MARITERM - Javna prezentacija 27.05.2011

Post on 29-Jan-2017

239 views 4 download

Transcript of MARITERM - Javna prezentacija 27.05.2011

Oživimo Mrtvi kanal!

Rijeka

25. svibnja 2011.

Sadržaj1. Uvod - terminologija2. Povijesni razvitak hrvatskoga pomorskog nazivlja3. Proces normiranja hrvatskog pomorskog jezika4. Projekt “Hrvatsko pomorsko nazivlje – tradicija i4. Projekt “Hrvatsko pomorsko nazivlje – tradicija i

suvremena kretanja”1. Uvod - ciljevi2. Terminološka načela3. Područja4. Terminološka natuknica5. Terminološke baze

5. Zaključak

1. Terminologija � Znanost o uporabi sustava simbola i jezičnih znakova

koji se koriste za ljudsko komuniciranje u posebnimpodručjima znanja i djelatnosti –

Association of Terminology 1982Association of Terminology 1982

Terminologija (J. Sager 1998)

1. Znanost / djelatnost koja se bavi:

� prikupljanjem

� opisom, obradom i

prezentiranjem naziva� prezentiranjem naziva

2. Skup leksičkih jedinica (riječi) koje pripadaju specijalnim područjima uporabe jednoga ili više jezika (strukovno nazivlje)

� Leksikologija: znanost o vokabularu

� Leksikografija: primijenjena leksikologija

� Terminologija: znanost o terminima

Terminografija: terminografija u praksi, primijenjena � Terminografija: terminografija u praksi, primijenjena terminologija

Terminografija

� Prikupljanje naziva iz “stvarnih” tekstova (utemeljena, a ne izmišljena uporaba naziva)

� Termini: � nedjeljive jedince sa svojim � nedjeljive jedince sa svojim

� oblikom i sadržajem;

� nedvosmislenim značenjem,

� fiksnim mjestom unutar pojmovnog polja

� monoreferentnim odnosom naziva i njegova sadržaja

“naziv” (pojam)� Nazivi su jezični znakovi što prestavljaju pojmove

POJMOVI

� “Tvorbe ljudskog spoznajnog procesa koji služe pri klasifikaciji predmeta putem sustavnih ili arbitrarnih klasifikaciji predmeta putem sustavnih ili arbitrarnih apstrakcija” (Sager 1998)

� “mentalni konstrukti, apstrakcije koje se koriste pri klasificiranju pojedinih predmeta unutrašnjeg i vanjskog svijeta” (BS.3669:1963)

� pojmovi se koriste za strukturiranje znanja i percepcije o okolnom svijetu (ISO)

Organizacija terminološkog procesa� Planiranje, koordinacija i upravljanje terminološkim

resursima (vrelima) (institucionalno, plansko)� Terminološko istraživanje – pripremanje sustavno

strukturirane terminologije)� Standardizacijea termina, vrjednovanje alternativnih � Standardizacijea termina, vrjednovanje alternativnih

termina za označavanje istog pojma� Diseminacija standardiziranih naziva i donošenje

odluka, konzultiranje savjetodaca� Primjena nazivlja među profesionalnim (strukovnim)

skupinama i područjima� Terminološka izobrazba – obuka treminoloških

stručnjaka

2. Povijesni razvitak hrvatskoga pomorskog

nazivlja

� Hrvatska pomorska terminologija i leksikografija

� Glosari i rječnici

� udžbenici

Pomorsko školstvo� 1777-1784 Nautička škola u Rijeci – Trst (pod upravom a

gimnazije, nastava na talijanskom jeziku), s prekidima� Collegio nautico-commerciale� Državna mađarska kraljevska pomorska akademija u Rijeci –

talijanski i mađarski jeziktalijanski i mađarski jezik� 1808 nautički tečaj pri gimnaziji do Napoleonovih

osvajanja� 1848 Javna pomorska škola (I.R. Scuola di nautica) + Trst,

Venecija i Dubrovnik – hrvatski: nastavni jezik osim predmeta struke

� 1949 Pomorska škola u Bakru� 1917 hrvatski jezik postaje službenim jezikom nastave

