Krgus 20.pdf

LIST U ENIKA OSNOVNE ŠKOLE GUSTAVA KRKLECA Školska godina 2013 ./2014. BROJ 20

KrgusList u enika Osnovne škole Gustava Krkleca

Školska godina 2013./2014. Broj 20

Izdava : Osnovna škola Gustava Krkleca

Ulica Božidara Magovca 103, Zagreb

Za izdava a: Slavica Vuk evi , ravnateljica

Uredništvo: Izabela Bariši , Nera Bebek, Valentina Debeljak,

Tamara Mikšaj-Kos, Lucija Opi , Tea Špoljar (7. c);

Petra Gali, Ela Lapi , (5.d); Maja Mlinari , Antonija

Vrban (5. b)

Marija avar Sopta, u iteljica hrvatskoga jezika,

Paula Antunovi , u iteljica razredne nastave

Grafi ko ure enje: Mihaela Mareni , u iteljica matematike i informatike

U enici osmih razreda

Likovna urednica: Lidija Župan, u iteljica likovne kulture

Fotografije: lanovi školskih fotogrupa

Matija Pintari , voditelj fotogrupe predmetne nastave

Lidija Župan, u iteljica likovne kulture

U izradi naslovnice korišteni su u eni ki radovi:

za naslovnicu logo Krgus Karle Tomi , 8.B i za

posljednju stranicu Makovi, Anamarije Mitre i , 8.C

SADRŽAJ

Iz života škole 3

Tema broja: O itanju 16

Kutak za jezi are 19

Intervju 20

Putopis 24

Eko stranice 26

Sportske stranice 28

Duhovne stranice 32

Iz školske knjižnice 34

Likovno – literarni podlistak 37

Zabavne stranice 46

Dragi Krgusovci,

pred vama je dvadeseti broj Krgusa, osmišljen rukama naših vrijednih

novinara, ali i svih u enika i u itelja koji su svojim radom i trudom ukrali zaboravu izabrane

trenutke školske godine 2013./2014.

U Temi broja bavili smo se itanjem, djelatnoš u koja jedne ispunjava neizmjernom

radoš u, a druge užasom. Kao i prethodnih školskih godina i ove smo putovali, u ili,

razgledavali, itali, crtali, ra unali, do ekivali zanimljive goste.... I još puno, puno toga.

Pridružite nam se itaju i. Podsjetite se što nas je sve veselilo i rastuživalo .

Iz života škole

Zdravlje i sport Proljetni projektni eko-tjedan u Osnovnoj školi Gustava Krkleca

Proljetni projektni eko tjedan pod nazivom Zdravlje i sport održan je u od 8. do 12. travnja u Osnovnoj školi

Gustava Krkleca.

Zajedni kim radom eko-koordinatorica i svih ostalih u itelja osmišljen je kreativan program s mnoštvom

radionica. U ponedjeljak i utorak, 8. i 9. travnja, održane su radionice U zdravom tijelu zdrav duh, Sport u stripu, Živjeti zdravo i Igramo se, skaku emo, rolamo i vozimo u razrednoj nastavi.

Ve tradicionalna Gustavijada, dan sportskih igara, izmamila nas je na igrališta i u školsku dvoranu, a sunce

koje je kona no zasjalo u Travnom omogu ilo nam je da uživamo u igrama i natjecanju. Nakon kra eg

prigodnog otvaranja Gustavijade u enici su se ogledali u grani aru, nogometu, košarci, rukometu, krosu, a kao i

dosada, najviše je zanimanja pobudila odbojkaška utakmica izme u u enica sedmog i osmog razreda i

profesora. I ove godine u enice su bile bolje i tijesno pobijedile svoje profesore što je izazvalo mnogo radosti.

Veliku pozornost privukla je demonstracija japanske ma evala ke vještine Kendo koju je, izme u ostalih

demonstrirala Viktorija Filipaši , juniorska prvakinja svijeta u ovoj vještini.

etvrtak su naši u enici petih i šestih razreda, u suradnji sa svojim u iteljima, po eli Vo nim mixom,

izradom vo ne salate za zdravu užinu te antropometrijskim mjerenjima koja je provodila medicinska sestra

mjere i svim zainteresiranima tlak, še er, težinu i visinu. U enici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u

radionici eko-kozmetike gdje su se izra ivali kozmeti ke preparati od prirodnih pripravaka.

Vrhunac tjedna uslijedio je u etvrtak 11. travnja poslije podne. Kra a priredba zapo ela je zanimljivim

igrokazom prvaši a i tre ašica, glazbenom to kom na gitarama razveselile su nas Mateja i Bruna, potom je

uslijedila prezentacija aktivnosti razredne i predmetne nastave koju su izradile u enice osmih razreda.

Saznali smo ime su se sve bavili naši u enici tijekom ovog tjedana na svojim nastavnim satovima. Ukrašavali

su školu, crtali, slikali, pisali o vitaminima, govorili o misijskom djelovanju i duhovnoj hrani, sakupljali hranu za

potrebite, izra ivali piramide zdrave prehrane, referate o sportašima, istraživanja o štetnosti dugotrajnog

sjedenja za ra unalom, slušali predavanja o speleologiji, bavili se proljetnim radovima u našem školskom

vo njaku i još mnogo mnogo toga.

Tijekom prezentacije naši u enici nudili su goste svježe iscije enim vo nim sokovima.

Nakon kra eg pozdravnog govora ravnateljice Slavice Vuk evi uslijedio je vrhunac ve eri – aukcija sportskih

predmeta koji pripadaju istaknutim hrvatskim sportašima.

Aukciju je osmislila Tanja Soucie, profesorica matematike i uložila ogroman trud u njenu organizaciju uz pomo

ostalih kolega. Na aukciji se našao potpisani dres hrvatske vaterpolo reprezentacije, dres stolnotenisa a Zorana

Primorca, hrvatski rukometni dres, sportski komplet Gorana Ivaniševi a, boksa ke rukavice Željka Mavrovi a,

startni dresovi Natka Zrn i a Dima, majica hrvatskih osvaja a Davis cupa 2005. Ljubi i a, Karlovi a, Dodiga i

ili a, gimnasti ki komplet gimnasti ara Marija Možnika i još puno toga.

Licitiralo se, nadmetalo, kupovalo...

Najviše zanimanja privukle su boksa ke rukavice istaknutog hrvatskog boksa a Željka Mavrovi a. Uslijedilo je

uzbudljivo nadmetanje i nakon dugotrajnog licitiranja pripale su broju 12.

Po završetku licitacije uslijedila je tombola s mnoštvom zanimljivih predmeta. Sva sakupljena sredstva uložit e

se u opremanje škole kako bi se poboljšala kvaliteta nastave.

Priveli smo kraju bogat i maštovit projektni eko-tjedan u Osnovnoj školi Gustava Krkleca i njime još jednom

potvrdili svoju pripadnost velikoj obitelji eko-škola.

Zabavljaju i se, mnogo smo toga nau ili i pri tom se lijepo zabavili.

Marija avar Sopta, prof. hrv. jezika

Novinarska i likovna grupa u redakciji „Modre laste“

Dana 15. ožujka 2013. godine, novinarska i likovna grupa u pratnji voditeljica novinarske i

likovne skupine, posjetile su redakciju Modre laste.

Krenuli smo nakon drugog sata i uputili se prema središtu grada. Kada smo stigli, do ekala nas je urednica

Modre laste, gospo a Željka Horvat-Vukelja. Ona nam je ispri ala kako je raditi u Školskoj knjizi i opisala kako

nastaje omiljeni asopis koji su itale i naše mame.

Pravi grad u jednoj zgradi! „Od ideje do asopisa“. Imali smo priliku vidjeti nastajanje stranica, originale crteža,

pogreške u tisku… Urednica nam je ispri ala zanimljive anegdote iz života hrvatskih književnika. U ugodnom

razgovoru vrijeme je brzo prošlo.. Krenuvši prema prostorijama „Modre laste“, zaustavili smo se u restoranu i

nešto pojeli. Zanimljivo je bilo vidjeti kako mnogo ljudi radi na jednom projektu, bez stresa, u predivnom

prijateljskom ozra ju. Ne smijemo zaboraviti da smo se slikali s Lastanom! Posebno nas se dojmila izložba

naslovnica dje jeg asopisa Radost.No, naš put nije bio gotov. Uputili smo se prema tiskari na drugom kraju grada, na Žitnjaku. Vidjeli smo razne

vrste strojeva za razli ite namjene. Posebno nas je fascinirao stroj koji je prerezao jako debeli snop papira u

sekundi! Izašavši iz buke tiskare, svratili smo u skladište Školske knjige. Tek tamo smo imali što za vidjeti!

Mnoštvo visokih polica razvrstanih po abecedi, puno knjiga… Prepoznali smo naslovnice naših udžbenika.

Sadašnjih i prošlih.

Jedan od zaposlenika pokazao nam je gdje što stoji i odveo nas do dizala kojim se može do i do najviše police.

Kako ve ina nas ima strah od visine, Paula iz sedmog razreda jedina se usudila popeti gore.

Tu je bio kraj posjeta. Dobili smo poklon od „Školske knjige“ i vratili se u Travno. Posjet e svima ostati u

predivnom sje anju.

Nina Lovri , 8.b

Spisateljica Željka Horvat – Vukelja u društvu ravnateljice škole

Susret s književnicom Sonjom Smolec Sonja Smolec je književnica. Piše jako lijepe pri e i romane. Pri a koju je napisala je npr. Tajna ima krila. Iako sam ula samo jednu od njezinih pri a, jako mi se svidjela. Imala sam priliku upoznati je jer je posjetila moju školu kojoj je ime OŠ Gustava Krkleca.

Karla Smoli Ro ak, 2.a

Obilježen Svjetski dan pjesništva u Osnovnoj školi Gustava Krkleca

Pjesništvom do dje jih srca

LiDraNo 2013.

Oplemenjeni snagom rije i

Ve tre u godinu za redom doma ini smo

op inske razine LiDraNa Novi Zagreb.

Ponovno užurbanost i žamor u u ionicima i

hodnicima naše škole. Mnoštvo gostiju u enika i

njihovih mentora, sada ve poznata lica u

Povjerenstvima za prosudbu literarnog,

novinarskog i dramskog izraza.

Nakon pozdravnog govora ravnateljica

Slavice Vuk evi zaželjela je svima ugodnu

prezentaciju svojih uradaka u prijateljskom

okružju škole Gustava Krkleca.

Sudionici dramskog izraza preselili su se u

kazalište Scene Travno gdje se odvijao

dramsko-scenski dio smotre, zahvaljuju i

gostoljubivosti doma ina Scene Travno.

Za to vrijeme novinarsko i literarno povjerenstvo imalo je

tešku zada u izabrati 10 najboljih radova koji se upu uju

na županijsku razinu natjecanja.

Na okruglim stolovima u predvorju Povjerenstvo za

novinarski i literarni izraz objavilo je naslove radova koji se

proslije uju na županijsku razinu i obrazložilo svoje

sudove.

Završilo je okruglim stolom Dramsko-scenskog

povjerenstva. Publika u kojoj su bili i gosti izvo a i

pljeskom je pozdravila objavu rezultata. Na nekim

licima italo se razo aranje i tuga. Ali nažalost, uvijek je

tako, jer ne mogu svi i i dalje.

„Posebno su me oduševile male Štrumpfete iz Osnovne škole Mladost svojom izvedbom i zanimljivim kostimima. Drago mi je što sam kao novinarka Krgusa i ove godine pratila zbivanja LiDraNa na daskama Scene Travno. Kao u enica škole doma ina ponosna sam zbog dobre organizacije. Veselim se etvrtom LiDraNu u našoj školi sljede e godine“, rekla je Tea

Vergaš lanica novinarske skupine naše škole.

Prosudbena povjerenstva završila su s radom,

rezultati su objavljeni, gosti su se razišli. Svi smo otišli

bogatiji novim susretima i prijateljstvima, oplemenjeni

snagom pisane i izgovorene rije i.

Dragi Lidranovci, dovi enja, i vidimo se sljede e godine na

istom mjestu.

Nina Lovr , 8. B

lanice literarnog povjerenstva s književnikom Titom Bilopavlovi em

lanovi dramske skupine naše škole

Novinari HRT-a Branimir Farkaš i Sanja Corazza

Godišnjica smrti Gustava Krkleca

S pjesmama Gustava Krkleca, ije ime

nosi naša škola, družimo se cijelo svoje

školovanje. Ali 30. listopada, na godišnjicu

njegove smrti, ve tradicionalno palimo

svije e i polažemo cvije e ispred biste

pjesnika u predvorju škole. I ove je godine

bilo sve ano o emu svjedo e i fotografije.

Ve er na Hvaru, to je ve er moje: u meni more, na dnu mene boje.

I sve se tako kre e, kruži, to i: masline, ptice, jarboli i o i,

putovi kozji, vinogradi niski, daleke zvijezde, žali topli, blisk,

bilje što tužno, žalosno miriše, pu ina koja kao žena diše.

O, Bezimena! I zar nije udo... nebo je kao moje srce ludo.

Gustav Krklec

U enici pale svije e pred bistom Gustava Krkleca

Prosina ka uzbu enja u 4. d

U dobrom, veselom raspoloženju do ekali smo

dugo o ekivani dan, kada smo u pravom

glazbenom studiju snimili svoju razrednu himnu

Ide, ide 4. d, tekst je napisao Mara Munin otac,

Faruk Buljubaši , a uglazbio Branimir

Mihaljevi .

U enici 4. d razreda

Plesna skupina 5+5 sastoji se od

djevoj ica i dje aka od prvog do petog

razreda.

