOJ” EKONOMIJI?
Odnos deficita na tekućem računu i stope rasta (“zdravlje gospodarskog rasta”):
Your money - my growth
0,00 5,00 10,00 15,00 20,00 25,00
LATV
BLG
EST
ROM
LITH
CRO
HUN
SLK
POL
SLO
CZE
(%)
Average GDP growthrate 2005-2007
Average CAB 2005-2007
Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti – komparativna analiza
Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.
Makroekonomski pokazatelji:
Udjel javne potrošnje u BDP-u
Udjel javne potrošnje u BDP-u u Hrvatskoj i zemljama EU, odnosno EA
0
10
20
30
40
50
60
Icela
nd
Sw
eden
Fra
nce
Denm
ark
Belg
ium
Hungary
Fin
land
Austr
ia
Italy
Gre
ece
EU
15
United K
ingdom
Port
ugal
Neth
erl
ands
Malta
Slo
venia
Germ
any
Pola
nd
Cze
ch R
epublic
Cypru
s
Irela
nd
Spain
Esto
nia
Norw
ay
Latv
ia
Rom
ania
Luxem
bourg
Lithuania
Bulg
aria
Slo
vakia
CR
OA
TIA
Udje
l u %
Porezna konkurencija u EUEU12 vs EU15
Taxes and social contribution as a % of GDP
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
2000 2008 2000 2008 2000 2008 2000 2008 2000 2008
taxes taxes taxes
Indirect Direct Capital Social contributions Total tax revenue
%
EU-15
EU-12
EU-27
Što donosi vladin Program gospodarskog oporavka?
DRŽAVA
PODU-ZEĆA
?
STANOV-NIŠTVO
?
Stanovništvo:
4,5 mlrd. Kn neto-minusa u 2010.
3 mlrd. Kn neto- minusa u 2011.
Kuda idu uštede u proračunu?
a) Krpanje rupa?
b) Potpore poduzećima?
c) Javne investicije?
d) Rješavanje nelikvidnosti?
Poduzeća:
-Smanjenje parafiskalnih nameta, i
-Što još???
Ocjene i očekivanja:• Daljnje ograničenje potencijala osobne
potrošnje;• Bez jasnih naznaka kuda bi očekivane uštede u
proračunu bile usmjerene• Vjerojatna prilagodba sustava “na nižoj razini
dohotka i zaposlenosti”• Bez naznaka o pravednijoj raspodjeli poreznog
tereta• Bez naznaka o poreznom rasterećenju bruto
cijene rada i smanjenju cijene drugih inputa• Porezna reforma: svedena na vrlo upitne
korekcije u sustavu poreza na dohodak
Učinci promjena u sustavu poreza na
dohodak i protuprijedlog:
Razlika Neto dohotka - što donosi novi sustav i alternativna varijanta
-500
-250
0
250
500
750
1000
1250
1500
1750
2000
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000
Neto plaća (kn)
Raz
lika
Net
o p
laće
(kn
)
RAZLIKA NETO DOHOTKA - VLADA RH RAZLIKA NETO DOHOTKA - Grčić 1Relativna promjena Neto dohotka novi sustav i alternativna
varijanta
-0,03
-0,02
-0,01
0,00
0,01
0,02
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000
Neto plaće (kn)
Rel
ativ
na
pro
mje
na
Net
o p
laće
Relativni udjel razlike u Neto plaći - Vlada RH
Relativni udjel razlike u Neto plaći - Grčić 1
PROTUPRIJEDLOG:
• Stopa sa 15% na 10%
• Stopa ostaje 25% (alt. 27%)
• Stopa ostaje 35% (alt. 37%)
• Stopa ostaje 45%
Kakva rješenja nudi SDP?
1) Smanjiti porezno opterećenje bruto cijene rada, i to smanjenjem doprinosa, a kako bi se direktno doprinijelo povećanju troškovne (cjenovne) konkurentnosti hrvatskih poduzeća;
2) S istim ciljem smanjiti ili ukinuti dio od preko 250 parafiskalnih nameta;
3) Na taj način smanjiti trenutno veliko porezno opterećenje proizvodnih inputa (koje smanjuje konkurentnost, destimulira ulagače, povećava poreznu evaziju, i sl.), te omogućiti da veći broj poduzeća u RH posluje pozitivno (u 2008. svega 60%),
4) Dio poreznog tereta prebaciti na outpute – i to na način da se stimulira reinvestiranje dobiti u razvoj i destimulira izvlačenje i transferiranje dobiti (odnosno dohodaka od kapitala) u klasičnu potrošnju (najčešće luksuznu) kao i odljev kapitala u inozemstvo.
5) Poticaje kroz diferenciranu stopu poreza na dobit primijeniti selektivno, npr. za malo poduzetništvo, te proizvodno i izvozno usmjereno poduzetništvo;
Kakva rješenja nudi SDP? (2)
6) Kompenzacije manje ostvarenih proračunskih prihoda temeljem poreznog rasterećenja rada i smanjenja parafiskalnih nameta temeljiti na:
a) reformama u javnom sektoru;b) uvođenju novih poreznih oblika koji penaliziraju imobilizirani
kapital (npr. u rentijerskom sektoru) kao i kapital angažiran za špekulativne poslove.