D. Stolac (1990) Hrvatsko pomorsko nazivlje

Faze razvoja hrvatske pomorske terminologije1. Razdoblje stvaranja jezgre hrvatskoga izvornoga,

narodnoga pomorskog nazivlja na starohrvatskoj i staroslavenskoj osnovi, ali i prvih dodira s grčkim i talijanskim jezikomtalijanskim jezikom

2. Razdoblje vrlo jakih dodira s talijanskim jezikom, pomorskom strukom i kulturom

3. Razdoblje standardizacije i normizacije

4. Razdoblje intenzivnih kontakata s engleskimjezikom

Terminološki miljokazi – 1 � Faust Frančić (1595) Petojezični rječnik ...

� J.A. Jal (1848) Glossaire Nautique

� P.R. Vitezović (kraj 17. st.) Ventorum nomina; Navium nomenclaturaNavium nomenclatura

� J.A. Mikoč (1852) Rječnik rukokretni

� Božo Babić (1870) Morski Riečnik

� Juraj Carić (1885) Slike iz pomorskog života

� Dubrovačka škola (J. Miklaja, J. Stulli, Kazali)� A. Lochmer (1906) Englesko-hrvatski rječnik

� Rudolf Crnić (1922) Pomorski rječnik

� P. Mardešić (1944) Pomorstvo I-IV

Sučeljavanje i izmjenivanje dva procesa:1. Nastojanje da se zadrže, obnove ili stvore

(prijevodom, kovanicom, neologizmom) izvorni oblici� 18. st.: Vitezović (32 naziva za vjetrove; popis vrsta

brodova); trgovački brod, sidreno vuže, brodar, brodarina 18. st.: Vitezović (32 naziva za vjetrove; popis vrsta brodova); trgovački brod, sidreno vuže, brodar, brodarina (=vozarina), gaz; sviti jedra, razbiti se o siku, broditi

� Preporod� 50. i 60-te godine 20. st. – najsnažniji period

2. Lingvističko posuđivanje (iz talijanskog i engleskog)

I. Starohrvatska jezgraF. Vrančić 1595 – prapočetak (50 natuknica)sjevervjetar sjeveracgrebengusarkraj (=obala)krma

doplivatiribatijedritivaljati sebroditi se (ploviti, navigati)

krmamiljapovrazrutasohasidrovesloporatždral (=dizalica)

(lat navis): brod, plav plavčica(lat navulum): brodarina

rib-: riba, ribica, ribik, riblji trg, ribati

I. Starohrvatska jezgraMiklošić (1892-1895): 330 / 120

IMENICElađabrod (=prijelaz rijekom),jedrokrmaruda (kormila)veslo

GLAGOLIbroditi (=prelaziti rijeku)jedritiplivatipristatiplutati

veslokotvalukagat pristan pržinaval riba vrša

TALIJANSKI – diglosija:Nazivi za jedrilje, vjetrove, dijelove i gradnjiu broda, mornarske vještine, ribe (P. Skok: ušata – ukljata –occulata)

GRČKIFregata, galija, katarka, lebić, kit

ARABIZMIAdmiral, šilok(o), široko, tarifa

II. Razdoblje jakih dodira s talijanskim

jezikom, pomorskom strukom i kulturom� Arealna obilježja (Venecija, srednji i južni Jadran) –

glasovne promjene, naglasak:� kadina – kadena

� kavija – kavilja� kavija – kavilja

� leđer – liđer

� šopravento – šoravento

� Tvorbeni elementi:� lebićada, levantada, pulentada, majštralun, oštralun,

burin

� bonaccia – zbonacat, l’ostro - loštrac

III. Razdoblje postupne standardizacije i

normizacije

� Pomorska škola / Akademija (“Nautika”) u Bakru� Jakov Antun Mikoč

Božo Babić� Božo Babić

� Aleksandar Lochmer

� Bakar, Senj, Kraljevica, Rijeka, Dubrovnik

� Dubrovačka leksikografska škola (Stulli, Mikalja, Kazali)

Jakov Antun Mikoč

Rěčnik rukokretni (u Rijeci 1852.)

