Post on 03-Mar-2020
1©TO JE "EFEKTSTAKLENIKA"?
Efekt staklenika je proceskojim atmosfera zadr`ava diosun~eve energije, zagrijavaZemlju i osigurava pogodnuklimu. Ve}ina znanstvenikasmatra kako se ovaj efektneprirodno pove}ava zbogispuπtanja "stakleni~kihplinova" uzrokovanih ljudskimaktivnostima, πto dovodi do
globalnog rasta temperature i klimatskih poreme}aja.Stakleni~ki plinovi obuhva}ajuuglji~ni dioksid, koji se emitirauslijed sagorijevanja fosilnihgoriva, te sje~e i paljenjaπuma, metan, koji seosloba|a iz ri`inih polja i deponija sme}a, kao iprodukti sagorijevanja terazne industrijske kemikalije.
KRU@NI TOK UGLJIKA
Glavni stakleni~ki plin osimvodene pare je uglji~ni dioksid(CO2). Velika koli~ina ugljika je izolirana od biosfere u podzemnim zalihama fosilnihgoriva, a "organski kru`ni tokugljika" opisuje kako se ugljik u biosferi prenosi izme|u mora,kopnenih ekosustava i atmosfere. Bez utjecaja~ovjeka prijenosi izme|u ovihspremnika ugljika uglavnom su izbalansirani - primjerice,biljke apsorbiraju ugljik tijekomsvog rasta, ali ga i ispuπtajukada uginu. Ali kad ~ovjeksije~e drve}e ili koristi fosilnagoriva, ispuπta se dodatna
koli~ina ugljika u atmosferu πto pove}ava efekt staklenika.Ovo predstavlja posebniproblem kada izvadimo fosilnagoriva iz podzemlja i sagorimoih jer dodajemo ugljik"organskom" kru`nom tokuugljika, koji bi ina~e ostaoduboko zakopan u zemlji. Dio ugljika zavrπava u atmosferi,dio u drve}u, biljkama i zemlji,a dio u oceanima. Sve viπeugljika zavrπava u atmosferi jer sije~emo πume, gradimogradove, ceste i tvornice i tako umanjujemo sposobnostkopnenih ekosustava da apsorbiraju ugljik.
�
a
�
very fast [<1 year]
fast [1 to 10 years]
slow [10 to 100 years]
very slow [>100 years]
PLANT GROWTH& DECAY
121
0.5
60
1.5
60
TERRESTRIALVEGETATION 540-610
SPEED OF EXCHANGE PROCESS
FIRES
SOILS & ORGANICMATTER 1,580
LAND USE CHANGES
EXCHANGE SOIL - ATMOSPHERE
FOSSIL FUEL & CEMENTPRODUCTION 4,000
FOSSIL FUELEMISSIONS 5.5
COAL DEPOSIT3,000
OIL & GASDEPOSIT 300
ATMOSPHERE 750
ATMOSPHERE
GREENHOUSE GASESSO
ME
SOLA
RR
AD
IATI
ON
ISR
EFLE
CTE
D B
YTH
E
ATM
OSP
HER
E &
EAR
TH’S
SU
RFA
CE
�EARTH
�SUN
SOM
E O
F TH
E IN
FRA
RED
RA
DIA
TIO
N P
ASS
ES T
HR
OU
GH
THE
ATM
OSP
HER
E &
IS L
OST
IN S
PAC
E
SOME OF THEINFRARED ISABSORBED & RE-EMITTED BY THEGREENHOUSE GASMOLECULES. THEDIRECT EFFECT ISTHE WARMING OFTHE EARTH’SSURFACE & THETROPOSHERE
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
RE
EN
PE
AC
E/B
ELT
RA
NET INCOMINGSOLAR RADIATION240 WATT PER M2
SOLAR RADIATIONPASSES THROUGH THECLEAR ATMOSPHERE
SOLAR ENERGY ISABSORBED BY THEEARTH’S SURFACE &WARMS IT...
...& IS CONVERTED INTO HEATCAUSING THE EMISSION OFLONGWAVE [INFRARED]RADIATION BACK TO THEATMOSPHERE
SURFACE GAINS MOREHEAT & INFRAREDRADIATION IS EMITTEDAGAIN
EFEKTSTAKLENIKA
KRU@NI TOK UGLJIKA
KLIMATSKE PROMJENE OBJA©NJENJEEFEKT STAKLENIKA I KRU@NI TOK UGLJIKA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
2globalno zatopljenje od 1,2 ili 1,3°C, ~ak i kad bi sesve emisije odmah zaustavile.Politi~ki cilj trebao bi bitiodr`avanje rasta prosje~netemperature na manje od 2°Ciznad razine koja je postojalau vrijeme prijeindustrijalizacije. Sa porastomiznad 2°C, dolazi dodramati~nog porastaoπte}enja ekosustava iklimatskih poreme}aja. Imamovrlo malo vremena, najviπe 10do 20 godina, da promijenimonaπ energetski sustav iispunimo ove ciljeve.
KOLIKU PROMJENUKLIME MO@EMOPODNIJETI?Svakodnevno nepovoljnoutje~emo na klimu koriste}ifosilna goriva (naftu, ugljen iplin) za prijevoz i proizvodnjuenergije. Klimatske promjenenepovoljno utje~u na naπe`ivote, a predvi|a se da }edoprinijeti uniπtenju mnogihprirodnih bogatstava u skorojbudu}nosti. Trebamo znatnosmanjiti zaga|enjeuzrokovano stakleni~kimplinovima, jer je to ne samoekoloπki, ve} i ekonomskiopravdano. Stakleni~ki plinovikoje smo do sada ispustili uatmosferu osudili su nas na
PROSJE»NO GLOBALNO ZATOPLJENJE OD 2°C:
* Prijeti milionima ljudi s pove}anim rizikom da pate od gladi i obole od malarije i porastom poplava. Milijardama prijeti pove}anirizik od nedostatka vode
* Uglavnom nanosi πtetu najsiromaπnijim zemljama u razvoju, naro~ito ju`nom dijelu Sahare, ju`noj Aziji i nekim dijelovimajugoisto~ne Azije i Latinske Amerike
* Rizici uslijed otapanja velikih ledenjaka i mogu}nost porasta razine mora koje bi preplavilo viπe zemalja za nekoliko metaravisine, posebice ledenjake na Grenlandu (sedam metara) i ledenjake na zapadnom Antarktiku (5-7 metara). Ledenjaci naGrenlandu ve} se sada otapaju velikom brzinom.
* Neminovni porast razine mora prijeti velikim populacijama svuda, naro~ito u ravni~arskim predijelima kod zemalja u razvoju kaoπto su Bangladeπ, ju`na Kina, i zemljama koje le`e na otocima, da ne spominjemo ravni~arske zemlje koje se ve} sada posvojoj nadmorskoj visini nalaze ispod razine mora (Belgija, Nizozemska, sjeverozapadna Njema~ka i jugoisto~na Engleska)
* Prijeti da uniπti va`ne ekosustave od Arktika i Antarktika do tropskih predijela
* Gubitak πuma i biljnih i `ivotinjskih vrsta nepovoljno }e utjecati na `ivote svih na Zemlji, a ekonomski troπkovi }e bitineravnomjerno raspore|eni, te mnogo ve}i za siromaπne i zemlje u razvoju
note: Employed linear pattern scaling method as implemented in the SCENGEN model (by Wigley et al.).The displayed pattern is the average of the default set of models, namely CSM (1998), ECHAM3 (1995), ECHAM4 (1998),GFDL (1990), HADAM2 (1995), HADAM3 (2000). The pattern has been derived for a temperature increase of 2°C above1990 in a transient run with emission scenario IPCC SRES B2. Note that the equilibrium temperature pattern for a 2°Cincrease above pre-industrial levels will be quantitatively different, although qualitatively similar.
Pribli`na promjena godiπnje prosje~ne temperature u slu~aju globalnog zatopljenja od 2°C
+2°C PORAST
IZV
OR:
NA
CIO
NA
LNI C
EN
TAR
PO
DA
TAK
A O
KLI
MI U
OD
NO
SU
NA
SR
ED
NJE
VR
IJE
DN
OS
TI IZ
PE
RIO
DA
IZM
E\
U 1
880.
I 20
03.G
OD
INE
0 1 2 3 4 (°C)
ANOMALIJA GLOBALNETEMPERATURE
0.63°C0.56°C0.56°C0.54°C0.51°C0.47°C0.40°C0.40°C0.38°C0.37°C
RANG
12 2 4567 7 9
10
GODINA
1998200320022004200119971995199019992000
© m
alte
.mei
nsha
usen
@en
v.et
hz.c
h; E
TH Z
üric
h 20
04
TEMPERATURE UPERIODU OD 1850-2005. DESET NAJTOPLIJIH GODINA UCIJELOM SVIJETU
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJIPORAST TEMEPERATURE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
3mnogo br`e nego πto je to itkomogao zamisliti, skoro dva putabr`e od ostatka svijeta, a nanekim mjestima ~ak i br`e. Nesamo da nestaje polarni led,ve} se otapaju i masivniledenjaci Grenlanda. Ako sesav taj led otopi, razina }emora porasti do 7 metara ipotopiti narode koji `ive naotocima i preplaviti gradove kojise nalaze na obalama πiromsvijeta. Ukoliko ne zaustavimopromjenu klime, i to πto prije,oblik i veli~ina zemalja na ovomplanetu zauvijek }e sepromijeniti.
ARKTIKNa arktiku bez leda, polarnimedvjedi, mor` i neke vrstetuljana i morskih ptica bi nestali.Sjeverni sobovi masovno biumirali od gladi, a kao rezultatotapanja njihovog snje`nogsvijeta, postoji mogu}nost da}e razina mora na planetuporasti do pogubnih razmjera.Novo izvjeπ}e, Posljedicezagrijavanja Arktika: Studijautjecaja na klimu Arktika,rezultat je ~etverogodiπnjegrada 300 znanstvenika i najednom mjestu sadr`i naπasaznanja o utjecajima na klimuArktika. Arktik se zagrijava
na cijeli planet. Ali to je bilaplutaju}a santa leda i prematome nije mogla utjecati na razinu mora.