Plesna skupina u sklopu slobodnih

aktivnosti pleše društvene plesove.

Zapaženo i uspješno nastupa u svojoj

školi i izvan nje. Redovito nastupa na

plesnim susretima – Treps-u, na

Festivalu dje jeg stvaralaštva,

glazbeno-scenskim nastupima u Kaptol

Centru, Svetoj Nedelji…U Rijeci je 5+5

na klasifikacijskom finalnom plesnom

natjecanju osvojila prvo mjesto, a u

Zagrebu u finalu tako er prvo mjesto.

Posebno treba istaknuti zapaženo

sudjelovanje u dje joj TV emisiji „Kad

narastem bit u zvijezda“ i Supertalent.

U plesnoj skupini uvijek je prisutna

zabava, smijeh i veselje.

U iteljica Marija Dev i

ŠPJ skupljaju školski pribor ŠPJ skupljaju igra ke

- 10 -

Ve er matematike

Hrvatsko matemati ko društvo uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od rujna do prosinca 2013. godine provodi Projekt Matemati ki znanstveni izazovi: Ve er matematike. Glavna manifestacija Ve er matematike održana je 5. prosinca 2013. godine u 290 škola.

I naša se škola pridružila projektu! Sve u iteljice razredne nastave te u iteljice matematike organizirale su Ve er matematike za naše u enike i njihove roditelje. Podrška su nam bile i u iteljice Lidija Župan, Branka Štefok Bojadžija, knjižni arka Ida Bogadi i pedagoginja Ana Marinovi Radojkovi .

Odaziv je bio izvrstan. Oko 400 u enika i roditelja zabavilo se i družilo igraju i razli ite matemati ke igre. Bilo je tu potapanja brodova u koordinatnom sustavu, tombole uz geometrijska tijela, tangrama kružnih, srcolikih i standardnih, Crnog Petra u brojevima, domina sa zbrojevima, itd. A da su se svi dobro proveli moglo se primijetiti i sljede i dan me u u enicima koji su raspravljali o Ve eri matematike te se raspitivali kad e se ponovo održati.

Posebno smo ponosni jer je ideja za projekt proizašla upravo iz naše škole u kojoj se Ve eri matematike održavaju ve više godina. Autorica projekta Hrvatskog matemati kog društva je naša profesorica matematike Tanja Soucie koja je i jedna od voditeljica projekta za cijelu Hrvatsku. Naša je profesorica i autorica materijala za radne centre od prvog do osmog razreda osnovne škole. Recenzentice igara i radionica koji su korišteni u projektu Matemati ki znanstveni izazovi: Ve er matematike tako er su naše profesorice matematike i informatike Aleksandra Dujmovi i Sanda Pavlek! S obzirom da smo škola iz koje je sve i krenulo posjetila nas je i viša savjetnica za matematiku gospo a Draženka Kova evi . U našu je knjigu dojmova zapisala: „Zadovoljstvo je bilo gledati ozarena lica u enika i njihovih roditelja u zajedni koj „borbi“ za svako rješenje. Sve pohvale kreativnim i inovativnim u iteljima!“ Ve er matematike u našoj školi popratila je i Hrvatska radio televizija u emisiji Hrvatska uživo.

- 11 -

Neki od komentara iz knjige dojmova o Ve eri matematike:

„Bilo nam je vrlo lijepo i zabavno. Krasno i neobi no druženje u prostoru škole sa mojim djetetom. Hvala svima Vama koji ste poklonili svoje vrijeme i entuzijazam kako bi ovo doga anje uspjelo.“

„Mi smo imali sre u da smo ve sudjelovali na sli nim ve erima u organizaciji prof. Soucie i od prve godine smo ODUŠEVLJENI. Sretni smo i ponosni što smo sudjelovali i na prvim matemati kim ve erima koje su organizirane na razini cijele Hrvatske. Ovo je za nas prvenstveno jako zabavno, a i pou no druženje s djecom uz matematiku na jedan vrlo jedinstven i vrlo šaljiv na in. Hvala Vam zbog toga i želimo Vam puno uspjeha . Veselimo se susretu i idu e godine.“

„Zanimljivo, poticajno, zabavno.“

„Ovo je odli no!!! Svaka ast! Za istu peticu!“

ovje e, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda Predavanje o velikim brojevima

Dana 2. prosinca 2013. godine u našu školu, došao je Bojan Marki evi , dipomirani fizi ar i geofizi ar i održao prezentaciju pod nazivom ovje e, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda. Prezentacija je održana u u ionici matematike i bila je namijenjena u enicima od petog do sedmog razreda. Na predavanju su se u enici upoznali s eksponencijalnim, znanstvenim zapisom brojeva. Saznali smo što su potencije broja 10 kroz razli ite primjere gdje se takvi zapisi, tj. brojevi koriste. Na primjer, ukoliko bismo htjeli prebrojiti sva zrnca pijeska na svim pješ anim plažama svijeta, taj bismo rezultat zapisali eksponencijalnim zapisom. Tako er, kroz prezentaciju bili su nam prikazani mnogi planeti, zvijezde i galaksije do sada poznate ovjeku. Tako su

u enici mogli vidjeti koliko je, zapravo, svemir velik. Na kraju predavanja uslijedila su pitanja u enika na koja je predava Marki evi sa zadovoljstvom odgovarao. Predavanje je bilo jako zanimljivo, živahno i duhovito emu su osobito pridonijele šale predava a i u enika.

Leonora Lara Hornjak, 7. A

- 12 -

Sje anje na poginule branitelje

U etvrtak , 31. listopada 2013. uo i Dana svih svetih

skupina u enika Osnovne škole Gustava Krkleca

predvo ena profesorom povijesti Stipicom Kova om

položila je cvije e i zapalila svije e pred spomenikom

poginulim braniteljima u našem Travnom.

U enici naše škole svake godine tradicionalno na

ovaj na in odaju po ast onima koji su svoje živote

ugradili u temelje slobode, nezavisne i suvremene

Hrvatske.

Tea Špoljar, 7. C

Predavanje o Domovinskom ratu

U organizaciji prof, povijesti Matije Pintari a u petak, 24. svibnja 2013.

godine u Osnovnoj školi Gustava Krkleca održano je predavanje o

Domovinskom ratu namijenjeno u enicima osmih razreda,

Budu i da gradivo povijesti osmih razreda završava Domovinskim ratom,

prof. Matija Pintari pozvao je u školu dr. sc. Antu Nazora, ravnatelja

Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Osim kao znanstvenik, dr. sc. Ante Nazor i sam je bio sudionik

Domovinskoga rata.

Uslijedilo je zanimljivo predavanje o uzrocima rata koje treba pratiti kao

proces, kaže ovaj ugledni povjesni ar. Iako je tema iznimno ozbiljna,

prezentirana je na zanimljiv i pristupa an na in. Podravljamo ovakve

satove povijesti jer je puno zanimljivije uti stvari iz prve ruke.

Pripreme za natjecanje iz prve pomo i u Novom Vinodolskom

Dana 27. studenoga 2013. skupina u enika naše škole u pratnji vjerou iteljice Maje Klanac

krenula je na pripreme iz prve pomo i u Novi Vinodolski u Dom Crvenog križa.

Putovanje je bilo zanimljivo, dijelom puta nas je pratio snijeg, ali to nije omelo dobru zabavu. U hotel

Crvenog križa stigli smo oko podneva. Smjestili smo se u sobe i raskomotili. Nakon ru ka slijedila je

šetnja plažom Novog Vinodolskog te kratak obilazak grada i obližnje trgovine. Nakon povratka krenuli

smo na predavanja koja su bila vrlo edukativna i zabavna. Volonteri Crvenog križa postupno su nas

upu ivali što moramo raditi na natjecanjima ali i kako postupiti u stvarnom životu na emo li se u

situaciji da nekom treba pružiti pomo . Nakon ve ere slobodnon vrijeme smo iskoristili za odlazak u

disko koji je bio organiziran posebno za sve nas koji smo došli na obuku. Dobro smo se zabavljali uz

hitove. Još smo dugo bili budni i izmjenjivali prve dojmove.

Sutradan nas je o ekivao naporan raspored, nakon doru ka predavanja, ru ak i odmor pa opet

predavanja. Dva dana brzo su prošla. Nakon doru ka, 29. studenog ujutro, spakirali smo stvari vo eni

željom za što bržim povratkom u Zagreb.

Iza nas je, osim naporne ali zanimljive edukacije, ostalo mnogo dobre zabave, nova prijateljstva,

a nekima i prve ljubavi. Ta sje anja nitko nam ne može oduzeti jer se vrijeme provedeno s prijateljima

ne zaboravlja.

Tea Špoljar, 7. C

- 13 -

Projektni tjedan U susret Boži u

Tradicija sajma u tjednu prije Boži a

duboko se ukorijenila u našoj školi. Ove godine

odlu ili smo je ju obogatiti novim sadržajima i

doga anjima, a premda je sajam svake godine

humanitarni, ove godine zbog njegove

namjene, s posebnim entuzijazmom uklju ili su

se svi u enici, roditelji i u itelji.

Nakon priredbe tog 19. prosinca, uslijedile

su razli ite radionice otvorenog i zatvorenog

tipa. Osim uobi ajenog sajma razredne nastave

gdje su u enici prodavali ono što su izradili uz

pomo u iteljica i roditelja, svi posjetitelji mogli

su se okušati mnoštvu zanimljivih aktivnosti.

Posjetitelji su isprobali svoje znanje u kvizu

Nabroji 3; slušali Boži nu pri u u pripovijednom

kazalištu; plesali u plesnoj radionici; upoznali

Svetu Zemlju; okušali se u pravoj kiparskoj radionici; kupiti kalendar s vlastitom fotografijom;

degustirati boži ne delicije; uživati u projekciji animiranih filmova; pjevati boži ne pjesme; sudjelovati

u tomboli; kupiti knjige i slike i još mnogo mnogo toga.

Zanimanje posjetitelja bilo je veliko, za svakoga se našlo ponešto. Ono što nas posebno

ispunjava i veseli humanitarna je svrha cijelog projekta. Sav prihod namijenjen je našem Karlu,

u eniku sedmog razreda koji se ve duže vrijeme hrabro bori s teškom boleš u. Zahvaljujemo svima

koji su na bilo koji na in pridonijeli da ova ve er u Krklecu bude tako uspješna.

Daruju i osmijeh, svi smo te ve eri sa sajma otišli bogatiji i ispunjeniji. A u tome se i o ituje ljepota

boži noga duha.

U enici 8. Razreda upoznali su nas s tradicijama oko Boži nog stola

Na Sajmu zaboravljenih knjiga u enici 7. Razreda prodavali su rabljene knjige

U enici nižih razreda prodavali su estitke i boži ne ukrase

Mogli ste kupiti i uokvirene likovne radove naših u enika

- 14 -

Kamenolomac Bili smo u kazalištu i gledali predstavu Kamenolomac. Kamenolomac je ovjek koji je naslijedio prirodni dar za obradu kamena. Bio je radišan, pošten i uzorit. Svi su ga mještani poštivali. U po etku je bio skroman, a zatim se pomalo mijenja. Težio je lagodnijem životu i želio je postati bogat i uspješan. Tako je po eo njegov novi put. Želo je postati je glasnik naroda, ratnik sunca pa oblak i planina. I postade sve to! Na svom putovanju nije bio sretan i spoznaje da je kamen smisao njegova života. Svi ti doga aji na mene su djelovali u nekim trenucima zastrašuju e, a opet pri a ima sretan završetak. Shvatili smo da moramo biti zadovoljni sobom i njegovati talente koje imamo.

Ela Lapi , 5. D

Europski tjedan programiranja S ciljem da se što više ljudi potakne na u enje

programiranja, Neeile Kroes uz podršku DG Connect u Europskoj komisiji pokrenula je inicijativu Europski tjedan programiranja, koja se održala od 25. do 30. studenoga u svim zemljama lanicama Europske Unije, a u sklopu koje se održavao niz radionica i prigodnih doga anja.

Programiralo se u C++, Phytonu, Small Basicu, HTML-u, CSS-u, JavaScript-u, Game Makeru, Koduu, Scratchu, Logu… Napisan je niz linija koda. Pokazalo se kako korištenje ra unala nije samo „surfanje“ i „lajkanje“ ve put prema novim mogu nostima – izradi robota, oslikavanju, izradi ra unalnih igara i raznih aplikacija.

U Hrvatskoj su se okupile 64 osnovne i srednje škole, fakulteti i udruge sa gotovo 4000 sudionika i time smo po

brojnosti zauzeli drugo mjesto u EU, odmah poslije Irske. Povodom EU Code Weeka i u našoj školi su se održale tri radionice.

Šestaši (6. a, b i c) s profesoricom Sandom Pavlek i sedmaši (7.a, b i d) s profesoricom Aleksandrom Dujmovi su imali temu Logo Art – programirali su umjetni ke slike u MSW Logu. Šestaši su po uzoru na Mondriana pokušali izraditi sli ne slike, dok su sedmaši samostalno odabrali teme.

Petaši (5.c) s profesorom Josipom Juri em su programom RoboPRO, koji služi za programiranje i upravljanje fischertechnik opreme za robotiku, isprogramirali rad semafora koji ima dva na ina rada. Kada je stisnuto kontrolno tipkalo sa strane, semaforu treperi žuto svijetlo, a kada tipkalo nije stisnuto semafor radi normalno. Sva prijavljena doga anja mogu se vidjeti na karti: http://codeweek.eu/map/ , na http://codeweek.eu/learn/croatia/ te na https://www.facebook.com/CodeWeekHr .

Sanda Pavlek, prof.