� Profesor “brodoslovja”� Rječnik u rukopisu (773 natuknice)� Nazivi pri manevriranju (rukokreće)� talijansko - hrvatski nazivi� talijansko - hrvatski nazivi� Prikaz i prvo objavljivanje: B. Jurišić (1958)� “Fanatik slavenskoga jezika” (Stulli, B. Šulek, F. Kurelac)� “Bakarska škola radikalnoga purizma” (R. Vidović)� Načelo: uključiti narodno nazivlje (ali: brojni talijanizmi pa

i turcizmu na hrvatskoj strani rječnika!!!)� Corso di navigazione

� Snažan utjecaj na sljedbenike

Božo Babić Prvi pomorski rječnici

� Morski riečnik hrvacko-srbski usporedjen s italijanskijem jezikom od jednoga pomorca, 1870

� Mladi mornar ili put brodom iz Senja u Trst – crtice iz života pomorca Hrvata, Primorska tiskara, Kraljevica, 1875 života pomorca Hrvata, Primorska tiskara, Kraljevica, 1875 – popularna knjižica ali i pouka o pomorskim nazivima� Nizac hrvatskih rieči po moru, kako se čuju u samom narodu

� Nazivlje korita i jedriljabroda u hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku, Kraljevica 1877

� Zapovjed brodovnih obava u hrvackom, njemačkom i talijanskom jeziku

� Pomorski rječnik, Senj, 1901

Božo Babić� 34 godine skupljanja građe i riječi� Povoljne i kritičke reakcije� Razumljivost “bilo mi je uviek na pameti , da budu sve riječi što

razumljivije, te će odmah i novajlija na brodu pogoditi njihovo značenje” (opće i specifično pomorsko nazivlje)značenje” (opće i specifično pomorsko nazivlje)

� Kratkoća naziva: “U pomorštini može se ipak udomiti i više naziva za istu stvar, ali težiti je nama na to, da budu nazivi kratki, kako ih ima englezki jezik za morsku struku”

� Potreba duže uporabe naziva – “vrijeme i vježba ustalit će i pomorsko nazivlje”

� Najveći istraživač o obrađivač naše pomorske terminologije (B. Jurišić)

� D. Stolac – cjelovito istraživanje Babićevih radova

Božo Babić: Pomorski rječnik 1901� Talijansko-hrvatsko-njemački rječnik

� Natuknice tiskane masno

� Izvori: tadašnja stručna literatura i govorni jezik pomoraca i stanovnika priobalja i otokapomoraca i stanovnika priobalja i otoka

� Velik dio nazivlja i dans u živoj uporabi

� Više ekvivalenata (ubrati i kupiti jedro)

� Temelj i nezaobilazan izvor za svako daljnje istraživanje i standardizacije hrv. pom. term.

Juraj Carić� Slike iz pomorskog života (1884-1885)

� Tumač njekojih rieči i imena

� Tumač broda s jedriljem

� Uvod u nautičku astronomiju (1889)� Uvod u nautičku astronomiju (1889)

� Nautika/Geodetički dio (1890)� “Za jedinstveno pomorsko nazivlje” – inicijativa u

časopisu Naše more, Dubrovnik, 1920

� Načelo: nije nužno tražiti zamjenu za sve riječi koje su u trajnoj uporabi (zadnjača vs randa; prečka vs flok) -protiv purizma

Alexandar Lochmer� Rječnik englesko-hrvatski sa točno označenim

izgovorom, I. Pl. Hreljanović, Senj, 1901

� Brojni pomorski nazivi u prvom engleskom rječniku na hrvatskom jezičnom područjuna hrvatskom jezičnom području

Rudolf Crnić Pomorski rječnik, 1922� 1921. – anketa o pomorskom nazivlju u bakarskoj

pomorskoj školi

� J. Carić – nadzornik nautičkih škola – oštro napada tu “filološku rabotu” – rječnik koji je “desetak ljudi “filološku rabotu” – rječnik koji je “desetak ljudi stvorilo za dvanaest dana”; “skupusilo na vrat na nos”

� “sada imamo još veću zbrku u našoj ionako nesređenoj pomorskoj terminologiji”

R. Crnić: Predgovor - načela� “U prvome redu uzimati poznate narodne termine”

� Ako nema narodnih termina, uzimati “udomaćene internacionalne termine”

� Kada njih nema, “sastavljati nove termine u duhu � Kada njih nema, “sastavljati nove termine u duhu našega jezika” (hrvatski jezik s primjesama tadašnjeg mornaričkog nazivlja!)