GLE^ERI KOJI SE TOPEPored polarnog leda, gle~erina planinama πirom svijeta,od Aljaske do Alpa, odHimalaja do Patagonije i odKolorada do planineKilimand`aro u Africi, brzonestaju zbog sve viπihtemperatura proteklihdesetlje}a. Ovi gle~eri ~esto~ine osnovu lokalnevodoopskrbe i njihovonestajanje naruπavapoljoprivredu, uzrokuje suπe,
ANTARKTIKNova alarmiraju}a saznanja o sve ve}em otapanju ledenjakazapadnog Antarktika ukazujena destabiliziranje ledenjaka,vjerojatno uslijed zagrijavanjaoceana. Ako se taj trendnastavi, njegovo potpunootapanje mo`e uzrokovatiporast razine mora na planetuza dodatnih 5-7 metara.Kada je Greenpeace iznio u javnost ogromno napuknu}ena Larsen B santi leda naisto~noj strani antarkti~kogpoluotoka 1997.g., upozorilismo javnost da naπe ispuπtanje stakleni~kih plinova u atmosferu po~inje utjecati
i doprinosi "pozitivnomfeedbacku" od otapanja ledasvuda u svijetu.
FEEDBACK EFEKTIGlobalno zatopljenje uvjetuje nekeprocese koji funkcioniraju kao "pozitivnifeedback"; dok neki dalje ubrzavajuglobalno zatopljenje, neki tako|erubla`avaju efekt zatopljenja.Smanjivanje snijega i ledenog pokriva~azna~i da tlo koje viπe nije pokrivenoledom apsorbira viπe topline i tako daljeubrzava zatopljenje.
OTAPANJE LEDENOGPOKROVA GRENLANDA
1992 2002
IZV
OR
:A
CIA
Arc
tic C
limat
e Im
pact
Ass
essm
ent
1. Led u~inkovito odbija sun~evu energijuzbog svoje bijele boje
2. Tlo koje viπe nije pokriveno ledom jetamnije boje i apsorbira viπe energije
3. Kako se led topi, ve}a povrπina tla jeizlo`ena. Tlo apsorbira viπe topline, te seviπe leda otapa
4. Visina leda koji se otapa se smanjujetako da se te`e formira novi led.
BEARING WITNESS In May 2005, Greenpeace supporters Lonnie Dupre and Eric Larsenembarked on a first time summer crossing of the Arctic Ocean, the place where the worldliterally unites, to show first hand the impact of global warming where it is at its worst. Theteam will paddle, ski, gaff hook, man haul and slog the 1996 km journey to the geographicNorth Pole and then on to Ellesmere Island, the northernmost extent of land in Canada.Renowned scientists will join Greenpeace on the ship the /Arctic Sunrise/ to study anddocument the latest evidence of global warming in Greenland.Check out http://www.projectthinice.org/ to see their progress
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P/M
OR
GA
N
© G
P/B
ELT
RA
© G
P/D
E A
GO
STI
NI
© G
P/F
ALK
HE
LLE
R/A
RG
UM
© G
P/A
RN
AO
/BE
LTR
A
© G
P/A
SLU
ND
KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJITOPLJENJE LEDA I PORAST RAZINE MORA
1
23
4
THE ICE ALBEDO EFFECT
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
4
AZIJAU Aziji su nedavno velikepoplave zahvatile Nepal, Indiju,Kinu, Vijetnam, Kambod`u i Bangladeπ. U ljeto 2004. g.dvije su tre}ine Bangladeπa bilepod vodom, kao i ve}i dioAsama i Bihara u Indiji. Viπe od 50 milijuna ljudi bilo jepogo|eno ovom nepogodom, a desetine tisu}a je oboljelo oddijareje, jer se kanalizacijapomijeπala s poplavnimvodama. Sli~na poplava skatastrofalnim posljedicamadogodila se samo πest godinaunazad, 1998. godine. Velik dio usjeva ri`e je uniπten, a oko20 milijuna ljudi najvjerojatnije}e trebati pomo} u hrani baremza jedno vrijeme u narednih 12 mjeseci.
EUROPAVelike oluje u Europi kao πtosu uragan Lothar iz prosinca1999. razvijale su vjetrovebrzine ve}e od 215 km/h nadFrancuskom, ©vicarskom i Njema~kom. Osmero ljudi je poginulo, ~itave πume suuniπtene i sruπeni dalekovodielektri~ne struje. Gubici odosiguranja zbog ove olujedostigli su iznos od 9 milijardiUS dolara.Blage zime, s kiπama umjestosnijega, pove}avajuvjerojatnost pojave poplava u Europi. Sve je viπe poplavaizazvanih izlijevanjemeuropskih rijeka kao πto su Rajna, Dunav i Elba.
SJEVERNA I JU@NAAMERIKA Oluje i visoke plime.Kombinacija rastu}e razine morai jakih olujnih udara pogubna je za nizinske otoke kao πto jeoto~ka dr`ava Kiribati na Pacifikugdje ljudi `ive svega metar ili dvaiznad razine mora.
TKO JE KRIV?Do sada je bilo veoma teπko re}ida je jedan odre|eni slu~ajekstremnih klimatskih prilikauvjetovan promjenom klime, a i morali smo se oslanjati nastatisti~ke varijacije u povijesnimzapisima da bismo dokazalimogu}e uzroke. Danas me|utimznanstvenici iz Hadley Centra i univerziteta Oxford u VelikojBritaniji dokazuju u svom
najdestruktivniji, a popra}enisu i odronjavanjima tla iolujama. Nekoliko milijuna`rtava ostalo je bez domova,razboljelo se kao posljedicaprirodne katasatrofe, do`ivjeloozbiljne financijske gubitke iosobne tragedije. Sve je viπedokaza koji ukazuju na to da}e promjena klime uvjetovatipojavu sve viπe velikih oluja -kao πto je nezapam}en niz od~etiri tajfuna u samo tri tjedna,
Tijekom osamdesetih godina 20.stolje}a viπe od 700.000 ljudipoginulo je kao direktnaposljedica vremenskihnepogoda, uklju~uju}i oluje,poplave i suπe. Devedesetegodine 20. stolje}a pokazalesu se joπ pogubnijima, jer jeprirodnih nepogoda globalnihrazmjera bilo joπ viπe. Me|urazli~itim oblicima prirodnihkatastrofa, poplave, tropskeoluje, suπe i potresi bili su
πto je usmrtilo preko 2000ljudi na Filipinima koncem2004. godine. Crveni kri`procjenjuje kako je, tijekomproπlog desetlje}a, brojnesre}a povezanih sklimatskim utjecajima (suπe,poplave, oluje) udvostru~en,dok je broj ostalih prirodnihnesre}a (potresi, vulkanskeerupcije) nepromjenjen.
znanstvenom radu da setoplinski val u Europi u ljeto2003. godine koji je ubiodesetine tisu}a ljudi, mo`epripisati barem za 50% promjeniklime koju su uvjetovali ljudi i da}e prije sredine ovoga stolje}a,ljeta kao ono iz 2003. god. biti"normalna" ili unutar prosjeka.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P
© G
P/S
UTT
ON
-HIB
BE
RT
© G
P/S
UTT
ON
-HIB
BE
RT
© G
P/B
AR
RE
T
© G
P/P
ER
RIN
E
© G
P/S
HIR
LEY
THE GREAT WEATHER & FLOOD CATASTROPHESOVER THE LAST FORTY YEARSLOSSES IN BILLION US DOLLARS
TOTALECONOMICLOSSES
3002752502252001751501251007550250
1960-1969 1970-1979 1980-1989 1988-1997LAST 10YEARS
TOTALINSUREDLOSSES
IZV
OR
:M
UN
ICH
RE
GR
OU
P 1
999
SO
UR
CE
:S
TOTT
, STO
NE
AN
D A
LLE
N, H
UM
AN
CO
NTR
IBU
TIO
N
TO T
HE
EU
RO
PE
AN
HE
ATW
AVE
OF
2003
NAT
UR
E
|VO
L43
2 | 2
DE
CE
MB
ER
200
4, P
. 611
BILLION USDOLLARS
FIGURE 1 JUNE AUGUST TEMPERATURE ANOMALIES (RELATIVE TO 1961-90MEAN, IN K) OVER THE REGION SHOWN IN INSET. SHOWN ARE OBSERVEDTEMPERATURES (BLACK LINE, WITH LOW-PASS-FILTERED TEMPERATURESAS HEAVY BLACK LINE), MODELLED TEMPERATURES FROM FOUR HADCM3SIMULATIONS INCLUDING BOTH ANTHROPOGENIC AND NATURAL FORCINGSTO 2000 (RED, GREEN, BLUE AND TURQUOISE LINES), AND ESTIMATEDHADCM3 RESPONSE TO PURELY NATURAL FORCINGS (YELLOW LINE). THEOBSERVED 2003 TEMPERATURE IS SHOWN AS A STAR. ALSO SHOW (RED,GREEN AND BLUE LINES) ARE THREE SIMULATIONS (INITIALISED IN 1989)INCLUDING CHANGES IN GREENHOUSE GAS AND SULPHUR EMISSIONSACCORDING TO THE SRES A2 SCENARIO TO 210022. THE INSET SHOWSOBSERVED SUMMER 2003 TEMPERATURE ANOMALIES, IN K.
KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJIVREMENSKE NEPOGODE: OLUJE I POPLAVE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
5S temperaturama koje rastuzbog promjene klime, pustinjese πire. U Africi, centralnojAziji, sjevernoj Indijii i ju`nojAmerici dovode doosiromaπenja stanovniπtva.Poljoprivrednici u srednjoj iju`noj Europi gube veliki dio`etve zbog izuzetno suπnih ivru}ih ljeta.
Do 1970. god. oko 15%zemljine povrπine bilo jestalno izlo`eno suπi. Danas tapovrπina obuhva}a oko 30%,a sve ukazuje na to da }e sestanje pogorπati. Nema vode:nema hrane.
