BISERI UMA · 2019. 10. 18. · 5 RijeË urednika Nakon objavljivanja prvog Zbornika, Zlatni rez...

BISERI UMA

Zbornik aforizamaUdruge hrvatskih aforista i humorista

BISERI UMA

NakladnikUdruga hrvatskih aforista i humorista

https://uhah.hr

Copyright Ÿ UHAH i autori

Za nakladnikaZlatko GarvanoviÊ, predsjednikzlatko.garvanovic@gmail.com

UredniπtvoIvo Mijo AndriÊ — glavni urednik,

Jandre DrmiÊ, Draæen JergoviÊ,Tomislav Supek, Miroslav VukmaniÊ

LektoricaBranka VukmaniÊ

KarikaturaBranko EfendiÊ — Efi

Tisak i uvezStudio Moderna, Zagreb

BISERI UMA

Zbornik aforizamaUdruge hrvatskih aforista i humorista

Zagreb, 2019.

U HA H

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 001043748

www.nsk.hr

ISBN 978-953-48353-1-9

RijeË urednika

Nakon objavljivanja prvog Zbornika, Zlatni rez (Za-greb, 2018.), Udruga hrvatskih aforista i humorista pri-premila je svoj drugi Zbornik, Biseri uma. Zbornik jeprireen u sklopu obiljeæavanja druge godiπnjice djelo-vanja Udruge, Ëije se Ëlanstvo u tekuÊoj godini viπe negoudvostruËilo. To je vidljiv znak da se aforistika i humorvraÊaju na velika vrata u hrvatsku kulturu i umjetnostmisli i rijeËi, gdje im je oduvijek bilo mjesto.

Biseri uma okupljaju niz duæi od tisuÊu aforizama iepigrama te odreeni broj gnoma, sentencija, osmislica,mudrosnica, haikizama, izreka i drugih umnih misli pre-toËenih u kratka prozna kazivanja. Za oËekivati je, kakose krug Ëlanova Udruge bude πirio, da Êe novi zbornicibiti ispunjeni i drugim vrstama humora, kakve su hu-moreske, kozerije, satiriËne priËe i humoristiËki zapisi.

U ovaj zbornik uvrπteni su radovi koji su napisani utekuÊoj godini ili koji mjesec ranije, tako da on prezenti-ra novo stvaralaπtvo hrvatskih aforista i humorista, pri-mjereno aktualnom vremenu i druπtvenom trenutku. Nataj naËin osiguran je kontinuitet stvaralaπtva i potaknutoËlanstvo da aktivno sudjeluje u oblikovanju duha narodate njegovih voa i predstavnika vlasti. To je i osnovnazadaÊa aforista i humorista, Ëiji se doprinos, naæalost, joπuvijek ne vrednuje u mjeri u kojoj to zasluæuju. Treba senadati da Êe se stanje na tom podruËju druπtvene svijestimijenjati i popravljati u vremenu koje dolazi.

Pri odabiru radova Ëlanova Udruge, urednik i ured-niπtvo su kao kriterij zastupljenosti uzeli njihov ukupnidoprinos razvoju aforistiËkog i humoristiËkog stvarala-πtva, broj objavljenih knjiga te ostvarene nagrade i pri-znanja na podruËju knjiæevnosti. Pred mlaim Ëlanovimastoji vrijeme za dokazivanje, a pred starijim za potvrduvrijednosti koja je verificirana u minulim godinama i de-setljeÊima.

U svakom sluËaju, Zbornik aforizama Biseri umaotvoren je pred vama i svima je dostupan sjaj i bistrinauma njegovih stvaralaca. Sretno vam bilo Ëitanje te lakoi dugo pamÊenje i koriπtenje zapisanih mudrih misli, rije-Ëi i izreka hrvatskih aforista i humorista.

Ivo Mijo AndriÊ

Ivo Mijo AndriÊroen je 1948. godine u »aniÊima kodTuzle, Bosna i Hercegovina. Zavrπio Fa-kultet politiËkih nauka i postdiplom-ski studij na Ekonomskom fakultetu uSarajevu, gdje je æivio i radio u privre-di, sindikatima i dræavnim institucija-ma do seobe u Zagreb 2004. godine.Objavio viπe od Ëetrdeset knjiga poe-zije, proze, drama, eseja, knjiæevnih

prikaza i monografija te deset knjiga aforizama. Knjiæevni radoviprevedeni su mu i objavljeni na desetak stranih jezika. »lan je Druπtvahrvatskih knjiæevnika, Druπtva pisaca BiH, Hrvatskog druπtva knjiæev-nika za djecu i mlade i Udruge hrvatskih aforista i humorista. Dobit-nik je viπe meunarodnih priznanja za knjiæevnost. Zastupljen je usedamdesetak antologija, zbornika i almanaha objavljenih u zemlji iinozemstvu.

Izmeu emocija i racija, kod nas se uvijek isprije-Ëi nacija.

Kad je shvatio da je sve prolazno, proπao je krozcrveno.

Javni mediji i kod nas djeluju kao … javne kuÊe.

U prostorijama dræavnih organa, skoro svakodne-vno, odvijaju se sveËana primanja … mita.

Naπ dræavni aparat malo radi, a puno se … kvari.

Postao je kuÊni ljubimac. Æena ga voli kao … psa.

Neke pijance stigne kazna, a neke … kazan.

Kaznena politika nam je blaga. Blago lopovima!

Radnici su u socijalizam uπli s crvenom zasta-vom. A u kapitalizam … s bijelom.

Kod nas se samo gladni jedu … od muke.

Nema viπe gole istine. I nju su politiËari presvu-kli.

Molim gradsku kanalizaciju da mi ne πalje raËun,dok ne obavim veliku nuædu.

Prema politiËarima imam Ëiste namjere. Dobrosam ih oprao.

Radujem se smrti. Hrvati cijene samo mrtve pis-ce.

Josip Balaπkoroen je 1941. godine u Brezovici, Za-greb, gdje æivi i stvara. Diplomirao jena Fakultetu strojarstva i brodogradnjeu Zagrebu. Objavio je sljedeÊe knjigehumora, satire i aforizama: Reizbornid(r)ugovi (Zagreb, 1987.), G(l)adnegodine (Zagreb, 2003.), Laj jasno, gla-sno i kratko (Zagreb, 2004.), Traæenjeizlaza (ZapreπiÊ, 2013.), Gordijske

Ëvoruge (Zagreb, 2015.), Zalijevanje osmijeha — aforizmi za djecu(Zagreb, 2018.) i Hrvatska aforistika 1847.—2018., antologijskazbirka (Zagreb, 2019.). Piπe pjesme, priËe, scenske igre, romane islikovnice za djecu i mlade.

NajveÊa hrvatska klopka bit Êe kad svi radnicidou s Istoka, a svi proizvodi sa Zapada.

Hrvatsko teritorijalno more je velikim dijelom —presuπilo.

Lako nam je biti zemlja s najviπe presaenih or-gana, kad se stalno koljemo.

Nova investicija: Kumrovec mora dobiti æeljez-nicu, jer je Titova bista zavrπila na slijepom ko-losjeku.

Male dræave imaju najviπe dræava u dræavi.

Æalimo za voama. Nakon svakih izbora joπ viπeplaËemo.

Izmeu dvije faze, vladajuÊih i oporbe, sijevajumunje i gromovi, a narod im je nula.

Dokle god oporba dræi Ëarapu na glavi, vladajuÊimogu pokazivati svoje lice.

Provedemo li cijeli æivot u mraku, bar neÊemovidjeti πto nam se sve dogaalo.

Od svih naπih prirodnih fenomena jedino ne za-Ëuuje — æivo blato.

Toliko volimo domovinu, da bi se i naπa demago-gija trebala zvati domagogija.

Blatimo sami sebe. Pa πto onda, to je naπa zemlja.

IstrËavanjem pred rudo jedino si u prednosti predkonjem.

Ima nas na svim kontinentima. Mi smo se prviujedinili u jedan planet.

Pucamo po πavovima i zato joπ nismo prodanikao cjelina.

Pored globalnog zatopljenja, vrh naπe ledene san-te je sve vidljiviji.

Da smo migrantima odmah rekli da je Balkanskaruta bure baruta, zaobiπli bi nas.

Naπa najjaËa karika postali su lanËiÊi skinuti svrata u otkupljivaËnicama zlata.

Zaπto kazniti zastupnika koji je zaspao na sjedni-ci, kad mu je stranka prespavala cijeli mandat?

Naπa je specijalnost obnavljati zamke za turiste.

»ovjeku koji ima stalno zaprljane ruke najlakπe jeproËitati sudbinu s dlana.

Bolje je æivjeti u mraku, nego da ti osvijetle kriviput.

Svetislav BiljanoviÊroen je 1936. u Drvaru. Piπe basne,aforizme i epigrame i objavljuje ih utiskovinama. Voli crtati i fotografiratiljepotu. U pripremi mu je prva knjigaaforizama. Æivi i stvara u Zagrebu.

Mala plaÊa je velika briga malog Ëovjeka.

I prodavaËi magle tvrde da su træiπno orijentira-ni.

Promaπaj koji pogaa: promaπen æivot.

Za naπ predizborni cirkus nema dovoljno velikogπatora.

Povremeno se treba zamisliti nad svojim miπlje-njem.

OsjeÊam se glupo: svi se oko mene prave pame-tni.

Svi smo jednaki samo pred zakonom — gravita-cije.

Dok jedni meditiraju, drugi inkasiraju.

Ne sisajte veslo; veslajte!

Tko gladi, ne boji se gladi.

Pojedinci su u veÊini.

Niti vjernici ne vjeruju malim bogovima.

UËio se na greπkama; sada grijeπi bez greπke.

Izletio je iz zavoja. Sad je u gipsu.

Od svih jezika, najprije nauËi dræati jezik za zu-bima.

©to je viπe moÊnih, to je viπe bespomoÊnih.

Jedan magarac radi na crno kao konj.

Kakvo prisluπkivanje, kad vlast uopÊe ne osluπ-kuje πto narod æeli!

Niπta mi ne fali; sve su mi obeÊali.

Borio se za svoje mjesto pod suncem, i naπao gaje u debeloj hladovini.

Neki su se proπlosti odrekli, ali ne i onog πto suu proπlosti stekli.

Dok se jedni na tuim greπkama uËe, drugi se natuim greπkama bogate.

Vjerujem u Ëovjeka, ali me zabrinjavaju ljudi.

Ateisti ne smiju grijeπiti, jer nemaju od koga tra-æiti oprost.

Neki svaπta rade, samo da ne bi radili.

Drago BosniÊroen je 1951. u Opatiji. Piπe poeziju,prozu, aforizme i tekstove za glazbu.Objavio sedam knjiga poezije i zbirkuAforizmi (dva izdanja, 2002. i 2019.).Æivi i stvara u Zadru.

Pravda se ne traæi, ona se istjeruje.

Ne moæete istinu skresati u lice onima kojima steuvijek iza lea.

Narod dobije govor kad traæi odgovor.