� “termini pojedinoga stranoga jezika imaju se posve isključiti” (cf. samo djelomična terminološka praksa u nas, Njemačkoj pa i Francuskoj!)

R. Crnić� Izvori: Babićevi rječnici, Zavodski rječnik bakarske

pomorske škole (Damin, Baborsky, Poparić, Miholjević, N. Gerechtshammer, M. Nikolić)

� Termini organizirani konceptualno, po područjima pomorstva (nautika, brodogradnja, oprema, zapovijedi, pomorstva (nautika, brodogradnja, oprema, zapovijedi, manovra, parostroj, meteorologija, oceanografija, kartografija, brodsko računovodstvo, komunikacije, organizacija rada na brodu)

� Ipak: nekoliko talijanizama (oprema broda, jarbola, jedrilja); turcizama (fenjer, talasina), fr. (barža, kej); angl. (log, kuter, mesenđer, spring, ekonomizer, lubrikator, slip, Kingstonov ventil)

IV. Razdoblje intenzivnih kontakata s engleskim jezikom� Prvi dodiri:

� U doba procvata Dubrovačke republike� A. Lochmer: prvi E-H rječnik, prva gramatika, prvi prof.

engleskog jezika u Hrvatskoj (1901)� na posrednoj (tehničkoj i kulturnoj) razini� na posrednoj (tehničkoj i kulturnoj) razini

� Danas neposredno: � u komunikacijskoj interakciji � pomorskim tehnologijama� navigaciji, lukama� pomorskom gospodarstvu� brodovi s višenacionalnim posadama� informacijske tehnologije

3. Proces normiranja hrvatskog

pomorskog nazivlja u 20. st.

Standardizacija

� Strukovna komunikacija zahtijeva veću preciznost od one u općoj komunikaciji

� Nedvosmislena komunikacija – moguća je samo ako � Nedvosmislena komunikacija – moguća je samo ako pojmovi – elementi mišljenja – imaju isto značenje za sve sudionike u komunikacijskom procesu na nacionalnoj i internacionalnoj razini (Felber 1984)

standard� Opće prihvaćen jezični izraz (bilo u općem ili

strukovnom) jeziku

normajezični izraz:

� zadan,

� institucionaliziran

oslužbenjen, obvezan� oslužbenjen, obvezan

nazivlje� standardizirano – spontano: prihvaćeno među

korisnicima

� normizirano – javno: institucionalno dogovoreno i usvojenousvojeno

� nestandardizirano - uporabno

Nazivlje je prihvatljivo

� kada je po ocjeni korisnika uporabljivo za određenu namjenu

� kada stručno i reprezentativno tijelo predlaže � kada stručno i reprezentativno tijelo predlaže određeni naziv kao primjeren ili bolji

Miljokazi – 2 (1939 ... do danas)� P. Mardešić Pomorstvo I-IV (1943-1948) – preteča Pomorske

enciklopedije

� Časopis Pomorstvo (1951) Brodska nomenklatura

� Blaž Jurišić (1958) Prikaz Mikočeva rječnika� Jadranski institut JAZU (1951-1955) Građa za pomorsku � Jadranski institut JAZU (1951-1955) Građa za pomorsku

terminologiju, Anali ...

� Vekarić-Safonov 1966 Pomorski rečnik

� Radovan Vidović Pomorski rječnik

� Lj. Predojević (1988) Pomorski poslovni rječnik

� Lj. Bartolić (1979) HE i EH rječnik brodostrojarskih naziva

� M. Urbany et al. (1989/1991) HE rječnik pomorskog nazivlja

� Projekti (Urbany, Pritchard, Stolac-Luzer)

Proces normiranja hrvatskog pomorskog nazivlja u 20. st.

