Post on 22-Mar-2019
Sveznadar
Sadržaj Dio I: Korporat
Šta je korporKorporativne
Interne kKomunikKorporatKomunik
Dio II : Mreže iModel mreže
Osnovni Informacini
Dio III: Javne i SixDegreRazvoj kElementi Razlozi zVrste kor
Arhitektura kKomponente
Osnovni Najpopul
Sistem za traSistemi za an
ProgramsDio IV: Društve
Tipovi društvUtjecaj društFacebook neE-mail obavj
Šta je newKako nap
Izvori: Wikipedia https://wiki.eveohttp://searchcio.http://www.ekfacunarske%20mrwww.ef.untz.bawww.apeironsrbhttp://www.fer.uhttp://www.fer.uhttp://www.fer.uhttp://www.emahttp://snajderaj.c
Komun
tivno poslovanjeracija? .................e komunikacije ...omunikacije međ
kacije sa investitotivno izvještavanjkacije sa javnošćui računarske mre ..........................pojmovi u analizsistem računarskekorporativne dr
ees-prva društvenorporativnih mre i obavezne tehno
za uvođenje korporporativnih mrežakorporativne druše platforme za korfunjcionalni modlarnije KDM platansformaciju podnalizu korporativska biblioteka JUene mreže ..........venih mreža ........tvenih mreža na pe prodaje (bar zasještenja- newslettwsletter? .............praviti newsletter
online.com/en/witechtarget.com/d
ak.kg.ac.rs/sites/dreze%20-%20Skra bija.edu.rs/pripremunizg.hr/_downlounizg.hr/_downlounizg.hr/_downloailmarketing.rs/blcom/2013/02/kak
nikacije u savreme
e i komunikacije........................................................đu zaposlenim –Eorom - investor reje .........................u (Javnost i inforeže ..................................................
zi mreža ...............e i društvene mreruštvene mreže .
na mreža ..............ža .......................ologije korporativorativne društvena sa aspekta učesnštvene mreže ......rporativno društv
duli KDM platfortforme .................ataka ...................nih društvenih m
UNG .............................................................................poslovanje ..........ad ne značajno i ter ...................................................r u tri (četiri) kora
iki/Corporation_mdefinition/enterpridefault/files/nastaripta.pdf
me-ispita/.../skripoad/repository/Dioad/repository/Dioad/repository/Selog/email-marketiko-napraviti-news
enom društvu:
e ..................................................................................
ER:employee relatelations (IR) ....................................rmacije u konteks....................................................................................eže ...........................................................................................................vne društvene mrne mreže ..............nika ................................................veno umrežavanjarme ..............................................................................
mreža ....................................................................................................................................direktno) ....................................................................aka ......................
management_guidise-social-networkava/Novi%20Stud
pta.doc plomski_rad_-_Mplomski_rad_-_Lminar_-_Luka_Ming/sta-je-newslesletter-e-mail-oba
Korporativno
1
-osnovni pojmovi-
............................
............................
............................ations ...........................................................................stu finansijskog tr....................................................................................................................................................................................................reže: SLATES i d....................................................................................a ..........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................
de rking dijski%20Program
Martina_MarjanovLuka_Bozic.pdf Maglic.pdf etter/ avestenja/
o poslovanje i dr
-
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................ržišta) ..............................................................................................................................................................................................................
društvo ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................
mi/I%20godina/In
vic.pdf
uštvene mreže
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
............................
nformacione%20t
Miroslav
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
...........................
tehnologije/Preda
v Mihaljišin
......................... 2
......................... 2
......................... 3
......................... 4
......................... 5
......................... 6
......................... 6
......................... 7
......................... 7
......................... 8
......................... 9
....................... 10
....................... 11
....................... 11
....................... 12
....................... 13
....................... 14
....................... 14
....................... 15
....................... 16
....................... 17
....................... 18
....................... 19
....................... 20
....................... 21
....................... 21
....................... 23
....................... 23
....................... 24
....................... 24
....................... 24
avanja/07%20Ra
2 2
4 5 6 6 7 7 8 9 0
2
4 4 5 6 7 8 9 0
4 4 4
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
2
DioI:Korporativnoposlovanjeikomunikacije Savremene poslovne procese karakteriše široka primjena informatike u svim aspektima poslovanja. Da bi informacioni stručnjaci aktivno učestvovali u projektovanju informacionih komunikacija potrebno je da bar poznaju osnovne elemente i strukturu (u ovom slučaju korporativnog) poslovanja. Inače neće biti u prilici da budu čak ni aktivni korisnici, bići iskorišteni od korporacija putem modernih sredstava komunikacije. Pokušaćemo sagledati komunkacije u korporacijama s aspekta društvenih mreža objašnjavajući na početku osnovne elemente koji čine korporaciju i njihovu poziciju i ulogu u komunikacijama. Štajekorporacija?Prvo ćemo dati jednu od mogućih definicija (normalno preuzetu iz Wikipedije) Korporacija (lat. corpus = tijelo, engl. corporation) ili kompanija je pravno lice, koje često ima slična prava kao i fizičko lice: da posjeduje imovinu, zadužuje se, tuži ili bude tužena. Njena svrha je sjedinjavanje, grupisanje poslovnih interesa i predstavlja najčešći oblik poslovnog udruživanja. Korporacija je specifična forma organizovanja preduzeća. Pod korporacijom se podrazumjeva preduzeće organizovano kao akcionarsko društvo ili javna kompanija (engl. Public company), kako se ona označava na anglosaksonskom govornom području. Ovako shvaćena korporacija je u stvari kompanija ili preduzeće koje je svoj akcijiski kapital inicijalno i/ili kroz kasnije dokapitalizacije pribavilo putem tzv. instituta javne ponude ili prodaje. Na taj način se akcije takvih kompanija nalaze u vlasništvu velikog broja akcionara ili investitora (tzv. investicione javnosti) tj. one imaju široko distribuiranu vlasničku strukturu. Osnovne osobine i karakteristike korporacije Suštinski to su dionička društva, koja kapital (osnivački, početni, naknadno stečeni) pribavljaju emisijom dionica. Korporacija je jedinstvena cjelina u poslovnom i vlasničkom pogledu. Ima status pravnog lica pa može stupati u pravni promet sa drugim preduzećima (rjeđe pojedincima). Pod prometom se podrazumjevaju različite forme komunikacije od prodaje i kupovine (i pratećih djelatnosti npr. marketinga) do proizvodnje novih vrijednosti. Pod proizvodnjom se uobičajeno ne smatra samo proizvodnja klasičnih materijalnih dobara i roba. Tako može biti riječi o medijskim korporacijama, finansijskim korporacijama, filmskim, itd. Tako postoje korporacije koje kao osnovnu, ili dodatnu, djelatnost imaju istraživačku djelatnost (sa namjerom prodaje patentnih prava, bilo direktno bilo ugrađene u neke druge proizvode. Dijelovi korporacije nemaju sopstvenu imovinu, kapital, niti upravljačke organe. Menadžeri provode odluke na raznim nivoima i dijelovima korporacije. Prednosti korporacija: ograničena odgovornost (vlasnici nisu odgovorni, nego korporacija kao subjekt poslovanja). Vlasnici odgovornost snose samo u visini vrijednosti dionica koje posjeduju. U slučaju stečaja i likvidacije vlasnici gube samo dionički kapital. Upravljanje korporacijom Standard korporativnog upravljanja ne može biti isti za sve kompanije i u osnovi ne treba da zavisi od njihove pravne norme (akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću), već kumulativno od veličine kompanije (u smislu ekonomsko-računovodstvenih kriterijuma: male, srednje i velike) i izvora kapitala (da li se prikuplja javnim putem – javna emisija akcija, obveznica ili drugih serijskih hartija od vrijednosti - otvorena kompanija, ili se prikuplja nejavnim putem – zatvorena kompanija). Za male i u dobroj mjeri srednje kompanije koje su zatvorenog tipa mora važiti standard fleksibilnosti, minimum imperativnosti, sloboda ugovaranja, dok bi velike kompanije zatvorenog tipa morale da budu regulisane u pogledu korporativnog upravljanja djelimično kao male i srednje zatvorenog tipa, a djelimično kao velike otvorenog tipa. Kao podrška u poslovnom odlučivanju, osobe odgovorne za upravljanje ljudskim resursima (human resource) i menadžeri koji raspodijeljuju poslove zaposlenima i okupljaju projektne timove trebali bi imati najveću korist od analize korporativnih društvenih mreža pri donošenju važnih poslovnih odluka. Razvijeni su brojni alat iza analizu mreža koji pružaju veliku količinu podataka o posmatranoj mreži. Međutim, problem nastaje kada treba objasniti šta ti podaci semantički znače za korporaciju i kako se mogu upotrijebiti pri donošenju odluka.
Sveznadar
Korporat Korporativneksterne komTo su raznezaposlenih Korporativnvizije i vrijedio opšte koZnači on u povezujući
Komun
tivnekom
na komunikamunikacije ue vrste poruali i javnih
ne komunikaednosti u kohomunikacion
sebe uključakcionare i z
nikacije u savreme
munikacij
acija je skup u cilju stvarauka koje cirkh medija, paracije pomažhezivan poru
ne strukture kčuje i eksternzaposlene u k
PrimjeOd zatvor
enom društvu:
e
aktivnosti ukanja što veće kulišu izmeđrtnera i šire
žu organizacuku na dionikoja služi za na sredstva korporaciji i
er organizacirene (korpora
Korporativno
3
ključenih u uvrijednosti d
đu dijelova ke javnosti. cijama objasici. Pojam kopovećanje di medije, aljavnost.
ije korporacacijske) kom
o poslovanje i dr
upravljanje idionicima. korporacije,
sniti svoju morporativnogobiti korporai i medije k
ijske komunimunikacije pre
uštvene mreže
korporacijom
ili eksternih
misiju, kombg komuniciraacije.
koje su u svr
ikacije: ema kupcu
Miroslav
m objedinjuju
h partnera, d
binovati njeanja može se
rsi vlasništv
v Mihaljišin
ući interne i
akle između
gove brojneshvatiti kao
u korporcije
i
u
e o
e
Sveznadar
Interneko Kako u savrda kreiraju pInterna komkorporativnER stručnja
1. Efikkorp
2. Kolduh
3. Povpov
4. Zadpos
Kako postićPojedinac trosjeća izubpomiriti sa sZaposlenicida čitaju merođendan i dInterna mreSveprisutnegotovo jednVećina korpstanje u firmpotrebne noDaćemo tip
NajrasprostrOvaj vid koTelefonska ostalim slučposlata putetaj da svi erazlog je štzapisi, video
Komun
omunikacije
remenom druposebnue pro
munikacija u ne kulture na aci treba da iskasnost (Effrporativnim alektivno razmha razumijevavezivanje (Cvezanost drušdovoljstvo (Sslom u cijelomći ove ciljevereba da je u
bljeno u korpsamim karaki imaju obavejl ili budu nda li je dobioža se prilago
e kamere ne nako važe kaporacija imami i predlažove edukacijeičnu šemu ko
ranjeniji vid omunikacije j
komunikacijčajevima e-mem e-mail-a ne-mail klijento se putem o zapisi itd.)