Ukupno postoji 40 zemalja"velikih gubitnika" u Africi,Latinskoj Americi i Aziji kojeimaju viπe od 2 milijardestanovnika, od kojih je 450milijuna pothranjeno. * Pad od 33 milijuna tona
u ukupnoj poljoprivrednojproizvodnji u ovimzemljama stvaranedostatak hrane u iznosuod 15 milijuna tona. Brojpothranjenih ljudi mo`e se drasti~no pove}ati s promjenom klime
* Ve}ina ovih zemalja je siromaπna i nemajuosigurane zalihe hrane
* Ve}ina ovih zemalja nema resurse zaproizvodnju dovoljno hranei ~esto nemaju deviznerezerve za financiranjeuvoza hrane.
POLJOPRIVREDA Zbog promjene klimepoljoprivreda je izlo`ena velikimrizicima. Mnoge zemlje u razvojumogle bi izgubiti viπe od petineproizvodnje usjeva sa ozbiljnimposljedicama po zalihe hrane.Cijene }e hrane rasti, a itarice}e donijeti slabiji rod u ve}initropskih i suptropskih regija.Stoka }e biti izlo`ena stresuuslijed velikih vru}ina i usjevioπte}eni toplotnim udarima.Nekoliko razvijenih zemaljamoglo bi do ivjeti porastpoljoprivredne proizvodnje zbogviπih temperatura u kratkomrazdoblju, ali viπe od 90% ovogporasta bi se desio u Rusiji iKanadi. ©ezdeset pet zemalja urazvoju u kojima je 1995. godineivjelo viπe od polovice ukupnog
stanovniπtva zemalja u razvoju,izgubit }e oko 280 milijuna tonapotencijalne proizvodnje itarica.
SJEVERNA I JU@NAAMERIKASve manje snje`nih padalinau planinama sjeverozapadneAmerike stvara ozbiljneprobleme ekosustavima,ljudskim naseljima, kao i poljoprivredi, jer svi ovise o otapanju leda da bi osiguralivelik dio opskrbe vodom.Velike poljoprivredne regije u Kaliforniji i veliki gradovi kao πto je Los Angeles ve} su pogo|eni, a postoje izgledida }e se situacija uskoro joπ i pogorπati. Zbog veoma niskerazine snijega ove zime,nacionalni planovi zakoriπtenje vode su ve} nasnazi u mnogim dijelovimazapadne Amerike.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P/T
HO
NG
MA
© G
P/J
EH
NIC
HE
N
© G
P/B
AR
RE
T
© G
P
© G
P/S
WA
NS
BO
RO
UG
H
© G
P/S
HIR
LEY
10
5
0
-5
-10
-15
-20
DEVELOPED COUNTRIES WORLD TOTAL DEVELOPING COUNTRIES
CHANGE IN CEREAL PRODUCTIONUNDER THREE DIFFERENT GCMEQUILIBRIUM SCENARIOS IN PERCENT FROM BASE ESTIMATED IN 2060
CLI
MA
TE E
FFE
CTS
ON
LY
PLU
S P
HY
SIO
LOG
ICA
LE
FFE
CT
OF
CO
2
PLU
S A
DA
PTA
TIO
NLE
VE
L 1
PLU
S A
DA
PTA
TIO
NLE
VE
L 2
GISS SCENARIOGISS: GODDARDINSTITUTE FOR SPACE STUDIES
GFDL SCENARIOGFDL: GEOPHYSICALFLUID DYNAMICSLABORATORY
UKMO SCENARIOUKMO: UNITED KINGDOMMETEOROLOGICAL OFFICE
IZV
OR
:U
NE
PA
ND
WM
O C
AM
BR
IDG
E P
RE
SS
UN
IVE
RS
ITY
1995
GCM: GLOBAL CLIMATE MODEL
NOTES: LEVEL 1 ADAPTATION INCLUDED
CHANGES IN CROP VARIETY BUT NOT THE
CROP, THE PLANTING DATE OF LESS THAN
1 MONTH, AND THE AMOUNT OF WATER
APPLIED FOR AREAS ALREADY IRRIGATED.
LEVEL 2 ADAPTATION ADDITIONALLY
INCLUDED CHANGES IN THE TYPE OF CROP
GROWN, CHANGES IN FERTILISER USE,
CHANGES IN THE PLANTING OF MORE THAN
1 MONTH, AND EXTENSION OF IRRIGATION
TO PREVIOUSLY UNIRRIGATED AREAS.
HISTORICAL FLOW OF THE COLORADORIVER AND CONSUMPTIVE USE OF THEWATER BY THE UPPER AND LOWERBASINS AND MEXICO
IN RETREAT
30
25
20
15
10
5
01906 1912 1918 1924 1930 1936 1942 1948 1954 1960 1966 1972 1978 1984 1990 1996
NATURAL FLOW LINEAR TREND
MIL
LIO
NS
OF
AC
RO
-FE
ET
PE
R Y
EA
R
UPPER BASIN USE
LOWER BASIN USE
MEXICO USE
SYSTEM LOSSES
A MODEST TEMPERATURE RISE
SINCE THE 1950S HAS REDUCED
SPRING SNOWPACKS
THROUGHOUT THE WEST
1950-2000
DECREASE INCREASE
60%45%30%15%
KLIMATSKE PROMJENE UTJECAJIPOLJOPRIVREDA I SU[E
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
6va`an ljudski resurs zbognjihove uloge u turizmu,ribolovu, osiguravanjugra|evnog materijala i zaπtiteobale. Opstanak mnogih ljudina svijetu dijelom ili u cijelostiovisi o koraljnim grebenima.Samo turizam donosi milijardedolara zemljama koje imajukoraljne grebene.
Loviπta ribe u podru~jukoraljnih grebena va`na su nesamo zbog pukog stjecanjamaterijalnog bogatstva, ve} izbog toga πto predstavljajuglavni izvor proteina za
milijune najsiromaπnijihnaroda na svijetu. Primjerice,25% ulova ribe u zemljama urazvoju dolazi iz loviπta upodru~ju koraljnih grebena.Deset posto australijskogkoraljnog grebena GreatBarrier ve} je izgubljeno. Akotemperatura i dalje nastavirasti istim tempom, cijeligreben bi mogao nestati za50 godina.
+2°C UBIJA KORALJNE GREBENEBaπ kao i polarni led i gle~eri,koralji su veoma osjetljivi natemperaturu i veoma su dobridirektni indikatori globalnogutjecaja klimatskih promjena.Porast temperature od samo 1°C iznad maksimalne visine ljetnjetemperature mo`e dovesti doumiranja koralja. Temperaturatropskih mora je porasla za 1°Cu proteklih 100 godina, apredvi|a se porast po stopi od 1-2°C. »esto i sve ve}e masovnoizumiranje koralja slijedi nakonpojave “izbjeljivanja koralja”.
Koraljni grebeni spadaju unajimpresivnije i najraznolikijemorske ekosustave naplanetu. Slo`eni i produktivni,koraljni grebeni stvarajustotine tisu}a vrsta, ~uveni supo svojoj iznimnoj prirodnojljepoti, bioloπkoj raznolikosti ivisokoj produktivnosti.
Osim svoje ljepote, koraljnigrebeni igraju klju~nu ulogu uoblikovanju ekosustava koji`ive u tropskim oceanimaposljednjih 250 milijunagodina. Koraljni grebenitako|er predstavljaju izuzetno
KAKO UMIRU KORALJI?
"Coral bleaching - izbjeljivanje koralja" je stanje koje ozbiljno mo`e ugroziti i uniπtiti ~itavekoraljne grebene. Koralji sadr`e mikroskopske alge zvane zooxanthellae (lat.) kojekoraljima osiguravaju hranu i od kojih oni dobivaju svoje `ive boje. Sve ve}e temperatureoceana uvjetuju stres koralja koji onda ispuπtaju zooxanthellae i postaju bijele boje. Ako se zooxanthellae ne vrate u tkivo koralja, koralj }e uginuti.
"Najvjerojatniji ishod je da }e izbjeljivanje, koje dovodi do izumiranja koralja, postati sve ~eπ}e na koraljnimgrebenima Australije sljede}ih desetlje}a." ME\UDR@AVNI PANEL O PROMJENI KLIME, THIRD ASSESSMENT REPORT, 2001.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
RE
EN
PE
AC
E
© G
P
© G
P/B
OLL
ING
ER
© G
P
© G
P/G
RA
CE
© G
P
KLIMATSKE PROMJENEUTJECAJISMRT KORALJNIH GREBENA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
7Priroda nudi ~itav nizmogu}nosti za proizvodnjuenergije. Pitanje je samo kakopretvoriti sun~eve zrake,vjetar, biomasu ili vodu ustruju, toplinu ili energiju, a dato bude u~inkovito, jeftino i uskladu s o~uvanjem okoliπa.
©TO JE DANAS TEHNI~KIDOSTUPNO?
Koli~ina energije koja je dostupna uzdanas raspolo`ivu tehnologiju, iznosiukupno 5.9 puta viπe nego πto su tosvjetske energetske potrebe.
Sunce 3.8 putaGeotermalna toplina 1 putVjetar 0.5 putaBiomasa 0.4 putaHidrodinami~ka energija 0.15 putaEnergija oceana 0.05 puta
SUN»EVA SVJETLOSTPOSTAJE ENERGIJASunce nam πalje u prosjekuoko jedan kilovat energije po~etvornom metru na povrπinuZemlje. Prema rezultatimaUdru`enja za istra`ivanjesolarne energije, iz obnovljivihizvora energije dolazi nam3078 puta viπe energije negoπto je danas na svijetupotrebno. U jednom danu,sunce proizvede dovoljnoenergije za podmirenjesadaπnjih svjetskihenergetskih potreba zasljede}ih 8 godina. Naravno,samo jedan dio potencijalakoji imaju obnovljivi izvori jetehni~ki dostupan. Ipak,tehni~ki dostupnih obnovljivihizvora energije dostatno je zaskoro πest puta ve}upotroπnju nego πto je nasvijetu trenutno potrebno,tvrde znanstvenici i solarnaindustrija.