7) Reforma i usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s dobrim praksama u našem okruženju treba doprinijeti i većoj pravednosti oporezivanja, respektirajući stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika.
8) Reforme ne smiju ugroziti već doprinijeti daljnjem jačanju standarda javnih usluga, osobito u zdravstvu i obrazovanju kao strateškim prioritetima SDP-a, te osigurati prostor za nužne korekcije u mirovinskom sustavu.
Sve prethodne mjere trebaju potaknuti nove investicije, povećati stupanj samofinanciranja poduzeća te doprinijeti rastu
proizvodnje i novom zapošljavanju;
Makroekonomija i mikroekonomija:kako do veće konkurentnosti?
Supply side economics!?
ČIMBENICI KONKURENTNOSTI:
CIJENA RADAKomparativna analiza
bruto plaća
Prosječne mjesečne bruto plaće u US$
0
500
1000
1500
2000
2500
Bulgar
ia
Croatia
Czech
Rep.
Estonia
Hungary
Latvia
Lithuan
ia
Poland
Roman
ia
Russia
Slovak
ia
Sloven
ia
Ukrain
e
Bru
to p
laća
u U
S$
1995. 2002. 2008.
Indeks bruto plaća na bazi RH=100 u 2002. i 2008. godini
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Bulgar
ia
Croatia
Czech
Rep.
Estonia
Hungary
Latvia
Lithuan
ia
Poland
Roman
ia
Russia
Slovak
ia
Sloven
ia
Ukrain
e
Ind
eks
bru
to p
laća
2002.Croatia =100
2008.Croatia =100
Konkurentnost na bazi bruto cijene rada obično se korigira sa “prosječnom produktivnošću rada”!
Bugarska, Rumunjska, Rusija i Ukrajina imaju manju produktivnost od Hrvatske, a sve ostale tranzicijske zemlje temeljem toga imaju još nižu bruto cijenu rada, te su u značajno boljem konkurentskom položaju.
Bolji položaj baziran je u velikoj mjeri i na lokacijskim čimbenicima, što se posebno prepoznaje u slučaju Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Slovenije!
PRODUKTIVNOST RADA – komparativna analiza
Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.
Oporezivanje rada – porezni klin
Porezni sustav – komparativna analiza izvora poreznih prihoda
• Dominantno oporezivanje rada te osobne potrošnje (PDV i trošarine)
• Ispodprosječno oporezivanje dobiti i imovine • Ispodprosječna zastupljenost ostalih poreza (osobito poreza na
prihode od kapitala i poreza na prirast vrijednosti kapitala)
Usporedna analiza poreznih sustava
Oporezivanje bogatstva u Hrvatskoj:
Porezi na dohotke od kapitala (capital income tax):• Porez na dobit (20%)• Porez na dividendu i udjele u dobiti (0%)• Porez na kamatu (na štednju, obveznice, i sl.) (0%)• Porez na dohodak od opcijskih dionica (15%???)• Porez na dohodak od najma (renta) (15% po odbitku od 30%) – procjena da se realizira u manje od 10% slučajeva;
Porezi na kapitalne dobitke (povećanje vrijednosti - capital gain tax):• KD od porasta vrijednosti pri prodaji dionica i obveznica (0% za fiz.os.)• KD od prodaje poduzeća (0%)• KD od prodaje nekretnina (kapitalnom dobiti se tretira samo ako se prodaje u roku 3 godine od kupnje, i ako se nije živjelo u tom vremenu u toj nekretnini)• KD od promjene statusa zemljišta (npr. promjena iz poljoprivrednog u gradjevinsko) (0%), i slični…
Porez na imovinu
• samo na kuće za odmor (0,7 do 2 Eura po m2)• na jahte, automobile….
Raspodjela novostvorene vrijednosti u RH
Raspodjela novostvorene vrijednosti u gospodarstvu RH (2008)(BEZ FINANCIJSKOG SEKTORA)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Neto plaće Porezi Neto dobit
Udj
el u
%
ENERGIJA: Usporedni prikaz kretanja cijene električne energije
Kretanje cijena električne energije u razdoblju 2005-2009 za industriju i stanovništvo - RH i EU27
0
0,02
0,04
0,06
0,08
0,1
0,12
0,14
2005 2006 2007 2008 2009.
Eu
ra p
o k
Wh Croatia (IND)
EU (27 IND.)
Croatia (STAN.)
EU (27STAN.)
Izvor: EUROSTAT, 2010.
CIJENA KAPITALA: Kamatne stope
Kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone.
Razlozi leže u: - Slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, - U činjenici da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije.
Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu.
Premija rizika na početku 2009. čak 6, a trošak regulacije 2,6 (stopa 10,6%)!
TEČAJ: prijetnja daljnje realne aprecijacije!?
Usporedba srednjeg tečaja KN/EUR i korigiranog tečaj za razliku CPI u RH i EU zoni
6,2
6,4
6,6
6,8
7
7,2
7,4
7,6
7,8
8
8,2
8,4
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Korigirani tečaj Originalni tečaj
HVALA NA POZORNOSTI!