Post on 18-Feb-2018
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 1/25
l'lr/trth,4. Lleiev4
Dmgca
l{ .Vy/coyrV.'
KARTOGRAFIJA
1"5..1.3.
Centraln
c azi
mu
tne pcrspektivne
pro.i
ekcije
l'od
centrainih
projelccija
centar
projek-tovanja
se nalazi
u
centr-,
zemrjine
•R
Ž®
•L
,i.1.4.
Jl
CLyrtt o/tnt
atrrutno
1tercpc/-
l,'iutit
/so/nntn,pr
oJe*cya
.
1Š± –‹ – ’š
~lI‹ì
•
ŸG
IL‘P
=E
‚æ
J‘
daju pr
otz-
vo/1tt
it
t
Ttropkctlotna.
O
cl
I i
ku
j
u
se
specijalnim
s,,
rrjs-Nom
da
se
svi
veltki
krugovi
u njima
pr.ika-zuju
pravim
lirrijama.
Deo
luka velikog
kr.u-ga,
koji
je
najkraie
rastojanje
izmedu
dve
tadke
na
Zemljinoj
povr5ini
naziva
se ot.lodt.otzta.
Ortodroma
se u
ovim
projekcijama
pri-
kazuje
kao
prava
linija.
prikazivanje
oito_
clrome
pravom
linijr:rn
ocl
narodite
jc
koristi
za
navigaciju
u
pomorswu
i
•^
•@
•R
•R
Œ
L
^
•
‚u
•
•E
vazduhoplovstvu,
jet
ortodroma
ucrtana
na centralnoj
p\ekciji
moie
lako preneri
na
pomorske
i
vazdu-hoplovne
karte
uraclene
u
Merka-tqrovoj
ili
nekoj
drugoj
projekciji
istog
svojstva.
Za
ove
svrhe
nije
potrebna
karta
u
centralnoj
pro-jekciji
vei
sanro
kartografska
mreia
u kojr-r.se
pcl
krajnjim
ko-orclinatan:a
LrnL)se
krajhje
tadke
orrodrome.
.
Ortodroma
kao
prava
linija
presecaie
meridijane
i
paralele
Lr
raznim
tadkama,
pa
te
taike
pre-
seka treba
preneti
na
rlclgttva-
rajuie
linije
pomorske
ili
vazclu_
hoplovne
karte.
Cenlralna
polarna
kon.stLriSe
se
tako
Sto
se prvo
utvrdi
poluprednik
Zenrlje
(Sk.
90
I
J:LIL
,ronrouuanlc
91
7.ƒC
ƒX
:‹¿
•
• •Œ
O
ŒŒ
™
•
`¨
•E
///ag/7%ƒB
N
l 1.
n:,.t
r.."lt1y.tr/rtian
i
pmtty't
u
cetr/tr/nr.t1
44.)
C_p
i
ocrra
polovin:r
kruZnice
koja
predstavljer
clcg
meri-dijana
sa
obe
strane
pola.
Paralele.-
se
preclstart.ialu
koncen
tridnim
]ir.u-Znicama,
.
.Rastojanje
iznreclu
njih
utvr-
tluje
se
konstrtrisanjent,
tako
Sto
se_povude
tangenta
na
polarnu
tadku,
a
iz
centra
se
kroz
oclsed-
I..
no
kruZnici
povlade
prave
koje
se
seku
sa
tangentom.
Ivles_
to
preseka
cenrralne
pra.re
i
tan-
gente
odreClLrju
clu2i
raclijusa
svake
paralele
u
projekcrji.
Gustina
paralela
zavisi
ocl
potrebe
pri
izrac.li
projekcija.
U
ovom
primeru
to
je
na
svakih
150.
Meridijani
se
jzvlade
tako
Sto
se
kruZnica
pocJeli
na
svakih
150
ili
drugadije,
'saglasno
sa
gustinom
paralefa
ukoliko
je
gustina
paralela
clnrgaiije
oclab_
rana.
Cenlralna
e,tvatoryb/na
projekcya
dobija
se
projek_
tovanjem
na
ravan
lroja
je
paraldlna
ia polar.nom
osonr
i
ravni
odabranog
mer.iclijana.
Na
Sk.
46.
prikazan
je
izglecl
mre2e
mericlijana
i
paralela
u
cent-
ralnoj
ekvatorijalnoj
projekciji
gustine
na
15o. iVlericlijani
u
ovoj
projekciji
su
preclstavljeni
tr vidu
paralelnih
pravih.
a
pur.t_
lele
u
viclu
krivih
linijl
hiper-
btlle,
osirn
ekvator;r
koji
jr.
prava
linija
nornrnlna
rrrr
liniju
Podet-nog
rrrcriclijana.
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 2/25
Rastojalje
iz-medu mericlijana
od
centra
pro-jekcije
odreduje se na isti nadin
kao
kod rastojanja
paralela u
centralnoj polarnoj projekciji.
Polovi
su beskonadni
pa se
'1;ol
i
pripolarna
podruija
ne
mogu
predstaviti.
Takorle se ne mogu
predsta iti ni svi meridijani
zbog
centralnog tipa
ove
projekcije.
Cen/ralna horizonlnaprolekcyb
dobija
se uslovnim
projektovanjem
na ravan
koja
tangira
glob
u
nekoj
tadki izvan
ekvatora i polova.
Ova
ravan
se poklapa
sa
ravhi
hr:rizonta
odabrane
tadke, pa
joj
otuda
i
ime. Meridijani
se
predstavljaju
pravim
linijama
koje se
zrakasto
razilaze
iz
projekcije
pola pod
nejednakim
uglovima.
Ekvator se
pr8dstavlja
prav-om
linijom,
q
ostale.
paralele
su
krive
linije
-
hiperbole, paratrole i
elipse.
Lairoru
projekcyb)
'r
.$
.
5.
4.
4.
Sp
o /1
z
c a
z
'm
u /z
e
Vc
rrp e* i
vt e p rojekc
y'c
(Sp
o
11
n a
Kod
ortografskih, stereografskih
i
centralnih projekcija
znatne
su
pronrene
raznlera
str
udaljenjem od centra
projekcije.
Tako npr.
u
oltografskoj
projekciji
razmer
r;e
smanjuje
od 1
do
0,
u
stereografskim
se
uvedava
ocl
1 do 2, a
u
centralnim se
uveiava
od I
do
beskonadno. Smanjivanje razmera kod
ortografskih
i
uve6avanje
kod
stereografsih
i
centlalplh projekcija
zahtevalo je
pronalaT:nje projekcije koja
bi
predstavljala
reSenje i2medu
te dve
projekcije.
.Sk
<19
)hnrtniwrye
t-niore.tytlirc
gthme
pn4Lkcye
92 1)3
‚â
•D
u
R
E
ê
‚’
•@
•e
::i:::::::::::::::::::::::::::::::::|:::::: :::::::`:::::`: :::::`::::`:::::::|:::.11::::1::::lil::::::i:: :i`:::lil:::`::“ñ
:::::I:•v
i:::li[
Tako
su konitruisane
spoljnje
perspektivne
projekcije,
kod
kojih
se
r.r:l(ir
posmatranja
nalazi
van
lopte
na nekom
odredenom
udaljenju
od
nje.
l'l
poljne projekcije,
kao
i
osrale
perspektivne
projekcije,
mogu
biti
po-
larne,
ekvatorijalne
i horizontne.
Meri-dijani i paralele prikazr.r.;u
sc r_r
spolj-nirn projekcijama
kao
krive
liiiijc
dru-gog
stepena,
sa
izuzetkom
l<ocl
polar-nih
projekcija
gde
su
mericlijlni
prave
linije.
Od
spoljnih
projekcija
najpnli-
tiinija
je
projekcija,
koju
je
prctiloZir-.
francuski astronom
Lair
(Fili1,
cic l.i,
Hire,
1640
-
1718.
god.).
Kod ovi:
liro'
jekcije
centar
projektovanja
(?
\
z,r,it,.-
Slja
se na
udaljenju
od
lopte liojc
i:;:
,:,-
dobilo
kad
bi
iz tadke
A, koja
sr
nal:r:.i
na polovini
kvadranta
Zemljine
lopte
(45o),
povukla
prava
kroz srednjt, riu,:kri
potupreEnika
z'
Zemljine polulopte,
do preseka
ta
prave
sa
produ2enjcr)r
l)i.i.
nika.
To
udaljenje centra
projektovanja
od lopte
iznosi
0,7071
duZirie prciinrr<rr
lopte
(0,7071
R)i
Ova
projekcija
pripada grupi
proizvoljnih
projekcija, kori
t:r;
jih
su Unijske deformacije
manje
nego
u
ostalim perspektivnim projekcijarr,,
I.r:r
:,ir
zato ponekad
koriste
za izradu
karata
severne
i
juZne
polulopte.
\
2.5.5.
Azimutne
nepersflktivne projekcije
\N
Kod azimutnih
neper:pektivnih projekcija
rnreie rneridijtina .i
p.rL.rlellr
uslovno
se
konstrui5u
na ravnu
povr5inu
koja tangira
sferoidno
telo
(7g1nij
r 11,
glob),
ali ne projektovanjem
vei
po utvrdenim
pravilima.
Ove
projekcije
l<.orisre
se za
predstavljanje
velikih
delova
Zemljine
povrSine
npr. polulopti. Pri
rorLre
sc
Zemlja
prihvata
za
loptu
radijusa:
;'r-\
n=n{t-}"'l
\o)
lartgcntna
ravan moZe
dodirivati
sferoid u bilo kojoj
tacki,
l
prcnrri
Lonrc
rno_gu
biti
ekvatorijalne
(tangira
u
jednoj
taiki
ekvarora), polarnc
(u
jecinonr
od
dva
pola)
ili
horizontne (u
bilo kojoj
taaki
izvan
ekvatora
i polova).
U
svalioj
ocl
njih
azimuti
se
zadrZavaju sanlo
u tangentnoj
tadki.
II
Iil
------t
---..
.t1'./9.
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 3/25
2..t
-r.
i.
Pa.rlelora.prcyckctl'a
z-.a
konstnrisanje
mreze
mericlijana
i paralela
u
azimutnim
projekcijama
na
tanltentnlr
ravan
treba prenositi
almukantarate
u vidu koncentridnih
krr-rgova
'sa
.enlr'orn u
tangentnoj
tacki.
U
Po.stelovoj
projekciji,
kao
i u svakoj
polalnoj
irzimuinoj
plojekciji,
paralele
se
poldapaju
.sa
almukantaratima
i
predstavljajLr se
3àå
-"
90
-:t2
lfieio
nendy'ana
i
paro/e/a
horz2onDze i
ehnlonj'a/ne oiinune
ekv'irlrtonne
i:,|-t
iie
.L,rrct:ntridnirrr
krugovinra,
sa
centl'om
Ll
projekciji
pola,
a
meridijanr
radijusima
ih kr,.rqova.
Radi.iusi
p
tih paralela
jednal<i
su ispravljenim
lttcima meridijaira od
r,.'i:,
i
ii)
projeklLrjLrie
oaralele,
lzra6una.r,a se
po fornuli:
p
:
(90_
d4
iiiir:
it:
,?- radijus Zemljine sfere
umanjen u
glavhom
raznieru,
a
g
Sirina
paralele
liLrLr
lrrcjektujemo,
pri
demu
je
ugao
90
-izraien
u.radijanima. U
tabeli
.date
str
i,:iirri:sti
raclijusa
pttralela na projekciji
za
svakih
1-5b
pri
,?= 1
i'ostelova
proiekcija ne
zaclrLava
tacnost
rti
uglova
ni
povr.iina.
Razmer
je
()clr,..irn
po
pravcima
meridijana
i
jednak
je
jedinici,
tj.
glavnom
razmen-r,
Sto
..:n;rr:i
cla
je
ova
projekcijzt
a/a'irlrstantno.
Razmeri
po
pravcu
paralela
konstantno
1
|
• _
J
Mi•¡
Li•¡•¡• Œ
4ƒ‹ ƒ VI
`ƒN
• ¡
Caƒm
C‘E • V
L
ARToGRAFIJA
rastu
od
centra projekcije prema
krajevima,
a
u centru
projekcije
(tangentnoj
tadki) razmer
je
jednak jedinici.
Razmer
na ekvatoru
je
za
vi5e
od
1,5 put
veii
ocl
glavnog razmera.
Prema
kajevima
projekcije
konture
se we vise
defomri.iu,
izduZujuii
se
po paralelama
odnosno
almukantaratima.
St'. i|. lrteia
nrcnr/rjana
i
Ttam/e/a
po/ame
ekvrtlu
lo
n
ln
e i:n u
/
tn
e
p
ro/ekcrtt
Polarna
Postelova
pro-
jekcija
konstrui5e
se
na
slede6i nadin:
na
pravoj
liniji
nanose
se
veUdine
lukova
detvrtine kruZnice,
fj.1,5'l
R,
gde
je
R: radijus
Zemlje
u
glavnom
razmeru.
Izabrani
odsedak
biie radijus
elcvir-
tora
na
projel.:ciji.
Kako
je
projekcija
ekviclistantna to
se
tako
dobijena
duZ
deli
na
broj odsedaka,
saglasno
sa
brojem
odabr'ane gustine
mreZe
paralela
i
:nericlijanh.
Konstruisanje
karto-
grafske
mreZe
Postelove
ek-
vatorijalne
i horizbntne plo-
jekcije
slidno
je
kao
kod
polarne,
odrede
se
preseci
meridijana po
ukr5tenoj
duZi a zatirn
se iscrtajLr
meridijani i
paralele
krivim linijama.
Dobra
osobina Postelove
projekcije
je
da
se
razn'rer
ne
menja
pravcima
vertikala (ili
meridijana
u polarnoj
projekcrji).
Pogodna
je
kada
se
Zeli
iz rieke tadke,
centra
projekcije,
imati
taine
azimute
i
rastojanja-do-svih
drugih-tadaka:'Zato-se-koristiza
izradu vazduhoplovnih
karata
sa aerodromom
u centru
projekcije
ili
seizmidkih
karata
sa
epicentrom
zemljiotresa u
centru projekcije.
2.
5. 5- 2. La m berlo
va
proykcyb
Kocl
Lanbertove projekcije
radijusi
p
odredeni
su uslovom
cla
je
povrsina
beskonaino
nralog
kruga na projekciji
predstavljena
beskonadno
malom eiipsom
iste
povrr';ne.
Na taj
naiin
se po povrsini
izjednaduje
segment
lopte
sa njenrLr
odgovalaju'om
povrSinom
predstavljenom
na
karti.
Pocl takvim
uslovom
na projekciji
oduvane
su
vrednosti
povrsina
i
ona ie biti
cltirt/en/no.
Po
Lambertovom
uslovu,
povrsina
fuuga
Ats'
na
pr.ojekciji
™ H
9‰³
95
0
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 4/25
prikazana
kao
paralela
AE
sa
Sirinom g,
mora
biti
jednaka
povrsini
segmenta
lopte
P,l-6.
Povrsina
segmenta
je jednaka
proizvodu
povrsine
velikog
kmga
i
visine
segmenta:
• Œ
ñ Œ
ƒW
ƒ Î
Œ
"
dc je•Œ
_rad‚è
us velikOg kruga
(Zemuc),•V
• ]
ˆ
gna sesmcnm.