IZV
OR
:D
r Jo
achi
m N
itsch
/ S
LIK
A:
Nic
ole
Kro
hn 5
/93
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
ENERGETSKIIZVORI U SVIJETU
POTENCIJAL OBNOVLJVIH IZVORAENERGIJE SVI ONOVLJIVI IZVORIENERGIJE MOGLI BI OMOGU∆ITI 3078PUTA VI©E ENERGIJE OD POSTOJE∆ESVIJETSKE POTRO©NJE.
SOLARNAENERGIJA 2850PUTA
BIOMASA20 PUTA
GEOTERMALNAENERGIJA 5 PUTA
ENERGIJA VALOVA I ENERGIJA PLIME IOSEKE 2 PUTA
HIDRO-ENERGIJA1 PUT
ENERGIJA VJETRA200 PUTA
© G
RE
EN
PE
AC
E/M
IZU
KO
SH
I
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJANEOGRANI»ENA »ISTA ENERGIJA:OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
8SUN»EVA SVJETLOSTPRETVORENA UELEKTRI»NU STRUJUPostoji viπe nego dovoljnosun~evog zra~enja πirom svijetada se zadovolji sve ve}apotra`nja za sistemima solarneenergije. Koli~ina sun~evih zrakakoja stigne do Zemljine povrπinedovoljna je da osigura za cijelisvijet 300 puta viπe energije negoπto mo`emo potroπiti. U prosjeku,svaki ~etvorni metar Zemlje jeizlo`en dovoljnoj koli~ini sun~evesvjetlosti da mo`e proizvesti1700 KWh struje svake godine.
ako bi se solarni panelipostavili na svim iskoristivimkrovnim povrπinama. Studija pod nazivom "Solarna generacija" koju je Greenpeace napravio usuradnji s europskimposlovnim sektorom koji se bavi fotonaponskim}elijama, dokazuje da bikoli~ina solarne energijedobivene na planetu moglaosigurati elektri~nu energijuza viπe od 1 milijarde ljudi do 2020. godine.
SOLARNA ENERGIJA -FOTONAPONSKE ]ELIJESun~eva svjetlost se pretvaraizravno u struju. Proizvedenaistosmjerna struja sprema seu akumulatore ili pretvara uizmjeni~nu struju za mre`upomo}u konverteraizmjeni~ne struje. Uzimaju}i u obzir sadaπnju stopupotroπnje, Njema~ka bi moglazadovoljiti oko jedne tre}inesvojih potreba za strujomkoriste}i fotonaponske }elije
TEHNI»KEINFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Izme|u 1 i 3 godine (ovisno o klimatskoj zoni/sun~anim satima godiπnje).
Ukupni potencijal prirodnih izvora energijeSvi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA mo`e pru`iti ukupno 2850 puta viπe energije negoπto su sadaπnje svjetske potrebe.
©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom tehnologjijom podmiruje ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetskeenergetske potrebe.
SUNCE mo`e osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
1. LIGHT (PHOTONS)
2. FRONT CONTACT GRID
3. ANTI-REFLECTION COATING
4. N-TYPE SEMICONDUCTOR
5. BOARDER LAYOUT
6. P-TYPE SEMICONDUCTOR
7. BACKCONTACT
1
2
3
4
5
6
7
© G
P/M
OR
GA
N
© G
P/B
ELT
RA
© G
P/L
AN
GR
OC
K/Z
EN
IT
© G
P/K
AIS
ER
© G
P/M
IZU
KO
SH
I
KLIMATSKE PROMJENERJE[ENJAFOTONAPONSKE ]ELIJE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
9solarne energije dobivene usvijetu mo`e dosti}i 54milijarde kilovatsati do 2020.g. 2040. godine preko 20%ukupnih svjetskih potreba zaelektri~nom strujom mo}i }ese pokrivati iz termoelektranana solarni pogon.
Velika ogledala koncentrirajusun~evu svjetlost u jednu crtuili to~ku. Toplina koja se takostvara koristi se za dobivanjepare. Vru}a para pod visokimtlakom se koristi za turbinekoje proizvode elektri~nustruju. U sun~anim regijama,s termoelektranama nasolarni pogon mo`e seosigurati veliki dio proizvodnjeelektri~ne struje. Studija"Termoelektrane na solarnipogon 2020. g.", koju jeGreenpeace izradio u suradnjis europskom industrijom zatermoelektrane na solarnipogon, pokazuje da koli~ina
TEHNI»KEINFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Oko 5 mjeseci
Ukupni potencijal prirodnih izvora energijeSvi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je nasvijetu potrebno.
DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA mo`e pru`iti ukupno 2850 puta viπe energije nego πtosu sadaπnje svjetske potrebe.
©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna sdanaπnjom tehnologijom mogla bi podmiriti ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetskeenergetske potrebe.
SUNCE mo`e osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
Parabolic trough-shaped mirror reflectors areused to concentrate sunlight onto thermallyefficient receiver tubes placed in the troughfocal line. In these tubes a thermal transfer fluidis circulated, such as synthetic thermal oil.Heated to approximately 400°C by theconcentrated sun’s rays, this oil is then pumpedthrough a series of heat exchangers to producesuperheated steam. The steam is converted to electrical energy in a conventional steamturbine generator, which can either be part of a conventional steam cycle or integrated into a combined steam and gas turbine cycle.
PARABOLICTROUGH
© G
P
© G
P
© G
P/N
OV
IS
© G
P/N
OV
IS
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJAELEKTRI»NA STRUJA -TERMOELEKTRANE NA SOLARNI POGON
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
10pomo}u solarne energije. Ve}isustavi mogu naknadno pokritive}i dio energije koja je potrebnaza grijanje prostora. Postoje dvaglavna tipa tehnologije:Vakuum cijevi: Apsorber unutarvakuum cijevi apsorbira sun~evozra~enje i zagrijava teku}inuunutar cijevi, baπ kao πto je slu~ajs ravnim solarnim panelom.Dodatno zra~enje se sakuplja izreflektora iza cijevi. Bez obzirapod kojim kutom padaju sun~evezrake, sunce izravno obasjavaapsorber zbog okruglog oblikavakuum cijevi. ~ak i kada je
Neiscrpni izvor energije zabudu}nost.Sunce je osnova skoro svihprocesa u prirodi, uklju~uju}i`ivot ljudi. Ono }e i dalje davati~istu i besplatnu energiju uizobilju koja }e biti dostupnasvuda, sada i milijardamagodina u budu}nosti.Maksimalna upotreba solarnetoplinske energije jeneophodan korak zaosiguravanje odr`ive energije,o~uvanje naπeg planeta izdravlja budu}ih generacija.
HLA\ENJE POMO∆USOLARNE ENERGIJESolarni hladnjaci koristetoplinsku energiju zaproizvodnju hladnog zraka iuklanjanje vlage, na sli~anna~in kao πto to ~ini hladnjak iliklimatski ure|aj. Ova primjenaje veoma prikladna za solarnutoplinsku energiju, jer jepotreba za hla|enjem obi~nonajve}a tamo gdje ima najviπesunca. Hla|enje na solarnipogon je ve} uspjeπnodemonstrirano. U budu}nostise mo`e o~ekivati njegovaπiroka upotreba, kako se budesni`avala cijena tehnologije,naro~ito za manje sisteme.
TEHNI»KE
INFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Izme|u 1 i 2godine (ovisno o klimatskoj zoni/sun~anim satima godiπnje)
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osiguratiukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
DIREKTNA SOLARNA ENERGIJA mo`e pru`iti ukupno 2850 puta viπe energije nego πtosu sadaπnje svjetske potrebe.
©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom? Koli~ina energije koja je dostupna sdanaπnjom tehnologjijom podmiruje ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetskeenergetske potrebe.
SUNCE mo`e osigurati 3.8 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
industrijskih procesa i desalinizacijevode za pi}e.
GRIJANJE VODE ZAKU∆ANSTVA I GRIJANJEPROSTORA POMO∆USOLARNE ENERGIJESolarna toplinska tehnologijadanas se naj~eπ}e primjenjuje zaproizvodnju tople vode zaku}anstva. U nekim je zemljamata primjena sve ~eπ}a ustambenim zgradama. Ovisno ouvjetima i konfiguraciji sustavagotovo 100% ukupnih potreba zatoplom vodom mo`e se osigurati
SOLARNI TOPLINSKIKOLEKTORISolarni toplinski sustavizasnovani su na jednostavnomprincipu koji je stolje}ima poznat:sunce zagrijava vodu koja senalazi u tamnoj posudi. Solarnetoplinske tehnologije su danas natr`iπtu u~inkovite i visokopouzdane; osiguravaju solarnuenergiju za ~itav niz primjena, odgrijanja vode za ku}anstva igrijanja stambenih i poslovnihprostora, do grijanja bazena zaplivanje, hla|enja potpomognutogsolarnom energijom, zagrijavanja
vrijeme obla~no i svjetlost dolazi iz viπe kutova istovremeno,kolektor vakuum cijevi mo`e biti veoma u~inkovit. Solarni kolektor ravnog panelaje u principu jedna kutija sastaklenim poklopcem koja sepostavi na krov kao prozor. U tojje kutiji ugra|en niz bakrenih cijevis pripadaju}im bakrenim rebrima.Cijela konstrukcija je premazanacrnom bojom da bi se privla~ilesun~eve zrake. Sun~eve zrakezagrijavaju vodu i antifriz smjesu,koja cirkulira od kolektora dogrija~a vode u podrumu.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
�
© G
P/F
RA
NK
EN
© G
P/M
IZU
KO
SH
I
© G
P/K
AIS
ER
© G
P/G
LEIZ
ES
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJASOLARNO GRIJANJE I HLA\ENJE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
11
TEHNI»KEINFORMACIJEVrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija:Oko 4 do 7 mjeseci
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije:Svi prirodni izvori energije mogu osigurati ukupno 3078 puta viπe energije nego πto je nasvijetu potrebno.
VJETAR mo`e pru`iti ukupno 200 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetskepotrebe.
©to je dostupno s danaπnjom tehnologijom?Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjom tehnologijom mogla bi podmirivati ukupno5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetske potrebe.