nikacije u savreme
emeđuzap
uštvu raste oocedure i fun21. stoljeću vrijednostim
spuni jednu ificiency): Inaktivnostimamišljanje (Shanje među za
Connectivity)štva ljudi i akSatisfaction)m društvu. e? središtu inte
poraciji (štokterom korpoezu da koris
na video kono sina. ođava stanju smiju biti nao 1. i 2. , jer
a (ili koristi e određena re). oja prikazuje
komunikacijje u mnogomja se koristi
mail korespone zahteva o
nti (e-mail pe-mail poru.
enom društvu:
poslenim–E
obim komuninkcije interneje više od do
ma koje pokreili više od sljnterna komu.
hared meaninaposlenicima): Interna kktivnosti. : Interna ko
eresovanja si je lako po
oracije. te određene
nferenciji, ali
u preduzećuaporne i sambez njih oneusluge) specrješenja (od
e način praće
ije između zame zamenio k
jedino u sluodencija je md druge stranrogrami) om
uka mogu sla
Korporativno
4
ER:employe
ikacija, mnoe komunikacopise, publieću organizajedeće četiriunikacija se
ng): Interna ka o ciljevima
komunikacija
omunikacija
istema, ne bistaviti kao c
kanale komui da saznaju
u i ponašanjumo nadzorne e ne funkcioncijaliste za ljprocjene zn
enja ljudskih
aposlenih ali klasičnu komučajevima kamnogo zahvane da bude d
mogućavaju ati i prateći
o poslovanje i dr
eerelations
ge firme su ucije. kacija i emi
acijsku izvrsnuloge: prvenstven
komunikacija poduzeća. a se uglavno
se koristi z
i trebao da scilj, ali tešk
unkacije, nprkad je nekom
pojedinca. i kontrolne
nišu. ljudske resurnanja, zalaga
h resursa:
i između pomunikaciju puada je potrebalnija. Glavndostupna u trearhiviranje pdokumenti (
uštvene mreže
s
u odnosima s
isija koje ju nost.
o koristi za
a se koristi z
om koristi
za povećannj
se ko
r. m
(što u osnov
rse (Human nja do mjera
slovnih partnutem telefonabna trenutna ni razlog je tenutku njenoporuka. Treć(ugovori, na
Miroslav
sa zaposleni
čine; riječ j
a širenje in
za izgradnju
da uspostav
je osjećaja z
vi jesu), stav
Resources) a za poboljš
nera je e-maa. korespoden
taj što tekstuog slanja. Drći i možda narudžbine, fa
v Mihaljišin
m morale su
e o izgradnji
nformacija o
zajedničkog
vi bliskost i
zadovoljstva
vke 3. i 4. su
koji ispitujuanja stanja i
il.
cija. U svimualna porukaugi razlog jenajznačajniji
akture, audio
u
i
o
g
i
a
u
u i
m a e i o
Sveznadar
U poslednjepredstavljajmreža saradistoj prostori čitaju ista tehnologije Šta je ulogaNe samo datehnikama nKlasičan primpovećanja prIli promjena najefikasnijeIli praksa zajaktivnosti naIli praćenje ( Komunika Mada bi i inupravljanju tim nemaju problem komOstvarivanjobavezno kU takvim fii potencijalninvestitori (kreiraju miš Komunikac
1. uskfirm
2. stva3. stva
(neš
Postoje i tačTako bi IT od promjenaposlovanje.
Npr. kreiran(dioničarimSlanje mejlkriptovanje)(dešifrovanePraktičan zdKoristeći ExNjujork i Mo
Komun
e vrijeme vru video-kon
dnici s više mriji. Ova tehndokumenta ukompanije i
a IT stručnjaka bude tehničnpr. data minmjer je otvararoduktivnosti.
lokacija odree da je poslužujedničkih izlet
a tim izletima (i kasnija mod
acijesainve
nvestitore mokorporacijomni radne obamunikacije se odnosa s i
koristi u firmirmama, svrhnim vlasnicim(bilo privatnišljenje dionič
cija s investitklađivanje i pma radi po vaaranje povoljaranje , izgrašto što se sad
čno zakonskistručnjaci tra vrijednosti..
nje procedurama).
a je banalan) i prenos (e) prestaju b
datak: el za kreiranj
oskvu i da sadr
nikacije u savreme
rlo značajno nferencije. Zmeđusobno unologija omou elektronskpojedinci pr
ka u internojčka podrška ning dolazi danje jaslica u k
eđenih prostouje dostavljač ta koja dovod(kakva takmi
difikacija radn
estitorom‐
ogli obuhvatm. Dioničariaveze (obavesa njima. investitorima
mama koje javha IR specijama dionica; bi bilo državnčara i omogu
orima treba zpraćenje zakoažečim propijnog odnosa adnja i održavda često nazi
i propisane pebali obezbji dionica, nov
a i baze iz ko
n primjer, ali(izbor sigurniti banalni.
je grafičkog prži kriptovani
enom društvu:
mesto u koZahvaljujući udaljenih lokogućava zapokom formatu rave velike u
komunikacij(održava mr
do novih predkrugu korpora
orija (da li kana radnom mj
di do boljih mičenja i aktivnog okruženja)
investorre
iti (shvatiti ki ne moraju bezu prisustva
a (IR- Investvno trguje dialista je veza bilo da su to
ni) ali i financućujunim don
zadovljiti tri onske regulatisima s ključnim fvanju uglediva brendiran
procedure kojediti automavih poslova,
oje koja bi vr
i ako mejl sanog kanala,
prikaza poslatdodatak Exel
Korporativno
5
omunikaciji ovoj tehnol
kacija mogu oslenima ne pa čak i da
uštede u vrem
iji (i ne samorežu) već dadloga i skriveacije kao poslj
afa treba da smjestu: koja kafmeđuljudskih onosti na zajedn) na osnovu od
elations(IR
kao dio internbiti zaposlenia u određeno
tor relations)ionicama na a (interfejs) s mali ili velicijskih analitnošenje odlu
glavne funktive i praćenj
financijskimda i „imidža“ nje).
oje se morajuatsku i siguupozorenja n
ršila distribu
adrži povjepogotovo a
ti mejl tako dl dokumenta k
o poslovanje i dr
između zapoogiji koja seda održe zajsamo da razpišu na zajed
menu i troško
o internoj)? a aktivno kreenih rješenjaedica praćenja
se pije u posefe pauza najvi
odnosa. Zanimničkom družendnosa i stariji
R)
ne komunikai u korporacivrijeme na o
) je posebnoberzi. trenutnim ki ulagači, tičari (koji
uka.
kcije: je da li
faktorima firme
u poštovati u rnu distribuna potencijal
uciju informa
rljive podatako se koris
da stigne u 9 koji se otvara s
uštvene mreže
oslenih i izme realizuje kjednički sastgovaraju i didničkoj virtu
ovima transpo
eira sistem (k). a ponašanja m
ebnoj prostoriše doprinosi,
mljivo je praćenju dovode doi (iskusni) mla
acije, izdvojićiji čije dionicodređenom m
izdvojena c
odnosima sauciju svih relne rizike, no
acija svim au
tke i predajati infrastruk
sati (po lokalsamo ako znam
Miroslav
među poslovkorišćenjem tanak kao da
diskutuju većualnoj tabli. orta.
kreira bazu i
mladih majki,
riji, sa kafe auili najmanje š
enje poželjniho pozitivnih efađi radnici...
ićemo ih zboce posjedujumjestu), što u
cjelina i funk
a dioničarimaelevantnih iovih zakona
utorizovanim
a ( i uređaj iktura interne
lnom vrermenmo JMBG.
v Mihaljišin
vnih partneraračunarskih
a se nalaze ui da gledaju
Pomoću ove
specifičnim
što dovodi do
utomata ili ješteti...) i nepoželjnih
fekata).
g njihove u , pa samim
usložnjava
kcija koja se
a. nformacija:koji utiču na
m korisnicima
program zaeta) i prijem
nu) u London,
a h u u e
m
o
e
h
e
: a
a
a m
,
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
6
Korporativnoizvještavanje Korporativno izvještavanje čine aktivnosti vezane za objavljivanje svih važnijih informacija o poslovanju akcionarskih društava, čijim akcijama se trguje na organizovanom tržištu kapitala. Korporativno izvještavanje je širi pojam od finansijskog izvještavanja, jer obuhvata sve informacije relevantne za poslovanje korporacije, koje ne moraju biti isključivo finansijske prirode. Korporativno izvještavanje obuhvata komunikaciju među zaposlenim, dioničarima i javnošću. Osnovni elementi korporativnog izvještavanja su finansijski izvještaji. Pored obaveznog finansijskog izvještavanja, mnoge korporacije dobrovoljno objavljuju i dodatne informacije o svom poslovanju u cilju lakšeg prikupljanja dodatnog kapitala, smanjivanja troškova finansiranja ili povećanja svojih akcija. Većina berzi u svijetu zahtijeva od kompanija čijim akcijama se trguje na berzi objavljivanje dodatnih informacija o poslovanju, koje nisu sadržane u oficijelnim finansijskim izvještajima. Na taj način se povećava transparentnost trgovine, a potencijalnim investitorima daju potpune i objektivne informacije za donošenje kvalitetnih investicionih odluka.
Komunikacijesajavnošću(Javnostiinformacijeukontekstufinansijskogtržišta) Za korporativno upravljanje od posebnog značaja su sve informacije koje su vezane i/ili proističu iz svakodnevnog poslovanja preduzeća uključujući i informacije iz užeg i šireg okruženja preduzeća. Ove informacije mogu dolaziti iz sektora računovodstva i finansija, sektora marketinga, sektora nabavke, proizvodnje i prodaje ili iz sektora upravljanja poslovanjem preduzeća. Sa vremenskog aspekta informacije možemo podijeliti na informacije koje krajnji zainteresovani korisnik prima sa određenim vremenskim zakašnjenjem i tzv. informacije u realnom vremenu. Informisanje u realnom vremenu podrazumijeva mogućnost njenog prijema od strane krajnjeg korisnika u toku sa dešavanjem nekog ciljnog događaja za koji je taj korisnik zainteresovan. Informacija u realnom vremenu je instrument pomoću kojeg svi zainteresovani mogu da preduzmu određene aktivnosti koje će uticati na dalji slijed događaja tako da konačan rezultat bude u skladu sa njihovim interesima. Zainteresovani korisnici informacija koje su vezane za korporativno upravljanje su: akcionari, povjerioci, dužnici, radnici, država i njeni organi itd. Obaveza informisanja akcionara o poslovanju i finansijskom položaju kompanije primarno je uređena Zakonom o privrednim društvima. Akcionarima je neophodno učiniti dostupnim sve informacije i dokumenta za koja je zakonom, osnivačkim aktom ili statutom društva utvrđeno da se moraju učiniti dostupnim. Presudnu ulogu i odgovornost u informisanju javnosti imaju specijalističke služe za odnose sa javnošću (Public relations: PR). Međutim komunikacioni kanali koje PR-vi koriste umnogome zavise od saradnje IKT specijalista sa PR. IKT znanje potrebno za uspješnu PR djelatnost, predstavljaju alat za rad: zahtjev za korišćenjem pojedine tehnike podrazumjeva poznavanje šta ona može pa nije rijetko da uspješni IKT stručnjaci PR-pvi i obrnuto. Nesporno najbolji primjer (i neprevaziđen) je Stiv Džobs: čovjek koji je uticao ne samo na IKT istoriju.