Lambertov uŒ€
ov za konsh u•R
arJe
je:
1792
odaMcjƒ¿
,
a
=2Rsin9O
-9
.,2
Na
osnoru toga
dobijaju
se
vrednosti
radijusa paralela
na
projekciji
pri
R=/
J7rR2 sin2Žç
,
Sk
i2.
l;inutno po/ona
chirn/enhn
propkcya
;
U Lambertovoj
projekciji
raclijus
p
predstavlja
duzinu poluprednika
kruga
-
ekvatora
u
projekciji,
dija
je
povriina
jednaka
povrlini
polulopti.
llII11:•]
~ε
‚ Ç
£
=Ά
_•]
ƒ
‹
É
u
è
º
ZÄ
Œ
=‚±
kAttTo‚±
“ _
'•¡
1“ñ
• c
•Œ
S
ø
–é
“ñ
Ó
•g
Ά
•¡
`Œ
u
•g
˜I
CPršn
æ
•R
±
•]
|||
S‚½
5•¡
ƒJƒJ•Œ
/rr==‚±
•¡
•g
œ
=o,‚
•Œ
\
,7•¡
¡•œ
o•
&•
Azjrnutne
konformne
pr.ojek-
cije
imaju
veliku
primenu.
polarne
se koriste
za
potrebe
navigacije
na
Arktjku
i Antarktiku
i
svucla
gcle
jc
potrebno
oduvati uglove,
ocino.sno
gde
nema
deforrnacija
ugiova.
Primer
kori56enja
ovih
kar.;rta
je
za
polarne
oblasti
iznacl
.iS0
i
800.
Kose
azimrrtne
projeitr:r j,.
primenjuju
se
za
karte
teiitcrrij:.r
dijije
izglecl
blizak
krugu
ili ako
s"
nalaze
u
srednjirn
geograi.stiir:i
Sirinama
(karte
IGnade
i
Al;asi,.c
Rusije).
‚
•@
•@
‚
• ¡
a cilhd•v
‚ ±c prttCkctte
• A
à
‚¡
na?ll•a
‹l
•è
R
Œ
R
Ž¢”ä
lultD
•x
rllTŸù
’n
1
—ftin‚Õ |
Zenlline slre(elipSOida)_Prava,mO‚ð
e biti pod izabranim uglonl(kOsa)ili
‚
‚
ƒ
ARTO‚¶
~ƒY
ΆIJA
|
{
|
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 5/25
n
rcjek
tovanja
koj
a uslovlj
avaj
u tip
pilindridne
proj ekcij
e'
:trrrnlillna
.a o\rll
osu
(popreina),
tj.
cia leZi
u
ravni
ekvatora'
NajieSie
se
koristi
.,;r.qlasr.ir
pozicijzr
,.-.r.
.iiin,l.u
i
ose
Z.emlje.
U
tom
sluEaju
meridijani
i
paralele
sr't
inedr,,sobncl
upravne
linije
na
karti
gradeii
mreZu
ili
kvadrata
ili
pravougaonika'
I-,r
zavisnosti
od
nadina
konstrLrisanja,
ove
pro-jekcije'mogu
imati
pa-ralele
koje
:rr-r nir
isrinr
(ekvidistantne)
ili
na
razliditim
(konformne)
rastojanjima'
Ekvidis
t;rncijir
n.}ericiila,.ra
je
uvek
zadrZana,
clok
je
kocl
paralela
razlidita.
U
primeni
je
,l,ttlirrri
sekrrci
ili
cilinr.lar,
Sto
se
oclrazilva
na
raspo-red
paraiela
na
karti.
Po
|:.rvii r
rloclirna
ili
sekuia
paralela
su
bez deformacija,
dok su
deforrlracije
sa
lr
ruli
r.i'anicttr
ocl
par-1lel;r
sve
veic
r--,lintlricna
pinj.jt
.iia
ciobija se
trsiovnim
pro.lektovanjem
paralela
iz neke
ilil<c
o
koia
le-ii
nzi
na osi
cilinclra
a samim
tim
ina
polarnoj
osi,
pri
6emtr
Jri.rir-rzaj
taihe
o
ne
ostaic
postojan.
ona
se
pomera
po
osi
cilindra
upor"eclo
sa
1,,-.jektovi.njem
paralele.
i-/rvrcluju se
razlidita
pravila
pomeranja
tadke
|
|
Ocl
mesta
gcle
se
nalazi
taika
pro-
jektovanja
na
osi
Pl
1
meridilzrni
Ze-
mljine
lopte
ili
elipsoida
prikazuju
se
kao
palalelne
vertikalne
linije,
a
paraleie
kao
kru-
Znice
koje
le2e u
ravnima
r:ormalnim
na osu
cilindra.
Ra-
sJcanjdiir
bmomea--
cilindra
i,r ravan
clo-
bi6e
se
mericlijani
u
obliku
paralelnih
ela,idistantnih
linija.
Paralele
se'tt..rti.
Pri
tt'rp
tt:t't1att1n
t'ih)
u/nlnc 2tajekcye
prika-zujr"r
kao
l;lrr:alclrrih
linija kojc su
tlpl'avne
na mericlijane.
U
zavis-nosti od
nadina i
i:rlebranog
tipa
projel<cije,
paralele mogrr
biti
postavljene
ekviclistantno
1i6,ircllatrre
i
pravougnone),
proSilujuce
(Nlerkatorova) ili
suZavajude
(
:'livival en
tnir)
proiekcij
a.
r./i/tli/iA.
Lieieli|'Dinj,tiatV.
ZikoniC
KAnf
o-Cn
iii i i
2.
5.
6. I.
Kra
dra ln a p rojekc yb
Kvadratnu projekciju predlozio
je
Henrih
Moreplovac
1438. god.
projekcija
.fl'.52
Pt)tcrp
kourruimty'a
crh
rrlztTe
pr
oyA'cye
se
uslovno
projektuje
na
omota6u
cilindra
koji
dodiruje Zemlju
po ekvatoru.
Meridijani
se
konstrui5u
kao paralelne
duZi na
rastojanjima
(u
razmeru projekcije)
ispravljenih
lu
kova
ekva
tora
izmedu projektovanih meridijana.
Ta
rastojanja
se ulvrduju
po
formuli:
Z=ƒY
ƒ É
gde
je:
,{
-
radijus
Zemljine
lopte umanjen
u
glavnom
razmeru;
a
tr
-
razlika
u geografskim
duZinama
projektovanih
meridijana, pri
demu
/.
mora
biti izraZena
u delovima
radijusa.2
Paralele
se
predstavljaju
dLriima
normalnim
na duZi
meridijana.
Rastojanje
sv.rke paralele
ocl
ekvafora
jednako
je
ispravljenom
luktr
meri-
dijana
od
ekvatora
do
paralele
.Jate
Sirind
rp
i
odreduje
se
po
formuli.r
:
fiq, gde.
rp
takocle
mora
biti
izraLena
u radijanima.
Pri konstruisanju
mreZe
mericl^j/ana
i
paralela
kroz isti
broj
stepeni
na projekciji
dobj6e
se
mreza
kvadrata.
Iz
samog nadina
konstrtr
isanj
a
projekcije
za
razmer
po
mericlijan
ima bi6e:
:J
Raznrer
na
paralelama
izradunava
se po
formuli
y
=
.rec.
p,
i
raste
sa
rrd.aljavanjem_o_q
:ly.{9l3ka
polovima.
Na ekvaroru
je
v
=
l, a
polovima
y
=
-.
Tako razmel'u
jednom
od
glavnih
pravaca,
u datom
.slutaju po
rnericli-janima,
zadriava
jeclnu
istu
velidinu,
pa
je
projekcla
e/iudt-r/anon
ona ne oclr-zava
ni
uglove
ni
povrsine.
Deformacije
uglova
su
neznatne
ir
blizini
oko
el<va-tora,
a
sa
r,rdaljavanjem
se uveiavaju,
tako
da
na
paraleli
45o
dostiZe
19o
4:1,. Na polovima
najveia
detbrnracija
uglova 2o
je
1800.
zato
je
ova
projekcija
pol;o-dna
sanro
za
pleclstavljanje
tropskih podrudja i
za izradu zodijadkih karata
nebe.
2 Za ug10•A
• Œ
gradtisnl lzraz P, izraz
R=˜U
Ú
ƒM
• E
u
clelovinra
raclijusa
I{ ie triti:
98
99
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 6/25
iWt
rrin
A
'
L1?iettq
Drngia'tt
I"
iiriloini:,,KA-R-T
O G R A F
I
J
A
Rasto;enje (/)
medu
rireridijanima
na projekciji pri /.
=
15o
biie /
=
0,262.
Pri
konstruisanju projekcije
u datom
razmeru
i
pri
gustini
mreZe
na
l5o
neophoclrto
je
vel.idine
-r
i
/
uveiati sa
.,?, umanjenq datom
razmeru. Na
Sk.
58.
data
je
l:,rrta sveta
u
kvadratnoj projekciji
sa
priklzom.
elipsa
deformacija
na
razliditinr
Sirinama. Sa
udaljenjem
od
elcvatora
elipse
se sve
vi5e
izduZuju
po
pravcu
paralela.
Na
polovima
deformacije
nije
mogu6e prikaz4ti,
jer
su
deforma,:ija
po
jednom
od
glavnih
pravaca
beskonadna.
Kvadratna projekcija
.1e
jednostavna
za
konstrukciju i iz toga
razloga ima primenu
u
Skolskoj
kartografrli
i
porecl
izLrzetno velikih
deformacija.
2
5-
6.
2
-
Pra vo
uga
only7f1 ekcy'a
A
Pr'irvougaonu
projekciju prvi
je
konStnrisao helenski
matematidar
Anaksim; nclar
u VI
veku
pre
nove
ere.
Projekcij"a
se
konstrui5e
na cilinclru
koji
tuslovno
preseca
Zemljinu loptu
po
dvema
paralelama
jednako
udaljenim
od
ekvatola.
Ivleridijani
se
predstavljaju paralelnim
duZima.
Rastojenje izmeclu
njih
je
oclrecle
ro
velidinom
ispravljenog
luka
paralele
preseka
medu projektujuiinr
nrericlijaninra,
Lr
odabranoj
razmeri.
Velidina
luka
oclreduje
se
po
formuli:
'
gcle
je
,/7
-
raclijus
Zemljine
lopte
palalele
preseka,
a
,tr
-
l'azlika
Z=•Œ
6•
9ĥ
umanidn u vel‚É
ini 31avnog razmera;9-Sinna
‚
‚
‚
geografskim
duZinama
meridijana
koji
se
•
•
•
•
‚
ƒ
ƒŒ
•
•
•
• \
,fk
)8.
tltiaio
ttenrlqano
i,
1•¡
“ ±
.•E
=
•¡
ð
`—ã
/ƒN
ƒ‹
‚É
/9/•¡
gicaƒO
,Z•Œ
ù
ƒÍ
•Œ
K:A:R.TO.GRAĠ
I•v
A
Paralele
se.
predstavljaju
pravim
linij.rna
koje
sr"r nornrarne
na
meric.rijane
rako
ito se
izraduna
du2ina
paralele
preseka,
a
potom
podeli
na
broj odsedaka ir
zavisnosti
od
odabrane
gustine.
Tako,
na
primer,
akoje
gustina
ocrabrana
na
1.5,,
biie
ul.:upno
24
odsedka
i
duii
meridijana.
Pri
konstruisanju
mreze
nrericJijirna
i pararela
kroz
jed.ake
oclsedie
nri
projekciji
dobiie
se
mr'e2a
jednakih
pravoujaonika.
DuZe
,tron. p.n'u,rgaoni)<i
su
jednake
ispravlje*iim
lukovima
meridijina,
a
manji
ispravljenirn
rukovimri
paralele
preseka.
Nalsk
59. predstavrjena
je
pravougaona
projekcija
Zernrjiri,:
povl'slne,
kada
su paralele
preseka
145,'.
pravougaorra
projekcija
kao
i
la,acl.1trr:r
spada u grupu
proizvoljnih, jer
ne
obezbecluje
taanosr
ni
ultora-ni
povrlina.
Delimidni
razmer
je
jednak
jedinici,
tj glarnoi
razn.reru
po
\viirr
meridijanima
i pararelanra
preseka.
pravougaoni
prijekcija
je
rakocre
ek'irrr
stantritr
i
primenjuje
se
za
predstavtjanje
driava
t,1a
j.
t".itorija
izduzerrir
;r,
,
pavcu
zapad -
isrok
(npr.
Rusija).
| |
‡ @
‡ @
‡ @
‡ @
t:11
‡ @
sk
i9
Ptrnougrtottrt
pryz'lcr1a
konilnrtaru
tr
,rckrc,i
crirku.
.tr;
2r*r.-or,
ir/ihthiln
le/onnafu
(/xtm/ek?ereka
* iJ)
100
it'1
‡ @
‡ @
‡ @
‡ @
ƒ ³
• \
||
| |
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 7/25
\
)'.
i
.
r.'.
3.
,l'fttj:alorova
V.-2Je,{ct1'a
r.
r
\
'.,
\)-r
i),'avrr
cilindridnu
projekciju
predloiio
je
holands( kartograf
Gerhartl
L,lclkator i569.
goci.
Zbog osnovnog svojstva konformnosti
ima
znadaj.
Kao i
u
sr,:rkr.rj
pravoj cilindridnoj projekciji, tako i
u
N{erl<atorovoi
mericlijani
i
paralelc
s-'scku
pocl
plavim
uglo.rirna.
Projekcija
se moZe konstruisati
po cloclirnom
i
s,:riir.rce
m
cilindru. Pri
kr'rnslrLrisanjr,r
na dodirni
omotad
cilindra
rastojanja
izmeclu
r,,'r'iiiijalir
oclreduj,-r
se kao
l<ocl
kvadratne projkcrje.
a kod
sekudeg
kao
korl
J,,',,',,,.,:1,i,,,,.,
projekcije- Ii.astojanja na projekciji
od
ehratora
clo
ilate
p;iralelc
1
':rr.
i.tjr
l,'
rt"
[ot'nltli:
'i
t','..t kot'lrr.r:trtr
tr
i/uy'iiil,ltot'rypr;1ctk'yisa
tnditruuanto
r{tfbnnactJn
.
=
*fu
r"se[+s'+9
j
Ll clatoj
fornruli
(.;
=
R
kocl
cloclirnog cilinclra,
c
:
R
cos
qo.
gcleje
,rl
-
Ractijus
Z.cnrljine
lopte umanjen
u
glavnom
razmeru,
a rpr-
iirina paralele preseka.
rp-
.iiLina
q::'4e
'_]<oja
se projcktuje
(konstrui5e).
RastgBnir
izrnglulSrateta
uve-
r .t .
.
-5,1.:tr-::
-.:
:-'..r--".*,g.},-
Mi•¡
L////•Œƒm
ƒ“
ƒ‹
‚É
D‘g
‚¬
caM•]
Z•Œ
—Í
•V
•L
:KARTO GRAFIJA
'
:'
"''':
i'''"1r
'l''
':
"'
j:rt'I':;rYt:i
6avaju
se
po
pravcu udaljavanja
od
ekvatora
prelha polovirna. Pri
g
-
90o, .t
=
@.
tj.
na toj
projekciji
polove
nije
moguie
predstaviti,
jer
oni
predstavljaju
beskonadnost.
Po svojstvu
konformnosti
razmeri
u
ovim
projekcijar.na
su
jednaki
tu svim
pravcima
iz odabrane
taike.
Sa
uvedavanjem
geografske
Sirire
razmeri
su
sve
krupniji.