Æivot je jedina πkola u kojoj nema ponavljanja.

Dovoljan je jedan divljak pa da nastane dæungla.

Najviπe peru ruke oni koji rade u rukavicama.

Mnoge zvijezde kasno shvate da su meteori.

Pravi Ëovjek je kao bajka: svi vjeruju u njega,iako znaju da ne postoji.

SatiriËar optuæuje druπtvo, a kaznu snosi sâm.

Biti Ëovjek najlakπe je zvanje, ali je teπko zani-manje.

»ovjek je najopasniji kad se povuËe — u sebe.

Jedni se zanose, a drugi odnose.

Æivot je borba u kojoj najloπije prolaze oznojeni.

Snaæni imaju snagu, a pametni snaæne.

Bosima se lakπe stane na æulj.

Zadnju rijeË obiËno imaju — prvi.

Male ljude osuuje druπtvo, velike — povijest.

Stvari se etiketiraju prije, a Ëovjek poslije proda-je.

Tomislav BoæinoviÊroen je 1942. godine u Sarajevu, acijeli radni vijek proveo je u Splitu.Objavio je knjige: Eksplozija tiπine(pjesme, 1994.), Talija me progoni(aforizmi i satira, 1995.), Splitski ir(humor, 2001.), Obiljeæen (roman,2003.), Cro kronika ironika (humor,2004.), Hrvatski æalosmijeh (humor,2007.), Drame & aforizmi (2008.) i

Preteæno maglovito (aforizmi, 2017.) Nagraivan je na festivalimahumora, glazbe i drame.

Dræava nudi mito onima koji su voljni prijavitikorumpirane.

Demokracija nam je mlada, ali zato imamo isku-snu birokraciju.

PolitiËari otimaju kruh humoristima; Ëim zinu,narod im se smije.

Nakon πto su porazili agresora, branitelji su sepredali politiËarima.

Daj mu vlast — i vidjet Êeπ koliko ne vrijedi.

Stranke se udruæuju zbog ruπenja vlasti, a razila-ze zbog podjele plijena.

Uz nisku plaÊu obiËno ide visok tlak.

Imamo dosta nezaposlenih radnika, ali i zaposle-nih neradnika.

Mladi intelektualci umjesto domovnice sve ËeπÊekoriste putovnice.

UËinak se postiæe radom, a plaÊa πtrajkom.

Jedni od zarade krstare, drugi se nakon plaÊekrste.

Alimentacija je porez na ulaganje u pogreπnuinvesticiju.

Æenu se osvaja sprintom, a zadræava maratonom.

Prijatelj Êe ti priskoËiti ako je u nevolji.

Umiπljen ne razmiπlja.

Svi bjeæe od motike, a na kraju ih ona ipak po-kopa.

Neki manjak u glavi pokriju viπkom iz dæepa.

Humorist prvo narod nasmije, pa se nad hono-rarom rasplaËe.

©trajk uËitelja djeluje odgojno; uËenici se uËe nanjihovim greπkama.

Jedni pljaËkaju maskirani, a drugi se maskirajukad opljaËkaju.

Suci za poπteno suenje uzimaju novac. Nepo-πteno sude besplatno.

Za demografsku obnovu se najviπe zalaæu oni podcelibatom.

U Americi troπe milijarde za mrπavljenje; u Hr-vatskoj je dovoljno biti umirovljenik.

Neki nogometni suci pravdu dijele, a nepravdumnoæe.

Ivan Bradvicaroen je 1949. godine u Veljacima kodLjubuπkog u Bosni i Hercegovini. Od1968. godine æivi u Zagrebu. Zavrπioje studij na Graevinskom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu. Do sada je obja-vio 38 struËnih i znanstvenih radovaiz podruËja geotehnike. Nakon zavrπe-tka Domovinskog rata poËeo je pisatipjesme i osmislice. Do sada je objavio

devet zbirki pjesama, a u zadnje Ëetiri su mu osmislice.

Tko bjeæi od proπlosti, istina ga sustiæe u buduÊ-nosti.

U mladosti bogat snovima, u zrelosti obvezama,a u mirovini vremenom.

»inovnik je prema velikom mali, a prema malomveliki.

Ljudi Ëovjeka ne pamte po njegovoj cjelini, negopo detalju.

Kad je ruka u dæepu, dæep viπe nije prazan.

Naivni se skrivaju iza neznanja, pokvareni iza la-æi, umiπljeni iza vlasti, a pametni iza istine.

Ne okrivljuj druge za svoje slabosti, jer Êeπ uveÊe upasti.

Muπke osobine idu iz visine u dubine, a æenskeiz visine u πirine.

Podrepaπ æivi od tue nuæde.

Kad me drugi optereÊuje, tad se osjeÊam poputtovara, a kad sâm sebe optereÊujem bilo Ëime,tovar mi je pravo ime.

Tradicija politiËkog uspjeha u Hrvatskoj je bitiprotiv naroda.

Tko plaËe za proπloπÊu, taj nema radosne buduÊ-nosti.

Kad bi svi bili kao ja, odrekao bih se sebe, mu-drac zbori nakon πto savjest otvori.

Alojz Buljanroen je 1961. u Ponjiru kod KljuËa uBosni i Hercegovini. Osnovnu πkolu igimnaziju zavrπio je u KljuËu, a Eko-nomski fakultet i magisterij u Banjalu-ci. Objavio zbirku aforizama, epigra-ma i parodija Od Zagreba za Beograd— via Sarajevo (Novska, 2000.) te zbir-ku Za, Ljubljano! (Novska, 2009.) Za-stupljen je u izborima Najljepπe misli

o ljubavi (Zagreb, 2004.) i Aforismul Croat Contemporan (Petrosa-ni, Rumunjska, 2013.).

Nije samo komunalno poduzeÊe duæno Ëistiti gradod smeÊa. Duæni smo i mi graani — makar nadan izbora.

— Kako se postaje svinja za plaÊu od 10.000 ku-na? — Tako πto postaneπ sluga svinji s plaÊom od20.000 kuna.

Ne bira narod onog koji zna, jer taj nije ni po-nuen.

Zaπto ljudi poπtuju muku samo jednoga, a mukusvih drugih preziru?

Mi smo ljude okupili, a vi ste ih kupili.

Bili smo u A-U, pa u YU, sada smo u EU. Sve namse mijenja, samo U ostaje.

Mogli smo se razdruæivati i stotinu godina, menisvejedno. Ali kriminalci nisu mogli Ëekati.

Kad se u spor ukljuËi razum, lako je dobiti spo-razum.

Sve bi bilo dobro da luaci nisu uvjereni u is-pravnost onoga πto rade.

Oni koji ne znaju — neÊe, onima koji znaju — nedaju.

Ako i ne znaπ sve, ne brini — ako imaπ sve.

Kad muæ odapne, æena odahne!

Ako me strefi infarkt, od srca je.

Kad vozaË ispred tebe pleπe — ti sviraj.

Darko CigleneËkiroen je 1971. godine u Zagrebu. Pro-fesor filozofije, pjesnik i aforist. Godine1995. objavio je zbirku Instauratiomagna-charta (Blanche) with Laissez-faire. Fotograf, likovnjak, bivπi novi-nar i urednik (radio, televizija, novi-ne, internet)... »lan udruga: Stub-klub,Kajkaviana, Hrvatskozagorsko knjiæe-vno druπtvo, Likovna radionica Lipa,

UHAH. Æivi i radi u Gornjoj Stubici.

UnatoË “plinskoj krizi” mnogi su i dalje — podgasom!

“PraktiËnom vjerniku” najËeπÊe nedostaje upra-vo to — praksa!

Danas je sve puno retro-vizionara. Proroci — da,ali unatrag!

Najgora sudbina je da cijeli æivot pijeπ na litre, aumreπ — od kapi!

Ultimativno sam za konsenzus.

Na Martinje piti pivo jednako je svetogre kao naSv. Patricka — piti vino!

Bila gospodarska kriza ili ne, u bordelu uvijekmora doÊi do — kresanja!

I dvojeziËno smo — nepismeni!

Glancanje proπlosti — tu smo svjetski prvaci ...sjajimo i u mraku ...

Ne zavidim onima koji nemaju niπta osim — zavi-sti.

Sve je viπe vozaËa koji bi trebali u drvosjeËe —stalno sijeku zavoje!

Rjeπenje za gladne: do sita se nasmijati!

Toliko sam pokvaren, da bi me trebali dræati ufriæideru!

Vlastodrπci mrze pjevati, no vole — instrumen-talizirati.

Jozo »izmiÊroen je 1958. godine u Splitu. Redo-viti je profesor u trajnom zvanju naPravnom fakultetu SveuËiliπta u Splitui gostujuÊi je predavaË i vanjski surad-nik na viπe sastavnica SveuËiliπta u Spli-tu i pravnih fakulteta u Bosni i Herce-govini. Objavio je knjige aforizama: Pa-puËari, glavu gore (1996.), Pobijedi,pa vladaj (1997.), Aforizmom na ne-

æenje (1997.), Abeceda ljubavnih predrasuda (1998.), Aforizmibez rijeËi (1998.), Mislim dokle postojim (1999.), Brakizmi (2009.)i Nijedan dan bez aforizma (Nulla dies sine aphorismo) (2017.).Dobitnik je viπe nagrada i priznanja za aforistiku.

PoËeo sam hodati s prijateljevom bivπom djevoj-kom. Sada sam u vezi s djevojkom bivπeg prijatelja.

Sponzoruπama je od vjenËanog lista vaæniji jedi-no vlasniËki list.

Premijer je imenovao Povjerenstvo za suoËavanjes proπloπÊu. Mi ostali smo povjerenstvo za suoËa-vanje sa sadaπnjoπÊu.

Zdravstvo nam je u komi. Æivot odræava na dr-æavnom aparatu.

“Sjeme razdora” je hrvatska autohtona sorta.

Danas mladi sve teæe æive od mirovine roditelja.

Kupujmo hrvatsko. Prije nego sve hrvatsko pro-damo.

Neki lijeËnici povlaËe samo kovertirane poteze.

Od svih odjevnih predmeta, æene najbolje grije —prsten.

Kad ti se æena uvuËe pod koæu, moraπ joj kupitikrzno.

Muæ otplaÊuje kredit, a ljubavnik uzima kamate.

Drugi me ne vole. Moæda zato jer sam prvi?

Politika, iako je kurva, najpoæeljnija je udavaËa.

Granica izmeu ljubavi i mrænje je mala. Zove sebrak.

Vjera nam daje nadu da postoji æivot nakon smr-ti, a politika nam je oduzela nadu da postoji æivotprije smrti.

Svaki razgovor sa æenom je kao — informativnirazgovor.

Od sve arhivske grae, na prvom mjestu su miarhivska vina.

Neka vam je prokleto πto ste mi uzeli oteto.

Sve πto sam radio uzmite mi za zlo, ali mi os-tavite πto sam zaradio.

Najtrofejniji konj u Hrvatskoj je — konj s hvatalj-kama.