Sveznadar
DioII:MMreža je forKada govoropisati skup
• teži• rang• tip, • svoj
Podaci o mrSvojstva čv
1. iz d• ulaz• izla2. iz p
Čvor A s
Divo
Čvor koji podok su Hub
ModelmModel mrežsvojstva i isNajjednostamreža neusmbroja čvorov
Komun
Mrežeirarmalno definrimo o vezi pom atributa:ina, g,
ojstva koja zareži mogu se
vorova u mreždirektne povezni stepen čvazni stepen čvpovezanosti s
se može dohvslijedeći
ovska kompo
okazuje na p čvorovi oni
mrežeže je jednosshode. avniji model mjerena te dva N) je p(vj
nikacije u savreme
ačunarsknisana kao skizmeđu dva :
avise ovise o e opisati matrži mogu se oezanosti čvorvora, vora. s ostatkom gr
vatiti iz svih ousmjerene v
onenta mreže
puno drugih čkoji skupljaj
tavna reprez
mreže naprada su čvorovijerojatnoća d
enom društvu:
kemrežekup međusobčvora, razlik
strukturi prericom susjedopisati : rova:
rafa (bliskos
ostalih čvoroeze
e (podgraf)
čvorova naziju informacij
zentacija kom
avili su mađi proizvoljnoda su bilo koj
Korporativno
7
ebno povezanikujemo usm
eostalog dijedstva, listom
st s ostalim čv
ova Č
UkomrenazicomDivgovosim
iva se Authorije od Author
mpleksne mr
đarski matemo povezani. Kja dva čvora
o poslovanje i dr
ih čvorova. mjerene i neu
ela grafa itd.veza ili listo
vorovima u g
Čvor F se možslijede
Divovska k
oliko najvećeži) obuhvaćiva divov
mponent) ovska kompori za proma
m njega imajrity (Authoririty-a (Hubim
reže koji mo
matičari ErdöKljučni param
povezana) il
uštvene mreže
usmjerene ve
m susjeda u
grafu).
že dohvatiti ieći veze u bilo
komponenta promatrani
ća komponeća značajan vska kom
ponenta u atrani čvor xu prijatelji čvity ima najvema najveći ul
ože matemat
ös i Renyi. Ometar za opisliM (ukupan
Miroslav
eze. Svaka v
mreži.
iz svih ostalio kojem smje
mreže u odni čvor x
enta mreže dio grafa,o
mponenta
društvenoj x, koliko drugvora x. eći izlazni stelazni stepen
tički izvesti
Oni su pretpos njihovog m
n broj veza u
v Mihaljišin
eza može se
ih čvorova eru
nosu na
(podgraf uonda se ona
(engl.giant
mreži npr.gih prijatelja
epen čvora), čvora)
i predvidjeti
ostavili da jemodela (osim
grafu).
e
u a t
. a
i
e m
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
8
Osnovnipojmoviuanalizimreža
1. Komponente mreže: a. usmjerene i neusmjerene veze, b. atributi veze, c. povezanost čvorova u mreži itd.
2. Model mreže: a) centralnost, b) struktura zajednice unutar mreže
Tri osnovna cilja prilikom analize (bilo kojih pa i društvenih) mreža su:
2. definisati strukturu mreže : • jesu li čvorovi povezani u mreži? • koliko su čvorovi međusobno udaljeni? • jesu li neki čvorovi važniji zbog svoje pozicije u mreži? • sastoji li se mreža od manjih zajednica?
3. formiranje modela mreže slučajno generisane mreže, • povezivanje novih čvorova s povlaštenim čvorovima (engl. preferential attachment), • male svjetske mreže, • optimizacija, formacija strateških mreža.
4. razumijevanje kako struktura mreže utiče na procese: • difuzija informacija, • formiranje mišljenja, • koordinacija/kooperativnost, • otpornost na napade
Teorija društvenih mreža daje odgovor na pitanje koje filozofija postavlja još od vremena Platona- problem društvenih odnosa; kako se autonomni pojedinci mogu kombinivati s ciljem stvaranja trajnih funkcionalnih zajednica.
Osnovni cilj analize mreža je objašnjavanje veza između njezinih članova. Predmet analize korporativnih društvenih mreža su zaposleni i njihovi odnosi, odnosno njihova međusobna komunikacija. Pri čemu je poseban naglasak na otkrivanju gustoće mreže i centralnosti njezinih dijelova kojima se otkriva snaga, utjecaj i popularnost pojedinih dijelova mreže.
Sveznadar
Informac Savremeni pRačunarskveze. Za uumrežavanjinformacija Računarskapredajnoj stRačunarskečesto, rutinrealizaciji psistemima. informacijaRačunarskaPoslovni siprocesa kojiInformacionkojima zappomenutih povezuje.
Zahvaljujući razaposleni im (klijentu). Zahvaljujući tbilo kojoj filijmestu u istojtransakcijama menadžer bankna svakom šaltKada bi se podda preuzima organizacione proizvoda u prVeliki značsa poslovnipravovremeračunarskimisporuka eli Ovdje ćemorazvoja infoDruštvena mvrsta interneKorporativnkorporacijePredmet ankomunikacijKorporativnkombinuju transportu n
Zadatak: Po
Komun
cinisistem
poslovni sistke mreže omumrežavanje a. Umrežavizmeđu dvij
a mreža se trani (izvoriše mreže omonske i ponavpomenutih po
Očigledno n.
a mreža je jedstem je termi su dokumenni sistem posposleni pristbaza podata
ačunarskim mrepristupaju, ko
ome, klijent mali banke. U suj filijali. Sa realizovanim nke može vrlo bterskom mestu daci o obavljeni obrađuje pojedinice. Zahv
rodajnim centriaj primene rim partnerimeno naručivam mrežama piminiše potre
o naglasiti neormacionog pmreža je proetskog servisne društvenee, ustanove ilnalize korporja. ne mreže moobje, na na
na javnim mr
ogledaj film
nikacije u savreme
mračunar
temi se ne momogućavaju m
više računavanje podrazje tačke. može posma
šte poruke) dogućavaju zavljajuće radnoslovnih aktinajveći znač
dna od najbmin koji se kntovani sa jaslovnog sistetupaju prekaka da bi pr
ežama podaci soriste i mijenj
ože da koristi uuprotnom novacdruge strane
na svim šalterskbrzo da dobije pposebno.
nim transakcijamodatke. Primjenvaljujući računaima u Sidneju bačunarskih m
ma elektronskanje i efikasnproizvođači mebu za stvara
ešto što bi treposlovnog siogramska apsa. e mreže su vrli institucije. rativnih druš
ogu da korisčin da se rarežama koris
Društvena m
enom društvu:
rskeidru
ogu zamislitimeđusobno ara potrebanzumijeva os
atrati kao kostavlja želje
aposlenima dne zadatke. ivnosti menačaj primene
bitnijih komporisti kao op
asno definisaema se najjeko svojih apristupili pod
se skladište i čuaju kao da se
usluge banke nc bi mogao da zahvaljujući čkim mestima npodatke o realiz
ma čuvali na rana računarskiharskim mrežam
bez obzira na gemreža u savrekim putem. Tno isporučivamogu da nar
anjem nepotre
ebalo biti jasnstema.
plikacija raz
rsta društven
štvenih mreža
ste sopstveneazmjena povjte posebne m
mreža (The S
Korporativno
9
uštvenem
ti bez postojakomuniciran
n je posebanstvarivanje v
komunikacioenom odredi
da na brz i eSa druge stradžeri su u sračunarskih
ponenti i prpis pojma poanim tokom ednostavnije plikacija (sodacima neop
uvaju na jednome nalaze na nj
na bilo kojem špodiže uvek načinjenici da senalaze na jednozovanim poslov
ačunarima šalterh mreža je po
ma direktor proeografsku udaljeemenom posTo je posebnanje od vitalnručuju potrebebnih zaliha
no samo po
zvijena na mr
nih mreža koj
a su zaposle
e računarsle vjerljivih podmetode zaštit
Social Netwo
o poslovanje i dr
mreže
anja i primennje računara n hardver, aveze u cilju
oni sistem, ištu. efikasan načirane, zahvalstanju da na
mreža u po
reduslova svoslovanje pr
može opisatoftvera). Kaphodno je da
m mestu (serverunjihovom račun
alterskom mesta istom šalterske podaci o svm mestu (servevnim aktivnost
rskih mesta nekosebno značajndaje u Londonenost od 10 vreslovanju ležino izraženo nog značaja bne dijelovei povećava s
sebi: Računa
reži, obično
je su dio info
eni i njihovi o
mreže (privdataka obavlte i kriptovan
ork)
uštvene mreže
ne računara i pomoću nek
ali i softveru razmjenjiv
gdje se inf
in realizuju sljujući podacefikasan načoslovanju je
akog informreduzeća, a č
ti kao jednaako su zaposa postoji rač
u) a naru
tu u kom vim eru) ima
ko bi morao da na u kompaniju može vrlo br
emenskih zona. u mogućnosu lancima snza proizvodnelektronskim
sveukupnu ef
arske mreže s
na internetu
ormacionog s
odnosi, odno
vatne) ili javnlja putem prnja.
Miroslav
računarskih ke stalne ilir, te poznavvanja resurs
formacija ge
svoje svakodcima i inforčin upravljajue distribucija
macionog sisčini ga skup
a ili više bazsleni fizički čunarska mr
a ide od računarjama koje imarzo da dobije s
sti obavljanjanabdjevanja
dne sisteme. Zm putem. Prfikasnost.
su hardversk
u i obično se
sistema neke
osno njihova
vne (internet)rivatnih mre
v Mihaljišin
mreža. i privremenevanje načinasa, ideja ili
enerisana na
dnevne, vrlormacijama ou poslovnima podataka i
stema. integrisanih
za podatakaudaljeni od
reža koja ih
ra do računara iaju dislociranespisak prodatih
a transakcijau kojima je
Zahvaljujućiravovremena
ki preduslov
definiše kao
e kompanije-
a međusobna
), a najčešćeeža ili se pri
e a i
a
o o
m i
h
a d h
i e h
a e i a
o
-
a
e i
Sveznadar
DioIII:J Društveno umrazličite web mPostoji mnozajedničkogmreže temgrafa. Korisnici koostvaruje inKad se registrdrugim i člano Iako pojamMySpace, Tmreže. KorporativnESN) je sistinformacija
Tabelarna aProfil – kojiPovezivanjeKomunikacDijeljeni sadAplikacije –
Komun
Javneiko
mrežavanje predmreže od kojih jogo različitihg interesa kojelji se prito
omuniciraju nterakciju s orujetei na nekojovima, čitanje p
m „društvenaTwitteri dr.,
na društvena tem zasnovaunutar komp
Tab
analiza pokazi su podaci oe – s kim se icija – na koji držaj – kakav– kakve aplik
nikacije u savreme
orporativ
dstavlja grupisanje najpozantiji
h definicija dji međusobn
om na teorij
pomoću raznostalim korisnj društvenoj mrprofil stranice čl
a mreža“ ljudanas postoj
mreža KDMan na web-tehpanije (intern
belarni prika
zuje odnos pro korisniku di na koji načinačin se odvv sadržaj se kacije su dos
enom društvu:
vnedrušt
nje pojedinaca Facebook. društvene mno povezuje sji grafova,
nih usluga, pnicima te moreži možete se planova koji Vam
ude najčešćeji i drugiobli
M (engl. Corhnologijamani CSN), odn
az razlika i sl
rema pet razldostupni; in mogu povvija tipična kdijeli u mrež
stupne u mrež
Korporativno
10
tvenemr
u određene gru
mreže, no zajsudionike unpri čemu su
pri čemu svakože dijeliti odpočeti „družiti“m daju odobren
e asocira naik društvenih
rporate Socia koji omogunosno izmeđ
ličnosti druš
ličitih katego
vezivati koriskomunikacijaži; ži.