Zbog
to-ga
oblasti
blizu
polo-va,
predstavljene nzr
(,vim
kartama,
‚O
•@
•@
•‡
•@
‚T‚O
•B
•@
•@
‚R
O
•@
•@
‚U
O
S/t.
6/.
l'/t't'io lten'rlfutru
tr
kosq
cilitdtiittol
/iort/onnno.1
ptoykcVt
imaju
'
velike
clefornracije
povriina
i
linija.
Na
Sk.
60.
je
predsta,rljena
karta
Zemljine
povr5ine
na
Merka-t,-rrovoj
projekciji
dodirnom
cilinclru.
Uporedo sa
rastorn
razmera po pravcu
mericlijana
javljaju
se
na
visokinr
iirinqrnra
deformacije. Takb
je
Grenland
na
ovim
kartama
jednak
po
povr5ini,{frici
koja
je
15 puta
ze6a.
Pri
konstrr-risanju
projekcije
u
sekuiem
cilindru
velidinc .r
i
/
neoplroclno
je
uve6ati
na
R.gos
rp,,
gcleje
rp, -
Sirina
paralele preseka.
Uporeduju6i
veliciinerazmera-kod
dodirnog
i
sekuieg
cilindra
za
Merkato-
lovu
projekciju,
primeiuje
se
da razmer
ocl
dodirne
paralele
(ekvatora)
prema
po-lovinra raste. Pri konstruisanju po
sel<u6em
cilindru razmer
povr5ine se
ne
poka-zuje na ch,ema
paralelama'preseka.
Ivledu
paralelanra
preseka razmeri
povrtine
su
manji
od
jedinice,
a na sever i
jug
od
ovih
paralqla sn
razmeli
krupniji
od
jedinidnog
razmera
sekuiih
paralela.
Loksodroma u Merkatorovoj projekciji
je spiralna
kriva koja na povriini
elipsoida
sve nreridijatne
sede
pod istinr r.rglom.
Ako
se na
Zerrljinoj
povrSini
plovude
lol<sodroma
pod
azimurom
od 0
-
90o
ili
od
1ti0
-
270u
ona
ie
se
presecirju6i stalrro
iste
uglove
sa
meridijanima pribliZavati
severnom polLr,
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 8/25
S/t'.
62.
Korfitrnnn
ct'/irt/r'rdn
?opleiln
'Loksoclroma
koja
mericlijane
preseca
pod azimutom
ocl 90
-
180u
ili
270.-
3600
pribliZavade
se
juZnom
polu.
Ortodroma,
najkraie
rastojanje
izmedu
dve
ta6ke
na
Zemlji,
pri-
kazuje
se
u
Merkatorovoj projek-ciji
kao kriva linija
koja
preseca
meri-
dijane
pod
razliditim uglovima. Lok-
sodrorna
i
ortodroma
poklapa-ju
se
'S?rnio
po
liniji
ekvatora
i linijanra
svih
podnevaka
i
samo
je
tada
ortodroma
prava
linija.
U
svim drugim
sluda-
jevima
ima
izgled
izvijene
linije ispu-
pdene
preina bliZem
polu.
Ukoliko
,:su
kajnje
tadke
na
razliditim
,
polulop-tama,
ortodroma
ima
oblik
slova
,,S",
sa
prelomnorn
tadkom
na
preseku
sa
ekvatorom.
2,‚± ƒCZbƒj ƒbenindƒÊ ƒ¿ ‚¤•Œ0••V ci=“ñdri‚±‚½•Œ
'ƒV
•X •
Kod
Larnbertove projekcije
zami5ljeni
omotad
cilindra
dodiruje
Zemlju
po
liniji
ekvatora.
Osnovni uslov
koji
je
u
projektovanju
Lambert postivio
je
cla
povrSina
loptastog pojasa,,IBQE
ograniiena
izabranom
paralelom
g
iekvatolorn
.
bi6e
jednaka
povr5inski
projekciji
te
poyriine
na.karri
/'B'e'E'u
zaclaronr
-
glavnsm
-t.a-zmeru.
Tim usloll.l]_pgslii_e
gg
ekvivalentnost,
odnosno
istovernosr
povr5ina na
karti i na
Zemljinoj
povrSini
u
saglasnosti
sa
datim
razmerom.
Deforma'crie
uglova
rastu
sa udaljenjem
od..'ekvatora
prema
polovima
i
sve
kontule kontinenata,
ostrva
i
clrZava
isteZu
se
po pravcu
istok
-
zapacl.
.f/c. 6i. Ktrro
srvtu
u ek'in/enttoj
cilnr/nino1
104
;3dC"ă
•]
laJ–Ê
‚Ù
dtlƒ
na prlenttudh m‚µ
Ά
janaƒZ
ra‚ðno u lrlclll–Ê
ma
105
, ,,I
K,ARTƒÏ
.GRAFIJA
PIl=Œ^ :[:1lFPŒ‚
Ž R
:•u,•u
a.P„K
dSIVtattC tte•v
– Ê
pottha•‰
e"‡Z
‚ ê
Rastojanje
meridijana
pri
bidc /=o,2627?
2-5.6.5.
Stereografska
cilindriina
(Golova)
projekcija
Golova
projekcija
konstruise
se
sridno
Lanrbertovoj,
sa
tonr
razriko,
si.,
.,r
5ƒÔ
‰³
A
¹
`=‚à
•Œ/•v
•Œ
O
`3o•¡
01 • •Œ
`•
ƒB
ƒ¿
½
projektovanje
vrsr
nil
omotad cilindra
lrojr
seie
loptu p(r
cli,e
paralele
koje sir
.j.:ri-
nako
uclaljene
ocj eli-
vatora.
NajdeSce
sir
to
paralele
od
a4:5,,.
Rastojanje
nrc:Clu
[rir-
ralelama
jednakr:
je
ispravljenim
lLiirovi-
rna
paralele pre.sci<e
Sto
se
odreciujc
for-
mulonr /
=
/J
col
t:p,,
,t
š
|
b
‚o
—Z
—[
—
‚ª
‚¢
1,000 1 lsoO o'
1,000
|
tzto
st'
1,000
I
73o 45'
1,00013S057'
1,000
|
to,
zo'
1,00013058'
1,0001 o00'
`%•
3==j,•¡
,ƒ^
ƒ ‹
Ÿ
]
¿
=c,tr•Œ
¡
¿
V R
"
•E
.
•E
,1'•œ
:•L
ˆê
•@
•@
•Z
•@
•@
•@
•Z
•@
•@
•@
•Z
11
11
l :
l :
| |
| |
ƒ Õ •L
ƒ \
• Œ
2ƒÖ
•C
‚O‚O‚O
‚O
•C
‚X ‚U
‚U
‚O
•C
‚W
U
‚U
‚O
•C
‚V ‚O
‚V
‚O
•C
‚T ‚O‚O
‚O
•C
‚Q‚T
‚X
‚O
•C
‚O
‚O‚O
—
‚O
•C
‚T
‚O
‚O
‚O
•C
‚V
‚O
‚V
‚O•C‚ ‚U‚U
‚O
•C
‚X‚U
‚U
•
•E
O
‚O
‚O
3,864
2,000
1,414
1,155
1,036
1.000
.11::=.
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 9/25
Drojekciie
za
mreZu
meridijana
i phlalela
rra
IJ
tabeli
dtrte
su
velidine Golove
uri
./i
=
i.
3,705
1,609
1,000
0,747
0,635
0,604
1800
0'
390
20'
120 25'
00
0'
60
33'
gr)
43'
10,'
48'
90
”¼”N•¡ ƒj ƒj
• E
‘ @
£ IT—Â
Œ ‚
1—Â
‡ [
‘ N
Œ ë
tttirttVo
i
k–t
_
.f/r. 67.
Ptolektor.urye
to
dodini
i.rektdi
kontu
strukcija
jecinostavnijzr
ocl
konstrukciye
popreenih
i
kosih.
U pravirn
konu-
snim
projekcijama
meri-
dijani
su
prikazarri
ka<t
prive
linij.:,
koje
se\ zra-
kasto
razil^ze
iz
jedne
tadke,
a
pod
jeclnakrm
ug-
lovima ,.koji
su
proporcionalni
razlikama
geografskih
clLrZina
oclgovaraju6ih
meridijana.
Paralele
su
luci
koncentri6nih
kplgova,
6iji
je
zajeclniiki
centar
taika
iz
koje
se raziiaze
meridijani,
a to
je
proje[,:iio
pota.
Ako
se ugao
izmedu
meridijana
ipodetnog
mericlijana
oznaci-sa
l,x
(na
karti)
a
odgovaraju6i
ugao
na globu
sa L
dobija
se:
Lr
:
o),
gde
je
a
-
koeficije,r
proporciontrlnosti,
tj. inclikator
konusnih
projer<cija.
U
konusnim
projekcijama
nreridijani
se izrazavaju
radijalnim
pravin.r
kar.r
i u
azinrutninr
polrrnim
projekcijama,
sa tom
razlikom
sto
su
r.rglovi
nrettu
raclijalnim
pravim
rneridijanima
medusobno
jeclnaki,
ali nisu
jednakiia
Lrglovima
u
prirocli. Ugao
iznredu
meridijana
na
konusnoj
projekciji
nije
istovetan
sa
uglonr
meclr-r meridijanima
na
globu.
obidno
je
koeficijent
a
manji
od
jec inice.
Tonre ili
clrugonr
koeficijentu
a
odgoyara
bilo
docrirni
konus,
bito
sekuii
ili
konus
koji
je
rra
izvesuonr
oclstojanjrr
ocl
povrline
lopte.
paralele
se mogu
konstruisati
na
r.ilzne
nadine,
od degit
zavisi
vrsta
konusne
projekcije.
106
107
•
2ƒÖ
‚O
•
‚O
•
‚
‚
ƒ
1707
1,310
•k
,9S6
0,707
0457
0,225
0{•l00
1,707
1•A56
1,13S
l,000
0915
0,S6S
O S54
2•A
32
1,414
1.000
0.S16
0,732
0,707
RastoJaljc iznlcdu
nlcridijana pri
ƒ É
15•B
bidc/=0,185•Œ
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 10/25
Za
tacxe
preseka paralela
sa meridijanima
mogu
posluZiti
ispravljeni
luci
meridiji,rra,
mogu se paralele projektovati
zracirna
koji
polaze iz centra
sferoida
(perspektiva
lopte
na povrSinu
omotaea konusa). Takode,
prenoSenje
paralela
moZe
s(i
izvrSiti
i
prema
nekom
konstruktivnom
uslovu.
U
tom
sludaju
para-lele
se
preostavljaju
kao koncentridni
kugovi
radijusa
p
Sto
zavisi
od Sirine rp
ili
po-
larnog
rastojanja
0:
P=J'ft)
I
I(onrrsne
projekcijt su one
kod kojih
sr'
paralele
normalne
mre2e
preclstavljene
koncentridnim
krugovima, a
meridijani radijusima, izmedu kojilr
su
uglovi
proporcionalni.
razlikama
odgovarajudih duZina
u prirodi.
Uporeclujuii
konusn;
projekcije
sa
azimutnim
moZe
se zakljuditi da
su
azimutne
specifidan
vid
konusnih projekcija, kada
je
ugao
u temenu
konusa
jednak
180o
-
omotac
konrrsa
je
ravan,
a
koeficijent
o
=
i.
MoZe se
konstatovati da
su
i
cilinclridne
projekcije
specifidan
vid
konusnih,
kada
je
teme
konusa, udaljeno
Lr
beskoni:dnost, a ugao
temena
jednak
nuli. To
znadi,
da
konusne
projekcije
dine
prelaz
orj cilindridnih ka
hzimutnim,
pri Eemu
su
ove
dve ekstremni
sludajevi.
Kod
pravih konusnih
projekcija
glavni
pravci cleformacija
poklapajtr se
sa
meridijanima i pa-
ralelama
(o
=
n4
b
=
n),
jer
se
meridijani
i
para-
lele
seku
pod
pra-
vim
uglom.
Raz-
mer se menja pra-
vcem
meridijana,
dok
je
po
jedn<.rj
paraleli rlepl'ome-
nljiv.
Nepromen-
ljivost
razmera
duZ
paralele
dini
ove projekcije.po-
godnim
za
pred-
stavljanje
.
clrZava
ili regiona izcluZe-
oblast
uzima se za
doclirnrr
paralelu
konusa,
ili
se
primenjuje
sekuii
konus
po
paralelanta
koje
su
jeclnako
udaljene kako od srednje, tako
i od
krajnjih
paralela
koje prolirze
kroz
Sl. 68 Korununotye
kottrur rlot/ine,
nih
po
oravcu
geografske
duZine.
Srednja
paralela
za tu
:
tu
oblast.
Popredne
i
kose
.konusnd'
pro;etcr;J
retko
se
korisre.
Kocr
..1iii
meridijani
i
pararere
se
ne
pokrapaju
sa
grivnim
prnu..n.,
,t.iJr*..iir,
njirrov:r
konstrukcija je
komprikovana.
Ako
je
potrebno
predstaviti
drzavu
iri regiju
koja
je
izduzena pravcem
meriiJijana
onda
se
korisii
popreer.liir."r.
.i,in.J.i,,,,,
projekcija.
Meridijani
ipararele
razrikuju
se u
njimakao
krive
rini;..--
-
.
-
Konusne
projekcije
pogodne
su za
izradu
karata
pojedinih
kontinenata
iii
drtava u
sluEajevima
kada
se
ne
sme zanemariti
sferoiani
orrri[
zl*i;..
.\ko
:;,]
prikazuju
kontinenti
zemrja
se
moie prihvatiri
i
kao
ropta.
zo
pr.irtout1,,,.,,.
polulopti
i
veiih
delova
zemrje
konusne
projekcije
nisu
pogodne jer
.se
ji,rtj,r1,,
velike
deformacije.
u
konusnoj
projekciji
ne
mo2e
se izrad-iti
karto
*.tr.
2-5.7.1.
Pro$a
kororr,\
/
q
e|A<lbta
z
lz
a
prol
ekc
y-a
Prosta
ekvidisranrna
projekcija
koj,
je
prvi precllozio
ptolomei
(ti./
.
1:ru.
god.)
koristi
se
za izradu
karata
clelova
zemljinepovriine
u
sitn,im
razmerarrrii.
L.i
ovoj projekciji
mreia
meridijana
iparalela
proiltruie
se na doclirni
konus.
1.rrr
iemu
se uzima
da
jezemlja
oblika
lopte.
poito
je
ova projekcija
ekvidistarrr.rr,
titko
da
je
razmer
po
meridijanima
konstanta,
to
ie
i
raitolinlaizmedu
pariirr:iir
biti
jednaka
ispravljenim
lucima
izmeclu
paralela
na
Zemlji,
smanjeno
u
s.ravnorir
razmeru.
Ako
se
cluZina
luka
izmedu
dve
susedne
paralele
obeleii
sa
p
to ie
biti
lt=fi).
gde
je
,4
-
poluprednik
Zemrje
smanjen
u
glavnom
razmeru,
l
.1"
-
L.,ziiri,,
geografskih
sirina
susednih
paralela,
izraze,a
u
radijanima.