VJETAR mo`e osigurati 0.5 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
a najve}a turbina dose`e visinu odpreko 100 m. Najmodernije farme selektranama na vjetar danas moguimati mali kapacitet i samo jednuturbinu ili dosezati ja~inu odnekoliko stotina MW.Vjetar stvara 200 puta viπe energijenego πto je danas u svijetupotrebno. Studija pod nazivom"Snaga vjetra 12", koju jeGreenpeace izradio u suradnji seuropskim poslovnim sektorom kojise bavi energijom vjetra, pokazujeda bi koli~ina elektri~ne energijedobivene od vjetra mogla porastina 12% ukupne proizvodnje do2020. godine.
VJETAR POSTAJE ENERGIJAKoriπtenje energije vjetra je postaloozbiljna industrija. To je globalnifenomen, izvor energije koji se usvijetu najbr`e razvija, ~ista i u~inkovitamoderna tehnologija koja daje nadu zabudu}nost zasnovanu na odr`ivojtehnologiji koja ne zaga|uje okoliπ.Postignut je izuzetan napredak uproteklom desetlje}u. Energija navjetar je veoma uznapredovala uodnosu na prototipe od prije samo 20godina. Danaπnje turbine na vjetar suoli~enje moderne tehnologije - sastojese iz dijelova koji se mogu sklapati irasklapati, vrlo brzo se postavljaju ipuπtaju u pogon. Snaga turbine kre}ese od nekoliko KW do preko 3500 KW,
Elektrane na vjetar na kopnuuglavnom koriste turbine s trilopatice da bi zahvatile vjetar.Jedna velika turbina na vjetarmo`e proizvesti dovoljnoelektri~ne struje za oko 1000ku}anstava. Turbine na vjetarmogu raditi ne samo u obalnimpodru~jima, ve} i ukontinentalnim zemljama kojenemaju obalu, uklju~uju}i regijekao πto su srednja i isto~naEuropa, srednja, sjeverna i ju`naAmerika i srednja Azija. Elektrane na vjetar na moru sepostavljaju u “offshore” parkovimaza elektrane na vjetar. Oviparkovi tako|er obi~no koristeturbine s tri lopatice koje suusidrene na dnu oceana. U
Danskoj, park za turbine na vjetarsagra|en 2002. godine ima 80turbina za proizvodnju elektri~nestruje koja je dovoljna za grad od150.000 stanovnika. Male elektrane na vjetar moguu~inkovito proizvoditi elektri~nu strujuu podru~jima koja su ina~enedostupna za napajanje elektri~nomenergijom. Uobi~ajeno je da se struja~uva u akumulatorima. Novatehnologija za koriπtenje snage vjetraje razvijena za gusto naseljenegradove gdje su zgrade doslovcepostavljene jedna na drugu. Ovanova tehnologija je dobila nadimak"urbane turbine".
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
1. ROTOR BLADE
2. BLADE ADJUSTMENT
3. NACELL
4. ROTOR SHAFT
5. WIND MEASUREMENT
6. GENERATOR
7. SYSTEMCONTROLE
8. LIFT
1
2
3
4
5
6
7
8
© G
P/O
NE
DIT
ION
/DA
NTO
WE
RS
© G
ILLB
ER
G/G
P
© G
P/J
AC
KS
ON
© Z
EN
IT/G
P
© G
ILLB
ER
G/G
P
© Z
EN
IT/G
RE
EN
PE
AC
E
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJAVJETAR
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
se termin "bioenergija" zaenergetske sisteme biomasekoji proizvode toplinu, tj.elektri~nu struju i "biogoriva"za teku}a goriva za transport.Bioenergija se tako|er mo`ekoristiti za hla|enje koriste}iapsorber hladnjake koji radena istom principu kao i vaπhladnjak.
Biomasa se na mnogona~ina mo`e smatratioblikom sa~uvane solarneenergije. Sun~eva energijaje "sa~uvana" kroz procesfotosinteze u biljkama.
Biomasa sadr`i velike koli~inesa~uvane energije koja se sveviπe koristi u komercijalnesvrhe. Bioloπki izvori energijesu obnovljivi, lako seskladiπte, ne sadr`e CO2, πtozna~i da ne uzrokujuklimatske promjene. Biomasaobuhva}a i bioloπki otpad kaoπto su nusproizvodipoljoprivrede i πumarstva, kaoi organske energetske usjeve,produkt odr`ive poljoprivrede,kao πto su sjeme repice ilibioplin (metan).
Elektri~na struja: Elektranena biomasuuglavnom rade po istomprincipu kao i elektrane naugljen ili prirodni plin, s tomrazlikom da se gorivo moraobraditi prije sagorijevanja.Ove elektrane nisu nipribli`no tako velike kaoelektrane na ugljen, jer gorivotreba rasti πto je mogu}e bli`eelektrani.
BIOMASA POSTAJEENERGIJABiomasa je veoma πirokpojam koji se koristi zaopisivanje svakog materijalabioloπkog porijekla koji semo`e koristiti kao izvorenergije. Biomasa obuhva}adrvo, usjeve, alge i drugebiljke, kao i poljoprivredni iπumski otpad. Biomasa sezatim kao termin mo`epodijeliti na specifi~nijepojmove na osnovu razli~itekrajnje primjene: grijanje,proizvodnja elektri~ne struje ilitransport. Prema tome, koristi
Toplina:Prethodno opisane elektranena biomasu nastoje uvijekkoristiti i otpadnu toplinu kojaje proizvedena prilikomsagorijevanja goriva. Ovaj tippostrojenja se nazivakombinirane elektrane itoplane. Manji sistemi zagrijanje mogu se korisititi zazagrijavanje pojedinihobiteljskih ku}a. Takvi sustavikoriste male komadi}epreπanog otpadnog drva kaogorivo, umjesto prirodnogplina ili nafte.
TEHNI»KEINFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Za elektri~nustruju i/ili proizvodnju topline: oko 3 do 6 mjeseci.
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osiguratiukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
BIOMASA mo`e osigurati ukupno 20 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetskepotrebe.
©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjomtehnologijom mogla bi podmiriti ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetskepotrebe.BIOMASA mo`e osigurati 0.4 puta viπe energije od sadaπnjih svjetskih potreba.
12
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
1. HEATED MIXER
2. CONTAINMENT FOR FERMENTATION
3. BIOGAS STORAGE
4. COMBUSTION ENGINE
5. GENERATOR
6. WASTE CONTAINMENT
1
2
3
4 56
© L
AN
GR
OC
K/Z
EN
IT/G
P
© G
P/B
ELT
RA
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJABIOMASA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
neravnomjerno. Me|utim, znograznih geoloπkih procesa,relativno plitki geotermalniresursi se nalaze ispod nekihpodru~ja, uklju~uju}i zapadnedijelove SAD-a, zapadnu,srednju i isto~nu Europu,Island, Aziju i Novi Zeland. Oviresursi mogu se klasificirati poniskoj temperaturi (ispod 90°C), umjerenoj (90° C-150° C) ivisokoj temperaturi (iznad 150°C). Temperatura tako|er utje~ena krajnju namjenu ovihresursa. Resursi najviπetemperature se uglavnomkoriste samo za dobivanje
elektri~ne struje. Trenutno seu svijetu dobiva ukupno oko8000 MW geotermalneelektri~ne struje - otprilikeisto onoliko koliko bi sedobilo od 8 velikih elektranana ugljen ili nuklearnihelektrana. Upotreba zaresurse niske i umjerenetemperature mo`e sepodijeliti u dvije kategorije:izravna upotreba igeotermalne pumpe.
Elektri~na struja:Geotermalne elektrane koristeprirodnu toplinu zemlje zaisparavanje vode. Stvorenapara pokre}e turbinu kojaproizvodi elektri~nu struju. NaNovom Zelandu i Islandu ovatehnika uvelike se koristi ve}desetlje}ima. U Njema~koj,gdje se treba vrπiti buπenjenekoliko kilometara u dubinuzemlje da bi se doseglepotrebne temperature, ovatehnologija je tek u probnimfazama. Trenutno se radi narazvijanju nekoliko razli~itihsustava.
Toplina: Za geotermalne toplane i geotermalno grijanje supotrebne ni`e temperature od onih za prozvodnju elektri~nestruje. Geotermi~ki zagrijana voda se koristi izravno za grijanje.
ZEMLJINA TOPLINAPOSTAJE ENERGIJAGeotermalna energija jetoplina (termalna) dobivena izzemlje (geo). To je toplinskaenergija sadr`ana u stijenamai teku}ini koja ispunjavanapuknu}a i pore u stijenamazemljine kore. Istra`ivanjapokazuju, da bi se Zemlja kojaje nastala iz stanja potpunerastopljenosti ohladila ipretvorila u ~vrstu masu prijemnogo tisu}a godina, da osimsunca nije bilo energije. Umnogim podru~jima, ovatoplina dolazi do povrπine vrlo
13
TEHNI»KEINFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: Elektri~na struja:za sada nema podataka
Toplina: oko 7 do 10 mjeseci
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osiguratiukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
GEOTERMALNA TOPLINA mo`e osigurati ukupno 5 puta viπe energije nego πto susadaπnje svjetske potrebe.