Radovi u enika 6. razreda po uzoru na radove Mondiriana

- 15 -

Likovna grupa na izložbi Picasso u Klovi evim dvorima

Kubizam ( umjetni ki pravac ), službeno je

zapo eo slikom Pabla Picassa "Gospo ice iz Avignona", 1907. Prije kubista poliperspektivu

koristili su još u starom egipatskom slikarstvu

(prikazi ljudskih likova na kojima je lice u

profilu, oko ”an face”, ramena gledana sprijeda

a stopala sa strane).

To smo ponijeli sa sobom i u svibnju krenuli u

Klovi eve dvore na izložbu Pabla Picassa.

Jedinstvenu priliku vidjeti u Zagrebu originalna

djela nismo htjeli propustiti.

Obišli smo 56 slika i skulptura slavnog

majstora 20. stolje a, osniva a kubizma,

slikara, kipara i grafi ara. Picasso je volio

fotografiju, medij koji nam je omogu io da

zavirimo u njegov atelijer, prošetamo kroz

njegovo vrijeme i zabilježimo jedan trenutak u

njegovu društvu.

Crtice iz njegova života pri ala nam je stru na

voditeljica. Nama je bio zanimljiv njegov

umjetni ki rad.

Slikarsku tehniku Kolaž, (od franc. collage -

razli iti materijali: papir, drvo, koža, tekstil,

isje ci iz novina, fotografije, žica zalijepljeni na

plohu), prvi je koristio Picasso.

Klju za “ itanje“ slika dao nam je Picasso: lica koja prikazuje istovremeno su promatrana s

nekoliko strana. Picasso poštuje pravilo poliperspektive uz varijacije; sve strane slikanog

objekta jednako su zna ajne i svako stajalište zabilježeno. Procjenjivali smo djela i prema

odnosu ideje i forme tražili unutrašnji sadržaj; na povratku ku i postavljali smo pitanja o

smislu postojanja, samo i, o ritmu života...

Picassova djela djelovala su poticajno i odlu ili smo nastaviti naše istraživanje. Vizualno

izražavanje može biti komunikacijski kanal s okolinom.

Lidija Župan

- 16 -

Tema broja

- 17 -

Svaki put kada neka knjiga promijeni vlasnika, njen duh raste i ja a, kaže C. R. Zafon Duh knjiga i duh darivanja rastao je te ve eri u Krklecu U sklopu Boži noga sajma u iteljice hrvatskoga jezika organizirale su prodajni sajam rabljenih knjiga. Rabljene knjige darovane su velikodušnoš u naših u enika i njihovih obitelji, ali i u iteljica i u itelja škole. Sajam je nudio raskoš knjiga razli itih sadržaja i žanrova. Od slikovnica, lektirnih naslova, književnih klasika, najnovijih bestselera, knjiga za samopomo i još mnogo mnogo toga.Uz knjige održana je i prodajna izložba slika kao i izložba u eni kih plakata. Naši u enici pokazali su se kao vješti i snalažljivi prodava i. Zanimanje posjetitelja bilo je veliko. Prodana je ve ina ponu enih knjiga Sajam je bio humanitarnog karaktera kao i sva ostala zbivanja te ve eri.

Sara Sušac

- 18 -

- 19 -

Kutak za jezi areMY READING HABITS

I like reading in my free time. My favourite place to read is my room. I read 1 to 2 hours a day. I like reading fiction, especially fantasy novels. There you can read about witches, wizards and magic. Oksa Pollock, Ink Heart and Harry Potter are my favourites. Some fantasy novels are so popular that there are films based on them. I also have reading assignments for school. I don't like reading them. Many of them are boring. I like reading fashion magazines, too. There I can see what is fashionable nowadays. Besides reading I like watching TV, but reading books is sometimes more interesting than watching movies.

Leonora Lara Hornjak, 7. a

MY READING HABITS

When it comes to reading, I'm not really a big fan of it. I'd rather go outside and play with my friends than read books. I usually read twenty to forty pages a day. I can't really focus on reading so that's the reason I read so little. When I read, I like to lie on my bed and relax. I don't have a favourite author. I usually read in my free time, but only if there's nothing on TV.

When we have a reading assignment at school, I normally go to the school library. We often get to read novels and poems. I don't like reading poems because I don't understand them. So far, I have only bought one book and that's because my parents told me I should start reading more.

Marin Cvetanovski, 7. A

- 20 -

Intervju

- 21 -

- 22 -

Kensei – onaj koji voli ma

Viktorija Filipaši , juniorska prvakinja svijeta u kenseiu Za vrijeme Gustavijade, sportskoga dana u sklopu Projektnog tjedna povodom Dana škole najviše je pozornosti privukla skupina mladih s velikim drvenim ma evima. Svi su se željeli primiti ma u ruke i sparirati s našim gostima, od prvaši a do osmaša. Uslijedila su mnoga pitanja što je to, gdje se može trenirati..... I nas je zanimalo o emu je rije i odlu ili smo porazgovarati s djevojkom koja je s lako om baratala ma em. Njeno ime je Viktorija Filipaši , predsjednica varaždinskog ma evala koga društva Kensei.

Viktorija, što je, uop e, kensei?

Ma evala ko društvo Kensei osnovala je skupina entuzijasta koji istražuju i promi u podru je japanskoga ma evanja u njegovoj borbenoj primjeni. Utemeljena je na kenjutsu ma evanju, vještini borbenoga ma evanja koju su prakticirali japanski samuraji. Rije kenjutsu zna i umjetnost ma a.A zna enje rije i kensei je svetac s ma em, ma evalac, onaj koji voli ma .Vještina je za samoobranu, primarni je cilj na miran na in riješiti sukob.

Vidimo da danas u našoj školi vlada veliko zanimanje za kensei, svi u enici žele sparirati s lanovima vašega kluba, okušati se u borbi ma em. Kako si se ti, Viktorija, našla u kenseiu?

U kensei sam se zatekla gotovo slu ajno, prijatelji su mi u Varaždinu demonstrirali ovu vještinu. Na demonstraciji mi se jako svidjelo, bilo je druga ije. Došla sam na prvi probni trening, bilo je razli ite populacije, tridestogodišnjaka, bildera, imala sam devetnaest godina i bila sam jedina djevojka. U po etku je bilo jako teško, žuljevi modrice, ali nisam se dala. Uporno sam trenirala. Jednom prilikom, tijekom goluntleta, sparing vježba poznata svima koji se bave ma evanjem, pobijedila sam svih šesnaest sparing partnera. Tek kada su udarci prestali, shvatila sam da sam ostala jedina. To je bila prekretnica. Bilo je vrijeme za natjecanja.

Ali i za medalje. Osvojila si više medalje i juniorska si prvakinja svijeta.

Da. Osvojila sam medalju na Svjetskom prvenstvu u Varaždinu, ali ne samo ja. I Nebojša Bu anovac, sensei, odnosno u itelj u seniorskoj kategoriji, Filip Lon ar, Janko Romani i još neki. Dobre rezultate postigli smo i na Me unarodnom natjecanju u Bregenzu u Austriji. Konkurencija je jaka, 700 natjecatelja u 35 država. Ima li, osim tebe, danas djevojaka u klubu? Je li kensei vještina i za djevojke?

Nema tako mnogo djevojaka.. Za kensei nije važna samo fizi ka snaga, važna je i tehnika, stanje svijesti. Poslije je došlo još nekoliko djevojaka. .Nema ih mnogo za sada. Družimo se, zabavljamo, vježbamo i tijelo i dušu. Sport je važan za sve dijelove osobnoga rasta.

Iako su ma evi drveni, djeluju pomalo zastrašuju e. Ima li ponekad neugodnih situacija? Što kažu de ki kada vide nježnu djevojku s ma em?

- 23 -

Kad me vide s ma em, nekad znaju burno reagirati, Krenu pitanja:“Kaj e ti ma evi? Kamo eš s njima?“ Nakon što im objasnim, zainteresiraju se, pitaju mogu li i oni do i na trening.

Osim kenseia koji zatijeva mnogo tvoga vremena, što još radiš?

Studiram na Veleu ilištu u Varaždinu, smjer Multimedija, oblikovanje i primjena. Zanimaju me povijest, socijalne znanosti. Budu i da ne živim u Varaždinu, dosta vremena trošim na putovanje. Umjesto da sjedim u kafi ima dok ekam vlak, ja treniram. Zahvaljuju i kenseiu zainteresirala me je i zen filozofija. Svi a mi se pozitivan na in razmišljanja.

Ostaje li ti slobodnog vremena pored tako gusto ispunjenog rasporeda?

U enje i treninzi mi oduzimaju mnogo vremena, ali uživam u tome pa se ne žalim. Naravno, uz dobru organizaciju, uvijek se na e i slobodnoga vremena koje provodim s prijateljicama i prijateljima u šetnjama prirodom.

Viktorija, želimo ti da ostaneš tako dobro organizirana i da nastaviš nizati uspjehe na svim podru jima kojima se baviš.

Lucija Opi , 7. c

Viktorija Filipaši , juniorska prvakinja svijeta u kenseiu

- 24 -

Putopis

Li ka razglednica

S terenske nastave u Lici

Dana 23. 10. 2013. godine sedmi razredi Osnovne škole Gustava Krkleca posjetili su Liku. Uz Smiljan, rodno mjesto jeodnog od najpoznatijih znanstvenika Nikole Tesle, obišli smo i rodno mjesto Oca domovine, Veliki Žitnik pored Gospi a. Iako je put do Gospi a dalek, voze i se Dalmatinom, prošao je brzo. U enici svih sedmih razreda su se izmiješali, slušali smo glazbu i pjevali. U Smiljanu smo posjetili rodnu ku u Nikole Tesle, znanstvenika svjetskog glasa. Odrastao je u Smiljanu gdje je provodio rane dane djetinjstva živahno i pustolovno. Posebno je zanimljiva kako je kao mali dje ak uz pomo kišobrana skakao s krova štale ne bi li poletio. Eksperiment je završio padom na glavu, emu, misle neki, zahvaljuje svoj znanstveni genij. Kada je bio petogodišnjak, njegova obitelj pretrpjela je težak gubitak, u igri s konjem poginuo je njegov mla i brat. Nikola je svjedo io tome doga aju. Potresena, obitelj seli u Gospi . Nikola je nastavio slijediti svoje snove, preko Karlovca, Beograda, Graza, New Yorka i svojim pronalascima zadužio je ovje anstvo. Posebno nam se svima svidio eksperiment sa neonskom svjetiljkom koja je zasvjetlila iako nije bila spojena zbog jakog elektriciteta nastalog kao rezultat rada Teslinog transformatora. Nakon Smiljana krenuli smo u Veliki Žitnik, rodno selo hrvatskog književnika i politi ara Ante Star evi a.

itavoga života borio se za slobodu hrvatskoga naroda. Razgledali smo njegovu rodnu ku u i prošetali šumom. Premda kraj listopada, dan je bio sun an i topao, obasjan suncem. Nakon ru ka proveli smo slobodno vrijeme u Gospi u. Mnogo zanimljivih podataka saznali smo od naše vodi ice Radmile. Prije mnogo godina put od Zagreba do Karlovca trajao je sedam dana ko ijom. Mi smo od Karlovca do Zagreba putovali samo pola sata autocestom. Mnogo smo toga vidjeli i nau ili a u dobrom društvu brzo je prošao dan koji e nam ostati u sje anju.

Izabela Bariši , 7. c

- 25 -

Terenska nastava drugih razreda

Drugi razredi išli su na terensku nastavu 22. 10. 2013 na imanje Kezele kod Ivani Grada povodom Dana kruha. Putovali smo autobusom. Vidjeli smo mlin, razne žitarice, životinje, sve vrste brašna i piramidu pravilne prehrane. Imali smo i hrvatski jezik na kojemu smo slušali pri u i popunjavali re enice. Za ru ak smo imali pohance, pire krumpir i zelje. Oblikovali smo kruh i nau ili od ega se sastoji. No, što je imanje bez igrališta? Poigrali smo se na igralištu.

Anamarija Kragulj, 2.a

ur evac i Hrvatska Sahara Terenska nastava šestih razreda Prohladno i kišovito svibanjsko jutro. Dan pravi jesenski, iako je prolje e. U enici šestih razreda predvo eni svojim razrednicama uputili su se na terensku nastavu. Plan je ambiciozan i dobro zamišljen. Naše prvo odredište su Hlebine, malo seoce u Koprivni ko-križeva koj županiji, slavno po hrvatskom naivnom slikarstvu, Hlebine su rasadnik hrvatskih naivnih slikara. Posjetili smo rodnu ku u-galeriju slikara Ivana i Josipa Generali a. Razgledali smo bogatu izložbu naivnih slika staru tradicijsku seosku ku u i poigrali se s psi ima u prostranom dvorištu. U me uvremenu se i razvedrilo. A onda pravac ur evac, odnsno ur eva ki kaštel. Tu smo uli poznatu legendu o picokima, pri u o malom pijetlju koji je spasio ur evac i ur ev ane za vrijeme turske opsade. Nakon kaštela krenuli smo u ur eva ke peske, podru je u isto nom djelu ur evca koje se još naziva i Hrvatska Sahara.Rije je o jedinstvenom zašti enom botani kom podru ju s jedinstvenom florom i faunom. Oko 20 hektara ovog pjeskovitog podru ja proglašeno je posebnim geografsko-botani kim rezervatom 1963. godine. Uživali smo u šetnji pijeskom i razgledavali ovo posebno podru je. Nakon toga ru ak i druženje. I ve tradicionalno nogomet. U igri i zabavi vrijeme je brzo prošlo. Sjeli smo u autobuse i zaputili se prema Zagrebu umorni od napornog i uzbudljivog dana.