U
ovoj pioriii(criri
razmer
je jednak
jedinici
pQ
svim
meridijanima
i
po
parareli
crocrira, otk
.1. 1,.,,,
cem
svjh-pstalih.paralela-v-eci-o-d-jed.inice,i-ro-sve-ve6i-sa-udaljenjenr-od
paralc.r.,
|•a
0,3254
0,3953
0,4651
0,5349
0,6047
0.6745
0,7443
0,Slll
O,SS39
0,953S
l,0236
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,000
1,029
1,115
1,060
1,029
1,012
1,003
1,000
•g
‚o
—Z
Ó
‚UOB
‰«
‹¿
˜g
‚O
‚Å
108
109
ƒ Õ
ƒ Ï
ƒ Ë
• Œ
• Œ
Ö
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 11/25
I(ao
Sto
,r,rlova.
nistt
|•A
%•
ii:
tabele
vicli,
po
paralelama,
razrner
po
Paralelama
t
koje
su
jednako
udaljene
najveie
cleformacije
r
ocl
cloclirne
Paralele,
,re6
te
deformacije
bie
ras-tll
Prema
severtl
nego
prema
jugu.
Defor-macije
roile
bi
manje
ako
bi
se
za
paralelu
cioclira
uzela
neka
severnija
paralela
od
sreclnje
paralele
koia
Preseca
kartiranr"r
te-ritol'ijtr'
Ta
se
Para-lela
oclrecttrje
Pri
Pos-
tavljenom
uslovu
da
cJeformaciie
kt'ajnjih
„K
•@
‚
‚
‚…
• u
“ o
11,nih i severnih dc10Va teritortte budu iSte i tliedna„v
ne
j
•Œƒ‹
—ã
•
‚ñ
ƒV ƒÓ
•
•
ƒÁ
•Œ
?
I{onformntr
konusnu
projekciju
pretlloZio
jt,l:"]:,'o]-::,:.:ll",t::::lj
I\OIltOIltlllLl
Nvrru'"rl'
Y'v)-"-'r
-:r:1-^^+
(\n;
-
fl1L
gocl-)
I-o*t"ioun-
p'11"t'i1o
p::9:'^:tiX,^'Tt:'.Tt:"::::fl:
[:i:lil‚¨
• v
r£
’ ¹
b®
11ܦ
• E
p‰¶
Žq
• u
:111‹¿ “ ñTIfí ‘ N D ܹ
— í
[
• w
— Â
F
:“ù
æ
»
Ñ
• R
— E
”
‚ Ý
L•g
– |
O PraVe'On‚¡
e•u
• œ
›
e
[:iƒr
ignttrmncnaiV•œ
i Gauso’ˆ
pr,ekCiaTl
uve6ava
.kako
Je
luveiatr
na
Paralelama
-u
Pros-toj
konusnoj
projekciji.
Tinre
je
postignuta
jed-nakost
razmela
po
svlm
pravcima
iz
jeclne
tadke.
lvleridijani
se
preclstavljaju
Pravint
linijama
koje
se
zraka-
sto
razilazc
iz
jedne
Kil/lo
J'et'c/t(
tt:r1c
tr
e/air/btonrttol'
l'o/tt/J/Io/
Pro/a'
•Œ
"
1/ƒ\
k
_110
111
-
tl,li/trtitA.
L/eievd
Drag'caM
ZvkoviZ.
K
AP.T
O
G
R
AF
I
I
A
.-
*
tadke
(projekcija pola),
a paralele
koncentrid-njm
krugovima.
Za izracunavanje
projekcije koristi
se sledeia
formula:
p
=
cl,.
Gde
je
r
konstanta,
dija
vreclnost
zavisi
od
polozaja
konusa prema
lopti.
Konstanta
c
:
.n)t q,
gde
je
q
-
ugar.r
iz-
medu izvod-nice i ose
konusa
(polovina
te-menog
ugla
kr-rpe).
Glavni
razmer
je
oduvan
po
jednoj
clodirnoj
paraleli
ili
po clve
paralele
ako
je
primenjen
sekrii.i
konus.
U
prvom sludaju razmer
(koji
je
jednak
n
svim
pravcima
iz
jeclne
taeke)
naglo se
pove6ava
sa
udaljenjem
od glavne
taike,
a kocl
sekuieg
konrrsa
delimjdni
razmer
se
umanjuje
izmedu
sekuiih
paralela,
a
va4
njih
se
poveiava.
2.5.
ZJ.
Ef'viwlefionasnaproy*cy'a
I
1\
.9k 71.
Pn/caz tyretne
4zt1e u eh,ivaknooj
konusnolpoykcy)
pat'a/e/onrupteteka
+i?o
i
+70t,
Kod ekvivalentne
konusne
projekcije
udu-
Ijenja
izmeclu
paralela
su
svc
manje'
sa
r"rdaljav-
anjem
od
paralele
do-
clira gde
je
sadtlvan
glavni
razrner.
El<viva-
lentne
prcjekcije
karak-
teri5u
se
tim
Sto
im
je
povrsinski
r/zmer
u
svim
delovima
jeclnak
jecjini-
ci'.
pt
:
p77
-
1
Ocl kcnusnih ekvi-
valentnih
projekcija
poznate
sr-r:
Albertova,
koja
se karakteriie postojanjem
glavnog
lazmera po
dve (seku6e)
paralele.
Razmer
krajnjih paralela
jednak
je
sa
razmerom
srednje
paralele.
Ekvivalenta
projekcija
Vitkovskog
ispr_rnlnun
uslove:
razmer
na
krajnjim
paralelama
je
istovetan
i
onoliko
viSi
ocl
jediniinog
za
koliko
je
manji
po
srednjoj
paraleli.
Porecl
ovih
postoji
i
projekcija
koju
je
predloiicr
Tiso.
2.5.8.
Uslovnc
projckcijc
á í
/7ƒŠ ƒ m
Konst.ruisanje
cilindridnih
i
konusuih
projekcija
vrii
se ponroiu
rrsltrvrog
ornotaaa cilinch'a
ili
konusa.
Uslovrre
projekcije
ne
konstrtri5tr
se
ni po
l:ukvpnr
geonretlijskonr
pravilu
ili
metodu, vei
po posebnint
uslctvinra.
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 12/25
2
5.
8. I.
Pseudocilindriine
prolblcyc
PscJdodlhdHlne pnCkCJe do„\
e su nazŽsab‚à
b se para‚É
Éons‚ɃÄ
na`ti naan ka0 1 u dlind–Ê
±
im,dok se mc•v
‚è
ani predstav‚è
Â
klŽs
Œiniama,
senn sregtteg ineridtana koiije prava linltt.OVe proickcie nai„v
‚Ôe sc koriste za
iZradtl Zidnill preglednill kal•E
ta sveta i uglavnOm u sitnirn razmerama. Pri
l}i•a “Ò
³ •ç
‹Á
Œœ
:1—J
—³å
1Ž÷
˜X
ƒ€
—Ø
ã
i
hartuc RadttuS takve lQpt,Odredule se pO fOrmuli:
ˆ
‚
‚
‚
‚‚
•
‚‚‚
‚
,,1.
.fat uvtrotn
pryekcya
R=ƒ¿
• k
l•\
:Į
2)
• R
Ovu
projekciju
precllpZio
je
francuski
kartograf
Sanson
(1600
-
1667.
gocl.).
i(onstruiSu
sc
dve uzajamno
normalne duZi,
gde
vertikalnu.predstavlja
srednji
meridijan,
a
horizonthlnu ekvator.
DuZ
meridijana
je
dva
puta
kraia
od ctuZi
koja
preclsta..,lja
ckvator. Na
srednjem
meridijanu
izraqrnavaju
se
i
iscrtavaju tadke
preseka
paralela
sa
srednjim meridijlnom,
izi'tl6unavanjem cluZine
luka
meridijana
na
preseku
date
paralele
po
formuli:
S/:
72.
-K
ot la
.n.?ta
u
So
r.rr.t
t
o
yol
prq
ekcA
i
r=R9
113
RTO
GRA}-IJA
ƒÀ
ô
=ƒ\
Â
`0•V
r•œ
kctta_
• R
'11
gde
je
R'radijus
Zemrjine
lopte
u
gravnom
razmerir,
a
g
-
sirina
pararere
xoja .se
projektuje
izraleno
u
radijanima.
Iftoz
dobijenu
tadku
provrade
se
prave
linije
paralerne
ekvertoru
koic
predstavljaju
paralere.
Na
tim
linijama
se
na
obe
si.on"
oo
,;";+;
;;;,j;;
unose
odsedci
ispavljenih
lukova
pararere
u glavnom
razmeru
po
formuri:
L:Rlcosq
gde
je
L
-
duiina
projektovanbg
meridijana
od
srednjeg
meridijana
izra2e
rru
rr
radijanima. trkoz
odgovarajuce tadke
tako oznadene
na
pararelama
i
kroz
polov.,::
provlade
se
kive
linije
koje predstavrjaju
mericlijane.
Duzine
lukova
meri.rija'r,
se preuzimaju
iz
vei
pripremrjenih
tabera
obradunatih
za veridine
elipsoida,
iinrc
se
postiZe
veia
tadnosr
projekcije.
Iz
sanrog
nadina
konstruisanja
proizrazi
da
su u
ovoj
projekciji
oir,rvri;r,,
velidine
povrsina
u
datom
razmeru,
pa
je
ona
ekviva/enhn.ii*.
r.
postize
cre
1.
pbvrSina
svakog
trapeza
koju
grade
susedni
meridijanii
i
pararere
,d.kunt,,u
..,
glavnom
razmeru
sa istim
na
Zemljinoj
povrsini.
Niein
tonstruisanja
usrovijavii
da
su
glavni
razmeri
zadriani
u liniji
centralnog
meridijana
i
svih
parele'r
uk.ljudujudi
i
ekvaror.
Razmer
po
pravcu
ostalih
meriiilana
i
po
d^rginr
proizvoljnim
pravcirna
uvedava
se
sa
udaljenjem
od
naveienih
linija
q.lo
sir
oduvani
glavni
razmeri.
Po
svojsrvu
ekvivalentnosti
velike
su cretbrmacie
uqrs'.i,
a
time i kontura
sa
udaljenjem
od preseka ekvatora i srednjeg
meridijana.
,
o,1
nl j1tci13
koristi
se za
predstavljanje
drzavi
u urirhi
eiivriori.
(npr.
Brazil,
Indonezija).
ona
se
takode
zove
i
.rnrcotdna,
jer
sir merid4arri
predstavljeni
krivim
linijama
sinusoide.
ovri
pidjekcijrr
je
prvikonsruisao-nemadkikartografMolvajde-(l,ll4
,
tgit,
god.).
Osnovu
projekcije
predstavlja
krug
radijusa
R^t5
,
gae
je
R
-
raclrlu:,
zemlje
umanjen
u velicini
glavnog
razmera
karte.
povrsino
togo
kruga tricc
srazmerno jednaka
polovini
povrsine
zemlle.
Na
kr.ug navedenog
raciijusa
provlade
se
dva
uzajamno
upravna
prednika.
Vertikalni
prednik
biie
srednji meridijan, a
horizontalni
polovina ek',rori-r.
Na
srednjem
meridijanu,
ka severu
i
jugu
icrtavaju
se
taak;
preseka
srecr,jeg
nreridijanasa
paralelama
po
formuli.r-,,?y'2sin
y.rJgao
yizrat*nava
se
za
sirine
p
paralcle
koja
se
konstrui5e
pod
uslovonr
da prave
povudene
paralerno
sa
ekvatorom
kroz tako
dobijene
tadke
na
srednjem
meridijanu
ogranidaualLr
polas
koji
je
razmerno
jednak
polovini
povrsine
odgovarajuieg
sfernog pojasa
| |
112
1•c
1:•A
• ]
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 13/25
1
|
i't
///7t,4
L/ei4vi,
Dmglkz
l'fZtLicowi"
K
A R T
O
G
k
A$
Jlj:-.-=:-.
• ¡Ž O
Ú] ó
Œ
• m
¨
í
:0//7/•
ƒ c
_____
i-k,,r
ii;
trslovom
crrdu .se liniiefaralela,
a
projekcija
eebiti
eh.'ivn/anl/ut,
pi\
,, :llLy,l.*:l,ollyyllll:p,ln/c/o u
kosoi
filohnltleovol
?tot4kcit
--=----l
'
iiacli
pojcclnostirvljcniu
l<onstrukcii,:,
rrzinra
sc
krug raclijtrsl
tr
Silrtvnonr
rllztnenr.
ir
r,:rrrrrn
srcclnji
urericlijtn
ilcli
uLr
jccinrke
clclovc,
kroz.
koje sc
prtlvllrirc
paralclc.
l)ototn se
,,r,r
clclc
drr
krtrZnicc
nir.iccinrtkc
rlclovc.
/•
,ƒ“
N
•ƒ “ŒŒ
³
V
`ƒN
E
œ a
Z
• Z=ƒ\
‚ ½
Í
VÇ
KARTOGRAFIJA
ƒ Ð
‚ N
ƒ Õ
tt
• ]
Kod Sansonove i MolvttdeOVe prackcle su vdike deformac•A
c ug10Va u
Oblastin]a polova i kraniih
„ \
Œ Üa,ƒÄo dovodi do deformacJa ttgura,pa sc onc
tcĀ
o pl•E
epoznalu Nema‚± ki kartograf ie Ekert 1906.god.konstruisao je
ckvŽs
alentnl:proiekciuju kOia le umaniila navedenc nedostatke.
Kod ove proickCle meHdlaniSe ne sti„v
u u dve ta„v
ke ve6 na dv‚¶
prave linlc,
k•œ
C predstavI
‰Â
pO OVe i iednake su po16vlli du‚ð
inc ckvato•y
a u glavnom
razntcru Pri konsrtu‚¨ alliu oVe prOickclC nacrtttu sC dVa kriga koJa sc dodirtju
uiedna ta‚±
‚É.Dva hoH20ntalna dlametra kruga predstavuttu du‚Ó
nu ckvatora u
datom razmcru.To ie obrtnO telo/P/•g
koie nasttte obrtanienl kruga oko
tangente_Sa povrttlle polutorusa merid•v
ani i paralele se prenosc ha l•]
avan,p•v
‚±enlu sc kao l pri proicktOVaniu na tOrus zadttavttu vrCdnOsl pov:•R
ina sa lopte.
Rast•œ
aila svake paralcle sc odredttu pO formuli:
2R
ƒ Ô
VƒÎ
+2
Ugao
ƒ ¿izra‚±
unava se po
ƒ Ärini 9 proiektuju6e paralelel ,
ƒ Î2
sin ƒ ¿
ƒ¿
=•\
ˆ ê ê
in ƒ ¿
2
|
|
Iiastoja
nic
i;:nt,::cltt meridijanima
ista. Rastoianjc
svilke
iacke
paralele
fornruli:
na
pojedinim paralelamu su
meclusol)no
od slednjeg meridijana
izniunava
se
po
114
115
1 1
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 14/25
-
ZR
1d
Y
=
Lmcos--
gdejel-duZinatadkepresekaodsrednjegmeridijana,augaoaseizradunava
]a datu
iirinu
g.
Ova
projekciia
dobila
je
Siroku
primenu
u
atlasima
sveta'
2.5,8.Z.Pseudokonusne
projefcije
Bonoua.volbkcila
,,,
\J
Bonova
projekcija
dobila
je
naziv
po
francuskom
geodeti
Bontt
(1121
- 1795.
god.) kcju
je
pri*enio
za izradu
karte
Francuske.
U
XIX
veku
ova
projekcija
[ori{e"n.
ji
zaizra&t
krupnorazmernih
topografskih.karata.