S obzirom na odlaske na rad u inozemstvo, pro-blem nezaposlenosti nije viπe u nadleænosti Mi-nistarstva rada, nego Ministarstva prometa.

Marinko ∆avarroen je 1953. godine u DobrkoviÊimakraj ©irokom Brijega. Objavio je zbirkeaforizama Opet nas muzu odozgo(2000.), Pst... i prenesi dalje (2004.) iNama kipi, njima kapi (2012.). Æivii djeluje u ©irokom Brijegu.

Himna novih kapitalista: Peri, peri, moj golubebijeli.

Bit Êe bolje. Jednom. Ili svima.

Mi dajemo potporu domovini, a oni uzimajupoticaje od dræave.

Ne bojim se topota potkovanih, nego kopita.

Meni nikako u glavu, kako nekima u dæep.

Æene i vino pomaæu da bræe starimo. I ljepπe.

Dobro je kad nije bolje, a joπ bolje kad nije gore.

Pored ostavki, hoÊemo i ostavinu.

Mi hoÊemo da je sve uredu. Oni hoÊe da smo sviu redu.

Mi: Poloæite raËune. Oni: Polaæemo na raËune.

Peti ortak je ÊaÊa od πestog.

Gdje on ulazi, vrata postaju klizna.

Svaka æena otkriva atribute zbog pridjeva.

Mi smo obdareni pokvarenoπÊu.

Sve nas je viπe i viπe — manje.

Ima zlatne ruke. ©to okom vidi, to rukom zdimi.

I on i ja imamo kompleks. Ja manje vrijednosti,on milijunski.

Nema jadnije figure od bivπeg moÊnika.

Matej Delaπroen je 1987. u Vinkovcima. Zavrπioje Filozofski fakultet u Osijeku. Piπepoeziju, prozu i aforizme. Æivi i stvarau Jarmini.

Ne vjerujem u ljubav na prvi pogled, ali vjeru-jem u pogled na prvu ljubav.

Aforizam je mudra stranica knjige prepune pra-znine.

Duπevna je praznina zapravo puna svega.

Ako si pravi vjernik, ukaæi se Gospi.

U ovoj Êeπ zemlji pravo æivjeti samo s uroenomsklonoπÊu krivomu.

I najprljavije izborena medalja izvana je zlatnogasjaja.

Ako ti je teπko sve mi pruæiti na dlanu, pruæi misve na pladnju.

Dobro razmisli kad ti se nakon molbe za uslugukunu da Êe ti biti duænici cijeli æivot.

Zaπto infarkt zovemo srËanim, a ne srdaËnim uda-rom?

Ako je Bog bio s nama u ratu, zaπto nije upisanu Registar branitelja?

Nikad veÊa moguÊnost komunikacije i nikad veÊiosjeÊaj usamljenosti.

Moæe li pokojnik iËemu biti æivi primjer?

JaËi dobiva u ratu, a u miru tko ima jaËeg tatu.

Birtije nisu pune bogatih, veÊ besposlenih ljudi.

Dok vas kukaviËki æele slomiti, vi se herojski sa-vijajte.

Jandre DrmiÊje roen 1955. u Vrilu, Tomislavgrad,Bosna i Hercegovina. Piπe aforizme,epigrame, kratke priËe, humoreske, sa-tire. Objavio je pet knjiga aforizama:Plodovi mora (2008.), Aureole na sni-æenju (2010.), Maslinarstvo u Eski-ma (2013.), Optimisti iz Sodome(2016.) i SkeptiËka jama (2018.).Zastupljen je u viπe balkanskih antolo-

gija aforizama. Radi kao profesor hrvatskog jezika u Zagrebu. Bio jesuradnik profesorice Gordane DrmiÊ na dva kapitalna æivotna djelakoja se zovu Darko i Dora.

Znam da osjeÊam, a osjeÊam da ne znam.

Kakva zemlja? Branitelji diæu u zrak spomenikeosloboditeljima.

Bogati imaju veÊinu meu zastupnicima, a siro-maπni meu glasaËima.

Erotska fantazija politiËara: sluπati narod kakostenje.

Podzemlje nas gleda s visoka.

Nekad se zbog politike dobivao zatvor, a danasproljev.

Amerikanci svoje ratne utakmice igraju samo ugostima.

Kada bi bar karikature od ljudi bile bez rijeËi.

Sve dolazi iz glave. Otuda ta praznina.

Mlade æene koje se udaju za bogate starce idu nafosilna goriva.

Kakav je to πvedski stol na kojem nema bosan-skog lonca?

Ako sluπam pametnije od sebe, osjeÊam se glu-po.

Aforizam treba zbijati dok ne pukne.

Satira? To vam je … pisanje uz vjetar.

Naπe πkolstvo? Doba krede.

Nemam posla nikakva, u kalendar gledam.U jednome tjednu — nedjelja mi sedam.

Naseliti papir izazov je, jaπta,kad sam bez ideje, na um pada svaπta.

KRATKA ISPOVIJEST GOSPODARA …

JuËer sam se naπao s prvom æenom. Doπla je poalimentaciju sa onim svojim. Zapravo, uvijek doe s njim.NesreÊa nikada ne dolazi sama. Dok smo bili u braku,Ëesto smo se svaali. Ukratko: dooh, platih, odoh. Da sene svaamo... a i onaj njezin je iz teretane...

S drugom æenom se uopÊe nisam svaao pa smo seraziπli mirno. Bio je to razvod kakav bih svakom poæelio.Moglo bi se reÊi, razvod za prsten polizat. Zbog takvograzvoda isplatilo se æeniti.

Moja treÊa æena je bila sama samozatajnost. TakoeteriËna. Nisam ni primijetio kad je odlebdjela. Da neplaÊam alimentaciju, mislio bih da ona nije od ovogasvijeta.

Sa Ëetvrtom æenom sam poËeo sumnjati da s njima,æenama uopÊe, neπto nije u redu, a sa petom sam shvatioda im to nema smisla objaπnjavati.Trenutno sam u πestom braku.

One tuste glupaËe s kojima radim, one πto bi moglebiti manekenke mesne industrije, prestale su me zvatiimenom, viπe ne kaæu ni πefe, i, odnedavno, znaËajno sesmijuljeÊi zovu me “gospodaru”. Nisam kuæio tu foru pasam priupitao: “Dobro, cure, kakav sam ja to gospodar?”“Gospodar prstenova.” — odgovorile su uglas, uvjeæbano.

DragutinDubravËiÊroen je 1950. godine u ZapreπiÊu.Bavi se crtanjem, slikanjem, kipar-stvom i knjiæevnim stvaralaπtvom. Su-djelovao je na viπe desetaka samostal-nih i skupnih izloæbi. Do sada je obja-vio dvadesetak knjiga poezije, proze,aforizama i karikatura. »lan je ULU-

PUH-a, LIKUM-a, HDLU-a i HZSU-a. Æivi i stvara u Zagrebu.

Sva mudrost svijeta nije dovoljna da nadvlada se-biËnost.

Sve Êe doÊ’ na svoje, sve Êe biti jasno. Ali, na-ravno, kasno!

Laæi, kradi, muljaj... To je demokroacija.

Kad oslabi sebiËnost, nadvlada dobrota.

Danas je sve jeftino. Najjeftiniji je moral.

U bolesnom druπtvu niËu bolesne odluke.

»udni su puti politiËara: grade ogromne vile, azavrπe u jednoj sobici u Remetincu.

Svaka budala nae istomiπljenika.

Idealna æena je ona … koja ispunjava muπku fan-taziju

Æivot i nije tako kratak, ali brzo prolazi.

©to god Ëovjek poduzme — æivot ide dalje.

U svakom Ëasu ti priroda moæe zauvijek preki-nuti misao. Zato misli na prirodu.

Kad Ëovjeka boli, on viËe. Kad æenu boli, onaπuti.

Dobar ljubavnik je dobar jer nije sebiËan.

U zatvorima je tijesno od malih lopova. Veliki suna jahtama.

Ja mislim da je, ipak, majmun postao od Ëovjeka.

Ivan DujmoviÊroen je 1937. godine u BihaÊu. Obja-vio je viπe poetskih i proznih knjiga tezbirku aforizama, epigrama i satiriËnihpjesama Trn (Zagreb, 1995.). Æivi istvara u Samoboru.

Da su mi æivotne pogreπke manje od gramatiË-kih, bio bih sretan Ëovjek.

NajkraÊi æivotopis je na osmrtnici.

PolitiËari su f leksibilni samo na jeziku.

Ponekad “jezik u mirovini” vrijedi viπe od miro-vine.

SreÊu moæeπ dijeliti sa svakim; nesreÊu samo sasobom.

Kad se pretaËe iz πupljeg u prazno, sito i cjediloprocure.

I da pred oltarom ima vijek trajanja.

Vrijeme odnosi sve — osim bora na licu.

©utnja je zlato — ako se na vrijeme shvati.

I iskreni govor moæe biti poguban.

Bolje je biti “na aparatima” zbog sluha, nego zbogsrca.

Gledaj ljude s visine, ali ne i svisoka.

I kriæ moæe imati svoj kriæ — ovisi tko ga nosi.

Bolje je siromaπtvo u pustinji, nego bogatstvo usuæanjstvu.

Kad politika pokuca na vrata sudnice, pravda bjeæikroz prozor.

U oËima zvijeri i Ëovjek je zvijer.

Naan DumaniÊroen 1962. u Splitu. Po zanimanju jedipl. inæ. strojarstva, zaposlen kao pro-fesor. Piπe pjesme, priËe, eseje, humo-reske, aforizme, djeËje igrokaze (radi-onice za djecu), povijesna πtiva, crtakarikature i konzultant je na rjeËnici-ma splitskog govora (prof. JutroniÊ —Splitske riËi). Dosad je objavio zbirkupjesama Moja dica o’ besid te zbirku

aforizama i karikatura Umiπljene smiπljenice i luckasta pametova-nja. Osvojio je prve nagrade za priËe i pjesme na mnogim natjeËajima.

Vodili su ljubav na kredit, a onda se razvodili narate.

Kreativni nered je zapravo rekreativni red.

On ima Ëvrste argumente, a ona mekan stav, ide-alan su ljubavni par.

ProvuËeπ li se kroz uπicu igle, onda sigurno visiπna koncu.

Posljedica ispravljene maπte je iskrivljena stvar-nost.

Bezduπno je slijedio duhovnog vou.

PametnjakoviÊ, kako to glupo zvuËi.

Mali je put od plitke misli do duboke zamisli.

Posredno je direktan.

Toliko πupljih priËa, a sve navodno dræe vodu.

Teæim da olakπam.

Najviπe je æivotnih priËa o stvarima o kojima sene govori.

Nemaju daske u glavi pa su podigle letvicu.

Istini za volju, sve je manje volje za istinom.

PolitiËari su umreæeni, a narod je u mreæi.

Zaπto se Hrvati puno smiju? Pa zato πto je u nassituacija uvijek πkakljiva.

Ako nemaπ proπlost, onda sigurno imaπ buduÊ-nost.

Ljubavnica je rupa bez dna.