o poslovanje i dr
reže
upe. Društveno
edničko im jnutar društveu veze izme
ki korisnik pdređene pove“. To druženje nje za to tj. Vaši
a javne drušh mreža koje
ial Networkućava jednosđu kompanije
tvenih i korp
orija:
snici; a u mreži;
uštvene mreže
umrežavanje j
je što sve stane mreže. Foeđu korisnik
osjeduje vlaseznice. uključuje izradih „prijatelja“.
tvene mrežee se nazivaju
, CSN ili Entavnu i efika
e i učesnika u
porativnih mr
Miroslav
je na internetu
avljaju naglasormalni opika prikazan
stiti profil po
du vlastitog pro
e kao što suu korporativn
nterprise Socasnu saradnjuu okružju (ek
reža
v Mihaljišin
uobličeno kroz
sak na uloguis društvenene granama
omoću kojeg
ofila, kontakte s
u Facebook,ne društvene
ial Network,u i razmjenuksterni CSN)
z
u e a
g
s
, e
, u )
Sveznadar
Korisnici nai lične infolažnog predtakvi korisnobjavljivati S druge strapostoji mogobzirom na sadržaja, za SixDegreeSmatra se dmreža SixDIdeja za stračovjek udalj
Razvojkor Prvi sistem (ekstranet) jO'Rilly je 2primjer wikEnterprise 2Enterprise pretraživanjovog sistemse ona objav
Komun
a javnoj drušormacije negdstavljanja, onici imaju osadržaje koj
ane korisnici gućnost anončinjenicu ka
adržavanje ko
s‐prvadrušda je prva d
Degrees koja janicu nastalaljen od drugo
Šest kor
rporativnih
koji je prvi jest Enterpris005. godine ki, blogovi, 2.0 koji ozna1.0 se razvije međusobn
ma krio se u avljivala ostal
nikacije u savreme
štvenoj mrežgo korisnici odnosno stvosjećaj kakoje inače ne biu korporativ
nimnosti (svako u korpororisnika na ta
štvenamredruštvena mrje kombiniraa je prema poga najviše še
raka koji razd
hmreža
omogućio kse 1.0. uveo pojam web-usluge
ačava korištenio kao posebnopovezaniharhitekturi kllim zaposlen
enom društvu:
ži su puno nekorporativn
varanja lažnoo neće moći objavili kadvnim društveakom zaposlrativnoj, za rakvoj je krać
ežareža baziranaala liste prijaoznatoj teoriest koraka.
dvajaju osob
komunikaciju
Web 2.0 koj, označavanjnje Web 2.0 bna verzija
informacijaijent-posluži
nim, odnosno
Korporativno
11
eformalniji ue društvene
og profila, šći biti odgod bi znali da enim mrežamlenom je dorazliku od jaće nego na ja
a na modernatelja i poveziji („Šest kor
be A i osobe B
u unutar kom
ji je pod jednnje (engl. tag
tehnologija Weba 1.0 k
a pomoću raitelj gdje je i
o klijentima i
o poslovanje i dr
u komunikacimreže. U j
to omogućuvorni za akiza toga stoj
ma dobro pazdijeljen jedinavne mreže uavnoj društve
nom konceptzivanje starihraka (stepena
B
mpanije (intr
nim nazivomgging). McAu poslovne s
koji je korisačunara spojnformaciju gi saradnicima
uštvene mreže
iji te su spremavnim mrež
uje anonimnokcije na mrei njihovo im
ze na to što onstveni korisuglavnom neenoj mreži.
tu nastala 19h školskih koa) separacije
Ideja ali stugasi
Njen Weinjednovremjer uimaliprija
anet) te izme
m obuhvatio tAffee, godinsvrhe. snicima omojenih na Integenerirao jeda te kompanij
Miroslav
mniji objavitžama postojiost korisnikaeži te mogu
me i prezime. objavljuju na snički računema aplikaci
997. godine.olega. e“) koja tvrd
a je bila više tranica se 2ila.
osnivač,nreich vjeruostavno bila
mena i da se u to doba i dovoljn
atelja.
eđu kompan
tehnologije knu kasnije, u
ogućio čitanjternet. Osnovdan entitet u kije.
v Mihaljišin
ti fotografijei mogućnosta zbog čegau primjerice
mreži jer nen). Takođe, sija zabavnog
. To je bila
di da je svaki
nego dobra,000. godine
, Andrewuje da jeispred svog
nije uspjelaljudi nisu
no online
nije i okoline
kao što su nauvodi pojam
je, pisanje ivni problemkompaniji te
e t a e
e s g
a
i
, e
w e g a u e
e
a m
i m e
Sveznadar
RazlikeParalelno s zaposlenih informacijampogodni za Elementii Većina kompodijeliti u Prva obuhv(engl. instanDruga kateNjih karaktepotom je doKorporativnkomunikaciDruštvene modređene alUloga IKTbolja. Tehnologijekorištenih o
1. Pretefik
2. Povsadr
3. Aut(tekakuvlasispr
4. Oznstruje nodn
5. Prosistkara
6. Signi ka
Komun
e između konrazvojem Wunutar i i
ma (kontrolakomunikacij
iobaveznet
munikacijskihdvije kategovaća komunnt messagingegorija obuheriše da je in
ostupna široj ne društveneije. Problem mreže poput late koji bi ih stručnjaka
e za realizacionuhvaćenih traživanje (
kasnog pretraveznice (engržaja (npr. satorstvo (engksta) koji je umulativan (ssnika sadržaravlja); nake (engl. ukturisanje onazvao folksnosno kategooduženja (engem preporuakteristikamnali (engl. Sategorizacijo
nikacije u savreme
ncepta WebaWeba 2.0 razv
izvan kompa spama) te sju i saradnju
tehnologije
h tehnologijaorije. nikacione kg), gdje inforhvaća platfornformacija stskupini ljude mreže žepredstavlja Facebooka,
h promjenili ua je da pron
iju KDM-a mpopularnim engl. Searchaživanja sadr
gl. Links) – padržaj se sma
gl. Authorindostupan i dstalno se doaja i u tom
Tags) – od strane već
sonomija, kaorizaciju od sgl. Extensionučivanja koja i kao produ
Signals) – genom, često se
enom društvu:
a 1.0 i Weba vijao se i Entpanije. Takosu one grupiszaposlenih (
ekorporati
a koje se da
kanale poputrmacija možerme poput itvorena od m
di, pri čemu imele obuhvatišto mnogi zaMySpacea, Tu efikasne koađu skriven
manje-više sunazivom „SLh) – za usržaja; povezivanje atra važnim ag) – blogovdrugima. Dodaje novi sa
slučaju pro
značavanje eg broja kor
ao suprotnosstrane stručnjns) – korišteji na temelužetak neke uneririsanjemdogađa da s
Korporativno
12
2.0 nterprise 2.0 kođe, smanjesane prema i(npr.wiki, blo
ivnedruštv
anas koriste
t elektroniske biti kreiranintraneta, zaj
male skupine ma visok niviti obje kataposleni nisuTwittera i drorporativne mne mogućno
u propisane uLATES“ : spješno kori
različitih saako na njegavi i wiki omok je kod bloadržaj), u sluoces stvaran
sadržaja omrisnika. Rezust taksonomijja enjem oznakalju prijašnjiusluge može
m jako velike se ne dobije
o poslovanje i dr
Web 2.0 informacijainteresne gtrenutnoj po Vremenomsistema te arhitekturompeer), gdje samo korisobavlja oproducer +c
kod koga u seno je prepinteresima koogovi, forum
venemreže
u korporativ
ke pošte (enna i dostavljenajedničkih w
ljudi (Zadatvo istovjetnoegorije kaku zadovoljnir., koliko godmreže. sti u gotovim
u Enterpriseu
štenje sadrž
adržaja pomoa vodi puno vmogućuju svogova prisutučaju wiki snja je iterati
mogućuje njultat takvog, ji, koja ozna
a i odgovaraih korisničke mu preporu
količine sade neka bitna
uštvene mreže
je omoguća, već i povegrupe koje notrebi svojih
se mijenjaje model k
m ravnopraentitet nije v
snik informobje funkciconsumer).
središtu bila plavljivanje orisnika, a ra
mii sl.).
:SLATESid
vnim društve
ngl. e-mail) na do svakogeb-stranica itak: analizirasti. o bi postig postojećim d dominantn
m rješenjim
u 2.0. Tu se p
žaja, potrebn
oću veza omveza iz drugivakom pojedtan jedan autranica postoivan (sadrža
egovo dinamslobodnog oačava unapri
ajućih algoritkih akcija zučiti neku drudržaja, unato
informacija
Miroslav
ćio ne samezivanje ljudnastaju i ne
h korisnika.
ala i arhitekklijent-serveravnih čvorovviše samo pr
macije, već ije (engl.p
komunikacijkorisnika i
azvijeni su i r
društvo
enim mrežam
i trenutnog g zaposlenogi informacijsaj pojam net
gle što većunačinima ko
ne bile, ipak n
ma, ili da pon
predlaže šest
no je imati
mogućuje uviih sadržaja); dincu stvarautor i proces oji više autoaj se stalno
mičko kategoznačavanja rijed određen
tama mogućezaključuje ugu uslugu;
oč dobrim pre. Zbog toga
v Mihaljišin
mo razmjenadi u različiteestaju prema
ktura samogr zamijenjenva (peer-to-roizvođač iliistovremenorosumer =
ija i saradnjairelevantnimrazličiti alati
ma mogu se
poručivanjag. skih portala.okratija), no
u efikasnostomunikacije.ne posjeduju
nude nova i
t tehnologija
mogućnost
id u važnost
nje sadržajastvaranja je
ora, odnosnoprerađuje i
goriziranje iVander Wal
nu strukturu,
e je ostvaritio njegovim
etraživačimaje potrebno
a e a
g n -i o =
a m i
e
a
. o
t .
u
i
a
t
t
a e o i
i l ,
i m
a o
Sveznadar
omopret
Navešćemomože smatr
1. KorKorlooksara
2. PosZa akti
3. VišJednomodop
4. SiguVrlsigukom
5. SkaKorzap
6. InteSvaunu
7. VidKordije
Razloziza� Uvođenje bdonijeti odr
1. Kom2. Sar
pod3. Dij
(eng
Komun
ogućiti sistetplaćenom sa
o sedam osnrati edikasnomrisniku intuitrisnici će prik) poput npadnje koja kaslovne aplikakorporativne
ivnu saradnjušestruki komunostavan, aogućavanjem
pisivanja. urnost o važan segurnosne mehmpaniju od malabilnost rporativne d
poslenih u koeroperabilnosaka korporatiutar kompanijdeo i višemedrporativne dreljenja video
uvođenjek
bilo kog novređenu koristmunikacija radnja (engldršku poslovaeljenje znangl. knowledg
nikacije u savreme
em pretplataadržaju u što
novnih elemm: tivan „prijateije prihvatiti
pr. Facebookarakterizira Cacije e društvene u na projektiunikacioni si
a efikasan nm zaposlenic
gment korpohanizme koj
mogućih napa
društvene mompaniji. st s postojećivna društvenije. dijski sadržajruštvene mrei višemedijs
korporativn
vog informact. Postoje tri (engl. comm
l. collaboratanju); nja (engl. knge manageme
enom društvu:
a na sadržajo kraćem vrem
menata koje
eljski“ izgledi sistem kojika. Takvom CSN-sisteme
mreže vrlo ima, imajući istemi način razvojcima da kom
orativnih druji će očuvaada, kako un
reže trebaju
ćim softveromna mreža treb
ji eže, kako intskih sadržaja
nedruštven
cionog sistemglavna razlo
munication) –tion) – podrš
nowledge shent systems).