S.lidna
je
\onusnim
projekcrjama
jer
se
paralile
iscrtavaju
koncentridnim
krugovima
sa. radijusima
loo
toa
prorte
konuine
projekcije.
Meridijani
se
konstruisu
drugadije
nego
kod
konrrsnitr
pa
j
e
zalo
i
ro*^ru
pseudokonusnom.
Ako
se zamisli
da
konuS
tangira
loptu
pc.
p.rol.ti
AoCo
Sirine
rpu, radijus
pu te
paralele
na
projekciji
odreduje
se
po
torn,
oii,
po= N{/g
eo'
gde
je
No
-
normala
na
elipsoid
u
tatY,t
A
^
pri
iem.u
A
o
mora
biti
u
glavnom
razmeru.
Iz
trougla
AJT
P,
jednak je
duZini
konusa
od
vrha
do
paralele
do-
dira
sa
elipsoidom.
Radijus
wake
druge
paralele
izradunava
-se-po-formuli-p+
=
---
po*(Bo-Be
),.
gde
je
Bo
-
duZina
luka
meridijana
od
ekva-
tora
do
paralele
Sirine
go
a Br-
d:uli'
na
iuka
meridijana
od
ekvatora
9o
Oo-
‚Ú
Β
1ŒS
‘Q
æo
“d
1–ì
:Ž¿ ƒc
£
D
“ï
mC–Ê
ç p
la odrcd—¼
u,,‚Ê
‚ ±
c na paIJeJama po‚¨
m±
116
117
M•u
Z‚í b•V
• L
\
K•¡
• \
R• ¡ O G RAFIJA
ct
=2osin
2
gde
je
p
-
radijus
pa-ralele
na
projekciji,
a ugao 6
se
odreduje
po
tbfinuh:
.
I
NcosE.tr.
u=v=
u
-
I(-oz
dobijene
radke
provlade
se krive koje
predstavljaju
meridi-janc.
2.
5-
8. 3.
Pro
iz
a o
1n e
P
rolekcge
Projeliiije
-koje
se-
koristrui5u
po nekim
uslovima,
bez
prethotitr;{
projektovanji
geografske koordinatne
mreZe
na
neku
zamisljenu
ponlcrl'ilil
gc om
e
trijsku
povrsi
n u n azivaju
se
pmtzt,o/1rum
ili kon
ven c
rbn a
/n im
pt oJekc
i
c,
r
, :
. .t \
A.
GnntcnovaPtqrXrT;z
\\ \
\NJ
ovuprojekcijupredloZiojeameriikikartografGrinten]904..c,.,.
posti.gnuti
iu stedeii
uslovi:
prvo,
ona
po
svojim
svojstvima
treba_da
bude.izinetlii
l<onformne
i
ekvivalentnc;
drugo,
projekcija
mora
biti
kruZnog
cb[ iil';
i1
meridijani
iparalele
moraju
biti
predstavljeni
lukovima
kruZnica
Pryi 115ir'1;
'ir'r
ove
projekcije
pogoclnim
za
predstavljanje
ekvatorijalnih
i
suptropskili
pii:ii.:,:-
Deformacije
se
uveiavaju
sa
udaljenjem
od
ekvatora,
ali
pojas
s[6
1[1i)"
iri,:i
neznatne
deformacije.
Oclparalelat60opremapolovimadeformacijenaglorasru,rri':i'r-'J'
tni'rksimum
na
olovima.
Osnovu
projekcije
predstavlja
kruZnicir
iiji
je
rir;ii.1r'L'
jednirk
ispravljenim
luku,polukruZnice
velikog
krtrga
Zemljine
lopre
t1,
,
,.,
_ a"_1"-rt___raai.ius
zemlje
umanjen
u velidini
giirvnog
razmera.
HoLiz-_rr.ir,,
prednik
preastavlja
ekvator,
a
vertikalni
srednji
me-ridijan.
Zrt
konstlurslfilc
mericlijana
ekvator
se
deli na
jeclnake
odsedke,
diji
broj
zavisi
ocl
ot'lrtl;rittic
gustine mreze
iprovlade
se
kroz
te tadke
ikroz tadke oba
poia.
Nalazen.le
c':ntr:i
rih kruZnica
vrsi
se
geometrijski
na
liniji
ekvatora
i njenom
produzetl':1.
Ze
konstruison.l"
parai"lu,
koje
su
takode
kruznice,
neopirodno
.1c
rririiri
preseke sa
sreclnjim
meridijanom
i
kruinicom velikog
kruga
i\a
srctinjenr
mer'.
lijanu
cluZ se
pocleli
na
jednake
clelove, severno
ijgZno oci
lirrije
trro-attrrii'
l'.la
slican
naiin
vrii s.
podela
luka
velikog
krug:i.
Za
dobijanj,:
radijtisii
ovih
paralela
koristi
se
tbrmula.
Grintenova
projekcija
pogodna
je
zrlzr
eciLr
I
sitnoraznrerrrih
ilaratii
koje obuhvataju
prostrane
teritorije
i i:elLr
llr:rrrl.iiilir
i
poutiinu
i tr:oristi
se
za
izraclu
zicinih
i
atiasnih
karata
sveta'
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 15/25
\/
.'
.
14
t
/t.ril
(
gl
ot
t or uAzt
)
..Yr/iobrt.,,br
tr pr
t4tkcrla
l--ol:trsta
ili
slotrular
na projekcija
koListi
se
za
plec'lstavljarrje karata
istoane
i
rroa(lrrc
poluloptc.
Nju
jc
[<orrsttuislo u
XVII
veku italijanski kartograf
Nikolt'rzr
rarl0
167().
-tocl.).
a
l<asnije
ju
.ie
prirnenio engleski
kartogrirf
.\rorrsnrit.
r-r'trrekcijl
sr:
konstruilc
tako Sto
se
iscrta krtrZnica
radijtrsa
r
=
rRi,
gde
je,rl-
,
,tlj
:s
Zenrlline
slere
rrnranjen
u
qlavrronr
razlneru.
Zato
je
raclijus
,'
jeclrrak
isplnvljenont
ltrltu
ietvrtinc kruga
ekvatot'it.
Nrr
llln7nici
prrrvladt:
se
clva
uza.janrno upravl)el
preinika.
I{orizorttalni
preinik
[e
r.Wrtirt;1.
L,t'eie
yil
Dr {ico
M. ZJvkolL$
LP.?
O
G
R Lp
I
J
A
-_
preclstavljari
ekvator a
vertikalni
sreclnji
meridijan.
Za preclstavljanje
osralih
meridiiana ekvator
se
deli na
jednake
clelove,'u
zavisnosti
ocl
odabrane
gustine
mreZe
meridijana
i
paralela-
Geometrijskim
putem odreduju
se centri
tih
kruz-
nica na ekvatoru ili
njegovom
produZetku.
.fl: Z5'. Lopirutn pryelrrlo
-
ntyia
nrctrcQhttn
i,
Na slidan
nadin
clobijaju
se
i lukovi
paralela.
Sre dnji
meri-
dijan
i
luk kruinice
clele
se na
jedn:rke
delove,
a
potom
pomoiu
tri
taake
nalazi
se
centar
krtrZnice
svake paralele na
pro-
duZetku
linije
sreclnjeg
meridijana.
Ova
projek-
cija
pripada
proizvoljnim
i nisu saduvani
ni
rrglovi
ni
povr5in:.
Po
izgleclu
slid-na
je
ekvatorijllnoj
Poste-lovo.1
.projekciji.
Kod
obe
'projekcijeodsedci
su na
ekvatoru
i
srednjem
meri-clijanu
jednaki.
Mleclutim,
Lr
loptastoj projekci.li
lu-kor,i paralela
su kruznice
a u
Postelovoj
clruge krive linrje.
ova
projekciju
koristi
se
za
.izraclu
karata polulopti
na
preglecinim
(ziclninr
i
atlasnim)
lcartrrma.
Po
ka'rakterr"r
detbrmacija
loptasta projekcija
pripacla grupi
proizvitjnili
projekcija.
Dtiz
srednjih meridijana
i
ekvatora.raznier-je
jeclnak-
,-
--
edinici.
a sa urlaljenjenr
ocl
njih
sve
viie
odstupa ocl
jeclinice,
tako
da
je
na
krajnjenr
nleridijanu
raznler prel<o
1,5 a
na,krajnjim
paralelama
ispod
1
,3.
2.5.8-,/.,Poli/tonu,weproir'ekcye
W
Polikontrsrte pLojekcije razlikLrju
se
od konusnih po tonre
ito
se
mer.idijuni
i
paralcle
nc
projektuju
siln'lo
nil
jedan
vei
na
vile
omotaEa
konusa. Pri
tonrc
svaka pnralela
projektu.je
sc
na
svoj
cloclirni
kcliius,
a
zatinl
se
vrsi
nrilteirrirtiiko
sastavljanje
ck:biienih po.irseva.
Svaki
pojas
irna sv<tj
l<onLrs
koji
mo2:
biti ck;clirni
ili
sektrii.
Uporedtrjtril
kontrsntt
sa
polil<onusnim
projelrcijzrura
l<r'rnstatrrjc
sc:
tr
kt:ttttsttittt
ortrjckci.jirnra raznrer
jc
zavisan
nc
orl cluZine
vei
ocl
iilirrc: nel<r,'
tudl<c
i
118
119
S ;( 1ƒ ŠN ƒ X
ƒŒ•
•ç
,—[ •
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 16/25
menja
;e
sa
promenom
Sirine.
To
znadi
da
su
konusne projekcije
pogodne
za
predstavljanj
e driava
dija
je
teritorila
izauzena
po pravcu
paralele.
Midurim, ako
je
povr
iina
neke
drZave
viSe
izduiena geografskoj
duzihi,
konusne
projekcije
su
neprimenljive,
dok
je
za
predstavljanje
driava
vile
"razvudenih"
po
geografskoj
Sirini p,rgodnije
je
projektovanje
ne
na
jedan
konus
vei
na vise
njih, tj.
primeniti
polikorusnu
projekciju.
U
tom
sludaju
glavni
razmer
biie
oduvan
po
svim
paraleiama
dodira
(kod
dodirnog
konusa)
ili preseka
(kod
sekuiih konusa).
Deformacije
biie manje nego
kod
konusnih
projekcija.
Kod
polikonusnih
projgkcrja
paralele
se
pledstavljaju kruznicama,
ari
nemaju
zajednidki
centar,
rj.
ekscentlidne
su.
centralni meridijan
predstavlja
se
pravorn
linijom,
na
kojoj
se
nalaze
centri
svih
paralela.
Svi ostali
meridijani predstavtjaju
se krivim
linijama.
Njihov
izgled
je
razlidit u
raznim polikonusnim
projekcijama
i
zavisi od
dopunskih
uslova
koji
su
prihva6eni
pri
projektovanju.
5t
Pr o.rta
1zu/tkorucno
amenVka
prolekctla
Ovu projekciju
predloZio
je
profesor
Hasler
i820. god.
U
sitnom razmeru
projekcija
se konstrui5e
na sledeii
nadin:
na pravu
o)
(sk.79.)
koja predstavija
srednji
meridijan,
nanose se
odsedci
od
tadke<]
-
koja predsravlja
seciste
srednjeg
meridijana
i
ek-
vatora,
-
O.,
05/
...,
po
formuli:
OS=B+p
.gde
jq
.B
duli*a
.luka--meridijana
do paralele
koju
projektujemo,
a
p -
radijus
te
para-lele
u
glavnom
razmeru.
Iz
taia-ka
-tJ7
opisuju
se
kriZnice
rddijusa
p,
koje
ie
predsta-vljati
paralele.
Ekvator,
gde
je
tp
=
0 i
p
=
*,
predstavlja
se
pravom
linijom
koja
je
nornialna
na
srednji meridijzin.
S/t.
79.
-Ko
rto
t
t,eto
u
ltrcts
o1'
1zo/rkon
usn
oj,
ε
Ă
=[=‚¦
ƒK
‚ë
‚Ý
ãÙ
u
bI
ƒ‹
•V
Zivb‚½
IK•]
1‰º
TO‚±
‰º
I11•]
UA
Ië
—Ù
æ
£
‘Ë
1èc
ž½
â i
Z=ƒm
ƒ Ë
•
ƒ Õ
É
Œ
gdc jcƒm
•]
normJa nastrdd naƒˆ
Hn caă
_Centrahi ugaO trttenOg luka–m
1•u
¡
dObJene ta„vke po’ˆ a„ve se krive kOie preds ta’ˆ jttu OStale nleS dJanC Ciarni
razmer je o‚±
uvan du‚ð
svih paralela i dutt glavnog mcridiana(SrcdnJCg)E)111
6Stalih•]
Œ Œ
v
dll–Ê
rr•¡
‘O
„ v
~suW„v
0d j„v
dh‚½
ei l.ved Od JaVnOg Po karakt•œ
HJ
deformacJa pttPada proizvoJnim ekvid‚¨
tantnim proiekCJama,nisu O‚±
11•U
œli l) i
Llg10Yi ni POvrĀ
ne
2'•Œ
ƒ j
“
ƒ ^
medunarOdtte•
š M
Na medunarodnom kongresu geografa,u Bernu lS91 30d,proFesor l‚±
‚ ±
É
Ä
•]
unŽs
erziteta Pcnk prcdlo‚ð
10 je izradul.karte sveta u razmen l:lo()0000
0samnaest godina kasnle prihvadeni su i razradeni uslovi koJc trCba da zadd•Œ
olll
ta karta Prema Odlukama O’ˆ
h dvlu kOnfCrcnctta plihVa‚±
cna ,C tr•A
medunarOdna kartal zasnOvana na prOstOJ pOlikOnusntt proJekc•v
i,pri „vernll sH
PrihVaCeni us10viO da:
l jedan list Ov„v
karte Obuhvata 40 PO sirilli 1 60 po du‚ð
ini Za svaki Pol•¡
|
— ìI•ç
:ˆ×
‰ ·:|•a
i:1Œœ
lI:lƒÌ
::lli•x
• ‹
aS pO krttniim p“B
Jelama U p„K
dclll
usobnojednak•v
;
:Sy,parttdebudub‡V
‡ V
radJusaƒÏ
=ƒX
Š ©
Õ
____3-
u
rnenql1ti
p:eye
u.;.
.
4.
razmer
u krajnjim
meiidijanima
i
}u'ajnjim
paralelama jednak
je
f
ecrinicr
5.
meridijani
i
paralele
budu provudeni
kroz
svaki
stepen.
Za podetni
ygridrjan
prihva6en.je
grinidki,
a unurrasnji
okvir
svarog,
risi.r
cine
kajnje paralele
i
kajnji
meridijani.
Na
strucnim
konfeiencrjan.,.
pro1ik.i1,,
rnedunarodrre
karte
nija
potpuno
razradena,
pa
su
u
raznim
zemljami
u,,ade,r.
karte
tt
razliditim
varijantama.
Karte
se
nredusobno
matematiiki
razlikuju ali
sri
razlike
zanemarljive
i
nisu
ve6e
od grafidke
tainosti
karta u
datoj
rirzmer.i. Ako :;t:
rra
povrSini sferoida
trzme
sferoidni
trapez
ttBCD,
koji
odgovara
jednon-i
listu
nreciunarodne
karte,
na projekciji
raj
trapez
ie
biti
ravan rI
,B'c'D,.
I_ukovi
nreridijana
A6
i
cD bi6e
predstavljeni
njihovim
tetivanra.,l
,8,,
koje
se
sast.iiu
u
tacki
-f
Partrlele
AD
i
ac predstavljene
su lucinia
koncentrid,ih
krLrgo'a.+' 'i
B'C'.