Problem politiËke kreme je πto se radi od pokva-renih jaja.

Ako se ona dobro udala, onda znaËi da se on loπeoæenio.

Izmeu dvoje piromana zajamËena je vatrena lju-bav.

Sve viπe Hrvata se æali na neubrojivost. Krivo smoraËunali.

Porastom iznevjerenih raste i broj vjernika.

Mozak operacije je iπao na operaciju mozga.

Zlatko GarvanoviÊroen je 1961. u Vinkovcima. Piπe po-eziju i aforizme. Bavi se fotografijom,slikarstvom, stvara skulpture, svira gi-taru i sklada. Objavio je knjige afori-zama: Osmijeh na licu mjesta (2008.)Zebrin bar kod (2008.), Vlast bira na-rod (2012.), Kradom do uspjeha(2017.) i ToËka na i (2017.) Æivi i stva-ra u Dugom Selu kraj Zagreba. Pred-

sjednik je Udruge hrvatskih aforista i humorista.

Dok me dræite za rijeË, ne mogu govoriti.

U snu su mi se otvorile oËi.

I atesti mogu biti vjerodostojni.

Stao je na dvije; a tek kad stane na Ëetiri noge!

Umjesto u krilo, sjela mu je na raËun.

Kad viπe nije imao deviza, razmijenio je miπlje-nje.

SveÊenik nas je bacio na koljena.

U krilu domovine spavaju zastupnici.

Jamci za Remetinec imaju najveÊu zaradu.

Izlaz za nuædu Vlada traæi kod biraËa.

Osim πibe, i æena je iziπla iz raja.

Najviπe je planinara koji se popnu na vrh glave.

Banka raËuna na kamate, jer je glavnica ionakonjezina.

Za ærtveno janje uzeli su odojka.

NoÊu pljaËkaju, a danju kradu Bogu dane.

NajveÊi problem naπeg zdravstva je financijskatrakavica.

Sve prisluπkuju; Ëak i gluhonijeme.

Tuæio je banku za duπevne boli.

Od svih Ëvorova najteæe je rasplesti sanitarni.

Mislim, dakle πutim.

Dræavni vrh zatupljuje narod.

Dok sam πutio, svi su me tapπali po ramenu.

Voda je naπ izvorni proizvod.

Napisao sam aforizam od πale.

Postao je svestran kad nije znao na koju bi stra-nu.

Kad je propjevao, i sudac je napustio dvoranu.

»ovjek od pera moæe letjeti.

Tko bi rekao da Êe ælica postati najopasnije oru-æje.

Josip GrgiÊroen je 1939. u Vranjicu. Objavio jeËetiri zbirke pjesama i deset knjiga afo-rizama i epigrama. Na meunarodnomfestivalu humora “Dani smija” u Blatuna KorËuli osvojio je prvu nagradu“Zlatna puntina” za zbirku aforizama,2004. godine. Bavio se i enigmatikom.Æivi i stvara u Splitu.

Za uspjeπan brak potrebno se puno puta zaljubitiu istu osobu.

»ovjek koji puno daje ne zna uzeti ni kad mu senudi.

»ini dobro i onda kad za to drugi primaju po-hvale.

S internetom nam je otvoren prozor u svijet, azatvorena vrata susjedovog doma.

Kad bi ljudi govorili samo istinu, zavladala bi ti-πina.

Dok mi je jezik za zubima, glava je na ramenu.

Kritika je poput baËene strelice: rani i kad pro-maπi.

Ljubav je igra u kojoj pobjeuju obje momËadi.

Gdje je narod sudac, ne postoji æalba na presudu.

»ovjek koji se Ëuva od samog sebe, izbjegne mno-ge opasnosti.

Koga pamet ne sluæi, taj druge sluæi.

Ako su poroci tvoji prijatelji, neprijatelj ti i netreba.

Mala sumnja moæe biti brana za veliku opasnost.

Vlast koju je lako kupiti, treba πto prije prodati.

Ako je u obitelji muæ zakon, æena je zakonoda-vac.

Vinko Hajncroen je 1942. u Trogiru. Zavrπio jePomorski fakultet u Rijeci. Piπe poe-ziju i aforizme. Objavio je Ëetrnaestzbirki pjesama. Dobitnik je viπe na-grada i priznanja za poetsko stvarala-πtvo. Objavio je knjigu aforizama Mi-sli iz nesanice (2010.) »lan je Druπtvahrvatskih knjiæevnika. Æivi i stvara uZadru.

Smrt i misli jedino su moje istinsko vlasniπtvo.

Proπlost ËeπÊe spominjemo πto je manje buduÊ-nost pred nama.

Ljubav nije izum; ona je otkriÊe!

Ljubav je vrijeme u kojem sila teæa gubi smisao.

Tuæan je hobi s kojim ubijamo vrijeme.

Dokle god Ëovjek ide prema smrti, sve mu jeusput.

Bliæi smo Bogu kad o Njemu razmiπljamo, negokad Mu se molimo.

Æivot je samo zalet prema smrti.

Brodolomcu tua hrid moæe viπe znaËiti nego vla-stita domovina.

ZnanoπÊu se viπe pribliæujemo Bogu, nego vje-rom.

Ne svaajte proπlost i sadaπnjost; moæete lako iz-gubiti buduÊnost.

Kakva korist od knjige koja nas ne zamisli kad jesklopimo?

Mladost je dar Neba; ostati mlad ljudska je vje-πtina.

Tko laæe za tebe, lagat Êe i protiv tebe.

Oceanski valovi ne mjere se metrom, nego stra-hom.

HaliloviÊAbdurahman —Ahilroen je 1958. u Koraju, Bosna i Her-cegovina. Duæe od tri desetljeÊa æivi iradi u Rijeci. Objavio je tri knjige afo-rizama: Umor na mozgu (2014.), Gla-vom kroz zid (2016.), i Lijepa naπa,sve je njihovo (2019.). Dobitnik je viπe

meunarodnih nagrada za aforistiku. Zastupljen je u desetakbalkanskih zbornika i antologija aforizama.

Za nju sam se zagrijao tek kad mi je nestalo drva.

Kad sam joj pogodio u æicu — rekla mi je da jojπtimam.

Djevojka zaboravi i svoje prezime kad se sjetinjegovog.

Oni πto su se laæno voljeli — sada se istinski mr-ze.

Neki su digli i sidro ... na kredit.

Ponijeli su motke — da tuku po onima πto mlatepraznu slamu.

Kraljica je jedva pristala na — carski rez.

Imaju sreÊe: danas avo ne radi pa neÊe doÊi posvoje.

Bilo je toËno deset sati ... kad su me izdevetali.

Kola su samo Ëekala nas, da krenu nizbrdo.

Digao se iz mrtvih ... samo da glasa.

Djetelina sa Ëetiri lista nije sretna za one kojipasu travu.

Davljenici su raspisali natjeËaj za najpovoljnijegponuaËa slamki.

— ©to je falilo socijalizmu? — Naravno, kapitali-zam!

Nisam se oteo dojmu — policiji jesam.

Puπteni ne æeli iz zatvora — jer ga kod kuÊe saæenom Ëeka robija.

Otkad sam mu rekao da ga dræim za rijeË — Ëo-vjek je uπutio.

Premijer je otvorio tvornicu lijekova. Boæe, zar jetoliko bolestan?

Taman kad je dogovor kuÊu izgradio, doπao je rati sruπio je.

Naπ direktor je na poslu prestao zijevati — sadspava ... s tajnicom.

Nastavila je sa svojim poslom ... Ëim je zavrπila smojim.

Jezik za zubima — Ëuva zube.

Trgovac je zakidao na vagi, dok mu inspektorinisu uzeli mjeru.

Ovi πto zuje okolo nisu pËele, veÊ trutovi.

Zdenka Herπakroena je 1928. u Zagrebu. Cijeli radnivijek bavila se dramskom umjetnoπÊu.Piπe prozu, drame i aforizme. Objavilaje πest knjiga aforizama: To πto i pticepjevaju (2001.), O Ëemu ptice πute(2008.), Za Ëitanje u mraku (2012.),Æedna usta (2016.), KuÊa tajni puna(2018.) i Mala knjiga o velikima(2018.). Æivi i stvara u Zagrebu.

Ako æena nije nikad osjetila privlaËnost drugogspola, ostala je neprohodna pustinja.

Na kraju Êe u ovoj zemlji ostati samo bogataπi,politiËari, klerikalci i branitelji.

Aforist hvata misli koje bi inaËe nestale u zraku.

Æelje su klizaliπta na kojima se pada i diæe.

Mladost mi je ostala samo na slikama.

Po predmetima u kuÊi vidi se πto je lijepo u Ëo-vjeku.

Voda te neÊe utopiti; utopit Êe te strah od vode.

Ako imate novca, imate jedan problem manje.

Tko zna uæivati u samoÊi, prepun je sadræaja.

Koliko je god teπka starost, mladima je danas joπteæa mladost.

Æene, popovi i politiËari su i bez kazaliπta najbo-lji glumci.

Smijeh je vrisak sreÊe.

Prije se govorilo: “Nitko nije savrπen.” A danas:“Nitko nije normalan.”

Knjige su æivot na papiru.

Aforizmi su moja vatra koja uvijek gori.

O, ËovjeËe, nemoj nikad vjerovati u plaÊenu do-brotu!

Savo IliÊroen je 1932. godine u selu PotpeÊkod Tuzle, Bosna i Hercegovina. U Za-grebu je zavrπio Pravni fakultet. Ob-javio desetak knjiga s podruËja humo-ra i sportske rekreacije. Nagraivan jedræavnim odliËjima za doprinos u radui amaterskom sportu. Æivi i stvara uPuli.

Ne mogu biti pod istragom oni koji su iznad za-kona.

Vjernici su duæni vjerovati æenama. Ateisti su teduænosti osloboeni.

Hvala vam πto ste mi dali recept za dug i sretanæivot. Gdje mogu podiÊi lijek?

Mrtvi su najveÊi patrioti i domoljubi. Oni zauvi-jek ostaju u zemlji.

Za razliku od politiËara, roditelji dobro znaju ka-da djeci treba prestati priËati bajke.

I najudobnije fotelje stari ljudi Êe rado dati — zaurednu stolicu.

Mladima je dræava kao roena majka. Rode sekad izau iz nje.

Ne moæe se reÊi sve u lice onome tko nema ob-raza.

Naπa djeca od profesora uËe strane jezike. A odpolitiËara uËe jezik mrænje.

Usijane glave Êe nam osvijetliti put u bolju bu-duÊnost.

Od svih poslastica, politiËarima je vlast najslaa.

Svi su mi zubi poispadali. Ostao mi je samo zubvremena.

Od svega πto je nekada bilo narodno, danas ima-mo samo narodne kuhinje.

Kod nas je zajamËena samo sloboda izraæavanja... suÊuti i zahvalnosti.

U raju je sve manje mjesta. A i pakao je prebu-kiran.

Æena koju je isprosio, na kraju je od njega na-pravila prosjaka.

