Funkcionalni sistem potpore i zaštite › 2020 › 05 › 16... · Skeletni sistem Mišići i...

Post on 07-Jul-2020

13 views 2 download

Transcript of Funkcionalni sistem potpore i zaštite › 2020 › 05 › 16... · Skeletni sistem Mišići i...

Funkciona

lni sistem

potpore i

zaštite

Skeletni sistem

Mišići i kosti štite, podupiru i pokreću sve druge organe i organske sisteme u tijelu.

Skeletni sistem pruža potporu i zaštitu organizma.

Skeletni sistem može biti: spoljašnji i unutrašnji.

Beskičmenjaci imaju egzoskelet a kičmenjaci endoskelet.

Skelet izgrađuju posebne vrste tkiva:

elastično hrskavičavo

čvrsto koštano tkivo.

Stanice hrskavičavog

tkiva hondroblasti

grupisane (dvije do tri

zajedno) a između

njih je međućelijska

masa koja je nosilac

čvrstine i elastičnosti.

Hrskavičavo tkivo se

razara pomoću

stanica hondroklasta

Hrskavica je prisutna u……

Stanice koštanog tkiva

osteociti zvjezdastog su

oblika i međusobno su

povezane u gustu mrežu.

Nastaju od mladih stanica

osteoblasta. Između stanica

nalazi se kompaktana čvrsta

masa u kojoj ima Ca i P. U

koštanom tkivu nalaze se i

stanice koje razaraju koštano

tkivo i zovu se osteoklasti

Građa koštanog tkiva

Koštani kanal

Osteociti

Međućelijska koštana tvar

POKOSNICA

• Na površini kosti, sastavljena od mitotičkih ćelija koje su vrlo

aktivne. Ima ulogu obnavljanja, zarastanja kosti.

• obavija kost, daje čvrstoću i štiti kost.

ČVRSTO KOŠTANO (KOMPAKTNO) TKIVO

• ispod pokosnice

• čini kost čvrstom

SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO

• u unutrašnjosti i na krajevima kostiju

• smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstoću

KOŠTANA SRŽ

• ispunjava šupljine u kostima

• Skladište masti

• proizvodi krvne stanice

HRSKAVICA

• na mjestu dodira dviju kostiju

• ublažava udarce i smanjuje trenje

Građa kostiju

Kosti prema obliku:

Duge Krateke Pljosnate

Veze među kostima - zglobovi

Nepokretno – šavovi

Pokretno – kosti udova

Elastično – kosti povezane hrskavicom npr. kičmeni pršljenovi

Skelet

čovjeka –

206 kostiju

Skelet čovjeka

čine:

kosti glave,

kosti trupa,

kosti udova

Skelet

glave

Kosti lubanje

i kosti lica. –

29 kostiju

Grudna kost

– 1 kost

Rebra –

24 kosti Kičma – 26 kostiju

Skelet trupa

Kičma – 26 kostijuNastavci kičmenih

pršljenova Kičmeni kanal

Tijelo pršljenaHrskvičavi disk

Pravarebra

Lažna rebra

Vita rebra

Grudni kičmeni pršljenovi na

svojim nastavcima nose

rebra. Ima ih 12 pari.

Prvih 7 spojeno je

hrskavicom za grudnu kost,

Sljedeća tri spojena su

hrskavicom, a posljednja dva

završavaju slobodno.

Skelet udova sa pojasima

Rameni pojas čine:

lopatica i ključna kost

Pokretni dio

ekstremiteta čine:

ramena kost

lakatna kost i žbica

kosti šake

Slika . Rameni

pojas i gornji

ekstremitet 1 –

scapula; 2 –

clavicula; 3 –

humerus; 4 –

radius; 5 – ulna; 6

– carpalia; 7 –

metacarpalia; 8 -

phalanges

Ključna kost

Lopatica

žbica

Ramena

kost

Lakatna kost

Kosti šake

Rameni

zglob

Lakatni zglob

Ručni zglob

Svaka ruka

sa ramenim

pojasom

32 kosti

Preponjača

Sjednjača

Bedrenjač

a

Zglobkuka

Butna

kost

Lisnjača

Golenjača

Kosti stopala

Čašica

Zglob kuka

Zglob kolena

Skočnizglob

Svaka noga po

31 kost

Skelet donjih udova

Tetive

Povezuju skeletne

mišiće i kosti

Ligamenti

Povezujudvije kosti

KOŽNI SISTEM ČOVJEKA

Normalna, suha, masna, mješovita,

osjetljiva, tamna, svijetla, naborana,

glatka, tvrda, mehka, problematična,

nečista, baršunasta, pjegava, mlada,

stara, gipka, elastična …

Koji bi organ našeg tijela opisali na

ovaj način?

… ovo su samo neki od pridjeva koje

često koristimo uz imenicu – koža.

Nije neobično što kožu opisujemo

tako slikovito i puno živopisnije od

svih ostalih organa, ona je prirodno

„odijelo“ koje gledamo svakodnevno i

koje nosimo cijeli život.

Kao i svako odijelo podložna je starenju i trošenju, no zbog iznimne

sposobnosti regeneracije traje nam čitav život.

Obnavlja se tako što dnevno odbacuje oko 10 g „starih“ stanica koje

nadomješta novima.

Tokom prosječnog životnog vijeka čovjek odbaci oko 20 kg mrtvih

kožnih stanica.

Na taj se način koža gotovo potpuno regenerira svakih 30 dana.

Treba znati da se regeneracija najintenzivnije odvija tokom

noćnog sna (čak osam puta brže).