I. FAZA - Mardešić (1943-1948)

Pomorstvo I., II. III. IV

1. Izradba prvog diela sadržava skoro cjelokupnu pomorsku terminologiju, a to je kod nas najbolnije pitanjeje kod nas najbolnije pitanje

2. Upotrebljeni su oni izrazi, koji su kod nas najrazšireniji

3. Naravno, da su se ti izrazi moraliu nadopuniti onako kao se usavršavala i pomorska tehnika

II. FAZA - Naputak za sakupljanje narodnih pomorskih naziva

Jadranski institut JAZU 1949 – (Komisija za pomorsku terminologiju)

1. Od koga treba skupljati (ljudi iz naroda, ljudi stariji, koji nisu ili rijetko odlazili u svijet, bez obzira školovani ili ne

2. Od stranih izraza ne treba zazirati jer su oni “prisvojeni, postali su naši, primili su naše jezične oblike”

Rezultati istraživanja:

� Kartoteka od oko 115.000 listića

� Građa za pomorsku terminologiju, Anali leksikografskog zavoda, Zagreb, 1954, 4653 izraza

� Brodska nomenklatura, Rijeka 1951

III. FAZA (1951) Časopis Pomorstvo: “Brodska nomenklatura”

� slikovni, konceptualni pomorski rječnik

� abecedarij (hrvatski, engleski, talijanski)

Paasch: From Keel to Truck, Dictionary of Naval � Paasch: From Keel to Truck, Dictionary of Naval Terms 1937

� završni stupanj klasičnog normiranja pomorskog nazivlja

IV. FAZA - Savjetovanje o pomorskoj

terminologiji, 22. ožujka 1973 Društvo za proučavanje pomorstva� Prikupljanje i obrada naziva te vođenje stručnopomorske i jezične

rasprave� Uzor: načela rada tehničkih odbora Međunarodne organizacije za

normizaciju (ISO); traži se opis (definicija), sinonim, varijanta (ako postoji), te odgovarajući naziv na stranim jezicima (ako postoji), te odgovarajući naziv na stranim jezicima (engleski, talijanski, ruski)

� Leksikografski (semaziološki) i terminološki (onomaziološki) pristup, tj. od naziva do definicije i od pojma do naziva

� Svi ranije objavljeni terminološki radovi (standardizirano nazivlje, rječnici, rječnička građa, privatne terminološke zbirke, ostavštine itd)

� Zaključak br. 6: apel “svim pomorskim školama, brodarskim poduzećima, brodogradilištima, RTV, i dnevnoj štampi i časoisima s molbom da se najenergičnije propagira upotreba naših narodnih naziva u praksi”

Kritika stanja terminologije (1960...)

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

Hrvatsko pomorsko nazivlje –Hrvatsko pomorsko nazivlje –

tradicija i suvremena kretanja

Program

“Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja – drugi krug (02.05)”krug (02.05)”

Suradnici� Voditelj: Boris Pritchard

� Istraživači – stručni konzultanti� Prof.dr. Serdjo Kos� Prof.dr. Robert Mohović� Prof.dr. Robert Mohović� Prof.dr. Damir Zec� Prof.dr. Dinko Zorović� konzultanti i asistenti

� Istraživači – jezični stručnjaci� Mirjana Borucinsky, prof.� Prof.dr. Diana Stolac� Dr. Sandra Tominac Coslovich

Opis projekta

1. uvod

2. faze projekta,

3. opis aktivnosti3. opis aktivnosti

4. planirane radionice/predavanja

5. očekivani rezultati

Hrvatsko pomorsko nazivlje� nije sustavno opisano niti popisano

� djelomice ne postoji,

� problem terminske i uporabne diglosije pa i triglosije.

velike promjene u posljednja tri desetljeća, kada se u � velike promjene u posljednja tri desetljeća, kada se u praksi rabe izvorni ili prilagođeni engleski nazivi.