U dræavnoj upravi svi su u stalnom radnom od-nosu. Ali, veÊina radi samo povremeno.

Naπi politiËari nisu πkrti niti sebiËni. Oni svojimglasaËima daju masna obeÊanja.

Kod nas su i mladi spremni za dom. Popravni —zna se.

Ne vodimo mi Trumpovu politiku. Mi vodimotrapavu politiku.

Mate IvandiÊroen je 1963. u Sinju. Po struci jeelektrotehniËar. Dugogodiπnji je sport-ski djelatnik. Bavi se enigmatikom isatirom. Objavio knjigu aforizama Glo-balno zatupljenje (2002.). Æivi i stvarau Brnazama kraj Sinja.

Najprije su otjerali mase u steËaj, a onda su tomasno naplatili iz steËajne mase.

»ovjek je jedina roba koja se pokvari puno prijeisteka roka trajanja.

LijeËimo rane prije nego postanu oæiljci.

Ako ne moæete izvuÊi zemlju iz krize, izvucitebarem krizu iz zemlje.

Gajenje laæne nade raa istinsko beznae.

Ako su svi ljudi pod suncem isti, πto je s onimau hladovini?

U onima πto prou sito i reπeto ima najviπe ku-kolja.

U ljubavi oËi predlaæu, a srce donosi odluke.

Zviæduk je najljepπi zvuk demokracije.

PolitiËari su jedini bogovi u koje nitko ne vjeruje.

Prvo zaduæenje nevjeste je prelazak u drugo sta-nje.

Ako æelite od nekog neπto izvuÊi, morate mu senajprije uvuÊi.

Pomirio bih se ja sa sudbinom, ali neÊe ona.

Izabrasmo ih da nas vode, a oni nas zajahali.

Tko nema niπta, mora pristajati na sve.

Budala je onaj tko zbog ljubavi izgubi pamet, ane onaj tko zbog pameti izgubi ljubav.

Danko IvπinoviÊroen je 1957. godine u MrkonjiÊ-Gra-du, Bosna i Hercegovina. Srednju glaz-benu πkolu zavrπio u Banjaluci, a Gla-zbenu akademiju u Sarajevu. Piπe po-eziju, prozu, aforizme i epigrame. Ob-javio zbirke aforizama: Mislim, daklepostim (2000.), Ja s jajima (2004.),Pametniji propuπta (2011.) i Preve-slani veslaju (2017.). Zastupljen je u

viπe zbornika i antologija aforizma, humora i satire. Dobitnik je nizadomaÊih i inozemnih nagrada i priznanja za poeziju, aforizme i epi-grame. Prevoen je na rumunjski, makedonski i srpski jezik.

Ja sam aforistiËar. Ja na svaki reæim rêæim.

KljuËevi pravne dræave su iza brave.

Joπ nitko nije umro od sramote. Sramota!

Motam cigarete. ZnaËi puπim!

I Sveta Stolica je fotelja.

Alimentacija je kazna za rad na crno.

Crkva je odvojena od dræave, pa svatko uzima zase.

Bog je stvorio Ëovjeka na svoju sliku i priliku, aliuz puno umjetniËke slobode.

Bi li bilo Tajne veËere da su Æidovi imali Udbu?

Kroz vrata raja ulaze sveci, a kroz vrata pakla —raja!

Tesla nije bio ni za lijevu ni za desnu struju, veÊizmjeniËnu.

Nakon πto im je ’41. Churchill ponudio samo krvi znoj, Englezi su se, jednostavno, rasplakali.

»im Ëujem dobar aforizam, znam da u tom grmuleæi Lec.

Hrvati su u ove krajeve doπli u stoljeÊu sedmom,a Hrvatine joπ i prije.

Veneciju nosim u srcu, a mostove u ustima.

Tko umre ujesen, ne mora mijenjati gume.

Naseljavanje otoka treba hitno poËeti od Gologotoka!

Nemam ja niπta protiv silikona, ali domaÊe je do-maÊe.

Danas cure sve viπe sliËe oËevima. Piju kao maj-ke!

Moja æena dræi tri kuta u kuÊi. U Ëetvrtom leæimja i dræim daljinski.

»im se rodi, beba zaplaËe. Zna πto je Ëeka.

Kad vidim tko se sve krsti, prekriæim se.

Nekada mu nisam smio Ëestitati BoæiÊ i Uskrs, asad moram.

Ili podvij rep, ili æivi kao pas.

Ljerka JelaËaroena je 1944. u IvaniÊ-Gradu. Piπehaiku poeziju i aforizme. Knjiæevneradove objavljuje u listovima i Ëasopi-sima te u regionalnim glasilima. Prire-dila je svoju prvu zbirku aforizama.

PoËetak i kraj ljudskog æivota je isti, a o sredinise piπu knjige.

U bajci su svi sretno æivjeli na kraju, a u braku napoËetku.

Ponekad nas zaboli neËiji komentar naπeg ko-mentara.

Djeca vole da im roditelji Ëitaju knjige, a ne buk-vicu.

Od svih kompleksa najbolji je B-kompleks.

Tko ne pati od vlastite veliËine, taj je velik.

Dogaa nam se da smo istodobno gladni, a sitisvega.

Epitafi na groblju djeluju — finom nijansom æi-votnosti.

Da bi se osjeÊali bolje, prvo se morate osjeÊatiloπe.

Jaz generacija vidi se u ovome: mladi su buËni,starci su tihi, srednjima se fuÊka.

Uz toliku rasvjetu mora da nas Ëeka svijetla bu-duÊnost.

Od naπeg znoja dobro æivi jedino kozmetiËka in-dustrija.

Æivot je dovoljno dug da shvatimo da je — kratak.

Ljudi uglavnom ne propuπtaju priliku da se uvaleu nepriliku.

Dug se dugom ne izbija.

Draæen JergoviÊroen je 1980. godine u Zagrebu, gdjeæivi i stvara. OpÊu gimnaziju zavrπioje u Sisku, a dodiplomski struËni studijelektrotehnike na TehniËkom veleuËili-πtu u Zagrebu. Piπe humoreske, afori-zme, grafite, parole, epigrame, paro-dije, izvrnutice, priËe, crtice, anegdo-te, eseje, kritike, pjesme i haiku poe-ziju. Dosad je objavio dvije knjige: hu-

moristiËno-satiriËku zbirku Rideamus (2010.) i zbirku aforizama, gra-fita, parola KljuË (ne)uspjeha (2012.). Godine 2014. objavio je πalji-vi roman za tinejdæere Dnevnik vragolana.

Televizori sve tanji, gledatelji sve πiri.

Pomaganja sve manje, zapomaganja sve viπe.

SreÊa je kad smak svijeta doËekujeπ prema juli-janskom kalendaru.

Umjesto da jedni drugima pruæamo ruke, mi sipodmeÊemo noge.

Kad æena uzme stvar u svoje ruke, onda je to veÊvelika stvar.

Radimo besplatno, pa i pod cijenu otkaza.

DomaÊa glazba nam postaje sve viπe strana.

Nemam problema s prirodom, samo s druπtvom.

Mobiteli su u potpunosti istisnuli molitvenike izruku.

VraÊali bismo godine, a vrate nam se kile.

Pali smo s rijeËi na nedjela.

Tek rijetki ti stanu na stranu, a veÊina na æulj.

Svaki mladoæenja bi po mladu trebao doÊi s bi-jelom zastavom.

Kod komaraca je baπ kao i kod ljudi — æenke sute koje piju krv.

Od silne kolegijalnosti ostala je joπ samo jalnost.

Ivan JuriÊroen je 1930. u Buhovu, ©iroki Brijeg,Bosna i Hercegovina. Piπe aforizme,epigrame, pripovijesti, romane i haikupoeziju. Objavio je knjige aforizama:Aforizmi (i joπ poneπto) (2001.), Naπlismo se u cirkusu (2004.), S mojegamotriπta (2006.), Za jednake predzakonom (2007.) i Protiv zaborava(2008.). Æivi i stvara u Zagrebu.

Na put ne staju jedino onome tko je zalutao.

Nedokazivo je najpogodnije za dokazivanje.

I s tovarom zlata magarac je magarac.

Tragao je i tragao za istinom. I izgubio mu setrag.

I rijetkima zna biti gusto.

©to nam viπe priËaju bajke, to imamo sve manjedjece.

Kad je mozak iskljuËen, jezik caruje.

Tko nije svoj, taj je svojina.

©to ne moæete gutati, to razvodnite.

Prazno se napuhuje.

Oni rade crno. Mi radimo na crno.

Iz rata smo nekako isplivali. Sada se guπimo umiru.

Nama domovina — njima imovina.

Da bi jedan zasjeo, tisuÊe njih moraju nasjesti.

»im su stali na noge, bacili su nas na koljena.

Naπe cijene nisu za podcjenjivanje.

Zadnjemu nitko ne Ëuva lea.

Ivan KatiÊroen je 1955. u Studencima, BanjaVruÊica, TesliÊ, Bosna i Hercegovina.Zavrπio je Filozofski fakultet u Zagre-bu, gdje je radio u prosvjeti. Piπe poe-ziju, aforizme i epigrame. Objavio jetri knjige aforizama: Zidovi nam duπe(1999.), I zrno pijeska osjeÊa ocean(2017.) i Svijet je naπa slika i jedinaprilika (2018.). Od 1989. godine æivi

i stvara u Lübecku u NjemaËkoj.

Kad je hajka, lakπe se lovi u mutnom.

Bogatstvo kvari one koji joπ nisu bogati.

Spoznaja razgoliÊuje. Tajna oblaËi.

U oËajnom svijetu, nitko ne bi trebao oËajavati.

Lako je biti hrabar onome tko ne zna.

Veselje je usaeno u duπu plitko, a patnja dubo-ko.

Zbilja je ozbiljna i onda kad smo mi neozbiljni.

S lakoÊom se nosim s teπkim mislima.

Sve vrijeme je naπe, dok smo mi u vremenu.

Ako znamo πto nismo, onda i to jesmo.

O igri znademo sve, o ishodu igre niπta.

Misli slobodno lete, a miπljenje slobodno pada.

©to hrabrost namakne, to strah pojede.

Na onaj svijet ne nosimo niπta. Ali nose nas.

Pametno se pokazuje, a glupo — dokazuje.

Odgovornost je odgovor na sve.

Duπu sam otrovao Ëitanjem. Sada je lijeËim pisa-njem.

Enes KiπeviÊroen je 1947. godine u BosanskojKrupi. Roen je na Uni, odrastao naSani, æivi na Savi. Te tri rijeke vaænijesu mu od svih njegovih knjiga. Pravije kiπni Ëovjek.

Meni je malo biti samo ja.

©to se viπe posveÊujemo drugima, lakπe Êemo seoprostiti i od sebe samih.

Svakim danom sve viπe sliËim na Onaj svijet.

Priroda ne govori; priroda Ëini.

Neroeni su u raju, oni su izvan svake rijeËi.

Kad nestane siromaπnih, nestat Êe i bogatih.

SamoÊa je najbolje ili najloπije druπtvo, ovisi osamotnjaku.