• zaštita (mehanička, kemijska, termička, UV, od infekcija)

• termoregulacija (hlađenje)

• sekrecija (loj) i ekskrecija (ureja)

• regulacija količine vode (vodonepropusni površinski sloj)

• čulna: mehanoreceptori (dodir i tlak),

• termoreceptori (toplo i hladno),

• nociceptori (bol)

• sinteza vitamina D

funkcije kože

KOŽA

prekriva površinu tijela, najveći tjelesni organ

odrasli: površina 1,5 – 2 m²

debljina 1 – 4 mm (tabani od 7 – 9 mm)

težina ~ 18% tjelesne težine

površina – dermatoglifi (individualnost i nepromjenljivost)

građa kože Zdrava koža je rastezljiva elastična.

Krzno –

Pokožica -

Potkožno

masno tkivo -

Pokožica

Spoljašnji sloj kože - corneum,

Višeslojni epitel,

Ćelije gornjeg sloja su mrtve

(perutanje kože), dok su ćelije

dubljih slojeva žive. Donji živi sloj

ćelija se naziva germinativni

Melanociti

pet slojeva stanica

orožnjavanjepovršinskih stanica (keratinizacija)

regeneracija

potpuna svakih 30-35 dana

dnevno 1500 stanica/mm²

melanociti s melanosomima

pigment - melanin

- eumelanin (crni)

- feomelanin(crveno/smeđi)

Živi sloj ćelija stvara

pigment melanin

koji štiti od štetnog

UV zračenja

U ovim ćelijama se

nalazi provitamin D

koji pod dejstvom

sunčevog zračenja

prelazi u vitamin D.

Vitamin D je neophodan za pravilan razvoj kostiju.

Krzno - dermis

• Krzno je središnji i

najdeblji sloj kože.

• Čine ga elastično i

rastresito vezivno

tkivo.

• U njemu se nalaze:

kožni organi, krvni

sudovi, nervni završeci,

čulni organi.

Krzno - derma

kolagenska i elastinska vlakna (čvrstoća i

elastičnost)

gel – 80% voda vezana na hijaluronsku

kiselinu

sadrži:

- korijen dlake, glatke mišiće i

žlijezde lojnice i znojnice,

- nervna vlakna i čulna tjelešca

(receptori)

- krvne kapilare - prehrana

- termoregulacija

(vazokonstrikcija/vazodilatacija)

Potkožni sloj

Nalazi se ispod

krzna.

Grade ga ćelije

masnog i rastresitog

vezivnog tkiva.

Uloga: štiti od

hladnoće, sprečava

gubitak toplote,

rezerva masti u tijelu

Pokožica

Krzno

Potkožno

tkivo

hipoderma

potkožno masno tkivo (žene 30% više)

masne stanice nakupljene u jastučaste režnjiće podijeljene

pregradama:

u žena okomite – celulit

u muškaraca čine mrežu – nema celulita

Sluzokoža

Oblaže unutrašnje organe i tjelesne duplje

(crijeva, usna i nosna duplja itd.).

Sadrži gustu mrežu kapilara.

U njoj se nalazi veliki broj sluznih žlijezda

(zaštitna uloga).

Rožne tvorevine pokožice kod čovjeka

•Dlaka

•Nokti

NOKTI

Nokti su, rožne tvorevine

kože.

Nalaze se na vrhovima

prstiju. Olakšava hvatanje

predmeta

Rastu diobom živih ćelija

u korijenu nokta

Uloga: štite vrh prstiju.

Nokat raste oko 1/10

mm dnevno

Organi kože

Dlake su rožne tvorevine.

Čine ih korijen i stablo

dlake; ćelije korijena su

žive i njihovom diobom

dlaka raste

Uz svaku dlaku se

nalazi mišić

(“podizač dlake”).

Dnevno dlaka

naraste 1/3 mm

Korijen

dlake

Stablo

dlake

Mišić

dlake

Pokrivaju cijelo tijelo osim dlanova i tabana. Dlaka raste svojim korijenom koji je usađen u koži. Dlaka na glavi ima oko 200 na 1 cm2. Uz dlaku je glatki mišić koji se na hladnoći grči.

dlaka- boja ovisi o količini melanina- uloga – ovisi o položaju: nos,

vlasište glave, oči, pregibi

KOŽNE ŽLIJEZDEmliječne

- modificirane žlijezde znojnice (funkcionalne u žena)

Znojne žlezde

• ekrine – pri pregrijavanju tijela

izlučuju rastvor vode i soli koja

isparavanjem hladi kožu

• apokrine (mirisne) – izlučuju

znoj koji uz vodu i soli sadrži

ureju i mliječnu kiselinu –

djelovanjem bakterija nastaje miris

Znojne žlijezde imaju oblik

klupčeta.

Putem znoja se iz organizma

odstranjuju štetne materije, i

omogućava održavanje tjelesne

temperature.

Lojne žlijezde

Nalaze se uz dlaku

Grozdastog su oblika.

Podmazuju kožu i

dlaku

dlaku.

Dlaka

Lojna

žlijezda

• izlučuju loj ili sebum(trigliceridi i esteri voskova)

• zaštita od isušivanja, održavanje elastičnosti

Pore

Površina kože

Lojna žlijezda

Znojna žlijezda

U koži se nalaze i:

Čulne ćelije za toplotu, hladnoću, bol, ptitisak,

Krvni sudovi, Nervni završeci.

njega i starenje kože

Uzgoj kože

Tehnologiju uzgoja ljudske

kože (tzv. uzgoj epitelnih

presadaka) razvili su 1975.

godine znanstvenici u SAD-

u.

Klinička primjena zaživjela

je već 1980. godine u

Bostonu.

Potrebno je mjesec dana da

naraste s početnog cm2 na 70 cm2 .

HVALA NA PAŽNJI!!!