- 26 -

Eko stranice

EKO-ŠKOLA OSNOVNA ŠKOLA GUSTAVA KRKLECA

Školske godine 2005./2006. naša je škola ispunila sve postavljene kriterije Udruge Lijepa naša, Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, Hrvatskog povjerenstva Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, Povjerenstva za Eko-škole i Nacionalnog ocjenjiva kog suda te je nakon uspješne izrade i provedbe programa u okviru teme "Otpad", 28. 4. 2006. g. stekla status Me unarodne Eko-škole. Pripadamo VI.-toj generaciji Eko-škola, a nakon osam godina djelovanja, ove školske godine obnavljamo status etvrti put te stje emo srebrni status. Sve anost podizanja Zelene zastave predvi ena je u mjesecu svibnju tijekom obilježavanja Dana škole. Nositelji programa svih ovih godina su: Eko-odbor škole, U iteljsko vije e, ravnateljica škole, školski koordinatori, razrednici i eko-patrole. Tijekom godina, suradnjom u enika i u itelja, nastao je i naš eko-kodeks koji glasi:

" uvajmo okoliš za bolje sutra, razvrstavajmo otpad svakoga jutra!

Zdravo se hranimo svaki dan, kako bismo imali miran san!

Vintage, retro šivam spretno, staru robu režem, krojim i u novom ruhu stojim. Pitaju me kako, kako

ja im kažem, tako lako!“

U prvim godinama provedbe programa rad eko-patrola bio je vrlo bitan. Izvješ a su uvelike pomagala koordinatorima snimiti postoje e stanje, utvrditi probleme, ali i ponuditi mogu a rješenja, organizirati razne akcije i sli no. U predmetnoj nastavi djelovalo je šest eko-patrola. Jednu je eko-patrolu inio po jedan u enik iz V., VI., VII. i VIII. razreda, a svaka je eko-patrola imala i svog voditelja. .

Sve Eko-škole dužne su slijediti zadanu metodologiju koja je jedinstvena za sve Eko-škole na svim kontinentima. Osim toga dužne su slijediti i dodatne smjernice i preporuke me unarodnog i nacionalnog koordinatora. To prije svega zna i izradu i dostavljanje Godišnjeg plana i programa rada na po etku šk. god., izradu izvješ a, dostavu propisane dokumentacije prilikom obnavljanja statusa i sli no. Obnavljanje statusa Eko-škole zna i uspješan nastavak provedbe programa u okviru tema "Otpad", "Pravilna prehrana", Urbana ekologija, Recikliranje, ali i proširenje programa nekom novom temom.

1. TEMA - SELEKTIVNO PRIKUPLJANJE OTPADA (papir, baterije, limenke i PET ambalaža, organski otpad)

Tema se uspješno i redovito provodi tijekom školske godine. Sakupljeni papir redovito odvozi poduze e Unijapapir i PlaviZgrad, a baterije sakuplja isto a. PVC vre ice, PET ambalažu i epove koristimo u likovnim radionicama, a o organskom otpadu brinu naše kuharice.

Dobiveni novac doniramo potrebitim obiteljima u naselju Travno, u enicima slabijeg materijalnog statusa pla amo izlete i terenske nastave ili novac doniramo dje jim domovima, stara kim domovima i sli no.

Jedan od opipljivih rezultata ove teme je prekrasan mozaik (projekt: Mural) od epova sa PVC ambalaže koji krasi jedan od unutarnjih zidova naše škole.

2. TEMA - PRAVILNA PREHRANA - ZDRAV ŽIVOT

Nastavljamo edukaciju o na elima zdrave prehrane i pravilnim prehrambenim navikama te o važnosti zdravog školskog doru ka i ru ka putem predavanja, radionica, plakata i sli no. Izrada tjednog jelovnika (eko koordinatori, tajnica i kuharice) prema na elima zdrave prehrane kontinuirano se provodi. Jedna smo od rijetkih škola koja je uvela „Zeleni ponedjeljak“. Barem jednom mjese no, ponedjeljkom na jelovniku je hrana isklju ivo biljnog porijekla.

- 27 -

3. TEMA - URBANA EKOLOGIJA

Nakon uspješnog kartiranja naselja Travno i upoznavanja s njegovom bioraznolikoš u svake školske godine, sezonski provodimo fenološka promatranja te u eko-dnevnik unosimo zapažene promjene. U sklopu ove teme, generacije sedmaša odlaze na prstenovanje ptica u ornitološki rezervat na Savici gdje nam ljubazni doma ini, ali i suradnici s PMF-a dodatno ukazuju na potrebu zaštite ptica i njihovih prirodnih staništa. Redovito brinemo i o zdravlju našeg vo njaka, ruži njaka i aromati nog vrta i smatramo se sljedbenicima trenda urbanih vrtova i vrtlarenja. Osje amo da e urbani vrtovi postati prave zelene oaze na gradskom asfaltu gdje e se ljudi iz kvarta okupljati, družiti, educirati i povezati s prirodom. Obzirom da naselje Travno ima veliku, hortikulturno potpuno neure enu javnu površinu ideja nam je okupiti, potaknuti i aktivirati zajednicu koja bi zajedno sa školom osmislila njeno ure enje.

4. TEMA – ODRŽIVA POTROŠNJA – RECIKLIRANJE

Posebnu smo pozornost posvetili tekstilnom otpadu. Jedan dio sakupljene stare odje e, obu u, modne dodatke, ru nike i deke darivali smo dje jim domovima, azilu za napuštene pse u Dumovcu i hipodromskim konjima, a drugi dio iskoristili smo izra uju i estitke i prigodne, blagdanske potrepštine i darove, ali i maske. Na modnim radionicama u enici su nau ili prekrajati, šivati, osmišljavati i izra ivati modne kreacije koje su naši manekeni i manekenke ponosno nosili modnom pistom na modnoj reviji koju smo organizirali u sklopu eko projektnog tjedna „Stara odje a – nova moda“. Trudimo se i dalje educirati i u enike i u itelje kako biti racionalan u potrošnji papira i ostale ambalaže.

Naši u itelji ulažu puno truda u osmišljavanju nastavnih jedinica s ekološkom tematikom koje uklju uju u svoje izvedbene godišnje planove i programe. Osobito smo ponosni na organizaciju i provedbu eko-projektnih tjedana koje održavamo svake školske godine uz neki eko važan datum.

U enici, lanovi razli itih eko grupa svake školske godine pravovremeno obavještavaju sve u enike o svim ekološki važnim datumima. Osmišljavaju tekstove koje itaju putem oglasne knjige, ure uju panoe prigodnim plakatima ili demonstriraju kratke Power Point prezentacije za sve u enike u holu škole. U prvom obrazovnom razdoblju obilježavamo: Me unarodni dan zaštite ozonskog omota a, Svjetski dan istih planina, Me unarodni dan zaštite životinja, Dan zahvalnosti za plodove zemlje, Svjetski dan hrane, Svjetski dan jabuka, Dan borbe protiv AIDS-a, a u drugom obrazovnom razdoblju Me unarodni dan zaštite mo vara, Svjetski dan zaštite voda, Svjetski dan zdravlja, Dan planeta Zemlje, Me unarodni dan biološke raznolikosti i Svjetski dan zaštite okoliša.

Ve tradicionalno uz Me unarodni dan zaštite životinja pokre emo projekt upoznavanja neke naše ugrožene, divlje životinjske vrste. Nakon usvojenih dobrih dupina Monka i Faccie, bjeloglavog supa Gustafa i veterni kog šišmiša Krge (dugokrili pršnjak, veliki potkovnjak, južni potkovnjak) svoju smo pažnju usmjerili na velebitske sme e medvjede. U projektu „Medvjed za medvjeda“ upoznali smo njihovu biologiju i ekologiju, a raznim aktivnostima prikupili smo i sredstva koja smo donirali uto ištu za mladun ad sme ih medvjeda u Kuterevu. Terenske nastave, posjete našim usvojenim životinjama uvijek su odli no organizirane i vrlo pou ne, a djeci pružaju sinergiju u enja i zabave.

Ovogodišnju kratku priredbu uz Dane kruha obogatili smo prigodnom izložbom. U pripremama su aktivno sudjelovali svi u enici, u itelji i ostali djelatnici škole, ali i roditelji. Svaki je razredni odjel, na satovima razrednog odjela ili na radionicama izvannastavnih aktivnosti, osmišljavao i izra ivao tematske plakate i PP prezentacije ( Ljekovito bilje, Za insko bilje, Autohtone sorte jabuka, Žitarice, Uljarice, Plodovi jeseni – povr e i vo e, Jestive gljive...) te ostale materijale za izložbu i priredbu. lanovi Mladih uvara prirode brižljivo su, itav tjedan, uvali na stolovima posložene razne orašaste plodove, razli ite vrste žitarica, povr a, vo a i postav tradicionalnog kuhinjskog pribora. Posebno smo ponosni jer su na izložbenom stolu svoje mjesto našle i staklenke sa pekmezom od šljiva, ubranih u našem školskom vo njaku te staklenke sa sušenim, za inskim biljem (bosiljak, maj ina dušica, origano, mati njak i kadulja) tako er iz našeg aromati nog vrta.

U provedbi me unarodnog programa Eko-škole nema trajnog statusa ve se status (bron ani, srebrni, zlatni, dijamantni, platinasti, Eko-škola mentor) dodjeljuje nakon niza godina kontinuiranog i predanog rada. Obzirom na energiju i kreativnost naših u enika i u itelja koji sjajno upotpunjuju sadržaje redovnog nastavnog plana i programa s programom Eko-škole naša je budu nost osigurana.

Eko-koordinatorica: mr.sc. Branka Štefok Bojadžija

- 28 -

SPORTSKE STRANICE

Naši u enici prvaci Zagreba u plivanju 2013. godine

Ponosimo se uspjesima naših pliva a Naši pliva i, u enici Osnovne škole Gustava Krkleca osvojili su prvo mjesto na pliva kom natjecanju održanom na Zimskom plivalištu Mladost, 9. studenoga 2013. To je ve druga godina za redom da su naši pliva i najbolji u Zagrebu. U enici Karlo ani , Dino auševi , Paolo Grdi , Roman Laljek, Leon Marinkovi , Josip Peši , David Prelec i Fran Vlaši pod vodstvom u iteljice Ivane Olivari ostvarili su ovaj sjajan rezultat. Leon Marinkovi , Roman Laljek i Karlo ani i prošle su godine sudjelovali na istom natjecanju i bili najbolji. „Svi treniramo u Novom Zagrebu, ZPK Peraja, ovisno, od etiri do devet godina. Natjecanje je bilo vrlo napeto, jaka konkurencija i dosta smo se namu ili ove godine. Ali zato smo sada zadovoljni i sretni. A iza ovog rezultata stoje dugotrano vježbanje i naporni treninzi Ponosimo se svojim uspjehom“, rekao je Leon Marinkovi , vo a pobjedni ke ekipe iz Krkleca. Pred našim pliva ima je državno pliva ko natjecanje koje e se održati u Pore u na prolje e 2014. Veselimo se novim pobjedama naših pliva a.

Izabela Bariši , 7. C

Sportski uspjesi naših u enika

Prošla školska godina bila je prepuna sportskih manifestacija i natjecanja.

Po eli smo zlatnim sjajem. Muška ekipa u plivanju je osvojila prvo mjesto u Gradu

Zagrebu, plasirali smo se na Državno prvenstvo osnovnih škola. Za školu su plivali:D. ani ,

K. ani , F. Dima , F. urašin, B. Gruji , R. Lanjek, S. Lovri , L. Marinkovi i I. Žagar, a

voditeljica je bila profesorica Olivari.

Državno prvenstvo odigralo se u Pore u. De ki su osvojili visoko etvrto mjesto. Naravno

da smo o ekivali medalju i bodove za upis u srednju školu ali sport je nemilosrdan. Me utim

dobili smo tri dana uživanja u Pore u.

Nedugo zatim i ženska ekipa u šahu je osvojila prvo mjesto u Gradu Zagrebu i zlatni sjaj

nas je još jednom obasjao. Ekipu su predstavljale sestre Marija i Lucija Smetiško, R. Šiti a

voditelj je bio g. Cetina. Cure su nam se

pridružile na Državnom prvenstvu u Pore u i

osvojile tako er visoko etvrto mjesto. Bravo

cure i de ki. estitamo!!!!

Cijelu školsku godinu traju školska natjecanja.

Mi kao škola sudjelujemo u odbojci, nogometu,

košarci, rukometu, atletici, plivanju, skijanju,

stolnom tenisu, badmintonu, judu, šahu,

sudjelujemo na maratonu i krosu. Što je

najvažnije, svugdje smo pri vrhu.

Ženska ekipa u plivanju je osvojila drugo

mjesto, a za ekipu su plivale: H.Jandl, P.

Dalenjak, K. Zrinski, R. Šiti , M. Luci , P. Kopren,

S.Tešanac i T. Tešanac. Za dlaku nam je

Ženska ekipa stolnog tenisa s u iteljicom Ivanom Olivari

- 29 -

pobjeglo Državno.

U rukometu su de ki osvojili tre e mjesto.

U stolnom tenisu cure u sastavu K. Barda , M. Borovnjak, S. Sušac i N. Sušac su osvojile

drugo mjesto.

U atletici su de ki bili ekipno peti, a najbolji rezultat imao je Petar an ar koji je na 100 m

bio prvi, a Bruno Mlinari u skoku u dalj drugi.

Naša muška košarkaška ekipa igrala je prijateljsku utakmicu u McDonald kupu s OŠ Trnsko.

U vrlo neizvjesnoj utakmici pobjedili su naši košarkaši, bravoo!