Korporativno
13
koji je odmenu.
su predusl
d. i već ima insistemu se
e.
je važno daugrađene raz
oja kolektivnmuniciraju uz
uštvenih mrati povjerljivnutarnjih, tak
u imati mog
m bala bi imati
terne, tako ia kao i većina
nemreže
ma pa i korga za uvođen– uvođenje nška grupnom
haring) – pre.
o poslovanje i dr
d posebnog
ova koje ko
tuitivan „pripotom lako
a posjeduju zne analitičk
ne inteligenz pomoć En
reža jest sigvost informa
ko i od strane
gućnost prila
i mogućnost
i eksterne, tra javnih druš
rporativne dnje korporatinovih efikasn
m radu (npr.
euzimanje ul
uštvene mreže
interesa i d
orporativna m
ijateljski“ izg dodaje mo
posebne aplke i statističk
ncije unutar terprise RSS
gurnost. Oneacija koje sokoline koja
agođenja i p
saradnje s v
ebale bi imaštvenih mreža
društvene mrivne društvennijih komuniolakšano dij
loge sistema
Miroslav
dobivanja in
mreža treba
gled (engl. uogućnost kom
likacije kojeke module.
kompanije S-a, blogova
e moraju imse izmjenjuja ju okružuje
promjene po
već postojećim
ati mogućnosa
reže, mora imne mreže: ikacijskih kajeljenje sadrž
a za upravlja
v Mihaljišin
nformacija o
imati da se
user-friendlymunikacije i
e omogućuju
postiže sea i trenutnog
mati različiteju i zaštititie.
orastu broja
m softverom
st pružanja i
mati svrhu i
nala; žaja, alati za
anje znanjem
o
e
y i
u
e g
e i
a
m
i
i
a
m
Sveznadar
Vrstekorp
Uobičajeno kmreže s obzir
1. E2me
2. B2pos
3. B2(po
4. B2ovaner
Arhitektu
Na slici je prslojeva:
1. sarapartnere, 2. pruždruge usl3. druškorporati4. sisteposlovne 5. siste(Enterpr
Kad analizirakao i javne (po različitimusluga koje iAnalizom poefikasmost psl. (vidi ljuds 1 Ovdje pod upravljanje prje spremište dkoji se odnosi promjena zapi
Komun
porativnihmkarakter učesnrom na učesniE (Employee
eđusobno razmE (Business-slodavac ima pC (Business
otrošača- consB (Business-akva komunikrado otkrivaju
urakorporikazana arhite
adnja s „vanjvanjske platfo
žanje usluga (luge, štveni temelj (vne mreže, raemi saradnje aplikacije, ele
emi zapisa (Srise Resourceamo arhitektudruštvene mrm oznakama, ih karakterišu odataka o intepodlovanja; npski resursi). repozitorijom
ocesima objavldigitalnog, elekt
na strukturu poisa u repozitorij
nikacije u savreme
mrežasaasnika definiše iike komunikae-to-Employe
mjenjivati info-to-Employeeprimat (nadre-to-Consume
sumer); to-Business) kacija u KDM
u suštinske inte
orativnedektura korpor
skim“ svijetoorme za društv(engl. Service
(engl. Social azličite analitič
unutar kompektroničku po
Systems of Re Planning), uuru korporativreže i mogućposlovnim k
(dokumenti, zerakcijama kopr. pomoći u p
smatrmo kol
ljivanja, pristuptronskog materodataka koja jeu / skup comm
enom društvu:
spektaučesi parametre ko
acije: ee) KDM – kormacije i sadre) KDM – kđen je zaposle
er) KDM –
KDM – komM trenutno nierne probleme
društvenerativnih mreža
om (engl. Enveno umrežave Delivery) –o
Foundation) čke alate i sl.,panije (engl. oštu i sl., ecord)–obuhv
upravljanje odnvne društvene ćnost dodatnikarakteristikamzajednički reprisnika u korppronalaženju n
ekciju podatakpa i čuvanja togrijala.Obično seobično pohranj
it-objekata /sku
Korporativno
14
snikakomunikacije.
komunikacijaržaje; komunikacija enom;
komunikacij
munikacija izmije previše poe ili prednosti)
emrežea s elementim
ngagement wvanje i poslovnobuhvaća razl
–sadrži boga
Systems of
vata dokumennosa s kupcimmreže jasno j
ih načina komma, organizacpozitorij1, poslporativnim mnajproduktivn
ka (materijala/sg sadržaja. Buke direktno veže
njena na serveruup referenci com
o poslovanje i dr
Standarno po
a među zapos
između posl
a između fir
među različitiopularna (korp)
ma koje sadrži
ith the Worne usluge, ličite web-apl
ate korisničke
Engagement
ntaciju kompama CRM (Cus
je da korpormunikacije (fcionim karaktlovne aplikaci
mrežama dolaznijih odjela, za
sadržaja) u divalno to je spree za procedure u, a sadrži međummit objekata,
uštvene mreže
ostoje četiri vr
slenim. Zapos
lodavca i zap
rme (posloda
h firmi koje mporacije žele
. Može se uoč
ld) –obuhvata
likacije, aplik
profile, podrš
) –obuhvaćaj
anije, sistem ztomer Relatio
rativne mrežeforumi, wiki, bteristikama i ije i sl.). zi se do informaposlenih s na
gitalnoj formi emište za spise,i koncept iz na
u ostalim: skup zvanih head
Miroslav
rste korporativ
sleni mogu je
poslenih U o
avca) i njezi
međusobno sda sačuvaju
čiti podjela na
ta kupce, trži
kacije za pokre
šku za pretraž
ju intranet, C
za pomoć poonship Managee imaju većinblogovi i sl.),sl.), a poseb
macija koje majvećim fundu
koja omoguć, a uopšte govoadzora (eng. re
p datoteka i dire
v Mihaljišin
vne društvene
ednakopravno
ovom slučaju
inih klijenata
urađuju. Iakoautonomiju i
a pet različitih
ište, poslovne
etne uređaje i
živanje unutar
CSN, različite
slovanja ERPement) i sl. nu elemenata
pretraživanjabno poslovnih
mogu povećatiusom znanja i
ćava sistemskooreći repozitorijevision control)ektorija/ istoriju
e
o
u
a
o i
h
e
i
r
e
P
a a h
i i
o j ) u
Sveznadar
Kompon
KDM platfdijelovima:
1. Inte• B2E
oba• E2E• E2E• Pro
mog
• Povdoz
• Podkomproj
• Bazznaisku
2. Eks• B2C• B2B3. Ana
– ovu ag
Komun
enteplatf
forma je pod
erna KDM –E – modul avlja intranetE (1:1) – direE (N:N) – Koofiliranje – Stgu se prikup
EksplicitnoImplicitno povezanost
vezivanje – Mzvole pristupdrška timskomunikaciju ujekt i slično;za znanja – anja i rješenjustva s edukasterna KDMC – dio korisB – ovaj dio aliza i pomovaj dio namigregirane po
nikacije u savreme
formeza
dijeljena na t
– koriste ju skoji služi z
t firme; ektna komunomunikacija tvaranje i ažiti na dva na
o – korisnik s– zaključiv
ti s drugim zMeđusobno pa povjerljivim
om (projektnu timu, ubrza Komponen
nja problemaacija);
M ste zaposleni koriste zapo
oć u poslovnijenjen je užedatke koji im
enom društvu:
korporat
tri dijela s o
svi zaposleniza komunika
nikacija izmeu kojoj sudjuriranje podčina: sam daje podanjem o noaposlenim napovezivanje m podacima,om) radu –
ava procese o
nta koja zapa (npr. iskus
koji su u koosleni zaduženom odlučivaem krugu zap
m mogu biti k
Korporativno
15
tivnodruš
bzirom na t
i i poslodavaaciju poslod
eđu dva zapoeluje više za
dataka o kori
datke o sebi;ovim podacima osnovu njizaposlenih
, privatna poKomponentaodlučivanja,
poslenim omstva u uvođ
ontaktu s klijeeni za komunanju poslenih kojkorisni pri do
o poslovanje i dr
štvenoum
Pošto sciljevimdaćemopredlogkorpora Slika liplatformumreža
to ko ih kor
ac; davca sa zap
slenih; aposlenih (npsnicima (stva
ma na temehove međusona osnovu ra
oznanstva); a koja pružaomogućuje
mogućava jedđenju novih
entima firmenikaciju s par
i na osnovuonošenju pos
uštvene mreže
mrežavanj
smo se upoznma korporato presjek šta gom strukativno društv
ijevo grafičkme za kavanje.
risti i ko ima
poslenicima.
pr. forum); aranje profil
lju postojećiobne komuniazličitih krite
a alate za radlakše dijelje
dnostavno dprocesa na
e; rtnerskim firm
analize dogaslovnih odluk
Miroslav
ja
nali sa osnovtivne društv
a ona treba sakture platveno umrežav
ki prikazuje korporativno
a dozvoljen
Ovu funkc
la); Podaci o
ih (npr. zaknikacije); terija (npr. ra
d u timu i timenje znanja p
dijeljenje i ppojedinim
rmama;
ađaja u mrežka.
v Mihaljišin
vma teorije ivene mrežeadržavati, satforme zavanje.
komponentedruštveno
pristup tim
ciju najčešće
korisnicima
ključivanje o
adno mjesto,
me olakšavapotrebnog za
pretraživanjeodjelima ili
ži imaju uvid
i e a a
e o
m
e
a
o
,
a a
e i
d
Sveznadar
Osnovnifu Osim premfunkcijama
Vidimo da K
1. Mo• Prem
• Prem
2. Mo• Dije• Pod
kale• Spe3. Mo• Mik
preg• Mak
izra
Komun
unjcionalni
ma pristupu i (možemo K
KDM ima naodul za komuma vrsti kom
Sinhroni –rad (npr. teAsinhroni elektronsk
ma sudioniciE2E; B2E; B2C; B2B.
odul za saradeljenje sadrždrška organizendar); ecifične aplikodul za analikro-analiza –gled sličnostkro-analiza –
ačun najutjec
nikacije u savreme
imoduliKD
tome ko koDM razložiti
a sljedeće dijunikaciju
munikacijsko– nakon što pelefonski raz– pošiljaoc š
ka pošta); ima u komun
dnju žaja – dijeljenzaciji – modu
kacije – modizu – analiza dosti profila s ne– analiza doscajnijeg člana
enom društvu:
DMplatform
oristi određei na tri funkc
jelove:
og kanala: pošiljaoc pošazgovor i chatšalje poruku
nikaciji:
nje sadržaja mul koji pruža
ul koji omog
tupna svim čekim zaposlestupna užem a mreže).