Moie
se zakljuiiti
da
je
u
projekciji
A'B'=
C'D', i neiro
nranji
oci
:r,r.rjc
‚
•
|
1 /
|
1 1
120
121
‚Ä
•¡ kT,01‚¶
I AIIJA
1•œ
li :
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 17/25
tr'iltntr,4.
Ljeiera
Drogica
tl4
Zit'kovri
K
A R T
O G
R A F
I
J
A
..:-'.::
I.r.ir
trctn:
,;riiiine ,tB>
<CD. Crtanje
kartografske
ml'e 7e
Iista nte(lunarodne
karte
r. i
se r.rrr
kcorclinaJama
tacaka
oresel<a
krajnjih
par:alela
lista sa
nleridijanima.
\,
i.
-:
-,5'.
t.
lz r
e,lelap
ro/ e*c
t
n
\
Izveclerl.rfir
pro,ekcijama
nazivajr-r
se
one
koje
se razvijajLr
na bazi
neke ved
pr)znare
frojekciie
ali
se
prinrenjuje
takva
kombinacija
kojn
snranjuje
cle[or-
rrrllcije
rr
r-rcirqsuTa
prr,liekcijtr
iz
koje
su
izvedene.
..
ihrt i,,(.
't
//r'L)_/ '\:<t/."
,.
Pi'rjekt:iiir
rttsl<oq
kartografa
Ajtova
(1800
t864.
god.) preclsta'rlja
:rrlenleni
..,icl
azimlrtnc
e,[c,ittcrijalne Lambertovc
plOjekcijc.
Ajtov
je
ostlovni
i..r.,.rg
l.errr[rcr.tove
projekcije
zanrenio
elipsom
cija
je
jeclna
osa
(lva
ptrta
clrr2a ocl
,ii.irqe.
Klat'lr
osir
Dreclstavlja
sreclnjirfneridijan,
a drrZa e
kvator.
Time
je
dobijena
ici'ornrrcijc. Du)z
srednieq iltelidijana
i
ekvatOra
cleforrnacije
postepeno rasttl
Sa
rcialjenjcrn
r)cl
ccrttra projekcije.
Na karti
uraclenoj
u
ovoj projekciji
najvede
icibrnracijc:;likr
su
tr
precleltr
koji je
najviSe ucleljen kakcr ocl
srednjeg
:rr.:r'idijlnl
lakcr
iod
ekvatora.
Ovl projekcijit
irrtir
rttanje
deformacija
nego
i'vloivairleova,
kt>iir
jc
takocle elivivalentna,
i zbog
toga
ie
pogoclnija ocl
\,1oivajdcovc
za izracltr liittte
svetir.
•R
•A
•A
I
rl
5);.,5A k',t
r i
t
.r1,e/
il
/,
4
l
o
t.'//
t
t
aj
proy/ccy
t
,rfi/t// 1.,L/:i ii|
D'ogco
M Zi.,koL,tc:K
^RT
O G
R
A
F I
J
A
B.
Roseiero
lt,olbkcya
po
rrr*
Ovaj
tip
predstavljanja
je.zasnovan
na
osnow Molvajdeove
projekcije.
U
cilju
utlaljavanjenr
ocl
nranjivanja deformacija
koje
se
u
ovoj
projekciji
javljaju
sa
.fl'.
81. Koto.fverrt/to
muo4r
Guda
(Raseieno
tl{olwyr/eova
centralnog
mericlijarra
Gud
je
primenio
rasedenu
Molvajdeovu
projekciju.
Iftrta
se
sastoji od
Sest
odvojenih
delova medusobno sastavljenih
po ekvi
tor.
.5'/.
[2 /thnr
tvrrr
t
[,|'orotol prrslekctyi
t.u,re[un po nreloilr
Gtr/a
centlalni
nreridijani
plolaze
kroz
srediSta
kontinenata
koji
str
prikazlni bez
svih
(est
delova kon.stmisani
su
po principimu
tvtrrt*1l.or"
p.o1'.r.o1.
p,-'
i'ernu svahi
cleo ima
svoj contralni
,..id;.iin.
Na karti
,,.r pr.irtnrq"iri
[ontinenti.
11')
t23
,:
kvivalen tna
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 18/25
S/.
8J.
Korctttrobnle
karata
u
• •
•X
•Œ
— §
• g
POk‚Ê
StSka•V
ƒ ”
‚½
ƒ ”
jƒ
• Œð
Œ
‚ ±
ê
• g
ƒ m
=Ò
pO•¡
m•
ƒ ‹
ncma
• Œ
Topografske
karte
nase
driave,
kao
imnogih
evropskih driava,
ura-d()rrc :.rr
u poliedarskoj
projekciji,
lpju
j"
predloZio
nemadki
kartograf
Mifling. Ivteriiiijani
i
paralele
su
prave
linije,
koje
su
jednake
isprav-ljenim
lucima
meridiianir
i
paralela
sferoidnog
trapeza.
okvir
karte
je
ravnokraki
trapez. I(onsrrukcije
okvira
trapeza za
topografske
karte vrsi
se po
pravouglim
koordinatama
t;rdakr
preseka
krajnjih
meridijana
i paralela
okvira
i to
pomo6u
koordinarograia.
Ukoliko
se ne raspolaZe
koordinatografom,
kons-trukcija
se
rrroze
izvrsiti
pomoiu
lcruznog
Sestara (Stangen -
cirkla), ako
su prerhodno poznate
duzine
stl'ana trapeza
i
njegova
dijagonala. Podaci
za
duzine strana mogu
se
dobiti
iz
specijalnih
tablica
ili
se izradunavaju
po
metodu
Miflinga.
Okvir
se
konsrruije
na
taj
nadin, Sto
se najpre
Ll
razmeru
nanese duZina
dijagonale
na
jednu
pravu,
pa
se
iz
krajnjih
tadaka
dijagonale,
duiina
strana
u razmeru,
opiSu
krajnji
lucr.
Spajanjem
kajnjih taeata
dijagonale
sa
tadkama
preseka
lukova,
pravirn
Iinijama,
dobija se
zeljeni trapez,
odnosno
okvir
buduie
topograiske
karte.
L-r
tako konstruisani
okvir nanosi
se potreban
broj
trigonometrijskih
raiaka,
na
11
‚
•@
•@
‚
124
125
| :
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 19/25
.i,,)/rr/,tt.;1.]-tuit,r*rug2, ' oY,-K$-ISSILFT-I3=-:=
-.--e###*
,Jsnovlr
koiih
se
vrii
topografsko
snimanje
zemljista,
sa
ciljern
da
se
dobije
ropografski
original
karte,
ili
se
u tako
konstruisan
okvir
unose
delovi
rcnc.iali.sane
topogratske
karte,
rja bi
se
dobio
kartografski
original
za
Irroogrrrfsku
kartu
sitnijeg
razmera.
Creika
uslecl
zanrene lukova
meridijana
i
paralela sferoidnog
trapeza
,:r
rvinr
linijama,
kocl
topografskih
karata
praktidno
ne
dolazi
do izraiaia
:\,leclurim,
kocl karata
srednjih
razmera
(ocl
1 :
200
000 do
1
: 1
000
000)
ta
bi
gr.:ika
daleko
pre:lazila
veli.inu
grafidke tadnosti razmera
i
to
samo
kod
:rarirlela. Zato
su
kclLkala-ta
tt ovim
razmerama
meridijani
prikazani
kao
prave
iiniie
a par;rlele
kao
tr.rci.
Dobra strana
pblieclarske
projekcije
je
tr tome
$to
se svaki
list
karte
pnlcti6no moZe
koristiri
l<ao
plan,
a
nedostatak
je
5to se
ne moZe
spojiti
vi5e
listo-
'.ir Lr
celintr, a
cla se
rre pojave
,.rascepi"
dttZ
sastarra
po
meridijanirna iparalelir-
,ri:r.
Li
praksi
se
ne spaja
u
jeclnr-r
cplinu viSe
od devet
listova
karte,
jer
bi
rascepi
,irr..i
sastava
listovir
bili
z-nattri.
,l.
r-.9.2.
Gaas
-
ffrigrrora
projekciVt
ilJ
rr-
vlun.tHPuY*o
)vrr
projekcilu
je
prvi
konstruisao
nemadki
matematjdar Gaus
182[).
gocl
-irus
je
ieSio ovom
proiekcijom
prestikavanje
elb'rnenata
(tadaka
i linija) sa
jedne
Ë
krivi
p'ovrSine
na
clrttgtt,
a
cla pri
tome
bude
saduvana
slidnost
besko-nadno
malih'delova
To
je
jedna
od
popreenih
cilindridnih
pro-jekcija.
postdamskog
Profesor
geocletskig
tl'.
85.
Kotnttrrtiurl|
Gtir.r
-
firyua
a
StruJekcyZ
instituta
Kriger,
protria--i;aiii6i
radove
Gausu,
izveo
ie
jeclnactine
za
t.:epc'rsre-dnt-l
,:
projek-tiovanje
sa.
elipsoiclne
na
ravnll
povrS (be
;:. ttosre(lsr"a
lopte).
Fornlule
po
kojinra
sc
obavlja
presliliavanjc
krive
povrSine
elipsoitla Ili't
ravalt
,; o
n
rt
ir/r1'a
t
rkt)
t t o/
t {t
t
7
o
asniva
se
na slcclcL<int
predpostavkama:
zamiSlja
se Lla
ji:
rri:
Z.emljin
elipsoid navuden omotai'
cilindra, tako
cla osit
tog
cilinclra
leTi
u
ravni
ekvatora,
a omotad
cilintlra
tangila
elipsoicl
po
jeclnonr
mcricliitlntr:
M•Œ
`‚²
=•Œ
¡
/ƒ ¼•L
`Drag•g
ƒ\ƒr
z=,‚½
0ƒ“
•L
KARTOCttlilttA
-
tacke sa elipsoida
moraju se preslikavati
na omotaa
cilin-di:r
tako
ito
se
po
razvijanju
omotada
u
ravan dobija
konformna
projekcija.
Dobijena
mreza
nreridijana i
paralela,
konstruisana po
frrr-mLrli
koja
je
izveclena
po nave-denim
uslovma i u
odredenom
razmem.
konstruisana je
kako
;e
to
naznaieno
na
sk.
86.
U
ovoj
projekciji
dodirni
meridijan
i
ekvator
su
5k86.
t,/endt1'artke
zote u
Gatu
-
I1tiercuol
medusobno
lipravne
prave
linije.
Drugi
meridijani
su
krive
simetriine
linije
u
odnosu na dociimi
meridijan,
a
paralele su takoc'le
simetridne
krive
linije
u
odnosu
t1a
pravu
liniju ekvatore.
Znadi,
paralele
su konvel<sne
u
oclnosu
na
ekvator
sa poveianjem
rasto-
janja
na
jstodnim
i
zapadnim
periferijamet.
Bududi
da
je
projekcija
konformna linije
meridijana
i
paralela
se obavBzno
seku
pocl
pravim uglom,
kao
i
na
Zemljinom
elipsoidu.
Gaus
-
Krigerova projekcija
najde5ie
se
primenjuje
kao
i
poli-edarska,
a
u novije
vreme
inra
sve
Sirr.r
prirnenu
za
izradu
karata
krupnog i
srednjeg
raz-mera.
I(od ove
projekcije
pretpostvlja
se da
je
Zemljina
povr5ina
podeljena
meridija-nima na
meridijanske
zone.
Da bi se
svaka
phodan
je
popre6ni cilindar,
koji
dodiruje
loptu
pt'r
srednjerlr
meridijanu te
zone.
To
znadi, da
je
neophodno
primeniti
onoliko
cilindara
koliko ima
i zona,
pa se
preslikavanje
vrSi
na
svaki omotai
cilinclra
posetrno,
Time
se
postize
smanjenje
deflormacija
koje rastu
sa uclaljenjen:
ocl
srednjeg
meridijana.
Konsirukcija mreZe
nreridijana
i
paralela
i nanoserrjc
taial<a
vr'Si
se po
pravouglim koorcliinatama, gde
kao
koordinatne
ose slLric
srcclnji
nrericiijan zone
•R
ƒ~
•R
•R
•R
•R
‚à
•S
•S
•R
•R
ƒ~
•R
•Rƒ~
‚T
•A
S/,'.
,5'Z Pt)tt't1t rrttordty'l:eryt
ki/o-
rpron/te
ntruie
t
6our
-
r\ir-wo-
tajpcyc*u7
126
127
i•Œ
• Œ
|ĥ
1•R
• A
• A
ƒ ~
ƒ •
l l
• M
‚ ¢ II
'
:', ;':'
-'.:
1l;1,{a-::
• œ
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 20/25
i ekvaLor.
'y'rednosti
apscisa
se radunaju
od
ekvatora
a
ordinate
od srednjeg
meridijana.
,Da
bi
,:e
kod
ordinata
izbegle
pozitivne
i negativne
vrednosti,
usvojeno
je
da
na
ordinati
(x
-
osa) imaju
dodatne
wednosii
od
500km.
To
znadi
da
6e
sve
tadke
u
zoni koje
se nalaze
istodno
od srednjeg
meridijana,
imatj
yrednosti
500
000m
plus
rastojanje
od
srednjeg
meridijana.
Taike
koje
se nalaze
zapadno
od
srednjeg
mcridijana
zone
imade vrednosti
ordinate
manje
od 500km
za
rastojanje
tadke
od
srednjeg
meridijana.
Sve
tadke
na
y
osi
imaie
vrednosti
za
rastojanje
od
ose manje
od
500
km.
t
za
izradu topografskih
planovd
ne'oph-crtna-
je-tadii6St
koordinata
od
1cm.
Za
topogratske
karte dovoljna je
tadnost
kordinata
od
lm.
Da
bi se znalo
kojoj
zoni
pripacja
neka
tadka
iipred vrednosti
wake
ordinate
(y)
unosi
se i
broj
zone,
na primer:
sto
znadi
da
je
data tadka
u
5-oj
zoni,548km,
36zmi
34cm.
odnosno, radka
se
nalazi48km,
362mi34cm
istOdno
od srednjeg
meiidilana
pete
zone.
Za vredncsti
apscisa
se ne postoje
zone,ve6
se rastojanja
odreduju
kao
uda-
ljenost
od
elvatora
na sever (+)
ili
jug
O.
Na
primp-r,
za
apscisu
4
853
312,52
treba
ditati 4
B53km,3l2
m
i
52
cm'od
ekvatora nu
s"rh.
..
.
Meridijanske
zone
zahvataju
najvile
60,
a
kod
topografsititr
karata
krupnijih
razmera
i planova
Sirina zone
je
30.
U
pwom
sludaju
zorla
zahvata
po
30,
istodno
i zapadno
otl srednjeg
meridijana,
a u
drugom
sludaju
po
1,5o.
Zaviino
ocl
toga
i
numerisanje
zona
je
razliiito.
Ako
meridijanske
zone
zahvataju
po
60
onda
se
zone
po6ev
oC
Grini6a
na
istok
oznadavaju
kao
1 od
O
-
60,.Zod
6
-
12o itd.
-A.ko
suu,irojene-mcudUauklz-one-sdps3-o--o-nda
se
srednlim
meridijanima
zona
smatraju
meridijani 0o,
30,
60,
9o,12o
itd.,
radunaju6i
od
Grniia
na
istok.
zona
dijije srednji
meridijan
Grini6ki ndziva
se
nulta
ztj'na:
Nasa
zemlja
se nalazi
u
6
(i80)
i7 (2lo)
zoni.