Gustavijada je kao i svake godine bila vesela i sportska. U enici su se natjecali u Sudoku,

bacanju frizbija, šahu, utrci boja, krosu, odbojci (ponovo su zaigrali osmaši protiv profesora I

naravno pobjedili!), košarci, nogometu, rukometu …

Natjecanje u rješavanju Sudokua

Natjecanje u šahu Utrka boja

Kros Rukomet

Bacanje frizbija

- 30 -

Natjecanja su prošla u fer play borbi i navijanju.

Na Dan škole po prvi puta smo organizirali podjelu medalja za sve u enike koji su postigli

zna ajnije rezultate za školu.

Tu su bili sportaši, tehni ka kultura, sigurno u prometu, literarna, novinarska, plesa i,

likovna. Hvala svima koji sudjelujete na natjecanjima i predstavljate školu.

To je sve bilo prošle školske godine 2012./2013.

Ovu školsku godinu 2013./2014. zapo eli smo u predvorju škole, gr kim plesom kojim

smo obilježili Hrvatski olimpijski dan.

Ve u rujnu su zapo ela natjecanja u rukometu, nogometu, odbojci, atletici, košarci, šahu,

plivanju, judu.

U listopadu smo sudjelovali na Ve ernjakovom maratonu. Ove godine zbog recesije nije

bilo ipova i mjerenja vremena, ali 100-tinjak naših u enika otr alo je maraton u nedjelju

ujutro. estitamo!

U rukometu smo ispali, nismo potvrdili rezultat od prošle godine. Važno je sudjelovati.

Natjecanja u nogometu, odbojci, atletici I šahu još traju. U košarci su de ki ispali, ali imaju

mogu nost popravka na Kupu Krešimira osi a 18.sije nja 2014. Držimo fige.

U judu smo ove godine prvi puta sudjelovali. Ekipu su predstavljali Tonko Horvat (bio je prvi u

svojoj kategoriji), Klara Mandelc i Dominik. Ekipno su bili12.

Podjela zahvalnica i medalja sudionicima natjecanja Rukometna ekipa škole

Natjecanje u atletici Košarkaška ekipa

- 31 -

U muškom plivanju pod voditeljstvom prof. Olivari de ki su u sastavu: L. Marinkovi , F.

Vlaši , P. Grdi , R. Laljek, K. ani , D. Prelec, D. auševi i J. Peši uvjerljivo osvojili 1.

mjesto i ove godine idu u Pore na Državno prvenstvo ispraviti prošlogodišnju nepravdu.

Držite nam fige.

Cure su u plivanju osvojile 6. mjesto jer zbog bolesti nismo imali puni sastav ekipe.

Natjecanja se nastavljaju i nadamo se da e biti još prvih mjesta a možda još netko ode na

Državno.

Još nešto važno, u našoj školi imate puno sportova kojima se možete baviti. Tu su vam

blizu, do ite u dvoranu i trenirajte.

Judo natjecatelji Naš Sandro Kulenovi (prvi s desna), uspješan mladi nogometaš

Muška pliva ka ekipa Ženska pliva ka ekipa

- 32 -

Duhovne stranice Isuse, stojim podno tvoga križa i razmišljam: „Zašto su te ovako mu ili, zar si to zaslužio? Želio sam ti

pomo i, ali kako? Kako da te skinem s križa i izlije im tvoje silne rane? Izlje iti te mogu jedino ako

isperem sve svoje grijehe i ako drugi u ine isto. Kada bi svi slijedili tvoj put s ljubavlju, tvoje rane bi

možda iscijelile, a križ bi bio spomen na sve što se dogodilo.“ Jesam li ti i ja svojim grijesima nanio

Roko Farkaš, 4.d

Uskrs – središte krš anskoga vjerovanja

Sigurno ste uli za onog Isusa Nazare anina, Kralja židovskoga! Jel vi vjerujete da je Sin Božji, tj.

Krist? Ja uop e ne! Sumnjam da bi Sin Božji živio u takvoj poniznosti i siromaštvu. Sje am se dok je

tek po eo propovijedati. Svi skoro su mu onda povjerovali, ali ja ne. To su sigurno trikovi! Kada su ga

osudili na smrt bilo mi ga je malo žao, ali mislim da je to zaslužio jer je bogohulio i nazivao se važnijim

od nas. Bio je raspet na križu i onda su mu svi povjerovali jer se zemlja baš u taj tren zatresla. Pa, to

je glupost! To je možda bio samo obi an potres! Govore da je uskrsnuo, no ja sam saznao da su

zaštitari na grobu spavali tako dugo da su u enici ukrali Isusovo tijelo. Koja bezobraština! Tako er,

u enici govore da im se ukazao! Svojim lažima bi mogli zatrpati cijeli svijet. Sada je na nebu, ali ja u

to ne vjerujem! Pa, nebo izgleda isto kao i prije, nema nikakve promjene!

Matea Tusti , 7.d

Uskrs – središte krš anskoga vjerovanja

Vjerujem u to!

Isus je osu en na smrt. Što e ljudi sada u initi? On je naš Spasitelj. Kada sam s njim osje am se

sigurno. Ja i je od svega. Došao je dan kada je Isus trebao umrijeti. Stavili su mu trnovu krunu na

glavu i ismijavali ga. Ja to nisam mogla gledati, suze su mi tekle niz obraze, a najviše me slomilo

kada su mu na le a stavili križ. Sam ga je nosio, padao je. Jednom ovjeku su dopustili da mu

pomogne nositi križ. Došli smo i na to stravi no mjesto. Objesili su ga na križ i zabili mu avle u ruke i

noge. Mu io se, a oni zli ljudi samo su se smijali. Umro je. Položen je u grob. Tamo se nalaze i uvari.

Nitko se ne smije približiti grobu. Ja sam sve promatrala iza grma. U nedjelju je Isus uskrsnuo. Na

grobu se nalazio an eo te su došli i Isusovi u enici. Svi su se uvjerili da je on zaista bio Bog. Otkupio

je svijet i zahvalni smo mu zbog toga. Važno je vjerovati u tu pri u jer je Isus to zaista u nio za nas. I,

mislim da bi mu bilo žao da mi sada to zanijekamo!

Tamara Sa eri , 7.d

Draga prijateljice!

Bez vjere u Isusa, slavlja u spomen na Isusa, molitve, pjesme i dragih prijatelja svi problemi bili bi

puno teži. Ponekad na prvi pogled nerješivi. Zato volim nedjeljom s roditeljima poslušati Božju rije i

odmah gledam druga ije na svijet oko sebe. Lakše, jer osjetim zajedništvo i povezanost s drugim

ljudima i Isusom koji mi daje snagu za dalje. Pruži ruku prema Isusu pa i ti osjeti zajedništvo i ljubav!

Sara Radi , 3.a

Molitva

Bože hvala ti na Suncu, nebu, pticama, ribama i ostalim životinjama. Na prekrasnoj prirodi i tvojoj

dobroti i ljubavi.

Ti si svemogu , dobar, uvijek nam pomažeš, ti si stvoritelj svega oko nas, strpljiv i istinit ... ima još

mnogo, mnogo dobrih stvari koje iniš.

- 33 -

Vje an si, a to zna i uvijek si uz svakog ovjeka.

Za tebe smo svi mi jednaki i po ljepoti, vidu, pametnosti i svemu ostalom.

To mi se svi a kod tebe.

Ali pitam se kako nas onda raspoznaješ?

Mislim kako je odgovor na to pitanje: Raspoznajem vas jer sam vas sve stvorio.

Lucija Picek Posavec, 4.b

Isus Krist – moj ideal

Svi mi imamo svoj ideal, nekoga tko nam je uzor i poput koga želimo biti.

Spremni smo poduzeti sve kako bismo bili što sli niji njemu. Mislim da je Isus

Krist najbolji izbor za ideal. Pomagao je ljudima, opraštao, u io ih o me usobnoj

ljubavi i poštovanju i inio brojna druga dobra djela. Ponekad, kad promislim o

svojim postupcima, shvatim koliko sam zapravo udaljena od prave dobre i

pravedne osobe kao Isus, koja je jednostavno bezgrješna. Umjesto da

pokušamo biti kao neki poznati glumci, pjeva i ili sportaši, koji imaju mnogo

loših strana, poput nas, trebali bismo se ugledati na Isusa. Možemo mu se

približiti i najmanjim dobrim djelima: pomaganjem prijateljima u pisanju zada e,

pomaganjem roditeljima u spremanju ku e, posje ivanjem nekoga bolesnoga

pritom mu zaželjevši brz oporavak... kad god usre imo druge ljude, to je znak

da smo na dobrom putu. Kako bismo bili bliži Isusu, trebamo redovito i i na

misu, primati svetu pri est, svakodnevno se moliti... možda zvu i teško, ali ako

zbilja želimo biti poput Isusa, uživat emo u injenju dobrih djela i tko zna,

možda onda i mi nekome zbog svoje dobrote budemo ideal ili možda uzor.

Klara Barda , 7.a

Posjet Caritasovom domu

Grupa u enika 7. c razreda predvo ena vjerou iteljicom Kristinom Rai , posjetila je 18. listopada Caritasov dom Savica Šanci. U domu se nalaze djeca bez roditelja i bez odgovaraju e roditeljske skrbi do tri godine. S ovim domom naša škola njeguje dugogodišnju suradnju kroz razli ite humanitarne akcije. Profesorica nas je povela u dom Savica Šanci kako bismo vidjeli kako žive djeca u domu. Svi smo ponijeli igra ke kako bismo razveselili djecu i barem im na taj na in uljepšali boravak ondje. Do ekala nas je ljubazna doma ica i provela nas kroz cijelu ustanovu koja se sastoji od mnogo spavaonica i prostorija za igru. Dom esto posje uju posjetitelji koji darovima ili društvom žele u initi ugodnijim boravak šti enicima doma. Nedostatak roditeljske ljubavi ono je što povezuje svu djecu ovdje. Svatko od njih ima svoju tužnu pri u. Neka djeca su ostavljena u domu i roditelji su zaboravili od njih, dok neke roditelji posje uju i planiraju do i po svoju djecu kada se popravi financijsko stanje u kojem obitelj živi. Postoje ak i djeca koja žive u domu sa svojim majkama o ekuju i neka bolja vremena. Sve nas je posebno dirnula pri a pri a o etiri male djevoj ice koje se ne razdvajaju. Rije je o sestrama koje ekaju udomitelja koji e udomiti sve etiri. Nekoga tko e im pružiti potrebnu ljubav, njegu, skrb, sigurnost.... Žele se osje ati voljeno kao i svatko od nas. Upravo to je bila profesori ina namjera. Probuditi u nama suosje anje i ukazati na one kojima je potrebna pomo . Druže i se s djecom u inili smo im dan ljepšim, a i mi smo se osje ali zadovoljnije i ispunjenije. Zato u, kad god to bude mogu e, posjetiti djecu u domu i pomo i im nekim darom. A naša e škola i ubudu e nastaviti sa sli nim humanitarnim akcijama.

Tea Špoljar, 7. C

- 34 -

Iz školske knjižnice

PRI A U PODNE – P.U.P. Rije je o zajedni koj ideji koju ostvaruju knjižni arke Vesna Radoševi (Knjižnica Novi Zagreb) i Ida Bogadi (OŠ Gustava Krkleca) na zadovoljstvo u enika etiri novozagreba ke škole – OŠ Zapru e, Mladost, Otok i Gustava Krkleca. U eni ko pripovijedanje bajki i pri a osmišljeno je s ciljem osposobljavanja za pravilno i kreativno usmeno izražavanje te razvoja svijesti o utjecaju jezika na okolinu, osvještavanja važnosti nacionalne kulturne baštine i hrvatskog jezika. Pri anje je u samoj osnovi jezika i uz zabavlja ki ima i ljekovit u inak. Pri e nas na svoj simboli ki na in mogu navesti na osvještavanje pa i na rješavanje nekog problema. Pri a u podne oživjela je 22.travnja 2010. i od tada se provodi dva puta godišnje – u listopadu, u prostoru dje jeg odjela Knjižnice Novi Zagreb (kolegica Vesna), i u travnju, u knjižnici OŠ Gustava Krkleca (Ida), kad knjižni arke navedenih škola (Dijana upi , Iva Šišak i Zdenka Bili ) dolaze sa svojim u enicima-pripovjeda ima (iz svake škole po troje, etvoro) na P.U.P. I premda nas prostori ome uju pa nema mnogobrojne publike ve samo izvo a i tj. pripovjeda i-u enici, mašta nas nosi u svijet bez ograni enja i dimenzija. Do sad je održano sedam PUP-ova, odslušano oko osamdesetak pri a i bajki u interpretaciji manje-više istih pripovjeda ica i pripovjeda a-u enika. Naime, onaj ili ona tko u e u zlatno kolo pripovijedanja ne izlazi više van ve rado sudjeluje sve dok zvono osmaša ne najavi rastanak sa osnovnom školom! I na kraju je možda važno napomenuti da u ovom druženju i dijeljenju proživljene i izgovorene rije i nema rangiranja – ne proglašava se pobjednik, ne analiziraju se nastupi. Sve je doživljeno i zapam eno baš kako i treba, svakome po mjeri srca jer je to put kojim kro e bajke i pri e!

Ida Bogadi, prof.