»iniπ li dobro drugima, to sebi ne raËunaj. Ra-Ëunaj samo ono dobro πto ga drugi Ëine tebi.

Moæeπ biti najbolji matematiËar, ali raËun ti nevalja ako svoje greπke oduzimaπ, a tue brojiπ.

Nisam sâm kad sam sâm —veÊ sam sâm kad nisam sâm.

Svijet je ovaj san oËima.Pjena pjene. Sjena dima.

Govore: “Nema Boga!” — a optuæuju Ga zbog ær-tava.

Biti, ili ne biti? — veli Hamlet.Biti i biti! — veli srce.

Za sreÊu zemlje i svijeta neka svatko od nas savsvoj novac baci u fontanu.

Zrno mudrosti ostalo je na razini zrna — nikadnije proklijalo.

Elizabeth SuzanaKozinaroena je 1966. u Splitu. Diplomiralana Ekonomskom fakultetu u Splitu.Spisateljica, inovatorica, poduzetnicai humanitarna aktivistica. Objavila jezbirke misli i zapisa Zato me niste ra-zumjeli (2017.) i Blokiraj se sama(2018.). Æivi i stvara u Klisu kod Splita.

U mojoj kuÊi najveÊu gledanost postiæe friæider.

Nema tog problema koji je mene zaobiπao, osimanoreksije.

Ja i u krevet ulazim na rikverc.

Meni se nije okrenula karta, veÊ kartica. I to ame-rican.

Djeca su naπi privremeni gosti. Trebamo im datiljubav i krila da odu.

Ja nisam sposobna ni za odustat.

Kad te netko neÊe, pomozi mu da te i nema...

Svi neπto “rastu” kao ljudi, samo ja rastem u stru-ku.

»esto mi kaæu da imam lijepo ime, a prezime dami je katastrofa.

Znate li da postoje osmijesi koji su zlatni, i kojisu biæuterija?

Mene je obasjalo jedino svjetlo friæidera. Po noÊi.

Kad nekoga upitate laæe li, i on vam odgovori sne... vjerujte, slagao vam je baπ u tom trenutku.

Volim svoju fotku na osobnoj. Uvijek me podsjetikako ne trebam izgledati.

Ne trebate se brinuti za moje æivce, jer ih viπenemam.

Naπ folklor: dubrovaËka diplomacija, splitski diπ-pet, imotska πkola.

Zorica Krznar-Blagecroena je 1936. u Gusakovcu kraj Ma-rije Bistrice. Zavrπila je gimnaziju u Za-grebu, gdje je radila kao korespondent-daktilograf. Pjesme, haiku pjesme, lir-ske minijature, aforizme, epigrame ikratku prozu objavljuje od 1976. godi-ne u Ëasopisima, na radiju i u knjiga-ma. Objavila je osam zbirki: Vedra no-

ta (aforizmi, 1984.) Odolijevanje (pjesme, 1993.), Vedra nota II.(1998.), dopunjena Vedra nota (2006.) Moje postojanje (pjesme,2001.), Govor tiπine (haiku pjesme, 2007.), Epigrami i drugi zapisi(2009.) i Govor srca i razuma (sabrana djela, 2012.). Æivi i stvarau Velikoj Gorici.

Aforizam je vrhunac oceanskog vala.

Kapljicama maπte pisac moæe ispuniti ocean.

Vrata su najjednostavniji izlaz iz svih neprilika.

Trudim se da mi manje pada na pamet, a viπe udæep.

Onome tko ima sebe i znanje, te vrline vrijedenajmanje.

Vrlina je otkriti vrlinu — kod drugih.

Kad bi veliki znali koliko su mali...

PolitiËari mlate bez zrna i melju bez braπna.

Genij s misli ide na djelo, demagog s rijeËi najelo.

Mudar zna sluπati tiπinu.

Inteligencija bez ambicije je poput ptice bez kri-la.

Iseljavanje se ozbiljno ne shvaÊa; tko ode, viπe sene vraÊa!

I politiËari se iseljavaju, ali samo do Bruxellesa —i natrag.

Izbjegnuti neuspjeh je uspjeh.

Prije skonËa ljudski vijek, nego sudski tijek.

Dragutin LonËarroen je 1950. u Oroslavju. Diplomi-rao 1974. na Fakultetu politiËkih zna-nosti u Zagrebu. Novinarsku karijeruzapoËeo je 1973. u listu Vjesnik, gdjeje pisao o druπtveno-politiËkim tema-ma, a potom u tjednom politiËkom ma-gazinu Sedam dana. Bio je Ëlan osni-vaËke redakcije Danas (1981.—1986.);kraÊe vrijeme bio je dopisnik iz Zagor-

ja; deset godina radio je kao novinar i urednik u tjedniku Arena.Sredinom 1990-ih osnovao je NakladniËku kuÊu L. D. Baltazar i kaoglavni urednik pokrenuo humoristiËno-satiriËke Ëasopise Zagorskipotepuh (1996.—2002.) i Potepuh (2002.), StubiËki glasnik (1995.)i Oro list (2002.), koji i danas redovito izlaze. KraÊe je vrijeme biourednik Zagorskog lista (2006.) i urednik tjednika sjeverozapadneHrvatske Regional (2009.). Autor je knjiga ©portska povijest Oro-slavja (1991.), Skijaπka povijest Oroslavja (2005.), StubiËko vi-nogorje (2007.), 125 godina DVD-a Donja Stubica (2016.) i mono-grafije 90 godina nogometa u Oroslavju.

Traæe se manikiri, frizeri i kozmetiËari za pred-izbornu kampanju.

Skoro svi gladujemo, a statistiËki smo deblji odNijemaca!

Onima koji tuæe novinare za duπevne boli, trebalibi ugraditi Ëipove protiv — boli!

Gdje su ona lijepa vremena: par-nepar, bonovi…

I Goli otok je spomen-podruËje.

Mnogi umirovljenici imaju viπe umirovljeniËkogstaæa od radnog staæa.

Komunisti su najstariji narod u Europi i nisu predizumiranjem.

TisuÊu godina smo trebali da zbacimo europskejarmove. I opet smo sagnuli volovsku glavu.

Vlastodrπci se mijenjaju, karavane prolaze, ali Po-tepuh ostaje.

Tko se ne nasmije ËitajuÊi Potepuh, redakcija muvraÊa njegovih Ëetrnaest kuna.

Nek se okameni ruka onome koji tuËe æenu! Akako Êe tek onda boljeti.

Zaπto u onim porniÊima æenske zure u kameru.Zar neπto sumnjaju?

Probaj se nasmijati na svoj raËun.

Zaπtitimo navijaËe od brutalne vlasti.

Nedoumica penzionera. Kupiti vijagru ili kruh?

Provizija i mito su obvezne stavke u svakoj javnojnabavi! Naputak Ministarstva.

Udarna vijest iz najboljih hrvatskih novina: Udalase kÊi dræavnog tajnika…

U Italiji su i premijeri primali mito. A dulje su udemokraciji od nas.

Oprostimo naπim politiËarima, jer ne znaju πtoËine.

Predizborni slogan: ObeÊavam 200.000 radnihmjesta. Naravno u Europi.

Proslavili smo i 800 godina maarske vlasti nadHrvatima. Sve je poËelo od Kolomana, a zavrπilosa Sanaderom.

Fabijan LovriÊroen je 1953. godine u Tuzli. Diplo-mirao novinarstvo u Beogradu, a u Za-dru zavrπio Visoku uËiteljsku πkolu.Æivi i radi kao uËitelj u Kninu. Dobit-nik je viπe knjiæevnih nagrada i pri-znanja. »lan je DHK, DHK HB i Dru-πtva hrvatskih haiku pjesnika. Objav-ljuje knjiæevne, struËne i znanstveneradove u viπe listova i Ëasopisa u zem-

lji i inozemstvu. Do sada je objavio tridesetak knjiga poezije i proze.Radovi su mu prevoeni na desetak stranih jezika.

Mnogo sam uËio, mnogo uraditi umijem, samosebe ne razumijem.

Kraljevstvo je ovo tmuπa, æelim biti: kraljem duπa.

Kada su suze æene u oËima, muπkarcu je bol usrcu.

Pitao sam mrava, πto misli o radu:Oh, pitajte glavnog u naπemu gradu.

Nikada se nisam plaπio ljudi grube vanjπtine, ne-go grubosti ispod fine vanjπtine.

Najbolniji plaË, nije plaË oËiju, nego plaË duπe.

Ako je æivot sve πto dadoh tebi, ja nemam niπta.

Najviπe stablo ostavlja najduæu sjenku.

ObiËno savrπen zahvat ima najviπe nedostataka.

Treπnje cvjetaju tisuÊama proljeÊa. Ja niti jedno.

©eÊer u krvi, inzulin u pripravi. Smijeπak smrti.

— Kako tako moæeπ bezobzirna biti, —reËe roda æabi πto pojede muhu.— Za tebe bi bilo najbolje rjeπenjesmiriti se malo, u mojem trbuhu.

Vol pase uz baru, kad komarca zaËu:— Ni koraka dalje, veÊ dugo te dræim na svomokidaËu.

Puæ susreo vidru kako jede ribu:— Oprostite, πtujem predmet vaπeg rada,samo, gdje su puti rodnih vinograda?

Tonka LovriÊroena je 1954. u Ljubljani. ZavrπilaPravni fakultet u Splitu. Piπe poeziju,prozu, aforizme i bavi se slikarstvom.Imala je tridesetak samostalnih i osam-desetak skupnih izloæbi. Objavila jeËetiri zbirke poezije i zbirke aforiza-ma: Aforizmi (2000.), Mrve mudrosti(2008.), Glas tiπine (2012.) i Izlivenatinta (2017.). Dobitnica je viπe meu-

narodnih priznanja za haiku poeziju. Æivi i stvara u Splitu.

Bio je talac vlastitoga uma.

Knjiga je moj prijatelj od rijeËi.

Viπe me brinu glupa pitanja, nego glupi odgovo-ri.

Prije upotrebe, ljubav treba promuÊkati.

∆elavi imaju brigu manje.

I grobno mjesto dobio je preko veze.

I vjernik je sklon pronevjeri.

Slijepi putnik progleda na kraju putovanja.

Bolesnoj dræavi treba financijska injekcija.

I kompjutori se zaraze virusima.

Nedjeljom smiju raditi samo sveÊenici.

Zaborav je jedan od naËina proËiπÊavanja uma.

Poliglot je, a ne razumije æenu.

Utiπajte glas naroda.

Najteæe se okreÊe druga stranica æivota.

PlastiËne boce jedni prazne, a drugi skupljaju.

Ljubavnica mu je paradni konj, a æena — radni.

Sloboda nema cijenu, ali se skupo plaÊa.

Danica MajnariÊroena je 1949. u Poæeπkoj Koprivnicikod Pleternice. Piπe pjesme, aforizme,epigrame i beÊarce. Objavila je knjiguaforizama i epigrama Muka naπa svag-daπnja (2018.) Zastupljena je u ne-koliko zbornika i antologija. Æivi i stva-ra u Zagrebu.