Korporativno
16
me
eni dio mrežcijska modul
alje poruku, t); i nastavlja s
među članova podršku org
gućava rješav
članovima i kenikom); krugu zapos
o poslovanje i dr
že, KDM se la kao što je p
on odmah oč
radom dok č
vima mreže kganizaciji res
vanje specifi
koja se vrši n
slenih i koja
uštvene mreže
može podijeprikzano na s
čekuje odgov
čeka odgovo
koji surađujusursa u grupi
čnih problem
nad ograničen
se vrši nad c
Miroslav
eliti zavisnoslici) :
vor i ne nasta
or (npr. pošta
u (grupa); (npr. projek
ma u firmi;
enim dijelom
cijelom mrež
v Mihaljišin
o o njihovim
avlja svoj
a,
ktni
mreže (npr.
om (npr.
m
Sveznadar
Najpopula
Socialtext [javnog ili pr SocialCast ostale platfo Chatter [Cmreže. Tako YoolinkPronekoliko ve Zadatak za
Komun
arnijeKDM
IBM Lotuumreženoproizvodi
Microsofpodršku gdijele infoSharePoinposebnimmrežu; Yammerspajanja nuređaje;
[STX] – Komrivatnog obla
[SCS] – Rjeorme, nudi v
CHT] – Chatođe, omoguć
o [YOO] – Kerzija, zavisn
napredne:
nikacije u savreme
platforme
us Connectioost. Connectima npr. Lotu
ft SharePoingrupnom (prformacije, sadnt se od osta
m potrebama
r [YAM] – Kna sistem pu
mercijalna plaka;
ešenje koje uisok nivo sig
tter je proizvćuje integraci
Komercijalnno o veličini f
enom društvu:
ons [IBM] –ions je dio us Sametime
nt [MSH] – Sojektnom) radržaji upravlalih rješenja firme te raz
Komercijalna utem Web ap
atforma koja
uz uobičajengurnosti u ko
vod firme Saiju s ostalim
na platforma firme (broju
Korporativno
17
– IBM-ova kolinije proizvkoji se koris
SharePoint jadu na načinlja dokumenrazlikuje po
zvoja specif
platforma zplikacije om
a pruža uslug
ne funkcionaontekstu kont
alesforce kojSalesforceo
za korporatzaposlenih);
o poslovanje i dr
omercijalna voda Lotus šsti za komun
e Microsofton da se postantima. Takođo tome što nfičnih poslov
a korporativnmogućuje i sp
ge komercija
alnosti korpotrole pristupa
ji sadrži funvim proizvo
tivno društve;
uštvene mreže
platforma zašto omoguću
nikaciju koris
ovo komercijavljaju straniđe omogućujenudi velike mvnih aplikaci
no društvenopajanje putem
lnog društve
rativne društa i sadržaja n
nkcionalnostidima.
eno umrežav
Miroslav
a korporativnuje integracisnika;
jalno rješenjice Weba pue komunikacmogućnosti ija koje se i
o umrežavanjm aplikacije
enog umrežav
tvene mrežena mreži;
i korporativn
vanje koja je
v Mihaljišin
nu društvenuiju s drugim
e koje pružatem kojih seciju članova.prilagođenjaintegriraju u
nje koja osimza pokretne
vanja putem
e koje nude i
ne društvene
e dostupna u
u m
a e . a u
m e
i
e
u
Sveznadar
Sistemza Kako nastaPrilikom kopodataka i Neke od tak
• Slan• Obj• Kom
Kako bi se pogodan zakoja prikazu
Ovaj sistemmreže. Sistem za tsadrži zapistrukturisan Modul za akoriste zapoljudskih res
Komun
atransfor
aju podaci uorištenja mrena taj način
kvih akcija sunje poruka pjavljivanje samentarisanje
podaci iz ma analizu. Za uje sistem za
m strukturiše
transformacijis grafa o pni podaci smj
analizu korposleni kojimursa, voditel
nikacije u savreme
rmacijup
u i za KDM?eže generiše n se generišuu:
putem chata iadržaja na pre sadržaja.
mreže moglito je zasluž
a transformac
podatke i ge
ju podataka poslanim poještaju se u s
porativne druma su potrebn
lj projekta i v
enom društvu:
odataka
? se velika ko
u i nastaju p
li nekim drurojektnoj gru
i koristiti u an sistem zaciju podataka
eneriše datot
iz podatakaorukama kojkladište pod
uštvene mrežne informacijvoditelj odjel
Korporativno
18
oličina podapodaci iz kor
ugim komuniupi;
analizi, potra transformaca koji se kori
teke koje se
a o poslanimji je pogod
dataka i po po
že dio je sisije o drugimla.
o poslovanje i dr
ataka. Svakarporativne d
kacijskim ka
rebno ih je kciju podatakisti kod KDM
mogu koristi
m chat porukdan za analiotrebi su dost
stema za pomm zaposlenim
uštvene mreže
a akcija kordruštvene m
analom;
konvertovatia. Na slici m
M mreža.
iti pri analizi
kama može gizu u alatu tupni za anal
moć poslovnm. U primjeru
Miroslav
risnika biljemreže.
i (strukturirampžete vidjet
zi korporativn
generisati daPajek. Tra
lizu.
nom odlučivu na slici, to
v Mihaljišin
ži se u bazi
ati) u formatti blok šemu
ne društvene
atoteku kojaansformisani,
vanju. Njegao su direktor
i
t u
e
a ,
a r
Sveznadar
Sistemiz Analize korinterpretacij
Danas postoUciNet, Gep
Korisnik (klijinterakcija 1dobiva prilagGlavni zadat(interakcija 2aplikacijska funkcije, osnkao što je priDomena webnalaze se dvadatoteka za aanalize ( inte
Komun
zaanalizu
rporativnih mja rezultata.
oje brojni alaphi, NetMine
ijent) se nalaz) i bira vrstugođeni rezultatak aplikacijs2). To uključudomena je za
novne su za ovikaz istorije obb-usluge zadua entiteta – wanalizu i pokrerakcija 4), nak
nikacije u savreme
ukorpora
mreža provo
ati i programer, JUNG.
Arhitektu
i u korisničku analize kojuat analize. ske domene juje transformaadužena za prvu domenu. Mbavljenih analužena je za izeb-usluga (CSreće Pajek (inkon čega web
enom društvu:
ativnihdru
ode se uz po
ske bibliotek
ura sistema a
oj domeni. Ou želi obaviti
je prilagođenjaciju mreže u frilagođenje i
Međutim, u ovliza, poređenjezvršavanje samSNWebServiceterakcija 3). N
b usluga proslj
Korporativno
19
uštvenih
omoć različit
Iz perspfunkcioni
• k• i
u• d
(i Korisnik omogućujmu relativalata.
ke koje omog
analize mrež
On inicira počenad tom mre
nje ulaznih koformat koji seprikaz rezult
vom područjue rezultata preme analize na e) i alat PajekNakon što je ajeđuje rezultat
o poslovanje i dr
mreža
tih složenih
ektive krajniše na princip
korisnik pošadobiva rez
upit( interakcdok o načiinterakcija 2
često nije svuje analizu mvno jednosta
gućuju različ
že putem uslu
etak analize taežom. Nakon
orisnikovih poe može koristiata klijentu k moguća je imethodnih analitemelju prim
k. Web-uslugaanaliza izvršet web-serveru
uštvene mreže
alata, pri če
njeg korisnipu crne kutij
alje mrežu zaultat analizeija 3), inu na koj) nema nikak
vjestan pozadreže, stoga je
avnu i intuitiv
čite analize. N
uge weba
ako što šalje mšto je analiza
odataka za slaiti kao ulaz zakoji je zatražimplementacijaiza i slično.
mljenih ulazniha CSNWebServena Pajek gene
(interakcija 5
Miroslav
emu je najva
ika, sistem e:
a analizu (inte kao odgov
ji se analikvih saznanj
dinske logikee poželjno omvnu upotrebu
Najpoznatiji
mrežu koju žea izvršena, od
anje web-uslua Pajek (Inputio analizu. Naa i mnogih dru
h podataka. Uvice pripremaerira datoteku
5).
v Mihaljišin
ažnija dobra
za analizu
erakcija 1) vor na svoj
iza provodia
e koja mogućiti u složenih
su: Pajek,
eli analizirati (d web-servera
uzi za analizu.net). Takođe,avedene dvijeugih funkcija,
U ovoj domenia sve potrebneu s rezultatom
a
u
j
i
( a
u , e ,
i e
m
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
20
ProgramskabibliotekaJUNG Naziv JUNG je akronim od engl. Java Universal Network/Graph Framework. JUNG je softverska biblioteka otvorenog koda napisana u programskom jeziku Java koja omogućava zajednički jezik za modeliranje, analizu i vizualizaciju podataka koji mogu biti prikazani u obliku grafa ili mreže. JUNG arhitektura dizajnirana je za prikaz (reprezentaciju) različitih subjekata i njihovih odnosa, kao što su usmjereni i neusmjereni grafovi, multimodalni grafovi, grafovi s paralelnim granicama i hipergrafovi. Osigurana je podrška za zapisivanje grafova, entiteta i odnosa s metapodacima, kao i stvaranje različitih analitičkih alata za 31 kompleksne skupove podataka koji mogu ispitati odnose između promatranih entiteta. JUNG sadrži implementaciju niza algoritama poznatih iz teorije grafova, analize koje obuhvaćaju područje rudarenja podataka (engl. data mining), kao i analize društvenih mreža, poput klasteriranja, dekompozicije, optimizacije, generisanja slučajnih grafova, statističkih analiza i proračuna udaljenosti čvorova u mreži, toka i mjera važnosti (centralnost, PageRank analiza, HITS analiza i dr.).