©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjomtehnologijom mogla bi podmirivati ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetskepotrebe.GEOTERMALNA TOPLINA mo`e podmiriti sadaπnje svjetske energetske potrebe.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
1. PUMP
2. HEAT EXCHANGER (PRODUCES STEAM)
3. GAS TURBINE
4. DRILLING HOLE FOR COLDWATER INJECTION
5. GENERATOR
6. WASTE CONTAINMENT
12 3
45
© C
OB
BIN
G/G
P
© L
AN
GR
OC
K/Z
EN
IT//G
P
© C
OB
BIN
G/G
P
© L
AN
GR
OC
K/Z
EN
IT/G
P
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJAGEOTERMALNA ENERGIJA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
manje elektrane s turbinamakoje koriste samo jedan diovode u rijeci, mogu proizvestielektri~nu struju na ekoloπkiprihvatljiv na~in.Mala hidroelektrana nijejednostavno umanjena verzijavelike hidroelektrane. Potrebnaje specijalna oprema da bi seispunili osnovni zahtjevi upogledu jednostavnosti, visokeproizvodnje energije,maksimalne pouzdanosti ilakog odr`avanja za kojeg nisupotrebni stru~njaci. Glavnizahtjev za hidroelektranu je dase stvori umjetni dovod takoda voda koja se kroz usisni
kanal ili cijev skrene u turbinute ispusti nazad u rijekunizvodno. Mala hidroelektranase zasniva uglavnom na tokurijeke, te ne skuplja velikekoli~ine zadr`ane vode, πtozahtijeva izgradnju velikihbrana i umjetnih jezera.Postoje dvije osnovnekategorije turbina: "Pelton"turbine, kod kojih vodeni mlazpokre}e dio, ~ija je ulogapreokrenuti smjer mlaza i takodati ubrzanje vodi. Ova turbinaje pogodna za velike dovode i"male" ispuste. Reaktivneturbine (primjerice Francis iKaplan) rade kad su pune
vode i zapravo stvarajuhidrodinami~ke sile zapokretanje lopatica. Oveturbine su pogodne za srednjei manje dovode i srednje ivelike ispuste.
SNAGA VODE POSTAJEENERGIJAVe} tisu}lje}ima voda pokre}emlinove u vodenicama, amlinovi melju `ito. Uprethodnom stolje}u voda seuglavnom koristila zaproizvodnju elektri~ne struje.Danas se oko jedne petinesvjetske elektri~ne strujeproizvede pomo}uhidrodinami~ke snage. Izrazloga πto velikehidroelektrane s betonskimbranama i velikim umjetnimjezerima veoma negativnoutje~u na prirodu, Greenpeaceih ne podr`ava. Me|utim,
postaviti na splav koja pluta ili ure|ajkoji je pri~vrπ}en za dno oceana. 2. Osciliraju}i vodeni stupovi (OWC)stvaraju elektri~nu struju iz porasta ipada vode uzrokovanih valovima ucilindri~noj osovini. Vodeni stupovi kojise uzdi`u i padaju dovode i odvodezrak do vrha osovine i tako pokre}uzra~nu turbinu.3. Fokusni ure|aji se ugra|uju na obalii joπ se zovu su`eni kanal. Ovi sistemise oslanjaju na strukturu postavljenuna obali da bi se valovi kanalizirali ikoncentrirali, te doveli do jednoguzdignutog rezervoara. Voda kojaistje~e iz ovog rezervoara koristi se zadobivanje elektri~ne struje, koriste}istandardne hidroenergetsketehnologije.(Izvor: http://www.eere.energy.gov/RE/ocean_wave.html)
ENERGIJA PLIME I OSEKE IENERGIJA VALOVAZnanstvenici i in`enjeri, uglavnom izVelike Britanije i SAD-a, istra`ujuupotrebu energije valova. Prvi prototipisu za sada uspjeπno testirani u©kotskoj.Vrijeme potrebno za nadoknadupo~etne energetske investicije: za sadanema podataka.Sadaπnji troπkovi: za sada nemapodataka.Energija valova Procjenjuje se daukupna snaga valova koji udaraju osvjetske obale iznosi 2 do 3 milijunaMW. Postoje tri na~ina za dobivanjeenergija iz valova:1. Plutaju~i sustavi proizvode elektri~nustruju uslijed pomicanja ili ljuljanjaobjekta koji pluta. Objekt se mo`e
14
TEHNI»KEINFORMACIJE
Vrijeme potrebno da se nadoknadi prvobitna energetska investicija: 9 do 13 mjeseci.
Ukupni potencijal prirodnih izvora energije: Svi prirodni izvori energije mogu osiguratiukupno 3078 puta viπe energije nego πto je na svijetu potrebno.
SNAGA OCENA mo`e osigurati ukupno dva puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetskepotrebe.
HIDRODINAMI»KA SNAGA mo`e zadovoljiti sadaπnje svjetske energetske potrebe.
©to je tehni~ki dostupno danas? Koli~ina energije koja je dostupna s danaπnjomtehnologijom mogla bi podmirivati ukupno 5.9 puta viπe nego πto su to svjetske energetskepotrebe.
SNAGA OCEANA mo`e osigurati 0.15 puta viπe energije nego πto su sadaπnje svjetskepotrebe.
HIDRODINAMI»KA SNAGA mo`e osigurati 0.05 puta viπe energije nego πto su sadaπnjesvjetske potrebe.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
1. INLET
2. SIEVE
3. GENERATOR
4. TURBINE
5. HEAD
6. OUTLET
12
3
4
5
6
© G
RA
CE
/GP
© N
IMTS
CH
/GP
© N
IMTS
CH
/GP
© G
RA
CE
/GP
KLIMATSKE PROMJENERJE©ENJAHIDROENERGIJA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
5. PRERADA NUKLEARNOGGORIVA (REPROCESING)U sklopu prerade nuklearnoggoriva, kontaminirani uran iplutonij se izdvajaju iz gorivnihπipki pomo}u kemijskih supstanci.Takav plutonij se mo`e koristiti zaproizvodnju nuklearnog oru`ja.Ova prerada nema nikakve vezes recikliranjem: volumen otpadase pove}ava nekoliko puta.Radioaktivni otpad zavrπava uzraku i moru.PrijevozRadioaktivni materijal i nuklearniotpad se prevoze brodovima,vlakovima, zra~nim i cestovnimprometom πirom svijeta. U slu~ajunezgode ili teroristi~kog napada,dogodit }e se radioaktivnozaga|enje. Ni na koji na~in se nemo`e zajam~iti sigurnostprijevoza radiokativnog materijala.
6. ZBRINJAVANJE KAOPRIVREMENO RJEπENJENa svijetu ne postoji nijednopostrojenje za krajnjezbrinjavanje nuklearnog otpada,a nemogu}e je zbrinuti materijalvisoke radioaktivnosti za tisu}egodina. Iako je ovo poznato,nuklearna industrija i daljeproizvodi radioaktivni otpad.
1. ISKOPAVANJE URANA Uran, koji se koristi u nukleranimelektranama, dobiva se iz ogromnihrudnika urana u Kanadi, Australiji,Rusiji i Nigeriji. Radnici u rudnikuudiπu radioaktivni plin koji mo`euzrokovati rak plu}a. Uran se izrude izdvaja pomo}u kiseline.Produkt ovog procesa, koji nastajenakon jednog drugog prozvodnogprocesa, je koncentrat koji se zove"`uti kola~". Iskopavanje uranarezultira stvaranjem ogromnihkoli~ina rudarskog otpada,uklju~uju}i radioaktivne ~estice koje mogu kontaminirati povrπinske vode i hranu.
2. OBOGA}ENJE URANAPrirodni uran i "`uti kola~" sadr`isamo 0,7% urana 235 koji semo`e podvrgnuti fiziji. Da bi sematerijal mogao koristiti unuklearnim elektranama, sadr`ajurana mora iznositi izme|u 3 do5%. Ovaj proces se mo`e izvestiu 16 postrojenja na svijetu.Osamdeset posto ukupnekoli~ine zavrπi kao otpad.Oboga}ivanje urana stvara velikekoli~ine "osiromaπenog urana"koji dugoro~no zavrπava kaoradioaktivni otpad ili se koristi zaproizvodnju oru`ja, municije ilitenkovskih oklopa.
3. PROIZVODNJA GORIVNIHπIPKIOboga}eni materijal se pretvarau uranov dioksid i zatimkomprimira u "tablete" upostrojenjima za prozvodnjugorivnih πipki. Ovim kuglicama sepune cijevi du`ine 4 m kojenazivamo gorivne πipke. Danasna svijetu postoji 29 postrojenjaza njihovu proizvodnju. Najve}anesre}a u ovom tipu postrojenjado sada se dogodila u rujnu1999. g. u Tokaimuri u Japanu.Dva radnika su poginula uslijednekontrolirane lan~ane reakcije.Nekoliko stotina radnika istanovnika sela su bili izlo`eniradioaktivnom zaga|enju.
4. RAD NUKLEARNIHELEKTRANAAtomi urana se cijepaju u nuklearnimpostrojenjima. Ovim procesomosloba|a se energija koja zagrijavavodu. Kompresirana para se vra}a u turbinu i kroz generator se stvaraelektri~na struja. Ovaj proces stvararadioaktivni "koktel" koji obuhva}aviπe od 100 radioaktivnih proizvoda.Jedan od njih je visoko toksi~niplutonij ~iji je vijek trajanja tako|er dug.Radioaktivni materijal mo`e sti}i uokoliπ uslijed nezgoda u nuklearnimelektranama. Najgora nesre}a do danasdogodila se u ~ernobilu, u tadaπnjemSovjetskom Savezu 1986. g. Atomska bombaJedan nuklearni reaktor stvara dovoljnoplutonija svake godine za proizvodnju~ak 39 komada nuklearnog oru`ja.
15
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
EO
RG
ES
ON
/GR
EE
NP
EA
CE
KLIMATSKE PROMJENEZABLUDENUKLEARNO GORIVO
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
161. NUKLEARNAENERGIJA JE OPASNAPrije svega, nuklearna energijaje tehnologija visokog rizika imo`e uzrokovati ozbiljnekatastrofe. Najgora nesre}a dodanas dogodila se 26.04.1986.u ~ernobilu, u Ukrajini. PolaEurope je bilo pokrivenoradioaktivnom praπinom i tisu}eljudi je umrlo kao posljedicaove nezgode. Ali i reaktori uzemljama koje raspola`uvrhunskim tehnologijamatako|er uzrokuju ozbiljneakcidente. Godine 1979. doπloje do ispuπtanja vode zahla|enje u elektrani na Three
Mile Island, u SAD-u, πto jeuzrokovalo topljenje gorivnihπipki. Radioaktivna praπinauzrokovala je porast oboljelihod leukemije kod lokalnogstanovniπtva. Godine 1999.ljudskom pogreπkom u tvornicigorivnih πipki u Tokaimuri,Japan, uzrokovana jeradioaktivna lan~ana reakcija.Dva radnika su poginula, astotine stanovnika sela izlo`enoradijaciji. Godine 2003. najve}anesre}a u srednjoj i isto~nojEuropi nakon »ernobila,dogodila se u elektrani Paks uMa|arskoj, kad su gorivneπipke upale u jezgru reaktora.