Hrvatsko pomorsko nazivlje� nije propisano,

� ili ne u dovoljnoj mjeri,

Ovaj projekt usmjeren je njegovu:Ovaj projekt usmjeren je njegovu:

� usustavljenju i

� normiranju

Polazišni elementi� nema dovoljno pouzdanih suvremenih rječnika koji

odgovaraju tehnološkim promjenama

� niti sveobuhvatnih terminoloških priručnika većegaopsega, opsega,

� često zastarjeli,

� za iste pojmove rabe se višestruki nazivi,

� postojeći nazivi nisu dovoljno jasno semantički niupotrebno razgraničeni

Cilj projekta:

Uspostaviti terminološku bazu podataka kaoosnovu za normiranje hrvatske pomorske

terminologijeterminologije

Predmet i opseg istraživanja

� obradit će se temeljno pomorsko nazivlje prikupljeno iz postojećih rječnika i glosara

� definicije iz međunarodnih konvencija i zakona i � definicije iz međunarodnih konvencija i zakona i pravilnika, tehničkih specifikacija brodova i opreme,

� nazivi zabilježeni u udžbenicima i priručnicimarazličitih područja

‘pomorstvo’,

� “jedinstven, sveobuhvatan, univerzalan izraz zasve djelatnosti, vještine i društvene odnose namoru o moru ili u vezi s morem” (Cerić-Turinamoru o moru ili u vezi s morem” (Cerić-TurinaPomorska privreda, izd. Transjug, Rijeka, 1971: str. 16).

� ni u jednom stranom jeziku ne postoji „tako univerzalan naziv za mnogobrojne – praktične i znanstvene – discipline koje su u vezi s morem“.

Kriterij odabira

� Po načelima korpusne lingvistike i čestotne analizestrukovnoga leksika,

� i na temelju rasprava odluka timova stručnjaka ijezikoslovaca.

Područja pomorstva – predmet

istraživanja pojmovlja i termina

� sustavna i iscrpna obrada nazivlja koje bi trebaloizdržati kušnje vremena.izdržati kušnje vremena.

� širok raspon različitih poddisciplina , što uključuje sljedeća podpodručja:

Područja� trup, oprema broda � obalna i oceanska plovidba, navigacijske uređaji i metode� rukovanje brodovima (sidrenje, privezivanje; kormilarenje; peljarenje; tegljenje)� hidrografija, oceanografija, meteorologija� brodska posada (postav posade, ugovori o radu), � izbjegavanje sudara� sigurnost plovidbe, upravljanje sigurnošću, sigurnosna zaštitasigurnost plovidbe, upravljanje sigurnošću, sigurnosna zaštita� spašavanje na moru, � zaštita morskog okoliša, � pomoračke vještine � pomorske telekomunikacije i sredstva komuniciranja, � morske luke (infrastruktura, suprastruktura, terminali, skladišta, � tereti i teretni uređaj broda, radni postupci (ukrcaj, iskrcaj, balastiranje, održavanje tereta), � brodska medicina,� pravo u pomorstvu� pomorsko osiguranje� ekonomika pomorskog gospodarstva (brodarstvo)� jedrenje, sportsko-rekreativne djelatnosti na moru, marine� povijest pomorstva (jedrenjaci)

Brodostrojarsko nazivlje

� obrađeno u projektu „Hrvatsko brodostrojarskonazivlje”

� Voditeljica: Diana Stolac; J. Luzer, gl.suradnik , i ost.

Vrela hrvatskog nazivlja� Pomorska enciklopedija� Brodograđevno nazivlje, 2. izd., Jadranbrod, 1995� Srednjoškolski udžbenici za nautičare � Visokoškolski udžbenici za nautičke (izdanja Pomorskog fakulteta u

Rijeci i drugih visokoškolskih pomorskih ustanova u Hrvatskoj� Pravila Hrvatskog registra brodova� Pravila Hrvatskog registra brodova� Pomorski zakonik i drugi zakonski i legislativni tekstovi u izdanju

„Narodnih novina“ Rep. Hrvatske� Priručnici za nautičare � Monografska izdanja (Heckman i sl.)� Pomorski leksikon� Tehnički leksikon� Pomorski rječnici (hrvatsko-engleski; englesko-hrvatski)� (preko 200 naslova vrela!!!).

Korpus tekstova - građa� definirati korpus tekstova hrvatskoga pomorskoga

jezika i započeti s njegovim prikupljanjem, sastavljanjem i računalnom obradom.

� Korpus će se analizirati metodama korpusne � Korpus će se analizirati metodama korpusne lingvistike i čestotne korpusne analize.