Zadatak za napredne Prouči: Pajek i/ili Jung
Web-usluga CSNWebService
Sveznadar
DioIV:D Ranije smo Društvena mrprostor, koji Twitter. Formalno (preideološkim i tOsnovne karakkorisničkoj moZa većinu korpartnerima i Gotovo 50 %tradicionalnim
Tipovidr Razlikuje se
1. Kol2. Blo3. Mre4. Dru5. Virt6. Virt
Facebook Samo za onFacebook jestudent Harputem moglškole i velikZamišljen tsličnih web Ovaj web sereklama koj
RegistracijZa registracregistrira, mKorisnike sfilmovima, grаdоvimа, Таkоđе, lјukаkо bi оbаProfili s prplanetarne pKorisnik ko
Komun
Društven
dali nekolikreža je vrsta insluži za među
ema Kaplan i tehnološkim oskteristike društogućnosti, konvrporacija, upotrinvestitorima
% korporacija km medijima.
ruštvenih
e šest tipovalaboracijski p
ogovi i mikroeže sadržaja uštvene mrežtualni svijetotualni društv
ne koji su zalue komercijalnrvarda. U svoli međusobnke kompanijeako da se puservisa.
ervis je potpje se pojavlju
a i korištenjciju i kreiran
može uređivase potiče naknjigama, grаdnim mеs
udi mоgu dоdаvеstili priјаtravim imenopopularnosti,oji više ne že
nikacije u savreme
nemreže
ko definicija internetskog servusobno poveziv
Haenlein) drusnovama Web tvenih mreža ogverzaciji i globareba društven(55%).
koriste društven
hmreža
a društvenih mprojekti (Col
oblogovi (Blo(Content Ne
že (Social netovi (Virtual Wveni svijetovi
utali: na internetskojim počecim
no komunicire širom svijeutem internet
puno besplatauju uz svaki p
je nje profila naati svoj profila to da šaljuglazbi. Nјеgstimа, škоlаmdаvаti priјаtееlје о sеbi. om i prezim, ali i predmeeli biti član F
enom društvu:
i objašnjenjavisa, koji se najčvanje korisnika
uštvene mreže 2.0 tehnologije
gledaju se u njialnoj povezanosih medija vrši
ne medije kao
mreža: llabration proogs and micretwork, npr. Ytworking siteWorlds, npr. i (Virtual So
ka društvena ma, Facebookrati i razmjeneta priključileta povežu on
an za sve korprofil.
a Facebookul i priključiti u lične inforgоvi kоrisnicmа i rеgiоniеlје, slаti im
menom te aet kritika FacFacebooka, m
Korporativno
21
a šta su društvčešće javlja u oa. Danas postoj
se definišu ke koje omogućaihovoj: participsti. i se u svrhu iz
produženi PR
ojects, npr. Wroblogs, npr.Youtube, Inses, npr. Face World of Wcial Worlds,
mreža koju jk je bio namnjivati informe su se mrežini ljudi koji
risnike, a ost
u potrebna jese regionaln
rmacije, fotoci sе mоguimа, kаkо b
m pоrukе, а m
autentične incebooka. može obrisat
o poslovanje i dr
vene mreže pobliku platformje stotine ovak
kao skupinu Ivaju kreiranje i
paciji, transpare
zgradnji svijes
R alat ili onaj k
Wikipedija), Tumblr, Twstagram i sl.)ebook, Googl
Warcraft), i npr. Secon L
je 2004. godmijenjen samomacije. Kasni. se već pozn
tvaruje priho
e valjana e-mnoj mreži gdjografije, da pridruživаtii sе pоvеzаl
mоgu i ubаb
nformacije o
ti svoj profil
uštvene mreže
pa podsjećame, prozora ili wvih servisa, a n
nternet aplikai razmjenu korisntnosti, fokusu
ti s kupcima (
koji bi trebao
witter, Blogge), le+ i sl.),
Life).
dine osnovaoo studentima ije, mnogi dr
aju u stvarno
ode od sponz
mail adresa. Je upoznaje ljodgovaraju u mrеžе kо
li i kоmunicаcivаti nоvе
o pojedinim
l tako da dad
Miroslav
mo: web-stranice. Tonajpoznatijima
acija koje su snički generisan
u na zajednicu (
(63%) i stvara
pomoći u jača
er),
o Mark Zucka na Harvardudrugi univerz
om životu, z
zora i oglaša
Jednom kadaljude iz svojena pitanja oоје su оrgаn
cirаli sа drugе pоdаtkе u s
korisnicima
dne naredbu
v Mihaljišin
o je internetskisu: Facebook i
izgrađene nanog sadržaja.(grupu), velikoj
anje odnosa sa
anju odnosa sa
erberg, bivšiu koji su timiteti, srednje
za razliku od
avanja putem
a se korisnike okoline. o omiljenimnizоvаnе pоgim lјudimа.svоје prоfilе
a razlozi su
za to. Profil
i i
a
j
a
a
i m e
d
m
k
m о . е
u
l
Sveznadar
bude obrisaAplikacije Glavna su virtualne korganizovatprivatnih poFacebook istatistiku 20Novi je tren Twitter Još nešto zaTviter je bešalju svoje mTvitovi su isporučuju isporuku samse na njih pili pomoću TwitterrificUsluga je btelefonskog
Upotreba Tvitovi mogse omogućaZnak @ isodređenom korisnici, alZa upućivakorisničkogvideti samoProcjene broTwitter je d30 do 50 go Od značajni
• Lintrаžnjеnsma
Komun
an za 14 dana
posebnost Fkućne ljubimti aukcije, rjeoruka i dr. i dalje nepr011.) a čak 8nd snažan ras
a one koji su esplatna drušmikro-tekstu
tekstualni udrugim korimo na one izrijave. Korisbrojnih dru
, Twitterfon,besplatna preg provajdera.
gu da sadrže ava pronalažespred korisn
korisniku, li se takve poanje direktng imena osob osoba kojojoja korisnikadefinitivno m
odina ima sam
ijih društvennkedin – је žе pоsао. Оvnih člаnоvа,atra za najbit
nikacije u savreme
a.
Facebooka brmce, slati viešavati psiho
rikosnoveno 6 posto nalaz
st korisnika i
zalutali: štvena mreža
ualne unose, tunosi ne dusnicima kojiz svog krugasnici mogu slugih aplikac, TweetDeckeko interneta
oznake (engenje tvitova ničkog imenaili više njih
oruke smatraje (privatne)
be kojoj se p je poruka poa variraju i nmreža za mlamo 16 posto
nih mreža, jošpоslоvnа drvа mrеžа је, pоvеzivаnjtniju poslovn
enom društvu:
rojne aplikairtualna pićaološke testov
stoji na vrhzi se izvan Sizmeđu 45 do
a i mikro-bltakozvane tv
uži od 140 i su se prijava prijatelja, dlati tvitove pija koje slo
k i Feedalizr.a, ali slanje i
g. tags) sastavna određenu a, poput @kh. Tvitove k
aju direktnom) poruke neoruka šalje (oslata. ajčešće se goade jer ga komeđu korisn
š se ističu i sruštvеnа mrее nаstаlа sа а i štо bržе
na mreža pa L
Korporativno
22
acije koje se a, darove, zve i kvizove,
hu s preko mSAD. o 54 godine,
og alat koji vitove. karaktera. Uvili da ih do
dok je uslugapreko Tviteroobodno razvi
primanje un
vljene od pojtemu jednos
korisničko_ikoji počinju
m replikom kekom korisn(npr: d koris
ovori o cifri oriste gotovonicima.
sljedeće drušеžа kоја је ncilјеm еfikаеg spајаnjа pLinkedin ma
o poslovanje i dr
mogu dodazagrljaje i č, dodavati om
milijardu ko
ogromnih 45
omogućava
Unosi se obobijaju. Oni a u startu podovog sajta, Sijaju korisni
nosa preko S
jma sa prefikstavnim tražeme, koristi
u sa @koriskorisniku čiji niku koristi sničko_ime p
od oko 500 mo isključivo m
tvene mreženаmеnjеnа pаsnоg prеdstpоslоdаvаcа
arketing aktiv
uštvene mreže
ati u profile.čestitke, igramiljenu muz
orisnika (Do
5 posto u god
svojim kori
bjavljuju na koji šalju tv
dešena tako dMSa, RSSa (ci-programe
SMSa može
ksom # (eng.enjem upotrese za upuć
sničko_ime je nadimak pse malo la
poruka). Ova
miliona korismladi od 18
: pоvеzivаnju tаvlјаnjа prоsа lоvcimа
vnosti sve viš
Miroslav
. Tako je mati videoigr
ziku, komuni
oubleClick je
dinu dana.
isnicima da
korisnikovovitove mogu da šalje unos(samo prima
eri, kao što
biti naplaćen
. hashtag). Nebljene oznakćivanje odgomogu vidjeprvi u nizu. atinično slovako poslate t
snika 2010 gdo 29 godin
pоslоdаvаcаоfеsiоnаlnih а nа pоslоvеše dobijaju n
v Mihaljišin
moguće imatie u Flashu,icirati putem
e objavio tu
čitaju tuđe i
om profilu ida ograniče
se svima kojianje tvitova),su Tweetie,
no od strane
Na ovaj načinke.
ovora-repliketi svi ostali
vo d ispredtvitove može
godine. ne, a onih od
а i lјudi kојispоsоbnоsti
е. Obično sena značaju,
i ,
m
u
i
i e i , ,
e
n
e i
d e
d
i i e
Sveznadar
• Tumsvojvelivjer
• Instmrepopkoje
• Youposkor
• Pinomosast
• Mynika
Utjecajd Društvene mNajuspješniintenzivno k
Ako vam vea to je odluk Facebook n Prema poslj2013.), tek kupce od 0,Ako ovo anprodajni ala Da li ste iznOve informjasno sasvimDruštvene U redu, modojma kojeg Ipak treba nZanimljiv jskupite grupštete. U tomproblem osprednost i p
Komun
mblr je sve oje blog postikoj većini trovatno isplatagram je aeže omogućpularnsot duge su im vizuautube – je sebno zaživerišćenih obliknterest – je ogući lakše toji od Pinov
ySpacea je nakav utjecaj
društvenih
mreže promijije kampanjekoriste društv
ećina korisnikka koju ne m
ne prodaje (
ljednjim istra1,55% pro71%. naliziramo (at donose zan
nenađeni? macije zapravm pogrešnu mreže ne ut
ogli bismo reg ste do sada
naglasiti da jee primjer jepu od 15 prm slučaju, F
siguranju kodpopularnost
nikacije u savreme
popularniji tove, dijeliti tu su korisnati biti prisutaplikacija zaava korisnicguje ženama alno privlačnmreža koja
eo. Youtube ka svakako je
društvena mi jednostavn
va (Pin) – fotnegativan pri
hmrežan
jenile su stare današnjicevene mreže.
Važn„oniDvoumjepovrKomna s
ka kaže: „Prmože donijeti
(bar zasad n
aživanjima kmeta web tr
elementarnonemarivo po
o i nisu nekapercepciju p
tiču ditrektneći da donesa vjerojatno i
edan Faceboe njemačko rijatelja sa FFriendsurancd standardni
enom društvu:
mikro blogivideo materici koji neman na ovoj m
a iOS (a odcima da fotkojih je 68 p
nije. je poznata marketing o
e i video marmreža – ili nije sakupljantografija. imjer, jedna
naposlova
re poslovne me upravo su
no je da budi tamo u PR oosmjerna koerenu nivo iratnu informa
munikacija jelušanju i spromijenite tuodjel komun
ne značajno i
koja su provrgovina došl
o moj dragiovećanje pri
a novost - samprodajnog pono na rast prsu tu i tamoimali.
ok za neki bosiguranje –
Facebooka, kce smanjuje ih osigurava
Korporativno
23
ing sajt, ali rijal, fotografmaju ozbiljanmreži).