2. NUKLEARNAENERGIJA BLOKIRAKORI[TENJEOBNOVLJIVE ENERGIJE I ENERGETSKUU»INKOVITOSTNuklearna industrija ~estopokuπava promoviratinuklearnu energiju kao najboljerjeπenje za klimatske promjene,budu}i da nuklearni reaktori nekoriste fosilna goriva. Alinuklearna energija nikako nijerjeπenje za promjenu klime.Milijarde eura su investirane unuklearna istra`ivanja iizgradnju novih nuklearnihelektrana; a taj novac se
5. PLUTONIJ JETAKO\ER OPASANNuklearni reaktori proizvodeplutonij koji se mo`e koristiti zaizradu nuklearnog oru`ja. Sveve}a proizvodnja plutonijapredstavlja veliki problem usvijetu zahva}enomterorizmom. Unato~ ovim visokim rizicima ivelikim investicijskimtroπkovima, trenutno se uEuropi planira izgradnja oko 30novih nuklearnih reaktora.Ve}ina }e biti izgra|ena uzemljama srednje i isto~ne
4. PRIJEVOZNUKLEARNOG OTPADA-OPASNI OTPAD KAOEUROPSKI TURISTPrijevoz radioaktivnog otpada
od nuklearnih elektrana doskladiπta za privremenozbrinjavanje ili postrojenja zaobradu nuklearnog gorivaveoma je rizi~an. Sigurnosneprovjere sanduka za prijevozove vrste otpada ~esto sukritizirane. Osim toga, sanducikojima se prevozi nuklearniotpad mogu postati metateroristi~kih napada.
Europe kao πtu su Bugarska,Rumunjska, Slova~ka i »eπka.Sve ove zemlje imaju ogromnipotencijal za unapre|enje svojeenergetske u~inkovitosti iproizvodnju obnovljive energije,a koji se ne}e mo}i iskoristiti jerje novac za energetskeinvesticije ulo`en u nuklearnuenergiju.Nuklearna energija i dalje imaveliku podrπku u okviru EU.EURATOM sporazum, kojiobavezuje sve zemlje ~laniceEU, nudi jeftine zajmove zanuklearnu energiju do ukupno
4 milijarde eura, dok se za istiiznos moglo napraviti oko 3500turbina na vjetar od kojih bisvaka proizvodila 1 MWelektri~ne struje. Dodatnaolakπica je slabost zakona kojireguliraju odgovornosti. Naime,nuklearna industrija nije du`naplatiti punu kompenzacijunakon nesre}e, ve} troπkovepla}aju porezni obveznici.Nakon »ernobila, polovicaGDP-a Ukrajine je otiπlo napokrivanje troπkova izazvanihovom katastrofom.
mogao mnogo bolje iskoristiti za unapre|enje energetskeu~inkovitosti i investiranje u proizvodnju obnovljive energije.
3. NUKLEARNI OTPAD JENERIJE[EN PROBLEM ZA BUDU∆E GENERACIJEProblem radioaktivnog otpada joπ uvijeknije rijeπen. Ne postoje mjesta za njegovosigurno krajnje zbrinjavanje, jer }e taj otpadi nakon nekoliko tisu}a godina i dalje bitivisoko radioaktivan. Radioaktivni otpad kojise odvozio i joπ uvijek se odvozi u mjestoMayak u Rusiji, prouzro~io je da onopostane jedno od najzaga|enijih mjesta nasvijetu, s tisu}ama ljudi koji pate od bolestiizazvanih radioaktivnim zra~enjem.
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P
© G
P/G
EO
RG
ES
ON
© R
EY
NA
ER
S/G
P
© G
P/S
HIR
LEY
© G
P/O
TT
© S
HIR
LEY
/SIG
NU
M/G
P
KLIMATSKE PROMJENEZABLUDENUKLEARNA ENERGIJA - PUT BEZ IZLAZA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
17750 KV
300–400 KV
alacsony feszültségû távvezeték
nagyfeszültségû távvezeték
épülô nagyfeszültségû távvezeték
rendszerhatár átviteli állomás
villamosenergia rendszerek határai
szénerômûvek
olajtüzelésû erômûvek
gázerômûvek
vegyes tüzelésû erômûvek
gázturbinák
barnaszén-erômûvek
vízerômûvek
atomerômûvek
építés alattméretarány 1:5,70 500 km
U Europi je sve ve}i brojelektrana zastarijelo. To je prilikaEuropi za prelazak na obnovljiveizvore energije.
Prosje~na starost europskihelektrana je izme|u 20 i 30godina.
Europske elektrane na ugljenkapaciteta od oko 100.000 MW su stare preko 20 godina. To zna~i da }e oko 75 do 100elektrana na ugljen prestati s radom do 2020. g.
©TO SE MIJENJA UENERGETSKOM SEKTORU?
Najviπe predvi|anja zaproizvodnju elektri~ne energije u Europi tvrdi da je upotreba plina u porastu, ali se industrijana ugljen agresivno natje~e protiv novih elektrana na plin,koje su mnogo u~inkovitije. Obje industrije se bore protivobnovljive energije. Tvrtke kaoπto su E.on, Electrabel, Endesa,Iberdola, ENEL i Vattenfall,pokuπavaju sprije~iti zatvaranjenuklearnih elektrana uNjema~koj, Belgiji, ©panjolskoj i ©vedskoj, produ`avanjem vijekatrajanja postoje}ih nuklearnihelektrana. Ali rad starih reaktorapredstavlja ozbiljan rizik pozdravlje i sigurnost ljudi.
Dobivanje energije iz obnovljivihizvora, posebice energije vjetra,sve je viπe u porastu. Trenutnove}a tr`iπta za industriju energijevjetra u Europi se nalaze samo u ©panjolskoj, Velikoj Britaniji iNjema~koj. U ve}ini drugihzemalja porast u koriπtenjuobnovljive energije je joπ uvijekjako spor. Tako|er i drugetehnologije trebaju uznapredovatida bi se mogao upotpuniti prostornakon zatvaranja starih elektranana ugljen i nuklearnih elektrana.
U srednjoj i isto~noj Europi,biomasa, energija vjetra igeotermalna energija su veomava`ne. U ju`noj Europi i naMediteranu, termoelektrane nasolarni pogon biti }e od izuzetnestrateπke va`nosti za budu}eopskrbljivanje Europe ~istomenergijom. Energetskau~inkovitost je za sada izgubljenabitka, jer je dosadaπnji trendpokazivao porast potroπnjeelektri~ne struje umjestosmanjenja.
ENERGETSKI SEKTOR JE NARASKRIÆJU - HO∆E LIPREUZETI ODGOVORNOSTZA BUDU∆E GENERACIJE?
U narednih 10 godina,energetski sektor }e odlu~iti kako}e se izgraditi novi kapacitet zaproizvodnju energije: premafosilnom i nuklearnom gorivu iliprema u~inkovitoj upotrebiobnovljive energije?
Politi~ki okvir je od presudnogzna~aja za energetski sektor dabi se napravio hitno potrebanprijelaz ka ~istoj energiji. Svakaodluka je va`na! Samo desetvelikih energetskih tvrtkikontrolira ve}inu EU tr`iπtaelektri~ne struje. EdF, E.on,RWE, Electrabel, Endesa,Iberdola, ENEL, Vattenfall iBritish Energy su odgovorni zapreko 60% CO2 kao produktaproizvodnje elektri~ne struje i zaviπe od 90% nuklearnog otpadau Europi! Ho}e li ove tvrtkeinvestirati u naπu budu}nost?Ho}e li ove tvrtke pomo}i dasprije~imo opasnu promjenuklime? Ili }e ovih 10 tvrtki`rtvovati klimu naπeg planetaradi kratkoro~ne vrijednostidionica? Greenpeace poziva ovetvrtke da pod hitno razmisle idjeluju u korist dugoro~nevrijednosti njihovih dionica -budu}ih generacija!
EUROPSKIELEKTROENERGETSKI SUSTAV
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
IZVOR: © VERLAG GLÜCKAUF GMBH, ESSEN
KLIMATSKE PROMJENEREFORMA EUROPSKOG ENERGETSKOGSEKTORA
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
18
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P/B
ELT
RA
© G
P/M
CC
OLL
© G
P/D
OTT
© G
P/R
EY
NA
ER
S
© G
P/D
OTT
EUROPA TREBA POSTAVITICILJEVE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU!
Obnovljiva energija, energetska u~inkovitost i uπteda su najjeftiniji, najsigurniji,najbr`i, najpouzdaniji te ekoloπki i socijalno najprihvatljiviji na~ini da se postignesmanjenje emisija stakleni~kih plinova u energetskom sektoru. Obnovljivi izvorienergije, kao πto su vjetar (na obali ili uz obalu), solarne foto}elije, solarna toplinskaenergija (za grijanje vode i proizvodnju elektri~ne struje), biomasa, geotermalnaenergija, energija valova i energija plime i oseke daju rezultate! U isto vrijeme,prioritet treba dati energetskoj u~inkovitosti i uπtedi energije.
Green Paper Europske komisije o sigurnosti energetskog napajanja (2000)
Greenpeace ka`e: Obnovljiva energija u kombinaciji s energetskom u~inkovitosti,mo`e pokriti 25% energetskih potreba Europe do 2020. g.
Europska komisija treba donijeti nekoliko direktiva da bi se novi obnovljivi izvori energije uvelina postoje}e energetsko tr`iπte. Greenpeace `eli uspostavljanje ciljeva da bi se postiglonajmanje 20% napajanja iz obnovljivih izvora energije u Europi do 2020. g. u kombinacijisa smanjenjem energetske potra`nje.