� U odabiru građe ovaj je dio posla ključan za ostvarenje ciljeva projekta.

Referentno nazivlje: engleski korpus

pomorskog nazivlja

� hrvatska će se leksička građa sustavno uspoređivati s postojećim, referentnim, engleskim korpusom pomorskog nazivlja radi osiguranja:� reprezentativnosti odabira natuknica� reprezentativnosti odabira natuknica

� semantičke i leksičke istovrijednosti (monoreferentnost) i

� izbjegavanja dvosmislenosti

Broj natuknica / pojmova

� Predviđa se da će se obraditi od 1500 do najviše 2000 pojmova. U taj broj ne ubrajaju se podpojmovi (terminološke podnatuknice)(terminološke podnatuknice)

� Pritom valja razlikovati broj pojmova od broja leksikografskih natuknica i podnatuknica

Sustavan pristup istraživanju:

� primjena jedinstvenih načela lingvističke analize i terminološke obrade nazivlja (IHJJ)

� izrada šireg konceptualnog (ontološkog) okvira za � izrada šireg konceptualnog (ontološkog) okvira za područje određeno pojmom “pomorstvo”

Dvije mogućnosti za oblikovanje

strukovnoga nazivlja:

� posuđivanje iz jezika u kojima je takvo nazivlje već

izgrađeno

� stvaranje novih hrvatskih naziva na temelju terminoloških / terminografskih načela

Definiranje pojmova

� ANALITIČKO: ‘x je vrsta y’, za razliku od kopojmova ‘r’ i ‘q’

� OPISNO: ‘a je dio b’, za razliku od ostalih dijelova ‘c’, ‘d’ i ‘e’

Sadržaj natuknice� Naziv (+ vrelo) : PRAMAC� Definicija (+ vrelo): Pramac je prednji dio broda i drugih plovila.� Primjer uporabe (+vrelo): Ako vjetar puše u pramac broda, relativna brzina

zraka je suma brzine vjetra i brzine broda.� Istoznačnica (dopušteni naziv) : “PROVA”� Podređeni pojam: PRAMAC BRODA; GOMOLJASTI PRAMAC (Eudict)� Podređeni pojam: PRAMAC BRODA; GOMOLJASTI PRAMAC (Eudict)� Suprotnica: KRMA� Istovrjednica (prijevodni ekvivalent): BOW; BULBOUS BOW� Simbol:� Poveznica (www):� Napomena:� Kratica:� Slika:� Dopisivanje:

Metodologija: temeljna načela - 1� pri tvorbi nazivlja nužna je suradnja stručnjaka i

jezikoslovaca� domaći naziv ima prednost pred stranim� kraći naziv ima prednost pred duljim� prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim� prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim� naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke)

prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv

� naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, leksičkim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika

� naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojeg se ne mogu tvoriti tvorenice

Temeljna načela - 2� poželjno je da unutar istoga terminološkog sustava naziv

bude jednoznačan� značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati� ne treba nazivu koji je prihvaćen u jednom značenju

davati nova značenja (to je opravdano kod semantičkih davati nova značenja (to je opravdano kod semantičkih prevedenica, tj. naziva koji su na isti način već tvoreni u mnogim jezicima; tipa mouse ~ miš)

� pri posuđivanju naziva tzv. internacionalizmi, to jest nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd.

� monoreferentnost: naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti tim predmetnih stručnjaka.

Temeljna načela - 3� Prikupljena će se građa analizirati metodama korpusne

lingvistike� čestotna analiza,

� analiza konkordancija, � analiza konkordancija,

� prepoznavanje kolokacija,

� određivanje minimalnog vokabulara itd.

� na toj osnovi izraditi abecedni popisnajfrekventnijeg leksika u korpusu kao cjelini te u pojedinim podkorpusima.

Postupci - 1

� Na osnovu analize korpusa izabrat će se najčešćetemeljno hrvatsko pomorsko nazivlje

� Ako za isti pojam postoji više naziva, na temelju � Ako za isti pojam postoji više naziva, na temelju rasprave sa stručnjacima (informatima) konačno će se odrediti preporučeni naziv.