Aforizam je neπto πto ti padne na pamet.

Dooh, vidjeh, zanijemih!

Onoga bez love — svi love.

Razdijelili su narod, ali ne i pare.

Prepotentni su obiËno impotentni.

Mazali su nam oËi da ne progledamo.

Tvornice snova su najproduktivnije.

Da bi se okitio tuim perjem, moraπ nekoga oËe-rupati.

Oπtri rezovi ne πtete debelokoπcima.

Iπli bismo pravo, da nismo skrenuli.

Dok je stajao na vlastite noge, nagazio je mnoge.

Postao je ratni veteran — bez ijednog ispaljenogmetka.

Predvia se ekoloπka katastrofa: nestat Êe i kunei lipe.

Ako na vrijeme ne zbriπeπ, naÊi Êeπ se na brisa-nom prostoru.

Zamijenili su i imenice i zamjenice — za mjenice.

Kad je njima svanulo, nama je pao mrak na oËi.

Bolje je imati vola u kupusu, nego u fotelji.

Drago MarπiÊroen je 1956. godine u Proloπcu. Gim-naziju je zavrπio u Imotskom, a diplo-mirao je na Tehnoloπkom fakultetu uSplitu. Dugo godina objavljuje pjesme,haiku pjesme i aforizme u listovima iËasopisima. Nagraivan na pjesniËkimsmotrama i natjeËajima. Objavio je triknjige pjesama i zastupljen je u viπezbornika poezije. Æivi i radi u Splitu.

Nikako pronaÊi put, a htio bih doÊi k sebi.

Greπniku je oprostiti lako, ali — kako oprostitibudali?

Nisam samo ja ograniËen. I æivot je!

Kad se pije na tui raËun, æe se puno duæe gasi.

Pas mi je najbolji prijatelj; zajedno gloemo kost.

Pored ovolike stoke, prioritet nam je studij ve-terine, a ne medicine.

©to se otpada tiËe, neka svatko brine o sebi!

Ako nas pametni voze preko vode, barem znajukad treba prevrnuti lau.

Sit sam svega; veÊ danima gladujem.

Da æivot ponudi popravni ispit, opet bih popuπio.

Godine radnog staæa ukazuju mi da sve viπe pri-padam fakultetski obrazovanoj sirotinji.

Hvala Ti, Boæe, πto si stvorio Ëovjeka, ali — otkudovoliki majmuni?

Imao sam dobre namjere, ali proËitala je mojeskromne moguÊnosti.

U lopovskom vremenu poπten Ëovjek je straπilo.

Potpuna braËna bliskost postignuta je kad su-pruænici viπe ne primjeÊuju razliku u spolovima.

Niπta mi ne pada na pamet. Moæda je i nema!

Aldo MateliÊroen je 1949. u Labinu. Bavio se novi-narstvom i knjiæevnim stvaralaπtvom.Aforizme objavljivao u Novom listu idrugim glasilima. Objavio je zbirku afo-rizama Modro nam se piπe (Labin,1998.). Æivi i stvara u Labinu.

Dobar aforizam grize, ali je melem rani.

Mali neumorno brinu da velike spuste na svojurazinu.

Dvorska luda jednu prednost ima: moæe reÊi πtohoÊe, jer je nitko ozbiljno ne prima.

Vaæno je ne imati srama, a priznanja Êe doÊi sa-ma.

Kad se πupljim rijeËima baviπ, kod πupljih dobardojam ostaviπ.

Ili tupiπ, ili slijede oπtre reakcije.

Budimo realni: naπe su nade irealne.

Tko se uklopio, u sivilu se utopio.

PolitiËari o zamjeni teza, umirovljenici o zamjeniproteza.

VeÊina odluËi kako manjina preporuËi.

Sitna pamet ima o tebi jasnu sliku: vrijediπ onoli-ko koliko imaπ u novËaniku.

Masa ne zna stvarati, ali je upotrebljiva kad trebarazarati.

Orden zasluga obiËno je rezerviran za sluge.

Dobro se dræao, ali toliko lijekova nije izdræao.

PoËivaj u miru, ti koji si tolikima oduzeo mir.

Nema tog zla o kojem netko neÊe priËati dobro.

VelimirMatutinoviÊroen je 1928. u Zaostrogu. ©kolovaose u Splitu, Ljubljani, ©ibeniku i Zagre-bu. Filozofski fakultet zavrπio je 1956.godine u Zagrebu. Radio u KlasiËnojgimnaziji u Splitu. Bavio se slikarstvom.Objavio zbirku aforizama Snaga i sla-bost mudrosti (Zagreb, 2008.).

Iz aforizma progovara zabavljaË koji pouËava.

Dijalog umjetnika i kritiËara ponajËeπÊe je dvo-struki monolog.

Najbolje glumi pametnoga onaj tko πuti.

Na trpezi mudrih najukusnija jela su problemi.

Glupost caruje, a moÊ joj pomaæe.

Pametni uËe na tuem iskustvu, budale na vla-stitom.

Heroji nisu uzor onima koji ih hvale, veÊ onimakoji ih slijede.

U πirem kontekstu, pravni poredak ne πtiti prav-du, nego privilegije.

Mudar Ëovjek izgleda mudriji drugima, nego sa-mome sebi.

ProsjeËan vjernik nikada ne moæe doæivjeti krizuvjere — kao πto je moæe doæivjeti teolog.

Mudrost bjeæanja ubrzo se pokaæe kao bijeg odmudrosti.

UËitelj æivi od neznanja, pravnik od bespravlja, apolicajac od lopova.

VeÊina ljudi viπe vjeruje jasnoÊi laæi, nego sloæe-nosti istine.

Uspjeπnije ubijaju revoluciju preæivjeli revoluci-onari, nego protivnici revolucije.

TomislavMihanoviÊroen je 1947. u Splitu. Umirovljenije pravnik. Objavio je πest zbirki afo-rizama, humora i satire: Kruva i sa-lama (2007.), Kruva i paπtete (2008.),Kruva i prπuta (2010.). Kruva i masti(2013.), Kruva i vina (2015.) i Sedan-deset godina kruva i smija (2017.).

Æivi u Splitu, a uæiva u ribolovu iz svojega plovila, usput zapisujuÊiaforizme.

Stigli su me neki problemi. Nije im ni bilo teπko.Ja sve sporiji, a oni sve bræi.

Puπenje i alkohol ubijaju, ali dræavni proraËun naæivotu dræe.

I prozor u svijet ponekad treba zatvoriti.

»im sam napravio prvi korak u poduzetniπtvu,zaæalio sam πto sam uopÊe prohodao.

Sve manje mi treba æenina ljepota, a sve viπetoplota.

Kad su sve ideje stavili na stol, stol nije izdræao.

Nije pametno æenit curu s puno dodatne opre-me. Odræavanje je preskupo.

©to me moja muza muze!

Linija manjeg otpora uvijek je krivudava.

Ako mi neπto zvoni u uπima, nastojim da mi tone izae na usta.

ObeÊali su nam procvat, ali nisu znali opraπit.

NajveÊe ribe i najljepπe æene ulovili su najveÊilaæljivci.

Ako su ljudi ovce, zaπto su zaπtitili vuka?

©to juænije, to duænije.

Neki dan sam na pjeπaËkom prijelazu imao sre-Êe. »ovjek je baπ to jutro popravio koËnice.

Vaæno da vas ne pitaju odakle vam prvi milijun.Kasnije imate novca za sva neugodna pitanja.

Politika je odluËila da ne treba svakoga lopovastavljat na stup srama. ©tedimo na stupovima.

StatistiËki æivim dobro. StatiËki jedva plazim.

Mrkva je uvozna, ali je zato batina uvijek doma-Êa.

Svi koji su mu govorili da manje pije, iπli su muna jetru.

U sræ problema uπao je crv sumnje.

Rotirke prate one koji se popnu vrlo visoko, ione koji padnu vrlo nisko.

Loπe mi je od onoga πto su sve uradili za mojedobro.

Smijeh Êe biti lijek sve dok ga ne poËne pakiratifarmaceutska industrija.

Marinko MijoviÊroen je 1933. u Plavu u Crnoj Gori.Pola stoljeÊa piπe aforizme. Do sada jeobjavio sedam zbirki aforizama: Akoniste znali (2008.), Iz malog dæepa(2008.), Bio je obiljeæen, zato mu nagrobu nema obiljeæja (2009.), Punetorbe pretvorbe (2012.), Brod bez kor-milara (2012.), Ne izluujte narod(2014.) i Devizna slamarica (2016.).

Æivi u Puli i neprestano stvara nove aforizme.

Vrag, avao i πejtan su isto — samo razliËite vjere.

Istrulio je sluæeÊi drugima kao — odskoËna da-ska.

I dalje bi æivio na visokoj nozi, da nije naËiniopogreπan korak.

Preveliko skretanje ulijevo i udesno vodi u pro-valiju.

Probudili su duhove proπlosti; sada im ne dajuspavati.

»uvajte se junaka koji napreduju i kad bjeæe!

Ako æelite da neπto brzo prodre u javnost, pro-glasite to strogom tajnom.

Uvjeravaju nas da smo na konju. Misle da imamomagareÊu pamet.

Tko je dobio po prstima od balvana, boji se iπibe.

Netko æivi u izobilju, a netko od bilja.

Ima svega, ali mu sve to ne da zaspati.

JuËer: “Podræite ga!” Danas: “Dræite ga!”

Uz Boæju pomoÊ — odnio ga je vrag.

Izveo je sina na pravi put, i kupio mu kartu zaIrsku.

Da ne bi naËinili pogreπan korak, stalno se vozemercesesima.

Izbijali su mu pamet iz glave, da bi mu usadilisvoje miπljenje.

U lovnoj sezoni na druπtvenu imovinu, pravo nalov imali su samo oni krupnog zuba.

Pazite se, i pucnji od muke pogaaju!

©to je veÊi mrak, prije Êete vidjeti svoga boga.

Dao je obraz za novac, i otvorio mjenjaËnicu.

Toliki je muÊak, da ga izbjegava Ëak i salmonela.

U ludim dræavama pametni gube dræavljanstvo.

Nekad se stjecala slava biografijom, a danas iko-nografijom.

FaπistiËki znak na glavi znaËi da s glavom neπtonije u redu.

Dodjeljuju pamet po funkciji, umjesto funkcijupo pameti.

Darko MrkonjiÊroen je 1990. godine u Splitu. Po stru-ci je elektrotehniËar. Bavi se sportom,glazbom, Ëitanjem i pisanjem aforiza-ma. U pripremi mu je prva zbirka afo-rizama. Najmlai je Ëlan Udruge hrvat-skih aforista i humorista.

Lako je sretnom pametovati, kad ima viπe sreÊenego pameti.

Robovi zidaju, slobodni zidari ruπe.

I novac ima jezik.

Bolje je biti neπto od nikog, nego niπtarija odnekog.

Puno ima onih kojih nema.

Lakπe je pokazivati prstom, nego primjerom.