Sat lektire Poezija Dragutina Tadijanovi a – PJESMARENJE

U oblast odgojno-obrazovne djelatnosti školske knjižni arke spadaju i sati knjižni nog odgoja i obrazovanja koji se tijekom školske godine provode u svakom razredu ali i sati motiviranja itanje i obrade lektire. Tako se u razrednoj

nastavi tijekom zadnjih godina prošetao plišani medo Izidor (na sat lektire «Medo Winnie zvani Pooh»), prikazivale se plošnim lutkama i lutkama-sjenama neke scene iz romana « udnovate zgode šegrta Hlapi a». LEKTIRIŠTE (lektirno kazalište) je obuhvatilo i poeziju Grigora Viteza (poeziju se može igrati i lutkama!). PJESMARENJE je neologizam Ide Bogadi,

smišljen za promociju njene zbirke poezije no, oživio je na satu lektire i obradi pjesama Dragutina Tadijanovi a («Srebrne svirale») 25.11.2013. u 8.A. U enici su spremno do ekali školsku knjižni arku, ve naviknuti na pomalo «neobi an» sat ( im je ona u pitanju ). Nakon kratkog uvoda u osnovnu razliku izme u poezije i proze, crtanja grafikona sonornosti vokala formirano je pet grupa u enika, svaka je imala druga iji zadatak vezan uz pojedine pjesme Dragutina Tadijanovi a.

- 35 -

Neke pjesme pronašle su svoj novi «izgled» u dramatizaciji (uživali smo u maloj predstavi!), neke su se pretvorile u lanak iz novina, neke su «odrepane» (to je bilo odli no!) u savršenom ritmu. Poga alo se koji lik iz književnog djela govori odre enu pjesmu a i u samoj pjesmi «pronašla» se nova pjesma (vizualna poezija). Na kraju sata dodali smo boju i okus samoglasnicima! Smiješak na licima u enika trajao je cijeli školski sat a to je - uz sasvim sigurno usvojeno znanje o ritmu i snazi poezije – bio jedan od ciljeva Pjesmarenja! Na žalost, u žaru i poletu izvedbi ideja nije se stiglo fotografirati (a i poštivala se želja u enika da se to ne ini)…

ME UNARODNI DAN ŠKOLSKIH KNJIŽNICA – 28.10.2013. U ponedjeljak, 28.10.2013., provedena je aktivnost «Složi pjesmu» (u 8.A, 8.C, i u 7.B). U enici su ispremiješane stihove hrvatske himne i «Vo ke poslije kiše» Dobriše Cesari a ispravno posložili ponavljaju i tako (nesvjesno) znanje o razlici izme u poezije i proze – o ritmu izraženom u rimi, ponavljanje rije i u pjesmi, rekli bismo, na «pravim» mjestima. Izvo enje aktivnosti omogu ili su lanovi

itateljskog kluba - «nositelji»stihova (vidi fotografije). Za vrijeme velikih odmora knjižni arka je bila DJ u holu škole (svirala je glazba po njenom izboru za vrijeme velikih odmora) uz u enike DJ-e. U razrednoj nastavi je tako er obilježen Me unarodni dan školskih knjižnica. Knjižni arka bila Stihomat i ponudila zainteresiranim u enicima tri pjesmice Grigora Viteza. Kako je to prošlo pogledajte na fotografijama.

- 36 -

Kako nastaje strip Radionica u Knjižnici Novi Zagreb

Dana 31. listopada 2013. u enici 5. b razreda u organizaciji knjižni arke Ide Bogadi posjetili su knjižnicu Novi Zagreb gdje im je bila prezentirana radionica o nastanku stripa. Radionicu je vodio ilustrator Frane Petruša. Autor je stripa o životu Ivane Brli - Mažurani , stripa Šuma Striborova i još mnoštva drugih stripova i ilustracija. Ilustrator nam je pokazao kako nastaje strip. Bili smo oduševljeni brzinom i kvalitetom njegova crtanja. U enici su se tako er okušali u crtanju, neki su bili uspješniji, a neki crteži nasmijali su sve okupljene. Bila je to jako zanimljiva radionica.

Antonija Vrban, 5. b

Ines JagodiKatarina Kruhoberec

- 37 -

TRAJANJE JESENI

OD RUJNA DO PROSINCA TRAJE TA LIJEPA JESEN.

RANA JESEN: SUN ANA, TOPLA, S MAGLOM MAGLICOM. SVE TAKO LIJEPO BIVA.

KASNA JESEN: OBLA NO, HLADNO, KIŠOVITO. BILJAKA TU SU DVIJE VRSTE: LISTOPADNO DRVE E –

PADA MU LIŠ E I ŽUTI. VAZDAZELENO DRVE E OSTAJE ONAKVO KAKVO JE - ZELENO.

ŽIVOTINJE, TE LIJEPE PTICE SELICE I STANARICE, SPREMAJU SE ZA ZIMU. MEDVJED, JEŽ I JOŠ PUNO

TAKVIH ŽIVOTINJA. RAD LJUDI – UBIRANJE VO A I POVR A, PRIPREMANJE ZIMNICE. E,TO JE JESEN!

PRAVA ŠUMSKA JESEN!

LENA DINKOVI 2.A

Jesen u mom gradu

Jesen je godišnje doba. Tada listopadnim biljkama otpada liš e i dozrijevaju razni plodovi, npr. grož e, krumpir, kukuruz… U jesen se životinje spremaju za zimu tako da skupljaju hranu, a neke e zimu prespavati zimskim snom. Životinje koje se pripremaju za zimu su medvjed, vjeverica, žaba, lisica, jež itd. Jesen dolazi poslije ljeta, a završava prije zime.

Karla Smoli Ro ak 2.a

Da sam kap kiše… Da sam kap kiše putovala bih svijetom. U

pustinju u pasti i oaze napuniti vodom.

Haljinicu od paperja u obu i i na neko drvo

sko iti, a kada vru e sunce upe e ispariti. I

jedan dan s oblakom do zagreba do i. U jesen

nekome pasti na toplu vlas kose. Kišobranima

ispri ati moju lijepu pri u.Karla Smoli -Ro ak 2.a

Ina Polanovi , 8.B Karla Tomi , 8.B

- 38 -

HRVATSKA JE MOJ DOM

Otišao sam. Otišao sam u nepoznato... Nisam uspio preboljeti o evu smrt. Bježim. Bježim od prošlosti. Skrivam se u mra noj uli ici. Ponekad ujem kako mi trešnjino granje govori: „ Vrati se natrag, u svoju domovinu!“ No, ne obazirem se. Ponekad sanjam Hrvatsku. Njezino Jadransko more. Sve ljepote svoje Hrvatske. Svoje najljepše Hrvatske. A onda se probudim i ujem pljusak kiše. I opet bježim. U svojoj najljepšoj domovini volio sam kišu. Hvatao sam kapljice koje su padale. Sada moja majka sigurno tuguje. A ja umirem od ežnje za domovinom. Svojom prekrasnom domovinom. Više ne znam put natrag. Put kojim sam pošao, a koji vodi iz ljepote u žalost. Dok tr im, liš e šušti, kao da mi šapu e: „Utješi majku, vrati se!“ No, pokušavam ne slušati šaputanje. Stanem. Ne mogu više izdržati. Suze mi naviru na o i. Iste suze koje su se pojavile kada sam izgubio oca i domovinu. Tr im. Tr im natrag i ne zaustavljam se. Tr im da poletim majci i domovini u zagrljaj. Jer Hrvatska je moj dom.

Nika Muhl, 6.d

DOMOVINSKI RAT

Rat u Hrvatskoj bio je dug, obramben i nemilosrdan. Tisu e ljudi morali su napustiti svoje domove, mnogi su nastradali, izgubili svoje najmilije ija tijela nisu do danas prona ena. Njihovi roditelji su tužni jer nemaju gdje zapaliti svije e na Dan mrtvih. Ne mogu smiriti svoje duše te se pomiriti s tragedijom da njihove djece više nema. Ta bol za najbližima jako je teška i ne prolazi... Mojim roditeljima bilo je jako teško u vrijeme Domovinskog rata. Velik broj njihovih bližnjih, uže obitelji, bra e i sestara sudjelovalo je u ratu, neki na prvoj liniji bojišnice. Svakodnevno su se brinuli za njih, željno iš ekivali njihvo javljnje s bojišnice te kratke dolaske ku i. Za vrijeme rata, moj tata je bio profesor u Policijskoj akademiji. Izvodio je obuku za mlade policajce koji su odlazili u rat da brane svoju domovinu. U io je mlade policajce kako da uporabe razne vrste oružja, kako da upotrijebe i postave pješa ke i protutenkovske mine. U Zagrebu su bile este zra ne uzbune, a bilo je i granatiranja. U ovom nepravednom ratu nikome nije bilo lako, mnogi gradovi i sela su porušeni, mnogi ljudi su ubijeni, mnogi su ostali bez svojih domova te cjelokupne imovine za koju su cijeli život radili. Ipak, bili su sretni jer su iz ovoga rata izašli kao pobjednici, oslobodili svoju zemlju i postali samostalni. Bili su sretni što mogu zapo eti novi život u svojoj slobodnoj državi.

Ante Bezer, 6.a

VUKOVAR

Tata mi je pri ao o Vukovaru. O raketiranju tornja u Vukovaru i itavoga grada. U Domovinskom ratu mnogi su izgubili svoje voljene. I mnogi su ostali bez domova. Mislim da to nije u redu. Tim ljudima je teško živjeti. Može im se pomo i da im se da nada za životi da osjete da je Hrvatska tu za njih i da Vukovar nikad ne emo zaboraviti.

Marko Mari , 5. d

Klara Barda Sara Sušac

- 39 -

Ela Pia Dujmovi

Lea Rulj Kova i

- 40 -

Zvijezde su treperile na nebu i sjale nad uspavanim gradom. Sljede i je dan Baka Mraz Djedu napravila topli aj te predložila da odu na klizanje. Djedica uze kapu, šal, rukavice te klizaljke pa zajedno s bakom krena ka klizalištu. Kada su došli, Baka Mraz obuje svoje klizaljke i krene prva. Pokazala je Djedici kako s klizaljkama i i naprijed i nazad te razne akrobatske figure. Sad je bio red na Djedicu. Stao je na led i ... ups! Djedica je bio pretežak te je led popucao. Djedica brže-bolje pobjegne s leda i skloni se na sigurno. Baka Mraz, crvena od ljutnje, re e: „Što si nespretan!“ Djed se osmjehne i re e:“Joj, nervozan sam. Uskoro e 24. prosinca i ne znam ho e li patuljci završiti sve igra ke za djecu, a da usput budu i lijepe, osobito one za djecu u domovima.“ Baka Mraz odgovori:“Joj, pa danas je tek prvi. Stigneš to završiti. Ionako neka djeca nisu predala narudžbu.“ Djedica uzbu eno re e:“Znam, poslat u im podsjetnik. Reci mi koliko još djece nije poslalo narudžbu?“ Baka krene zbrajati u glavi no djedica je postao nestrpljiv. Naposljetku baka re e:“ Dvjesto iz Europe, sto iz cijele Amerike, sto iz Azije, tristo iz Afrike, a iz Australije su svi poslali. „To je još dodatnih sedamsto poklona.“, re e Djedica., „sada ja trebam aj. Idemo doma.“ Bakica se nasmije i krene za Djedicom. I tako su stigli ku i. Razgovor je ulo jedno dijete iz Osnovne škole Gustava Krkleca i ispri alo ga prijateljima u školi. Svi koji nisu naru ili poklone od Djedice sad e to sigurno u initi. Evo prave ledene pri e.

Ana Markovi , 5. B

- 41 -

Mala jelkaZima je i mjesec prosinac. Pao je i prvi snijeg. Drve e je sada bijelo,

kao i mala jelka pokraj puta. Ona svoje male grane stidljivo pruža

pahuljama snježnim. Ali nešto mu i malu jelku. Svi joj se dive jer je

lijepa, a ona strahuje. Pitate se zašto? Pa uskoro e Boži .

I tako je mala jelka u strahu ekala. Još je jedan dan ostao do

Boži a. Druga stabla su još spavala, a ona je mislila da je ovo zadnji

dan njezinoga života. Zamislila se u ku i neke sretne obitelji. Vidjela

se sva ukrašena boži nim ukrasima, svi oko nje bili su sretni, a ona

je bila tužna. Odmah je prekinula tu groznu zamisao i ogledala se

oko sebe. Sve je bilo tako tiho. Odjednom je ugledala neku malu

si ušnu lopticu kako se mi e. Ukipila se. Mislila je da su to ljudi došli

izabrati prekrasnu jelku za svoj dom. Kada je otvorila o i, vidjela je

da je snijeg po eo jako padati, a ispod sebe za ula je tiho lajanje.

Pogledala je i vidjela malog bijelog psi a. Stisnuo se uza stablo jelke.

Dok se on lijepo odmarao, ona se pitala iji je to pas.

Odjednom se za ulo dozivanje: „Pahuljice, gdje si?“ U daljini je

vidjela kako neki ovjek vu e sanjke. Kada se približio, na sanjkama

je ugledala djevoj icu i dje aka. ovjek je vidio da se njihov mali psi

sklup ao ispod jelke. Uzeo ga je u naru je i omotao toplom dekicom i

stavio ga u svoj kaput tako da mu se vidjela samo njuškica koja je

osje ala miris snijega i hladno u. ovjek se zagledao u malu

prekrasnu jelku. Uzdahnuo je i rekao: „Ah, šteta što smo ve posjekli jelku za Boži ! Ova bi predivno izgledala u

našemu domu!“ Mala jelka bila je sretna što to uje, odmah je odahnula.

ovjek je sljede eg dana došao u šumu u kojoj je bila mala jelka dok je ona još spavala. A kada se probudila,

oko sebe nije vidjela drugo drve e, nego veliku ukrašenu ku u. Pitate se što se dogodilo? Onom ovjeku se

toliko svidjela da ju je presadio u vrt svoje ku e. Morala je priznati da joj i nije loše. Taj ovjek imao je veliku

obitelj koja se svakodnevno brinula za nju. Zavoljela je ona njih, a pogotovo onog malog psi a i djecu. Svakoga

Boži a su je ukrašavali.