� To uključuje i suradnju sa suradnicama iz IHJJ-a kako bi se dogovorom proizvela najbolja hrvatska inačica pojedinog naziva

Postupci - 2� izrada hrvatskog abecedarija naziva

� utvrđivanje njihovih engleskih istovrijednica

� definicija uz svaki naziv na temelju proučavanja hrvatske tekstualne građe i drugih izvorahrvatske tekstualne građe i drugih izvora

� sinonimni nazivi - odlučiti o statusu naziva, tj. razlučiti nepreporučeno nazivlje koje će ipak ostati zabilježeno u terminološkoj obradi

Usporedba sa sličnim projektimaterminološka baze:

� Drugi projekti u okviru STRUNA-e

� EUTERM,

EVROTERM, � EVROTERM,

� Lexicom

� programske aplikacije za rječnike i terminološke baze TshwaneLex i TshwaneTerm

Unos u terminološku banku IHJJ

� prema zadanim terminološkim načelima i

sa svim predviđenim podacima koji čine elemente � sa svim predviđenim podacima koji čine elemente iscrpnoga terminološkoga opisa

Prva radionica� terminološka načela (brošura IHJJ), struktura terminološke

natuknice

� način prikupljanja, elektroničkog unosa i istraživanja te odabir pojmovnih natuknica iz područja obuhvaćenog odabir pojmovnih natuknica iz područja obuhvaćenog pojmom „pomorstvo“.

� način odabira, terminološka obrada (definicije, hijerarhijske odnose među pojmovima, semantičke odnose među nazivima, složenice i kolokacije u nazivlju, građu za terminološki korpus, terminolški korpus itd.)

� uvod u praktično unošenje podataka u terminološku bazu IHJJ-a.

Druga radionica� Analiza najvažnijih pitanja i teškoća u vezi s odabirom,

terminološkom obradbom(u prvom redu uklađivanjem teksta definicija, dosljednošću uporabe deficijskog metavokabulara i sl.) i unosom terminološkog materijala u bazu. bazu.

� Praćenje dosljednosti primjene jezika definicija, � problem obradbe onih pomorskih naziva koji su oblikom

istovjetni s pojmovima iz drugih, komplementarnih područja (npr. meteorologija, hidrografija, komunikacije, osiguranje itd.),

� Analiza prijevodnih ekvivalenata� U suradnji s Udrugom kapetana i časnika trgovačke

mornarice

Unos podataka u bazu� tijekom čitavog trajanja projekta

� terminološke će se natuknice unositi u jedinstvenu strukturiranu terminološku banku IHJJ.

� previđene su dvije revizije baze, � previđene su dvije revizije baze,

Konačni cilj� revidirati, izraditi i

� pomorskim stručnjacima predložiti konačne definicije svih odabranih naziva,

� terminološke natuknice dopuniti svim potrebnim � terminološke natuknice dopuniti svim potrebnim elementima prema zahtjevima IHJJ.

Treća radionica - završni dio

� znanstvenostručni skup (okrugli stol),

prezentacija rezultata projekta� prezentacija rezultata projekta

Očekivani rezultati� temeljno hrvatsko pomorsko nazivlje uskladiti,

terminološki usustaviti i unijeti u terminološku banku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ).

� stvoriti preduvjete za daljnji, sustavni rad na izgradnji � stvoriti preduvjete za daljnji, sustavni rad na izgradnji hrvatskog pomorskog nazivlja, tj.� potvrdu ’starih’ naziva,

� revizju nekih manje prihvatljivih, neadaptiranih, pa i neprihvatljivih naziva, ali i

� kreiranje odnosno tvorbu novoga hrvatskoga nazivlja u pomorstvu.

Očekivani rezultati� identificirti, popisati, opisati, usustaviti i

terminološki obraditi temeljno hrvatsko pomorskonazivlje i unijeti ga u terminološku banku IHJJ.

� stvoriti tim stručnjaka s odgovarajućomterminografskom naobrazbom

� postaviti profesionalne temelje i visoke kriterije za daljnje terminološko i terminografsko istraživanje u području hrvatskoga pomorskoga nazivlja.

5. Zaključak� Poziv na suradnju

� Javne radionice

� Završni skup – okrugli stol