Koja
6e
se
velidine
meridijanskih
zona
usvditi
zavisi
od
geografske
tadnosti
razr:rera
karte
jer
se
mora
voditi raEuna
da
veli6ina
deformacija
ne precle
veli6inu
graf,cke ta6nosti
razmera
karte.
Radi lakseg
resavanja nekih
praktidnih
zadataka na
kartama
se nanosi
pravougla
koordinatna
mreia.
Na nasim
kartama
kao
osnova
za
nanosenje
Gaus
-
Krigerove (pravougaone)
mreze
koriste
se meridijanske
zone
od
30 za
karte
razmere 1;25000,
1:50000i1:100000.
Na
kartama
razmera
1:200000,
l: 000 000 i
I
: 500 000
koriste se
Sestostepene
meridijanske
zone.
—
=‘Â
ƒ m
ƒ J
•
‚ µ
‚ í
•
Z‚
à é
Gaus•]
ãd igerova k00rdinatna mre‚ð
a obraztte linle pravouglog l(00r_
dinatnog sist,ma(apSCisa i ordinata)ktte na kartama imaiu Vrednosd Okru•v
ih
:I—¯
æo
“d
rli•a
‚æ
„[
ttl’E
1Žù
1•¡
˜U Œ›
Z•è
’ß
:•
•T
‹r IEë
:
1:100 000 na svakih 5 kĨ
l;na karti l:50 000 nasvakih 2 b,a na karti raznlerc
l:25 000 na svakih lh
Œ Q
˜ I
• a
ž ½
û ‘
Š ‚
— x
— †
é Õ
” Õ
• è
‚ Ùs•]
ã d
crove mre‚ð
e ilinJe meS dJana
ima6e l‚¨
tO’ˆ
koii se nalaze na kraievima zona.Na onim l•R
tO’ˆ
ma kartc urlutar
koJe se nalazittrani„v
ni meridlan dOlazi dO ukrĀ
tania mretta tih zona,jcr tcntor•v
‚ ±
kae su predstavttCnc na datom listu pripadttu dVema zonama.Gaus_Kriger()va
ntre‚ð
a nttiva se jO‚à
– P0memska il hadratna mre2a.Radi lakƒÄ
‚ ¶
i br‚ð
c3
odredŽs
atta k00rdinata ta„v
aka na svaktt kal•]
ti je izvan ttenOg obira nacrtan
koordinatOmetar.
2.6.Primena kartOgra‚¨
Hh prttekCiia
Pri prol‚±
avattulp•œ
edinih proickcija napOmenuto jc za k•œ
c tCntOrlJc i‚µ
kom du„v
‚Ã
u koia prlCkCla je preporu„v
‚è
Žs
a_POtrebno jc ip‚æ
nagiaŒ€
da`a
postavteni prOb‚É
m uvek pOstOii’ˆ
ƒ Ä reƒÄ
nja i vHO je teSk0 0dlu„v
iti,u svakOn)
konkl•E
etnom slu„v
ttu,kOiu prOi„v
kClu izabrati od nekolikO,sl‚É
nih pr•œ
ekCJa Pli
liŸõ
liI:•v
:l::ifl¯
1:113:•w
::S:[l]•w
11:1::l:11111:ti?lalll‚«
If:1;:
u vezi sa premerom iste lli V•M
e dttava)i nJenO kartOgransatte i drugO, kad s•œ
radi samo o izradi karte jednog dela ili cele dr‚ð
ave iz pOstae6eg kartogra‚à
kog
mater‚Þ
ala, 1.L uradene karte,u nekoi proiCkCJi Za dl•]
uge potl•]
ebei mo‚ð
da, u
drugonl razmeru.
Ako se radi O premeru jednc tcritor•v
e,kOJa zahteva veliki br•œ
stainiL
ta„vaka „v¡ je—Redusobni P010‚ð ai potreb110‚à tO ta„vn•vc pOZnavati,a kaC mortttl
biti izra„v
unate u jedn•œ
Od prOiekcila, tada se vodi ra„v
una ne salno o svoJS‡W
inla
izabrane proickcte ved i O brOiu ra„v
unskih operac•v
a kOie je pOtrebno izvrSiti
zbog odredŽs
anja medusObnog polo2‰Â
a iZVesnog broia ta„v
aka u ravni Te ta‚±
k‚¶
,
su ta„v
ke tnangulac•v
e Medutim,ako sc radi kalta Od POstOJC6h kalata dlugc
vrste lli mcrila, gde ncCe biti masovnih ra„v
unsklh operac•v
a,tada sc uzima
ˆ
‚
‚
‚
‚‚
‚
‚•‚‚‚
11
11
11
|||
128
129
“ ± |
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 21/25
l/,/rirh,4-
Lyie'wr:
Œ ^
prc.jckciie
koja
ie
pc.svojinr
osobinanla
najbolje
odgovarati,
ne
vocle.ii raduttit
tr
I
rr-r.iy
;iritr
rrsklh
Lrpe
laci.ia.
izr.rose6i
napomene o
pitanjLr izbora
projekcije
u oba slucaja,
ne
misli
se da
jr:
iipre
rlato
leienje
za
svaki konkletni sludaj.
Meclutim,
napomene
omoguiuju
kartografu
cla svoj
izbol
ogranidi
na
ntanji
broj
projekcija. I{ada
je
izbor
sveden
nir
nckoliko
pocljecirrako
pov:oljnih
projekcija,
onda
se
detaljnom
analizonl
ociiucLrje
::a
jeclnu
od
njiit.
l'itanje
izl":ora
prrojekcije, nalocito
u
ovome
vekl,
bilo
je
aesto
na
dnevrlolll
r,'rlrr
precl
stnrinjacirna
pcr.leclinih clrZava
koje
str
podelc tada
sa
premeravanjern
i
izurciorn
karatir za svoje
i{,'Zavc, ali
i
ptccl
medttnaroclnitn
geodetskim skupovinra.
i.ia c,snovu svih
tih
razmittranja,
rrlogu
se
dati
sledede
pl-eporuke.
Ako se
radi
o
prenreru
i izLrolr-r pr-ojekcije
u kcrjoj
ie
se
vrSiti premer i karto-grafisanje
neke
reli-rolije.
taclir
se
moZc
preporuditi
Gaus
-
Krigerova
projekcija
mericlijanskih
;rirna.
Ov;r
projekcija
inra svc
(irtt
prinrenu
liod
karata svih
razmera clo
1 : I
000
0i)t).
.,\l<o
se
vlsi iziror
projekcije zbclg
izrade
karata
na
osnovu
vei
postojeiih
l.;rtrL;,r. p,:trebno
ir:
znati opiti
karakter
inametrrt karte.
razmer, specijalne
r-.r, .re
ire
tr
poe-ledLr
oblika,(iz-gleda)
rleridijana
i
paralela,
ili nekih
drugih
linija,
,,eiiiintr
rilrnova
sekcija,
tj
velicinu
pojedinih
listova,
geografske
osobine
ona
:,1ƒh ‚Ä
'‚±
2• ‚½ ƒÉ•u /carit• //2/7'7•
'•Œ
Š •Œs1=‚² i=•¡•Œ••Œ‚» •
•E
/7•Er/7/7/71Cƒ` •¡
`•¡
/•V •Œ • • • •Œ‚Þ 6J‚è
rr-irolije
za
ltoiu
se
rir(li kirrtl
(r,elicina ipoloZaj
teritorije) i
projekcije susechtih
irritoi'i.ja, rrrcli
Sto
jeclnostavni.ie
veze
pri
upoircbi
karte
na
granidnim
dclcx'inra
t,:r
ilorijer.
Pri
rcsavanju
o.,ro ,,
prr:blcma kao ptlznatt.l
jitvija
se
satrto
Ililmerta
[<artc.
lrrirrrrir
n:lnrclri katie sr'otlrctlujr-.
r'ilzliler
iprLojekcija
s
t)bzirom
na
svojstva
presli-
y, :,_r::L ierii,D,rS,"tuI
Zir/.i.
KART
O
G
RArr
I
J
A
kavanja. Prema
nameni
karte
oclrerluje
se r.azmei, vocle6i
racuna
cl"r
se
ono
sto
nas inreresuje
prikaZe
na
karti
i
vicli
clovoljno
jasno
i
uodljivo
i
sa
ito
nranjorn
delbrrnacijom.'fakode,
namena
karte
odluduje
cla
li 6e
na
karti.biti
sacuvana
.slicnost beskonadno
malih
figura
i
jednakost
povrsina.
Tako,
za
vcjne
potrebe
koristi
se
karta
sa
sto
manjom
deformacijonr
uglova
i
duzina.
Za vojne
karte
prildaclna
je
neka
od
konformnih
ili
poriecrarska
projekcija.
Za eko,romske
karte
'aZno
je
da povrsine
na
karti
odgovarajLr
povriinama
n
prirocli.
Kacl
se
na
ovuj
nadirr prema
narneni
karte
izabere
lazmer
i
vrsta
projekcije,
s
obzirom
n,,4njeni
svojstva
preslikavanja, prema
razmeru
i
geografskom
polozaju
teritorije
i,fuir.r.
se najpriklaclnija
prr:jekcija.
Tako, pri
sastavljanju
kr-upnorazmernih
rarara
obieno se prednost
daje
konformnim
projekcijilma,
a kod
sitnorazmer-nih
lcafata
primenjuju
se ekvivalentne
ili
uslovne
projekcije.
Karte
srednjih
raz:,nera,
obidno
se konstruistr
u
nekoj ekviclistantnoj
ili
nekoj
konformnoj
projekciji,
vocleii
ritdttna
o
osobinanla preslikavanja.
S
obzirclm
na
nadin preslikavernja
kocl
ovih
projekcija
primenjuju
se
kt
nusne,
cilinclri6ne,
azimutne,
pseuclokonLrsne
i
pseuclocilindriine
projekcije.
Pri sastavljanju
sitnorazmernih
kartrta velikih
clelova
Zemljinc povriine
ili
cele
Zemljine
povriine,
kodsti
se
Lambertov;r,
lvlolvajdeova
lu
jvierkatoroua
projekcrja.
Iako
postoji
veliki
broj
karrografskih
projekcija,
koje bi
se
mogte
plimeniti
za
jzradu
karata
sitnih
razmera,
ipak
se
r,r
praksi
lcoristi
relativno
ma5
llroj
projekcija.
Tako, tr
atlasinta
razliditih autora
iizclavada
za
istezkontinenre
izat'rrane
su iste projekcije,
iako
za to
nema
uvek
objektivnih
razloga.
U novije
vrerre
za karte
sreclnjih
razmera
(1
:200
000
clo
1
:
i
000 000)
preponreuje
se
Nledu.aroclna
ili
Gaus
-
Krigerova
projekcrja,
a.
za
pomorske
i
vazclLrhoplovne
l<arte
lvlerkatorova
projekcija.
Potrebno
je
napomenuti
da
su do neclav,o
karte
krupnijih
razmera,
radene
u
poliedarskoj
projekciji.
Tu projekciju
precllagao
je
A.
penk
za karrlr
s,era
u
razmeri
1
: I
000 000.
Medutim,
zbog
vetikih
rnaterijalnih
izclatal<a
nije clo
clanas
izreclenir
karta
sveta u
tako,
relativno,
krupnoj
razmeri.
svaka proj:kcija
irna
preclnosti
i
neclostatke
pa
je
zato
potrebno
da
kartograf
clobio
poznaje
karto{riLfske
projekcije,
i da
za
svaki konkretan
sh-rdtrj
nac}e najpovoljnije
ieielje.
Nlibolje
je
da
taj
prol:lem
reiava
vise
srrudnjal<a
zajeclno.
Izbor
projekcije
zavisi
rrd
razrrih cinilaca.
Pre
svega.
ocl namene
karte, polozda
karirane
teritor:ije,
razlneril
karte,
r,elidine
teritotije,
njenog
oblika
clr.
Iiaznter
karte
utide
na taj
nacin
Sto
ie
uri
kartiranju
u
sitniiem
raznreru
Zunrlja
biti
prihvacen..za
loptr-r,
dime
ie
biti
pojecl.ostavlje,a
ko'sh.ukcija
plojel<ci.je.
Nanrenn
l<arte
rrslovljava
izbor
tak(r
Sto,
npr.
zzrpecloloSkc,
ger:loike
i
clrtrse
ki'rrtc gde
je
potrebno
vriiti
p'cnrei-evanje
pouisin,
iri;:rircctivanja
130
tr31
{l
Fƒ}
Œ Q¡
u
•u
]
]
~•]
.11
• ]
|
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 22/25
povriinsloh
odnosa,
bi6e
primenjena ekyivalentna
projekcija.
Ako
se
kartira
Zemljina
povrSina'ohda
se
od
ekvivalentnih
bira
neka
od ciUndridnih
ili
pseudocilir,dridnih
projekcija.
Ako
je
karta potrebna
za
riavigacione
wrhe,
onda
ie
biti
prirnenjena
neka
od
konformnih projekcija.
Poloiaj
kaitirane
terirorije
uslovljava
,zbor
na taj
nadin
Sto ce
npr.
za
kartiranje
elwatorijalnih
predela
biri
upotreblje.ra
ekvatorijalna
projekcija,
za
polarne
-
polarna
projekcija. Velidina
teritorije
uiide
na izbor projekcije
tako Sto
ie
npr. za
Zemljinu
povriinu
biti
primenjene neke
od
citinAiieniir,
pseudocilindridnih,
proizvbSnit,
iti{pseucto-
konusnih p:ojekcija.
Na
Qimutnim
ili
konusnim
projekcijama
ne *bZe Uiti
predstavljena
Zemljina
povE5ina
kontinuirano.
Ako se
predstavljaju
manji
detovi
Zem\ine'p'rvr5ine
onda se primenjuje poliedarska
ili
Gaus
-
Krigerova
projek-
cija.
Oblik teritorije
uslovljava
izbor projekcija (kod
driava 6ije
su terirorije
izduZene
po
meridijanu,
primenjuje
se
popredna
cilindridna
ili
konusna
projek-
C•v,a Za pr(store u obHku kruga a‚Õ
muttt ni pOIkonusna)
2.7.Podt.la
karata na
listove
i
njihovo
oznadayanje
Karte
svih
rzmera
izraduju
se
po
listovim4.
Podela na
listove nije
proizvoljna,
ve6
je
u
odabranorn
i
usvojenom
sistemii..U.vojnoj
karto-grafiji
usvojeno
je
da
se ova podela vr5i povezano
za
mreZu meridijana
i
paralela,
dime
je
ta6no
oci:'eden
geografski
poloZaj
svakog
lista
karte
i
stvorena moguinosr
orijentisanja
tih
listova prehra
stranama sveta.
Radi lakieg i brieg snalaienja
u
velikom
broju listova karata
laznih
razmera,
svaki
list karte
ima
svoju oznaku
-
nomerrklatrrru.