Na kraju možemo re i da je mala jelka dobila novu voljenu obitelj.

Iva Nikoli , 5.a

Boži na pri a Svi mi mislimo kako je pred Boži sve lijepo i kako su svi sretni i bezbrižni. Ja uvijek na Badnjak i Boži letim od

grada do grada, od ku e do ku e, kako bih vidjela kako se ljudi pripremaju. Kada sam prvi put krenula na

putovanje, mislila sam kako su uvijek svi vedri i veseli, no nije bilo tako.

Nakon puno, puno sretnih obitelji naišla sam i na jednu „crnu ovcu“. To je bila jedna tužna dvo lana obitelj koja

se sastojala od mame i djevoj ice. ekaj malo… Jedan, dva, a gdje je tre i? Kamo je nestao tata? Jedino što

sam vidjela bila je crno-bijela fotografija muškarca s crnom trakom preko ruba. O ne! Shvatila sam gdje se

skriva taj tajnoviti tata gledaju i tu fotografiju. Djevoj ica je mami sjedila u krilu i plakala. Majka je naslonila

glavu na djevoj icu. I ona je plakala. Ali na Boži nitko ne bi trebao plakati, a pogotovo ne dvije osobe

odjednom. Koja no na mora! No na mora koju moram nekako popraviti. Odlu ila sam preuzeti slu aj. A sada,

kako da ga riješim? Vratiti im izgubljeno nisam mogla, ali možda im mogu dati nešto posebno emu e se

veseliti. Ali što? Što bi moglo zamijeniti tatu? Hmmm… Znam! Požurila sam Djedu Boži njaku.

A sutradan? Djed Boži njak ostavio im je poklon koji bi im, po mom mišljenju, trebao pokazati barem malo

onoga dobroga na ovome svijetu. Znate kako djeca ina e izjure iz kreveta im se probude na to arobno

boži no jutro. Ne i u ovoj pri i. Dugo sam morala ekati plavokosu djevoj icu da otvori vrata svoje sobe i

pogleda darove pod boži nim drvcem. Od trenutka kada je provirila iz sobe, toliko se sporo kretala da sam

pomislila kako nikada ne e sti i do jelke. No, onda se dogodilo udo! Djevoj ica je u tri skoka došla do jelke i s

uzbu enjem gledala poklon. Sada u vam napokon otkriti zašto. Vidjela je malu crnu njuškicu kako proviruje iz

velike kutije, a zatim se poklon po eo i glasati. Moja ideja bio je –pas. Štene, to nije. Znala sam da e malo

crno klupko radosti pomo i u prihva anju stvarnosti i okretanju ljepšim stranama života. Znam da ne može

nadomjestiti niti desetinu izgubljenog tate, no ipak, kao što se kaže, pas je ovjekov najbolji prijatelj. Upravo to

je i trebalo usamljenoj djevoj ici plave kose. Sada je ova dvo lana, oprostite tro lana obitelj, provela mnogo

uzbudljiviji Boži nego što su o ekivali. Pas je na kraju ipak popravio stvar. Na po etku pri e sam vam rekla da

me u boži nim pri ama ima i onih tužnih, ali ni jedna koja se na da barem malo popraviti.

Eh, zaboravila sam se predstaviti! Ja sam dobri boži ni duh i uzimam teške slu ajeve.

Una Isajbegovi , 5.c

- 42 -

PONEKAD POŽELIM BITI NETKO DRUGI

Ponekad poželim zauvijek biti i ostati dijete, zato što dijete uvijek može biti netko drugi. Ono samo zamisli, i ve je super – heroj, prekrasna princeza u dvorcu od slatikiša, ili netko tre i! Moj izbor su pirati! Oni sa svojim brzim šalupama i škunerima (vrste brodova) presre u kraljevske mornarice i otimaju im zlato, namirnice i sve ostalo što se može na i na brodu. Želio bih ploviti i harati Karibima kao Crnobradi ili William Kidd. Moja bi sestra htjela biti kao piratkinja Anny Bonny. No, pirati su do danas opstali još samo na Crvenom moru, vekrvavom od silnih bitki. Indijanci više ne vode bitke s Europljanima, a i nema više vitezova.

Što je moderni svijet stvorio da nadoknadi taj gubitak? Zato ja želim biti dijete što duže jer me moje djetinjstvo nosi iz misli u misao, iz pustolovine u pustolovine, baš kao i piratski brod.

Igor Marin, 6.b

DA SAM JA U ITELJICA

Probudih se ujutro uz zvuk budilice.“Jao, moram u školu!“ zavapih tiho. Još sam se malo rastezala po krevetu, ali bilo je kasno te sam morala ustati. Oti oh se umiti i oprati zube. Nekako mi je umivaonik bio prenizak, a policu sam dosegnula lako, bez ikakvog naprezanja ili skoka. Bilo mi je malo udno, ali sam to zanemarila. Osje ala sam se višom i odraslijom. Pogled mi je pao prema stopalima.“Opa, pa ja nisam više ravna!“ rekla sam u sebi i udom se udila transformaciji.“ Zakasnit u!“ povikala sam. Brzo sam se spremila, uzela knjige i krenula. Kada sam došla u školu, sve je bilo druga ije. Pred školom novi plo nik, a na školskim zidovima nova fasada.“Ajde, bilo je i vrijeme da poprave“, mislila sam. Budu i da sam ve kasnila, pokucala sam na vrata nadaju i se da e mi osmaši otvoriti.

im sam pokucala, ve za nekoliko sekundi mi je osmaš otvorio. “Izvolite!“ promrmljao je. Pomislila sam da je to opet neka njihova spa ka, no on je izgledao vrlo ozbiljno, pristojno te pomalo bojažljivo. U garderobi sam ostavila jaknu te potr ala u tehni ki nadaju i se da profesor ne e previše obra ati pozornost na moje kašnjenje. U oh unutra i ugledah svoj razred. Nešto je bilo udno. Svi su me gledali kao da sam svjetsko udo. “Imam li pahuljice u kosi?“ prepala sam se. Sjela sam na svoje mjesto izme u Marite i Martine. One su se podsmjehivale, a razred umirao od smijeha. Bila sam zbunjena sve dok Ian nije izustio: “Profesorice, što vam je?“ Ništa mi nije bilo jasno.“Zašto me tako zove? Je li danas 1. april?“ Upitnici su mi letjeli iznad glave. Dok smo mi u šoku jedni u druge gledali i udili se, u e onaj isti osmaš. Prozbori: “Želite li vi pro itati ili da ja pro itam?“ Uzela sam knjigu te po ela itati naglas. Pisalo je: “Dragi u enici! Kao što sam vam venajavila, danas, dana 21. sije nja, dobili ste novu profesoricu iz tehni ke kulture...“ Na toj sam re enici stala te morala sjesti. Sjela sam na u iteljsku stolicu, izvadila knjige i neku debelu malu bilježnicu. Na njoj je velikim tiskanim slovima pisalo: “NASTAVNI KI PRIRU NIK.“ Smra ilo mi se. To sve objašnjava. Sve one udne poglede, pristojnost... Nisam mogla do i do daha, ali doslovno. Po ela sam se gušiti. Moji prijatelji, a sada moji u enici promatrali su me raširenih o iju i usta. Više se ni eg ne sje am. Osvijestila sam se na meni nekom nepoznatom mjestu. Ležala sam na nekom ležaju, a na mene su pazili profesori Slipac, Jandrej i profesorica Župan. Profesor Jandrej me upitao: “Kolegice, jeste li dobro?“A profesor Slipac je dodao: “Što vam je ta mala banda u inila?“ Profesorica Župan samo je prestravljeno promatrala s rukom na ustima. Lije nik me pregledao i ustanovio da mi nije ništa i da mogu nastaviti sutra raditi. Vratila sam se ku i te dobro promislila o svemu. Odlu ila sam, budu i da je situacija takva, pripremiti se za sat s mojim u enicima. Do kasno u no sam se pripremala, pisuckala te u ila. Sljede i dan u školu sam ušla na u iteljski ulaz uzdignute glave. U zbornici sam sve svoje kolege pozdravila, uzela imenik i otišla u razred. U razredu je bio žamor. Kako bih utišala djecu, bacila sam imenik na stol. Žamor je nestao, ostale su samo velike o ice prestrašenih lica mojih u enika. Predstavila sam se te im lijepo objasnila da sam u razredu glavna ja,a ne oni. Da me se treba slušati i da sam ja uvijek u pravu. Ispitala sam ih redom da vidim koliko znaju tehni ki te podijelila ocjene. Napisala sam novu lekciju na plo u te listala imenik s ozbiljnim pogledom. Divila sam

Hana Mühl Mara Mura Buljubaši Paola Marinkovi Roko Farkaš

- 43 -

se sama sebi kako sam to dobro odradila. Dan je prošao brzinom svjetlosti. Ku i me odvezla kolegica Olivari. Dugo sam se pripremala za sljede i sat. Drugi dan sam došla tako er ponosno u školu (na u iteljski ulaz, naravno). Svi su me jako udno gledali. Ja sam to zanemarila i ušla u zbornicu. Tražila sam imenik 7. d, ali ga nisam mogla na i. U zbornici je još sjedila i profesorica Kataleni . Vidjevši mene u zbornici, raširila je o i te me smjesta upitala: “Što ti radiš ovdje? Idi u svoj razred i da više nikada nisi ušla ovamo! Ovo je mjesto za u itelje. Vi u enici imate cijelu školu za sebe.“ Ljutito sam odgovorila: “Ja sam tako er profesorica pa ne možete tako razgovarati sa mnom!“ Pozvala je ravnateljicu pa sam završila na razgovoru s njom. Upitala me je li istina to što kaže profesorica Kataleni . njoj sam pokušala objasniti da sam ja nova profesorica tehni ke kulture. Ona nije ništa odgovorila. Preokrenula je o ima, pogledala u nebo te se prekrižila. Uglavnom, prošla sam kroz ruke svih stru nih osoba, ali ni dalje me nisu mogli razuvjeriti. Poslali su me u razred. U razredu sam zatekla profesora Funtaka. Razbjesnila sam se. “Tko je on da mi krade posao?!“ Otrgnula sam mu ravnalo i ruku i rekla da u ja objasniti u enicima jer je to moj posao. Natezali smo se za ravnalo neko vrijeme dok su mi se moji iz razreda smijali. Za kaznu me profesor pitao tu lekciju koju smo trebali danas u iti. Dobila sam 5 jer sam dan prije to pripremala. Profesor je rekao: “Kakva god udna bila, pametna si i eto ti 5.“ Bila sam sretna što je sve dobro ispalo. Nadam se da su pedagoginja, razrednica, ravnateljica i ostali zaboravili moje ludilo. Je li to bio san ili java, stvarno ne znam!

Matea Tusti , 7.d

Da sam ja u itelj

Ustao sam, oprao zube i pogledao se u ogledalo. Nisam mogao vjerovati, bio sam odrasla osoba. Krenem u dnevnu sobu sav u šoku i vidim knjige, klju eve automobila i papiri na kojem je pisalo: „Nacrtaj se u Osnovnoj školi Gustava Krkleca u 7!“ Pogledam na sat i vidim: 7 i 20. Uzeo sam knjige, klju eve auta i stana te pojurio van. Dok sam išao u školu, prošao sam jedno crveno, skoro zgazio pješaka, a da stvar bude gora, taj je pješak bio ravnatelj škole, ali nije me primijetio. Došao sam pred školu. Ušao u zbornicu i tamo sam uo kako mi profesor Funtak govori: „Profesorica Šoštari se razboljela pa je danas mijenjaš ti!“ Ja sam razmišljao u koji razred idem. Pitam ja profesora: “U koji razred idem?“ On mi odgovori : “U 7b!“ Ja se suo im s istinom te krenem po imenik pa zatim u razred. Do em u razred s poštenim zakašnjenjem, pozdravim ih i za udim se što me ne prepoznaju. No, dobro. Upitam ih: “Što smo zadnje radili?“ Oni kao i obi no, svi u isti glas, a svatko tvrdi svoje. Ja uzmem imenik, tresnem njime po stolu i kažem: „Još jedanput da svi govore u isti glas bez dizanja ruke, svima u podijeliti jedinice!“ Oni se stišaju. Ja kažem: „Pitam jednog u enika.“ Oni odgovore: „A ne, profesore nismo u ili!“ Otvorim ja Filipa: “Filip urašin!“ On po ne sporo dolaziti prema meni. Ja mu kažem: „Ne vuci se, brže ili jedan!“ On se uz skoro ne ujan krik ubrza. „Ajde, reci mi ti što zna i kratica POM?“ upitam ja. On odgovara: „Nekakva kratica vremena.“ Ja ga upitam: „Kakva?“ „Pragmatska oznaka vremena“, kaže on. „Reci mi nešto lagano, npr. što je konjugacija?“ rekoh ja. „Izmjena male jezgre kod dviju papu ica“, odgovori on sav sretan. „Jedan! Opet nisi nau io!“ naljutim se ja. „Sastavite sami lekciju objekt uz pomo ovih pitanja na listi u.“ Podijelim ih cijelom razredu govore i: „Ako vam nešto ne bude jasno, pitajte me!“ Onda Sven po ne pri ati neke besmislice zajedno s Filipom: „Burek, okolada, krafna...“ Svi se nasmiju. Zvonilo je. Odem ja u zbornicu i sretnem na putu do zbornice profesora Slipca koji po ne govoriti: „Kad ti imaš test?“ „Danas im zvoni!“ kažem, a on e: „U kojem razredu?“ „Sedmom b“, odgovorim mu. U em u zbornicu, sjednem i popijem malo aja. Još uvijek ne mogu vjerovati da sam ja profesor. Lidija Župan sjedne pored mene i po ne pri ati kako joj se auto pokvario: „Ja sam ti išla autom do škole i stao mi je na pješa kom...“ Upitam je: „Koji ti razred sad imaš i jesi li zakasnila u školu?“ „Nisam zakasnila, ali mi je žao mojeg auta i sad imam 8.c.“ Zvoni. Kažem svom razredu: „Pišete test!“ „Neeee!“ odgovore oni. „Branimire, podijeli!“ kažem Branimiru. Oni pišu uz lagano došaptavanje. „Šutite!“ Filip se okrene prema Luki: „Što je jednostavna re enica?“ „Ne znam“, kaže Luka. Pravio sam se da ga ne ujem, ali sam mu uzeo test i dao jedan. Bilo je još jedinica iz prepisivanja. Kada sam ispravio sve testove, bilo je i dobrih ocjena. Jedva sam ekao i i ku i. Zadnjih 10 minuta sam s njima vježbao službu rije i u re enici. Krenuo sam ku i s imenikom. Vratim se u zbornicu, vratim imenik, ispravim testove u zbornici, ostala su mi dva. Odem kona no ku i. Sutradan se probudim i, hvala Bogu, postao sam opet dijete!