Greenpeace zahtijeva:
* Reformu me|unarodnih financijskih institucija ~ime bi se omogu}ila ispravna ulaganja
* Postupno ukidanje subvencija za fosilnu i nuklearnu energiju i obra~un izbjegnutihtroπkova
* Europsku energetsku politiku
EUROPI TREBADUGORO»NAKLIMATSKA POLITIKA
Kyoto Protokol OkvirneKonvencije UjedinjenihNaroda o Promjeni Klime(UNFCCC), stupio je nasnagu 16.02.2005. Kyotoprotokol iz 1997.g. je va`anprvi korak u svjetskoj borbiprotiv promjene klime. Onobvezuje industrijaliziranezemlje da ograni~e emisijestakleni~kih plinova doodre|enih kvota. EU se
obvezala da }e smanjiti svojeemisije za 8% u odnosu na1990.g. u periodu od 2008. do2012. g. Me|utim, sam Kyotoprotokol ne}e zaustavitipromjenu klime. Greenpeace`eli da se po~ne raditi nauspostavljanju okvira zaperiod nakon 2012. g. i tra`iod EU da se obve`e da }eu~initi sljede}e:
* EU mora i dalje biti vo|adrugim zemljama u zaπtitiklime i napredovati s drugimobvezuju}im periodom Kyotoprotokola
* EU mora usvojiti zakonskiobvezuju}e kvote zasmanjenje stakleni~kihplinova koje su u skladu sograni~enjem porastatemeperature na manje od2° C iznad industrijskerazine. To zna~i da bismanjenje iznosilonajmanje -15% do 2015.g. inajmanje -30% do 2020.g.(u usporedbi sa razinom iz1990.)
* EU treba imati dugoro~nuviziju o smanjenju emisijastakleni~kih plinova za 80%do 2050. g. (u odnosu narazinu iz 1990.g.)
* EU treba osigurati dadjelovanje u svimpodru~jima politike(posebice energiji,transportu, poljoprivredi,kemijskoj industriji i razvoju)doprinosi ispunjenju cilja od 2° C
KLIMATSKE PROMJENEKLIMATSKA POLITIKA KOJA BI DONIJELA PROMJENEEUROPA I KYOTO PROTOKOL
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
Zatvorite staru elektranutako πto }ete promijeniti`arulje...Postoji ~itav niz mogu}nosti zauπtedu energije. Kad bipostojali poticaji za svakoku}anstvo u EU - krozsmanjenje poreza, subvencijeili druge inicijative sukladnoDirektivi o energetskoju~inkovitosti i energetskimuslugama - da se zamijenesamo tri ili ~etiri stare `aruljesuper u~inkovitimfluorescentnim lampama, moglibismo izbje}i izgradnjudesetina novih velikihelektrana. Ako bi sukladnoDirektivi o ekoloπkom dizajnuproizvoda koji koriste elektri~nustruju, Europa zahtijevala odproizvo|a~a ku}anskih aparatada dizajniraju proizvode kodkojih se gubi manje energijekada su isklju~eni (ali ostavljenina stand-by, i tako troπestruju), mogli bismo uπtedjetido 13% potroπnje elektri~nestruje u ku}anstvima. Na tajna~in bi se izbjegla potreba zaizgradnjom nekoliko velikihelektrana πirom Europe isprije~ila pojava lokalnihzaga|enja i ispuπtanja emisijau atmosferu. Smanjio bi seuvoz fosilnih goriva, πto bidonijelo korist naπemgospodarstvu.
ELEKTRI»NA STRUJA:RACIONALNAPOTRO[NJAELEKTRI»NE STRUJEMO@E ZNATNODOPRINIJETISMANJENJU CO2 IU[TEDI NOVCA!Elektri~ni ure|aji i ku}anskiaparati potroπe 30%cjelokupne elektri~ne strujekoja se proizvede uindustrijaliziranim zemljama(OECD zemlje), te proizvedu12% svih CO2 emisija vezanihza energiju. Privatnaku}anstva su drugi najve}ipotroπa~ elektri~ne struje, a tre}a su po emisijistakleni~kih plinovau OECD-u (izvor IEA). Kadase razmiπlja o alternativnimenergetskim sistemima, prvose mora obratiti pa`nja nauπtedu. Jeftinije je ne koristitielektri~nu struju nego jeproizvesti i zatim neracionalnopotroπiti! U mnogimku}anstvima uπteda od 50%ili viπe na ra~unu odelektri~ne struje mo`e seostvariti uz vrlo male napore.Napravite male stvari kodku}e - isplati se i zbog vaπegra~una i zbog klime! Evonekoliko jednostavnih stvarikoje mo`ete napraviti uz vrlomalo napora.
19
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
©TO VI MO@ETE URADITI -
»ETIRI JEDNOSTAVNA PRIMJERA:
1. Svjetlo Svjetlo ~esto mo`e biti jedan od najve}ih potroπa~a struje na poslu ili kod ku}e.
* Ugasite svjetlo kada vam ne treba! Ugradite timere ili senzore za vanjsko svjetlo takoda se pali samo kada je to potrebno
* - Zamijenite stare `arulje modernim kompaktnim fluorescentnim lampama (CFL).Fluorescentne lampe traju jako dugo (do 10 puta du`e nego obi~ne `arulje). Zamjenastare `arulje od 75 W fluorescentnom lampom od 20 W za 10 sati upotrebe na dan,isplatit }e se ve} u jednoj godini u smislu uπtede struje. Ta lampa }e raditi i narednih10 godina i svake godine vam donijeti sve viπe i viπe uπtede u novcu.
2. Bye-bye standby! Stand-by, koji se joπ zove "fantomsko optere}enje", postoji kod ure|aja koji stalno troπestruju ~ak i kada su isklju~eni. Obi~no se mo`e na}i kod elektronskih i ure|aja koji se moguautomatski upaliti. Naj~eπ}i "prijestupnici" su ure|aji koji imaju ugra|en sat, kao πto suvideorekorder, alarm-budilica, TV, mikrovalna pe}nica, itd. Ali ne samo oni. Ra~unala, ure|ajiu uredima kao πto su faks, fotokopirni aparat, skeneri, πtampa~i, stalno troπe struju.
* Jednostavno rjeπenje je upotreba sklopki koje imaju prekida~e za paljenje/gaπenje.Spojite stereo i ostale ure|aje za zabavu sa sklopkom, te je isklju~ite kada ih ne koristite.Ovo ni na koji na~in ne}e oπtetiti vaπe elektroni~ke ure|aje.
* Spojite vaπ cijeli ra~unalni sustav s jednom ili dvije sklopke. Ako isklju~ite ra~unalo,isklju~ite i sklopku.
* Uvijek ugasite TV i ne ostavljajte ga na stand-by.
3. Energetski u~inkoviti ure|ajiKada kupujete nove ure|aje, kao πto su perilica rublja, perilica posu|a ili hladnjak, provjeritekoliko struje troπi. Na tr`iπtu postoje ogromne razlike. Hladnjak primjerice, istih dimenzija irashladne mo}i, mo`e troπiti 0,5 ili 1,5 KWh na dan, zna~i mo`ete uπtedjeti do 350 KWh, ilido 10% na vaπem ra~unu za struju koriste}i energetski u~inkovit ure|aj. Isplati se i za klimui za vaπ ra~un za struju!
4. GrijanjeAko mo`ete da se ne grijete na struju, nemojte! Grijanje je uglavnom jedan od najve}ihpojedina~nih potroπa~a elektri~ne struje. Racionalno koristite toplu vodu.
© K
Ï DE
SIG
N
© K
Ï DE
SIG
N
KLIMATSKE PROMJENE[TO VI MO@ETE URADITI?RACIONALNA POTRO©NJA ELEKTRI»NE STRUJE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
©TO VI MO@ETE U»INITI? DOBRA IZOLACIJA - KLJU» ZA U»INKOVITO KORI©TENJE ENERGIJE!
Manjkava toplinska izolacija zgrada uzrokuje gubitke i do 70%toplinske energije koju skupo pla~ate, stoga:- ugradite termostate za kontrolu grijanja,- izolirajte prozore i vrata protiv strujanja zraka,- savjetujte se sa stru~njakom oko ugradnje toplinske izolacije. Porast energetske u~inkovitosti je “win-win” rjeπenje koje tako|ermo`e doprinijeti unapre|enju ekonomske konkurentnosti EU.Primjerice, ako se Direktiva o energetskoj u~inkovitosti i energetskimuslugama doradi i adekvatno implementira, donijet }e nettoekonomsku dobit gospodarstvu EU od najmanje 10 milijardi euragodiπnje i istovremeno smanjiti ovisnost o uvozu energije.
20
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P/S
UN
BE
AM
GM
BH
© S
HIR
LEY
/GR
EE
NP
EA
CE
KLIMATSKE PROMJENE©TO VI MO@ETE URADITI?RACIONALNO GRIJANJE
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA
21
PODR@ITE GREENPEACE
Naπa vizija bolje budu}nosti je sna`na onoliko koliko i ljudi koji nas podr`avaju. Postani aktivist Greenpeacea danas i daj svoj glas pokretu koji je predan obrani naπeg planeta. Tvoja podrπka je presudna.
POSTANI AKTIVIST GREENPEACE-a!
www.greenpeace.org
DESIGN: KÏ DESIGN, CONCEPT & TEXT: SVEN TESKE, EDITORS: KATE MACDONALD, STEVE SAWYER, DONNA MATTFIELD,V.i.S.D.P.: SVEN TESKE WWW.GREENPEACE.ORG
© G
P/L
EIT
ING
ER
© G
P/C
HA
N W
ING
FA
I
© G
P/D
E A
GO
STI
NI
© G
P/C
HA
N W
ING
FA
I
© G
P/J
.SU
TTO
N-H
IBB
ER
T
© G
P/M
AR
TIN
JE
HN
ICH
EN
© C
OB
BIN
G/G
RE
EN
PE
AC
E
KLIMATSKE PROMJENE[TO VI MO@ETE URADITI?OMOGU»ITE GREENPEACE-VO DJELOVANJE!
EKOLO[KO DRU[TVOZELENI OSIJEK FRIENDS OF THE EARTH CROATIA