2012) i za tografije napposto, što sve
svim korisnobezbjeđuje vrketing, još bolje: m
nje ideja (kr
od prvih dr
anje
modele ali stintegrirane
dete svjesni odjelu“. omunikacijainvesticije (
maciju. e funkcija U
premnosti Upu crvenu bojunikacija već U
i direktno)
vedena za plo je s društ
Votsone, štoihoda.
mo se nadovotencijala korodaje, to je
o nekog novo
iznis nije u p– Friendsura
koji su sprempremiju za
ajućih kuća.
o poslovanje i dr
i ujedno socfije. Snažno n posao ili u
korisnike anpravljene moe skupa znač
nicima internveliku pokri
mreža “oglasoz fotografij
ruštvenih mr
tvorile i brojnkampanje k
da dvosmjer
a može bitiništa nije be
prave, a dvoprave da uveu“, možda jeUprava.
rvi kvartal otvenih mreža
o bi rejao Š
vezuju na mnojeg npr. imae matematičog kupca, no
potpunosti beance. Inovatmni konkretn
70% za kaSamim tim
uštvene mreže
cijalna mrežaprodire međ
učenici i stu
ndroid uređajobilnim teleči da žene oči
neta, na kojoivenost tržišt
snih tabli”, je) na jednom
reža gotovo
ne nove prilikkoje aktivno
rna komunik
i nevjerojatnesplatno!) m
osmjerna komede promjene zaista vrijem
ove poslovna, uz stopu p
erlok Holms
noge ranije sljedan Facebka i stističkao to je kilom
eskoristan. Bivni model
no, za vas daategoriju mlae Friendsura
Miroslav
a na kojoj mđu mlade, noudenti (ali du
aja koja popuefonom obraito vole druš
oj je interneta, a kao jed
koja služi dm mestu. Sv
da više nem
ike. involviraju
kacije nije ne
no koristan možete dobit
munikacija jne. me da proba
ne godine (izpretvaranja
s), društvene
ličnog obimabook ili Twit
ka činjenica. metrima dale
Baš suprotno.osiguranja rati 20-50 euadih vozačaance je stek
v Mihaljišin
možete pisatio međutim uugoročno se
ut društveneađuju. svojuštvene mreže
et marketingdan od često
da korisnikuvaka tabla se
ma apsolutno
potrošače i
ešto što rade
alat jer uzti vrlo jasnu
e zasnovana
ate s plavom,
zvor Markerposjetioca u
e mreže kao
a pokazujućitter.
eko od onog
. radi tako daura u slučaju, koji imajuao ogromnu
i u e
e u e
g o
u e
o
i
e
z u
a
r u
o
i
g
a u u u
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
24
Potvrđuje to primjer jedne trgovine iz SAD-a koja je uspjela putem Facebook kampanje skupiti nekoliko hiljada novih pretplatnika na newsletter. U čemu je stvar? Za razliku od Facebooka, newsletter i dalje donosi prihode, i to prilično efikasno. A korist od korišćenja Twittera i Facebooka mpže biti i indirektna. U njih možete ugraditi newsletter. A u vrijeme krize mnogi traže posao, pa i njih podsjećamo: Korištenje društvenih mreža danas je pravilo u službama za ljudske resurse. A u tim službama, svi znaju da prilikom zapošljavanja kandidata nije loše (neki bi rekli i obavezno) provjeriti njegov facebook profil. E‐mailobavještenja‐newsletterŠtajenewsletter?Reč newsletter je nastala spajanjem reči newspaper (novine) i informational letter (informativno pismo). Spajanje te dvije riječi ima smisla jer je newsletter publikacija koja se vremenski ravnomerno distribuira (novine) i tiče se jedne teme koja je od interesa za one koji su se prijavili da dobijaju dati newsletter (informaciono pismo). Postoji više različitih vrsta newsletter-a, od novina i pamfleta, do email newsletter-a. Poslednja vrsta, tj. e-newsletter je u poslednje vrijeme u velikom porastu zbog generalnog trenda prelaska sa štampanih na digitalne medije. Razlozi za slanje newsletter-a mogu biti različiti i mogu biti slani od strane različitih subjekata poput klubova, crkava, udruženja, firmi i kompanija. Informacije se, u skladu sa samim subjektom, mogu slati članovima, klijentima ili zaposlenima. Upotreba newsletter-a u marketingu je postala uobičajena praksa kao vid komunikacije sa sadašnjim i mogućim budućim klijentima. U poslovanju, upotreba newsletter-a nije samo u potrebe oglašavanja već je njegova primarna svrha izgradnje odnosa kompanije sa svojim klijentima i/ili onima koji su prijavili na newsletter listu. Naravno da to može (i treba) da, indirektnim putem, dovede do povećanja u prodaji, ali fokus newsletter-a treba da bude na pružanju relevantnog i korisnog sadržaja onima koji ga primaju. Ukoliko je sadržaj samo oglašivačkog karaktera ili pruža nerelevantan sadržaj, najčešća posledica je umaranje primalaca newsletter-a i odjavljivanje sa liste primalaca. Za razliku od e-newsletter-a, direktni email marketing uključuje slanje emaila sa jedinom svrhom da promoviše uslugu i proizvod i ne mora da se šalje u redovnim intervalima već samo kada postoji potreba za promocijama. Kakonapravitinewsletterutri(četiri)korakaOvdje su date dosta detaljne procedure, koje više služe za ilustraciju stepena složenosti, nego što su trajno vrijedne, u idućoj generaciji (a Mur kaže najkasnije dogodine) većina ovog neće važiti i biće samo istorijska ilustracija. Korak 1 – Cilj Slanje newslettera je kampanja kao i svaka druga, i kao takvo, mora imati svoju svrhu. Prvo odredite koja će biti svrha newsletter kampanje koju kreirate, kako biste postavili sve ostale korake pravilno. Šta želite da postignete? Veću čitanost bloga? Promociju nekog novog proizvoda/usluge? Da li vaš newsletter ima zadatak da upozna čitaoce sa novostima u vašoj kompaniji? Možda vam treba više od jedne kampanje, jer imate više od jednog cilja? Ukoliko želite i da šaljete novosti kompanije, i promjene (update) sa bloga, najbolje je da ponudite dvije mailing liste. Neki posetioci će želeti samo da čitaju blog, nemojte ih tjerati nepotrebnim mailovima. Dobro razmislite o ovom koraku, i tek kada se odlučite šta će vaša newsletter kampanja da radi pređite na sledeći. Korak 2- E-mail adrese Prije svega: ne kupujte e-mail adrese, ne šaljite bez pitanja svojim klijentima, onima koji su komentarisali na vašem sajtu/blogu, i ne skupljajte mail adrese od fanova vaše stranice na Facebooku! Prvo, nije legalno, drugo, nije lijepo, treće – kakvu to reputaciju gradite, ako spamujete ljude?!
Sveznadar Komunikacije u savremenom društvu: Korporativno poslovanje i društvene mreže Miroslav Mihaljišin
25
Jedini legalan način jeste da ostavite mogućnost posetiocima vašeg bloga/sajta, Facebook stranice i sl. da sami ostave svoju mail adresu kako bi dobijali newsletter. Ono što možete jeste da iskoristite mail adrese koje imate (a koje ste legalno prikupili!) da ih pitate da li žele da dobijaju mail obavještenja, i u tom mailu im morate objasniti zašto su dobili taj mail (jer se nalaze u nekom adresaru), i ostaviti mogućnost da sami odaberu žele li ili ne da se prijave. Ne smijete ih automatski ubacivati, niti neodgovaranje na mail može biti opcija prijavljivanja. Svaka mail adresa mora biti eksplicitno prijavljena na tu mailing listu. Kao što vi ne biste voleli da vam neko zloupotrebljava podatke koje ste mu ostavili, tako je neophodno (kako zbog dobre poslovne prakse, tako i zbog zakona) da to isto poštujete i vi. Dakle – kako doći do mail adresa? Ponudite ljudima opciju da se sami prijave na vašem sajtu/blogu, ili na Facebook fan stranici. Naglasite (i poštujte to!) da nećete zloupotrebiti podatke koje vam ostave, i da neće dobijati nikakva druga obavještenja osim onih za koje su se prijavili. Kada budete postavili listu, dobićete i mogućnost da na svoj sajt/blog postavite formu putem koje se čitaoci mogu prijaviti na newsletter – baš kakva je postavljena ovde. Iskoristite mogućnost i prilagodite boje dizajno svog bloga/sajta. Ne zaboravite: neophodno je i da svaki e-mail sadrži i direktan link za odjavljivanje sa liste (unsubscribe)! Korak 3 – Postavljanje newslettera Zbog jednostavnosti upotrebe i sigurnosti servera, u ovom tekstu će biti preporučen servis MailChimp(*). Takođe, neophodno je da znate makar osnove engleskog jezika. Ukoliko imate do 2.000 prijavljenih mail adresa na koje neće stići više od 12.000 mailova u toku mjesec dana, onda će vam besplatna verzija ovog servisa sasvim odgovarati. Za ozbiljnije i veće kampanje postoje plaćene opcije, a o njima se možete informisati u dijelu Pricing. Kada napravite nalog, prvo je potrebno da unesete e-mail adrese u listu/liste na koje će biti slati newsletteri. Ukoliko nemate nijedan prijavljeni email (što je vrlo verovatno ako tek krećete da pravite newsletter kampanju), dodajte prvo svoj – služiće vam kao odličan test svaki put kada kampanja bude startovana. Kada napravite listu, vrijeme je za kreiranje kampanje. Ukoliko želite da šaljete obavještenja o novim tekstovima na svom blogu/sajtu, onda će biti potrebno da kreirate RSS driven campaign - kampanju koja prati vaš RSS kanal. Odaberite kojim danima će ići obavještenja (ukoliko šaljete jednom ili više puta nedeljno), ili odaberite sve dane, ukoliko želite da kampanja ide svaki dan – napomena: mailovi će biti poslati samo ukoliko ima novih tekstova. Pažljivo odaberite vrijeme u koje ćete slati mailove: imajte u vidu da sve više korisnika ima pametne telefone i mail obavještenja na njima – ne želite da ih probudite u pola noći nehotice, samo zašto što ste bili suviše lijenji da podesite vrijeme na kampanji. Na dalje vas MailChimp sam vodi: birate koja će lista biti povezana sa tom kampanjom, potom postavljate dizajn – izgled newslettera (izaberite neku od ponuđenih tema, ili ih možete odabrati iz teksta Besplatne newsletter teme) i na kraju, da potvrdite podešavanja. Ukoliko se odlučite za kampanje koje nisu u vezi sa tekstovima na vašem blogu, već ad hoc (kampanje po potrebi), kada imate novi proizvod/uslugu kojima želite da se pohvalite, procedura je skoro ista, jedino preskačete podešavanje RSS kanala i vrijemena kada će RSS biti povlačen. Važno: odvojte vrijeme da personalizujete prijavu i odjavu sa mailing liste. U dijelu Lists pored svake liste imate mali točak, klikom na njega otvoriće vam se podešavanja. Klikom na Forms će vam se otvoriti podešavanja za liste: izgled prijave na newsletter, prvog prijavnog maila, maila potvrde, odjavnih mailova. Idite na opciju Translate It i odaberite Serbian – i prevedite “peške”, jednu po jednu formu iz ponuđenog padajućeg menija. Prevod, kao što ćete videti, nije precizan – nemojte dodatno zbunjivati svoje čitaoce lošim prevodom. Korak 4 – Slanje i praćenje rezultata Ukoliko ste odabrali RSS newsletter, biće poslat onog dana kada imate objavljen novi tekst. Ukoliko ste pustili ad hoc newsletter on će biti poslat onda kada je zakazan. Obavezno ubacite i svoj mail, kako biste kontrolisali da li je došlo do greške (da li je newsletter stvarno poslan). Umjesto zaključka: Srećom ili nesrećom, svi na planeti svjesno ili nesvjesno su dio neke drušvene mreže. To je dovoljan razlog da se upoznate sa osnovnim pravilima i principima na kojim su zasnovane društvene mreže.