Bojan Petkovi , 7.b

- 44 -

Samo srca nam daj i mi smo ispunili svoje vrijeme

Jednog je tmurnog jutra ovjek blijeda lica i nebesko plavih o iju kora ao mokrim stazama u svom duga kom crnom kaputu drže i ruke u džepovima. Tada ugleda staru ženu kako sjedi u hladnom, mra nom kutu ispod nekog krova i moli za koju kunu jer nema za kruh. ovjek stade, pogleda je i po ne vrtjeti po džepovima. Starica se puna nade osmjehne, no ubrzo se rastuži kad uvidje kako je ovjek okrutan. Stajao je tako pred njom s velikom svotom novaca u rukama te brojao i izrugivao joj se. Nakon nekog se vremena maknuo. Došao je ku i. Uvalio se u bijeli kožni naslonja , stavio noge na stakleni stoli i gledao televiziju. Zazvonio mu je telefon. To je bila njegova sestra. Zvala ga je da joj pomogne prirediti proslavu za ro endan njezine trogodišnje k eri. ''Ne, nemam vremena'', rekao joj je i nastavio se odmarati. Predve er je opet otišao u šetnju. Cijeloga je života sam. Okrutne naravi i bezobziran. Dok je tako šetao, do njega doleti papiri . 'Samo srca nam daj i mi smo ispunili svoje vrijeme' pisalo je na njemu. On se zamisli, zgužva papiri i baci ga u vjetar. Na to, vidi on jedan par kako še e drže i za ruku svog sina. ovjek sjedne. Promatraše ih kako se zabavljaju. Tad s druge strane ugleda petoricu. Prijatelji še u, pri aju,uživaju u danu. Svi su ti ljudi bili u grupicama, smiješili se i provodili vrijeme dok još nije po ela kiša. ak se i tom ozbiljnom ovjeku tvrda srca pojavila suza u oku. Obriše je rukom, ustane i prošeta dalje. Zapo elo je nevrijeme. On otvori svoj

kišobran i uputi se ku i. Na putu je vidio malu djecu kako stoje bosa i gladna, potpuno mokra. Njegova mu je glava govorila da nastavi, ali srce da im pomogne. Kratko se premišljao,a tada ih primio za ruku, dao im svoj kišobran i nešto novaca te otišao. Ve je bio na ulaznim vratima svog stana kad se sjetio svoje sestre. Nije znao što initi. Otklju ati vrata i opet se izvaliti u naslonja ili joj oti i pomo i. Gurnuo je klju u bravu, no nije ga mogao okrenuti. Otr ao je do automobila, otišao k sestri i cijelu ve er proveo sa sestrom i njenom obitelji. udno se osje ao. Nekako slobodnije i bolje. Bio je sretan. S osmijehom se vratio ku i. Ujutro je pronašao svoj stari rokovnik. Naišao je na brojeve telefona nekih starih, dugo nevi enih prijatelja. Odlu io ih je nazvati. Nakon petnaestak minuta razgovora odjenuo se i pošao do fontane u gradu. Tamo ga je do ekao poznanik iz srednje škole s kojim je maloprije razgovarao. Pri ali su družili se, smijali te se dogovorili da se i sutra sastanu. Taj se ovjek jako razveselio. Toplo mu bijaše oko srca. U potpunosti se promijenio. Shvatio je koliko je lijepo imati prijatelje i pomagati. Shvatio je koliko te to promijeni u duši Kod ku e ga je ekao papiri . Isti onaj kojeg je ju er bacio. itaju i tu re enicu uvijek iznova i iznova, shvatio je koliko ona zapravo zna i i koliko mu je promijenila život.

Martina Brki , 7.d

Mogu vidjeti...

Mogu vidjeti puža kako tr i Mogu vidjeti psa kako hoda Mogu vijedjti stablo kako cvjeta usred zime.

Mogu vidjeti vodu kako gori Mogu vidjeti leptira kako govori. Ali ono što me boli što nikako Ne želim vidjeti je majka kako pati.

Adrijana Bezmalinovi , 7. cKri

- 45 -

Junaci Pavlove ulice

Roman Junaci Pavlove ulice jako mi se svidio i pro itala sam ga u jednom dahu. Svidjelo mi se igralište dje aka Pavlove ulice , GRUND, koje vole i brane kao domovinu. Sva djeca eznu za takvim mjestom za igru, koje može biti sve što mašta zaželi-„beskona nost i sloboda“. Svi a mi se prijateljstvo, požrtvovnost, pravednost i sloga me u dje acima jer kako je Boka rekao: „Boriti se možemo samo ako smo me u sobom prijatelji!“ Svidjelo mi se i kako se dje aci odnose prema izdajicama, ne odgovaraju silom, ve tihom tugom, što više boli nego batine. Uživala sam u djelima i rije ima malog JUNAKA NEME EKA koji je svima pokazao da on nije samo ZRAK. Kraj romana je jako tužan i rado bih ga promijenila. Kad sam zaklopila knjigu, poput Boke, svojom sam dje jom dušom razmišljala što je život? „Život u kojem smo svi mi sad tužni, sad radosni borci i sluge.“

Amina Mutap i

Moja knjiga

Kad bi netko od mojih prijatelja po eo pisati knjigu o meni, mislim da bi napisao sve dobro. Svi misle da, zbog toga što sam mirna i draga, nemam nikakve mane. To me jako smeta. Mislim da nitko niti ne sluti koliko luda i zabavna mogu biti! Knjiga bi, vrlo vjerojatno, ovako zvu ala: „Simona je stvarno dobra. Iako je nestašna i ponekad nešto zaboravi, to ne zna i da je loša u enica. Mislim da se Simona nikada nije posva ala s nekim iz svoje obitelji, nikada se nije potukla, niti bilo što sli no!“ TO NIJE ISTINA!!!! S mamom sam raspravljala o toj temi više puta i mama bi mi govorila da je super da me ljudi tako doživljavaju i da bih trebala u tome uživati. Kaže mi da bi bilo loše da budem netko suprotan ovom mišljenju. Možda svi imaju pravo, ali ja nikada ne u zaboraviti da imam i svoje mane.

Simona Maruši , 6.c

Posjet Lici

Lika. Dio Hrvatske u kojem sam bila neznatno malo puta. Uvijek tek pro emo kroz nju na putu prema moru, no, nažalost, nikad ne zastanemo, pa nisam ni upoznata s njezinim bogatstvima. Na sre u, odredište naše terenske nastave bila je upravo - Lika. Imala sam prilike vidjeti ako ne sve, barem jedan njezin dio, i to Gospi i njegovu okolicu. Najprije smo, nakon duga tri sata vožnje autobusom posjetili Smiljan, malo ali znamenito mjesto. Naime, ondje je ro en Nikola Tesla, jedan od najve ih znanstvenika uop e. Obišli smo njegov memorijalni centar gdje smo imali priliku pogledati kratki dokumentarni film o Tesli iz kojeg smo saznali mnoge detalje iz njegova života, ali i što ga je obilježilo i po emu je poseban. Iznenadila sam se uvši da je neprestano imao vizije koje su mu pomagale da do e do svih tih izvanrednih ideja i zaklju aka. Vidjeli smo njegovu rodnu ku u i itavu životnu vremensku lentu. Otkrili su nam mnogo neobi nih injenica o ovom slavnom znanstveniku. Naime, i on je imao svojih „mušica“: naprimjer, gadila mu se ljudska kosa i ništa ga nije moglo natjerati da ju dodiruje! Upoznali smo se s ponekim Teslinim izumima poput elektromotora, izmjeni ne i beži ne struje. Ovo zadnje vodi nam je demonstrirao pokazavši nam kako dvije fluorescentne žarulje svijetle bez da su povezane na stroj koji pušta struju. Svi smo time bili zadivljeni. Nakon kratkog upoznavanja s Teslom, produžili smo do Velikog Žitnika, sela gdje se rodio hrvatski politi ar i književnik Ante Star evi , zvan još i ocem domovine. Saznali smo kako je bio vrlo važna osoba za Hrvatsku jer se borio za njezinu slobodu. Prošli smo i kroz njegovu rodnu ku u vidjevši ondje i knjige koje je napisao. Zatim smo ve prili no gladni otišli na ru ak nakon kojeg smo se prošetali Gospi em, glavnim gradom Like. Samo u prolazu smo vidjeli gospi ku katedralu, Muzej Like te još mnogo toga. Odmorili smo se na glavnom trgu gdje sam se neugodno iznenadila vidjevši koliko je grad u nekim dijelovima razrušen još od Domovinskog rata. Nakon kratkog odmora, napustili smo Liku i krenuli prema Zagrebu. Ovaj dio Hrvatske prili no me se dojmio i tek sad sam shvatila što sam sve propuštala. Nadam se da ete i vi, nakon što pro itate ovaj sastavak, poželjeti, ako još niste, posjetiti ova mjesta.

Klara Barda , 7. A

- 46 -

ZABAVNE STRANICE

U itelj: Odakle si ti? Iz Zanzibara?

U itelj: Nabroji tri pribalti ke zemlje! U enik; Litva, Vatikan… i ne znam dalje.

U enik: Sibilarizacija je poredak padeža.

Na satu matematike postavljen je zadatak: U Hrvatskom saboru je 150 zastupnika, 114 muškaraca i 36 žena. U enice: Zbog takvog omjera muškaraca i žena nam je tako blistava situacija u državi.

U itelj: Kako biste reagirali da vam netko ponudi alkohol i drogu? U enica: Za pola sata vidimo se tamo. (Nesquik, okoladne pahuljice, reklama)

U itelj: Opiši gra u jajne stanice. U itelj: Izgleda poput velike užarene kugle.

U itelj: Koje se alge i koje praživotinje razmnožavaju nespolno? U enik: Zelene alge i dinosauri.

U itelj: Koji je glavni grad Škotske? U enik: Irska!

U enik: Profesore, kako ste? U itelj: Kad tebe vidim i ujem, uop e nisam dobro.

U itelj: Koje su rase Indijanci? U enik: Indijske.

U itelj: Ma nije se djed ubio, sad još pozovite CSI!

U itelj: Tko je živio u arapskoj državi? U enik: Srbi.

Iz naših ispita: Razvrstaj u biološka carstva; životinje. U enik: slon, slavuj kuna, hrast i grab su prave bakterije.

U muzeju

Mali Ivica bio je s roditeljima u pariškom muzeju. Umoran od dugog hodanja sjedne u naslonja .

- Hej, mali, tu ne smiješ sjeditit! – pri e mu uvar.

- Zašto ne? – za udi se Ivica. - To je naslonja Luja XVI. - Nema veze, kada on do e, ja u se maknuti. –

odgovori Ivica

Okretanje

U itelj: Tko se to bez prestanka okre e? U enik: Zemlja! U itelj (uzrujano): Tko je to rekao? U enik: Galileo Galilei.

PREMETALJKA

Želiš li doznati poznatu poslovicu o ma kama? Izbaci iz dolje navedenih rije i sve slogove sa slovom F (FA, FE, FI, FO, FU). Slogovi koji ostanu pro itani jedan za drugim, dat e ti odgovor!

FAFEKADAFI FAMA KEFIFO FOFINEMAFU FEFAMIŠEVIFO KOLOFIFIFA FEVODEFEFI

Tessa Slovenc,

Filip urašin

- 47 -

- 48 -

Krgus 20.pdf

Documents

Transcript of Krgus 20.pdf

lecture 20.pdf

1926_007_001 (20).pdf

ACASCA 20.pdf

PDF ( 20 )

Apachita 20 PDF

DibujArte - 20.pdf

1888_024_1 (20).pdf

Car Pdiem%20 Pdf%20 Futbal%20 Fishing%20 %20 Kids%20vs%20 Car Pdiem

1914_004_001 (20).pdf

tema#20 pdf

Popular Journal Vol 20, No 20.pdf

lifestyle 20 (pdf)

258 - 20.pdf

1907_001_001 (20).pdf

1928_009_001 (20).pdf

Desorden 20 pdf

20-20 Visual Impression Brochure (PDF)

20 page pdf

024_6 (20).pdf

Car Pdiem%20 Pdf%20 Steven%20 Renyard%20 Issue%2003