Osnoyu
za
podelu
i
sastavljanje
listova
naSih
karata
vojnog
izdanja dini
,rsvojena
podela na
listove
Medunarodne
karte
sveta
razmera
i : 1
000 000
koja
se
sastoji
u
slede6em:
.
cela
Zernljina
povrSina
podeljena
je
na
60 meiiaijanikih zona
(kolona)
Sirine
60
po
geografskoj
duZini i
pojaseve
Sirine
40
po geografskoj-Sirini;
.
meridijanske
zone
(kolone)
oznadene
su
arapskim
brojevima od i
clo
60,
podev od
meridijana
geografske
duZine
1800
(radunjaju6i
od
podetnog
-
Grinickog
meridijana)
pa na
istok,
a
Sirinski
pojasevi
-
velikim
slovina
abecede,
podev
od
ekvatora
prema
polovima;
.
.sferoidni trapez dimenzija
60
po
geografskoj
du2ini
i 40
po geografskoj
Sirini,
ogranidr'n delovima
odgovaraju6ih
meridijana i paralela, prikazuje
se
na
jednorn
'istu
karte
razmera
1
:
1
000 000;
.
oznaka (nomenklatura)
svakog lista
ove karte sastoji
iz
oznake
(stova)
odgovari'.;uieg
pojasa
i
oznaka (broja)
odgovarajuie
kolone, a
uz to
i
naziva
II =
Ô‚æ
"•g
™ è ï
K
izabrammŠq
,‚ß
utt„_
ntdå¥
‰ J
Ï
à ™
isi•è
klll•è
• èFT:’µ
• w
:•è
¾
®
” Ú
¨Fil:‰d
l I l i‹Á
1@
— Ê
h
•
ƒ
ƒ
•
||
| |]
132
.fA-.
89. Ptrg/erl kantrt
/
..
/ 000
000
:a
tentoryir
.[rrope
1
1
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 23/25
t
y';
/ t,/
n
./.
/..t
eie
ric,
Dngrco
t1'/. Zi
'
y'co
ii;
KARTOGRAFIJA
2-..q.
Okr:ir
(ram)
karte
s
lhvir
iii ram
karte
Spoli;rirrii
o]<vir nacrtarr
je
ciebljorn
linijom
koja se
pQstavlja iz
estetskil'l
rnzloga,
:iiri,
..,
\) ll'irniaio
prostor
ol<o
ntatentittienog
Okvira.
Osnovni
untrtraSnji
okvir
,rgr;rlicrri,ir
sldr2aj
karte.
LJcrtiri,a
Se
kOCI krupnOraznrerni)r
i
SrednjeraZnrernih
r.:u.liii.
itorl
sr,:clnjeraz.met'nilt
karatit osnovni
unr.rtraSnii
okvir
poklapa
se
si\
|,;
1
r,r
rc
ii,
n :r
i
nrcrrcl
ijanint\
koji
ogranicav
ajtr plojekcijLr.
',i:\,1-'rjr.r.
npt.
ziclrtc iiar'lc
irolulopti,
klrrte
sveta
nekih
pseLrdocilinclriillih
:r;i'1
'
1i
i11q
islrlst-rrror,:r,
\1()lviri(['(r\/il,
Ekertovir).
svc crlindriinc
itcl
I(ocl
.:jl::r',lr,r;rrcr'lrih
[:aratr
l:ojc.
i porecl toqil
Sto inraju
jcclinstventr
klrtografsktr
rnr-rr..rii.
,.)silo\inr
Lr(r,li
si nL^.
Lroklapa
sa
meridijaninra
iparalelanrlt.
(iraclttsne
ili
(stepena)
linija
je
matentatidki
deo
okvira
karte.
Ta
iinija
je
rr
krrrpnorirznreruinr
kartama
podeljena
na
minute
isekunde
zbog dega
se
ponekad
noriu,.,
i
nrinutnir
lirrija
ili
minutni
okvir.
crta
se. paralelno
si
unutrasnjom
linijom,
na
1e.t,.,orn
tlclredenom rastojanju
od nje.
cesto
se
unutrasnja
linija
ne crta,
jer
matematidki cleo
okvira
,:grarriiava
saclrzaj
karte.
Uporeclo
sa
gradusnorn
linijom
crta
se
jeclna
ili
vise
Iinija
spolja.(njeg
okvira karte.
Izmedu
spoljasnjeg
i matematidkog
okvira
osravljen
je
r,cduprostor
za
upisivanje
brojeva
koji
oznadavaju
geografske
t<oorclinaiql
(stepene
i
minute).
Pored toga,
na
topografskim
kartama
na
spoljarinjoj
stranr[
cstetskog
okvirir nanesene
su
brojne
vrecinc-rsti
tinija
u Gaus-Krigerovoj'
kilometarskoj
mreZi.
Na
topografskinr
kartama
minutni
ram
je
na
severnom
.i
juinom
clelu
podeljen
na
dva
clela.
Spoljasni deo
se oclnosi
na
poclelr-r
pr.r
Grinidkom
n:eridijanr"r,
a
uur-rtrainji
po
Pariskom.
Prosror
izrneclu
ovil
okvira
islioriiie
n
je
cla
se
na njentu
nilnesu
oznake
vrednosti
geograt'ske
cluZirre
ocl
oba
poce
tna nrelidijana.Crninr
brojevima
i
slovima
su
oznatene
vreclnosti
Pzrriskog,
a
plavim
su ozuadena
udirljenja
u
stepenima
i minutima
ocl
po6etnog
Grinidnog
"rl
I
Sp<>ljni
okvir
kartc
I
Jnutra.(nji
okvir
karte
Ozrake
kilomctarsks
mrcZc
Ozrake geografskih
ko
r<t
inata
rska
mre?a
53
542•
a(1//
krft'nt.-uvtrt
/
..
2-i
000
[
--2.r)
.____*_t
I
I
J
11lcrid‚è
na Gradusni(millutni)deo OkVira Omogu`LJC ta„v
0 0Jrcdivanic
geografske
koorclinate
pojeclinih
tadaka
unutar
tog
okr,ira.
pr.e:iznost
jc
u.sl(\'ljeryl3lirlickorrr
tainoiiu
raznrera
karie.
okvir karte
je
neka
gccrmetri.lsltir
134
135
[“ñ
1•¡1¶O
í
ƒJ
ƒm
7~//•
}
•Œ
‚Ç
/ƒC
Æ
m
/ƒÎ
Ä
ā
ƒm
HZ
½
sc sastrOJi iz dva dcla•\
nutra‚à
ieg i SpOlja‚à
icg
•
•@
•@
•@
•Œ
Œ
•Œ
•
•
^
•
•Œ
•@
•Œ
^
•Œ
•ƒm^
•
•Œ
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 24/25
9Y.I.,
obl,ko_Irrgo. 11pljlglob. Loritt. rg
dI-l.t,,g1lqlt.
io,li,]]JU,
Zo
136
12
Istodno od Grinida
.l/r. 92.
Qhtt'
ptegler/ne
geogafi(e kate
rviknt_n-A:
Qeigll
Or .tiir,o
g
Zr@hi
KA
R T
O
C n
a
n
I
J
e
karte kontinenata
ili
njihovih
delova
okvir
je
pravougaonik,
rede
i\v.r(i:.ii
Pravougaonik
moze
biti polozen
ili
uspravan,
ito
zavisi
ocl
oblika
kartjr:r,rr
teritorije'
Tako,
npr.
za
JuznuAmeriku
obl.ik karta
bi6e
uspravan,
a
za
E'i.p,
iii
Aziju
poloZen
pravougaonik.
oblik
okvira
karata
uslovljen
je
izgtedom
kartografske
mreze.
Najdesji
ooiri:
okvira
je
pravougaonik
(zlatni
presek
sa
dimenzijama
a
; a./z
;.
oueteiirviinj.,
nreridijana
i
paralela
kod.pravougaonih
okvira
je
sa leve
i
desne, gornle
i
clo;rji
strane
okvira,
a
kod
krivol.inijskih,
meridijani
su
oznadeni cluz ekvaror;r.
..
paralele
duZ
okvira
karte
ili
srednjeg
meridijana.
Unutar okvira karte
rng2e,
liii.j
umetnura
karta
i
tada
je
okvir
karte
nepravilan.
Taj
okvir
je
iesto,,poreurecr;ir,'
i
legendom,
pri
6emu
linija
koja
uokviruje
osnovni
sadrzaj
nije uvek
pravousa(,,rii
ili
kvadratna.
1 1
1 11
1 1
1 1
137
l i
7/23/2019 Kartografija - Drugo Poglavlje - Drugi Deo
http://slidepdf.com/reader/full/kartografija-drugo-poglavlje-drugi-deo 25/25
SKO#
SAI}R.ZESA
NA.
X(AR.T'AMA
"1
\
\t
l
.iaclriina geogral-skclkartc
jc
sloZena. Ucrtana
kartograt.skaYlJz,,,
,,tr;,
kurte,
konstrtrisani
razn.rernik
i
oslone
tadke
sr.r
nratematidlci
elemcrtti
it ttc i
trclrccleni
ekvivalent karte.
Oni
su
pomoini elementi
koji
omogtritrju
cla
sr::
ge
ogralski
elernenti Sto
tilanije n?tnesu u
njihovom
prostornom odnoslr.
Ceografski
elernenti su
elementi
;adrZaja
karte,
ne samo opStegeogralske
rie
r:
i
topografske
i tematslce.
Cesto
sLi'
i
osnovni
orijentir
(hiclrografskit
rnreTa,
qr;rnicc)
za
oclreclivanje
prostornih oclnosa
ostalog
saclrZaja.
fiaznrcr
inirmena
krrtc ntiie
na izbor
geografskih
elemenitta. Nit
terrrat-
shirrr
l<zrltirrna
predstavfiziju
geografsku
osnovu,
a
njihov
izbor
zavisi
ocl
tematjkc
l<irrt.c
Ucl
geogralskih
elenienara najceSie se
predstavljajtr
hidrografija,
naselja
i
rillr,riccr,
a nazivi su
integralni
cleo
izavisno
od
rrantbnQ,.tentatike irazmera
ispi-
:r:ju sr'nlr
svinr
l<artanra,
ali
u
razlicitom
obimr-r.
Na
tematskim
kartanta
rtazivi
stt
nran
ji:
;lstr.rpljeni nego
na
op5tegeografskim.
i.iir
opiteceogla['skinr
kartanta
pored osnortro;' sorltiayt
moZe
[liti
clat
i
tt't,i'ir;nA'isrultia1koji
se
pril<azuje
l...r'oz
umetnute elemente,
tj. tazrcuture /ror/e.
Sadri.rj
urretnute
karte
moZe
biti irro ei/otiio,
koja
je
preclstavljena
na
r.)snovnoi
karti,
ali u
sitnijoj
lazrneri,
i
sa posebnim
sndrZajem
(aclministrativn,-r
-
tcriir'lri.illni,
saobracajrri
i
clr.) L.lmetrruta
karta
moTe predstavljari i
natt/tr
'/:.
):t.t'/
otl k;rltilane
teritorijc
na
t'rsuovnoj
karti,
ali u
krLrpuijoj
raz-nreri
(pl;rn
t'.,
'r,-)q
.tlircli'r
ili nekoq
irrtelt'silntnog
clela,
npL.
rnote
ttza).
Tal<ar' prirricr'
rr,'rr.:t;r:rja
ic
Bol<a Kr-rtorsl<;t
rra
karti SR.ILrgclsla',,ije,UnretnLrta
karta
nrtlle
pleil-
;1r,,,'ij'r'
i
t
ct'tt
t,tiktrrirz
ocl
k;rrtirane
u
okliru osnovnih
saclrZaja,
tr ciljrr
preclsta-
','ii;rrria
lrt.r[tZuja
osnovnc:
tcritorije
r"r
okviru
5ileg
rcgiona, i
tac]a.ie tttttetntrIlt
l:r:r-ia
sitni.ic'g
lilzmera
ocl trsnrlvrte.
'rl,rrctnut;r
k;.rrtn
rnozr'
preclstavliati
r/co
ten'ton)c th ri)iar'r. koii
iz r'stclsl<ih
rii
tt.hrriikih razloqa
nije moa.:ro L-.iti ukljuden
u osnovnu
kartu
(npr.
ullctnrrtit
.:;,
i
r ,,rliitsl<t:
,
I-luvaiir
nii
liiuti :i.\D-a)
l/ihtirA.
Lleiet.i(
DrugbaM
Zit/cotic
KART O
G
RAF I.I A
3.1.
Predstavljanje
clemenata
hidrografi.ie
I-ticlro-erafija
podrazumevii
sve
vocre
i
objekte
diji
je
cilj
koris6enje i
snabclevanje
vodonr.
olrrrhvata
voclene povrsine
(r:rora.
jezera,
bar,p, modvare,
rihnjlke
i
dr.),
voclene
rokove
(leke.
potoke,
kanale), prirodne
hiclrografske
otlekte (izvore,
ponore,
voclopacle),
veitadke
objekte
za
snabclevanje
voclorn
(trunirrp,
vodovocle,
purnpc,
rezervoare,
desnre
i crr.)
i razne
objekte
ra rekanra.
jezerir"jia i
rroru
izglaclene
za
ekononrske,
plovidbene
i clruge
svrhe.
Fliclroerafija plcclst:rvlja
jeclitrt
ocl osnovnih geclgrafskih
elerncnlt;r
rra
kartama
razliiitih nanrena.
ona
je
vazan
dinilac
preclstavljanju
reograflkog
saclrZaja i drugih
elemenata
reljefa,
naselja,
komunikacija
clr.
Voda
ima viiestruki
zna6aj:
privredni,
energetski,
kao izvr.lr
ishrane
stanovnilrva,
povezuje
teritorije
ali
ih
i razclvaja,
i
clr.
U
kartografiji
liiclrogratija
inia
specifidnu
ulogu,
jer
predstavlja
osnovlr
za unoSenje
ostalog
sadrzaja.
Ztrog
toga
ima primarnost
medu
geografskim
elemerrtima
i nanosi
se
prva.
Koristi .se
za
qeogralike
i kartograflke
regionalizacije,
Sto
joj
daje
poseban
znadaj.,
Prilikom kartiranja
h
idrografije
potrebno
je
preclstaviti:
L karakteristike
obala rnora
i
jezera;
2.
redni
sistem
i
odgovarajuii
raspored
tokova
u njemu;
3.
kvalitativne
i
kvantitarivne odlike
objekata
za
vodn
i na vocli;
l.
tadan
odnos
hidr'ogratije
i drugih
elemenata.
U
nacinu
predstavljauja
na
kartama
hidrografija
je
u oclnosu
nar
chuge
elemente "pretrpela"
nairranje promene.
obalske
linije
prikazivane
su
sli6no
clana5njen
nadinu prikazivanja.
Promene
su
vrsene
u
prikazivanju
voclenih
povriina,
znakova
na ujinra. preclstardjanju
objel<ata
za
vodrr
clr.
3.1.1.
Prcdstavljanjc
vodenih
povriina
Pocl
voclenim povr5inanra
podrazumevaju
se
mora,
jezera.
l:nl-e,
solane,
rr.rt)ivare,
r'ibnjaci. SuStiurt
njihovog
predstavljanja
je
u tadnonr
ivernonr prihazu
obalskih linija,
ito
nije
Lnek
jednosravan
postupak.
oirala nije
jeclinsr,,ena
linija,
vec'
iilok
pojas
iznrcclu lnaksimalnog
i
nrininralnog nivoa.
pa
se
nir
kartanra
prikaztrje
igornja
iclonja
obala.
Grafii'ka
re.ienja
su razlii'ita:
tanja
idetrlja tinijir.
kontinuirarra
i
isprckidana
linija,
tekstualna
olrja5njenja,
srafirana
-
povr.enreno
plrvljena
zona
i
dr.
138
1_39