U uskim grudima nema mjesta srcu.

Danas je naπe bolje sutra!

I med i mlijeko mogu zavrπiti na luku i vodi.

Ne daj se — daj sve od sebe!

Vragu ni Bog ne bi ugodio.

Tek kad je ostao bez svega, uæivao je u svemu.

Ne uËini danas ono πto Êeπ uËiniti malo sutra.

Najslae je promaπiti kad uopÊe ne gaaπ.

Ne odijevaj golu istinu.

Dobro vidim, ali ne vidim niπta dobro.

Socijadna dræava.

Krivnik.

Boris Nazanskyroen u Rijeci, 1953. godine. Diplomi-rani inæenjer kemije, pisac i novinar.©kolovao se u Varaædinu i Zagrebu.Æivi i radi u Zagrebu i profesionalnose bavi enigmatikom. Glavni je ured-nik tjedne zagonetaËke revije Kvizora-ma. Autor, meu ostalim, zbirke zago-netaka StiπiÊi, zbirke zagonetaka zadjecu A πto je to?, zbirki haikua Blijes-

ci i slijeganja i Ubiranje zvijezda/Harvesting the Stars, slikovnicaPogodi, pogodi!; Uspavanke za pospanke i ©to Êu biti kad odra-stem?, te zbirke pjesama i zagonetki za djecu Listalica od papira,koja je dobila nagradu za najbolju knjigu stihova za djecu. Za svojehaikue osvojio je devedesetak nagrada i priznanja u Hrvatskoj, Japa-nu i drugdje. »lan je Druπtva hrvatskih knjiæevnika za djecu i mladete Udruge hrvatskih aforista i humorista. Piπe aforizme, epigrame ikratku prozu.

Izgledao je kao Ëovjek Ëista obraza, ali sjaj novemaske trajao je kratko.

Oplodnja kapitala: bivπi mitoprimac postao jerevni mitodavac.

Proπao je put od palente do lente. Sad jede kavijar.

Hrvatska — zemlja izlazeÊe pameti.

Mnogi su politiËari u sukobu interesa jer su imsukobi u interesu.

Svaki sljedeÊi korak je presudan. Valjda zato idalje puæemo.

Duboke misli nekih politiËara znak su da smodoista — potonuli.

U novine ulazi svaπta — prostor nije pod video-nadzorom.

Partijska πkola Remetinec: broj polaznika — neo-graniËen.

Smijeh je lijek. Doze mu nisu ograniËene.

Nevjerojatno je kako dupelisci mogu biti slatkina jeziku!

Ruka mu je bila u pekmezu, pa je dobio πljive naoba oka.

Imali smo brojne slabe toËke, ali smo ostali samona jednoj — mrtvoj.

Bacili smo novo svjetlo na dogaaje iz proπlosti.Pokazao se mrkli mrak.

Prodane duπe kupljene su novcem poreznih ob-veznika.

Neodgovorni bi trebali odgovarati, jer im odgo-vorni ne odgovaraju!

Misli mi se otimaju kontroli. Piπem aforizme.

Najcrnji scenarij? Bijela kuga!

Kratak opis politiËkog stanja:puna usta praznih obeÊanja!

Ruka pravde (do)stiæe i lopove i tajkune,pomiluje samo druge, pa se prvi — bune!

Gospon Mito Korupciju prati,treba dati da ti se isplati!

Znadem moÊi pune Ëaπe vina:ravna cesta postaje — krivina!

Iva NuiÊroena je 1948. u Drinovcima u Her-cegovini. ©kolovala se u Drinovcima iMostaru. Objavila je tri zbirke pjesamai mnoπtvo knjiæevnih i enigmatskih ra-dova u razliËitim tiskovinama. Aforiz-mima je zastupljena u Kristalnoj πe-stici 3 (Split, 1998.). Radila je kao uËi-teljica razredne nastave u Drinovcima.

»ovjek je najsigurniji kad istini pogleda u oËi.

Ako si nekome prepreka na putu, postavi znak.

Tko koraËa brzo, korak mu se smanji.

Dok jedni umuju, drugi im kumuju.

Onaj tko ide, a ne zna kamo ide, ne ide nikamo.

Steæemo remen do zadnje rupe u æivotu.

Rana od noæa zarasta, od jezika nikada.

Ljudi bjeæe od sebe, jer ne æele da se suoËe samisa sobom.

Ako ne oprostiπ drugom, nisi ni sebi.

Netko umre prije smrti, netko æivi poslije smrti.

Dok ovce bleje, pastiri se bogate.

Sit i gladan nisu za istim stolom.

Nikad kruπka ne pada pod jabuku, ali pametanpada pod budalu.

Podmazani klize, nepodmazani πkripe.

Najljepπi govor je govor kamena.

Ne daje velika ruka, veÊ milostiva.

ObruË dræi bure, a znanje Ëovjeka.

Trn bode, a zla rijeË probada.

Mara OæiÊ-BebekImoticaroena je 1947. u LokviËiÊima kodImotskog. Bavi se publicistikom i hu-moristiËkim stvaralaπtvom. Surauje sredakcijama brojnih listova i Ëasopisa,te radijskih emisija. Objavila πest knji-ga, od Ëega tri humora i aforizama:Marine Mralice (2010.), Sovin smi-

jeπak (2017.) i Nu, πta mi reËe! (2019.). Æivi i stvara u Imotskom.

Naπim vrlim politiËarima je i lapsus — plus.

Smrtni je grijeh: podmititi nekoga tko veÊ — uzi-ma sam!

Zaπto trodiobena vlast? Zar nije bolje pola-pola?

I desnom i lijevom se dobro snalazim. Kakva ko-rist kad nisam — u Saboru!

UpomoÊ, ljudi, pomozite da i ja neπto — jamim!

Smijem se na svoj — tekuÊi raËun!

Od odljeva mozgova gori je samo — proljev mo-zgova!

Nekima smeta pun mjesec, meni zadnja — Ëetvrt!

Minimalnu plaÊu stalno izgovaraju u bruto izno-su. Doista i jest — brutalna!

U Saboru postoje razni klubovi. Vrijeme je i zajedan — disko klub!

Liste Ëekanja u zdravstvu gore su od Schindle-rove!

Okolnosti se stalno mijenjaju, samo oholosti —ostaju iste!

Ljudi moji, gdje to ima da gulikoæe — gule krum-pire!

Laæna obeÊanja imaju najduæi — rok trajanja!

»ovjeËe, pazi da ne ideπ — duæan ispod zvijezda!

Ivan PavkoviÊroen je 1928. u mjestu Seget Gornjikod Trogira. Bavi se knjiæevnim i pu-blicistiËkim stvaralaπtvom. Objavio jeviπe knjiga poezije i proze, te zbirkeaforizama: Gorke jezgre (1969.), Silo-vanje Lijepe naπe (2017.), ReËenice do-voljne sebi (2017.), Gnomika (2018.),Gorke jezgre (proπireno izd., 2018.),Prizemni vrhovnik (2018.) i Modna

lira (2019.). Æivi i stvara u Zagrebu.

Ovaj i “onaj” svijet zbliæuju se u ratu.

Narod je tjelesno i duπevno bolestan, a lijeËnicii popovi bave se politikom.

Da nema himne, ne bismo znali da je naπa do-movina lijepa.

Dao je sebi deset ordena, a boji se borbe miπlje-nja.

Govore nam da imamo svoju dræavu, kao da neznamo Ëija je.

Tko svoju domovinu voli, o ljubavi svojoj ne bub-nja i ne zvoni.

Crkva vrijea ateistiËke osjeÊaje.

I Bogoljub moæe biti ateist.

Manje kvarove dræavnog aparata popravljaju sluæ-beni mehaniËari.

Bojim se onih koji me brane i onda kad me nitkone napada.

Kriæ nije jedini teret koji Ëovjek mora nositi.

Nakon rata broj frontova se poveÊao.

Sita Crkva ne Ëuje orgulje u trbuhu gladnih.

Od æarkog domoljublja izgori nam domovina.

Pokojniku nije nikakva utjeha to πto je njegovlijes pokriven zastavom.

Kakav cilj, takva i sredstva.

Narod ne zna πto bi s demokracijom, pa mu onai ne treba.

Mnogi su mentalno malodobni, ali su politiËkipodobni.

Zaljubljen je u sebe, a ljubav izjavljuje Domovini.

Neki dragovoljci pobjedniËki juriπaju na dræavnublagajnu.

Da je Sabor kokoπinjac, Hrvatska ne bi moralauvoziti jaja.

Tko se utopi u utopiji, ne moæe isplivati.

Kad se izvodi himna, na srcu je desnica, a ljevicamlitavo visi.

Nacionalisti su specijalci za ruπenje mostova.

©iroke mase imaju uske vidike.

Æivko ProdanoviÊroen je 1945. u Zagrebu. Piπe poezi-ju, prozu i aforizme. Objavio dva ro-mana, Ëetiri zbirke pjesama i dvije zbir-ke pripovjedaka. U brojnim zborni-cima, Ëasopisima i novinama objavioje viπe od pet tisuÊa aforizama. Uz dru-ga knjiæevna priznanja, dobitnik je tri-desetak meunarodnih nagrada i pri-znanja za aforizme. »lan je Druπtva hr-

vatskih pisaca i Udruge hrvatskih aforista i humorista.

Biti ono πto jesi, a izgledati mlado i nevino, sanje svake koja je ono πto jest.

Danas si i svaka polovnjaËa misli da je jedinstve-na.

Boæe, ne æalosti se. Nije ovo prvi svijet koji jesfuπan.

Demanti: nije istina da novi ministar krade kaoπto je krao njegov prethodnik.

NesreÊa na radu. Otkrilo se da niπta ne radi.

Dou i takva vremena kad nema dana bez ne-vremena.

Iako su vjernici, zbog novËanog duga ubili suboga u njemu.

Kod korumpiranog suca sve je poπteno — kolikosi platio, toliko je pravde.

Kod nas se euro uvodi polagano. Za sada ponaj-viπe u sudstvo.

Komunikaciju s drugima sve viπe mi oteæava nji-hov viπak realizma.

Lako je optimistima — njima ne trebaju Ëinjeni-ce.

Osnovali su vladu u sjeni. MoÊnih sponzora.

Pogodili su ga u duπu. Iz zasjede.

Moj kompjutor je u stalnom kontaktu s policijom.A sumnjiv sam im ja.

Naπe bogato iskustvo jamstvo je kvalitete — kaæuprofesionalni ubojice.

Nekada smo ona i ja bili vrπnjaci. Sada je onapuno mlaa od mene.

Od kolijevke do groba najljepπe je aËko doba.To Êe reÊi i ponavljaËi.

Opet je prevarila muæa. Dok si rekao seks.

Optimizam je nada srca; pesimizam je iskustvouma.

Pokvareni politiËar zna vrlo dobro kome sluæepokvareni politiËari.

Prvo treba poËistiti pred svojim protuprovalnimvratima.

Razgovarao sam s Bogom. I sloæili smo se da sunedokuËivi putovi ljudski.

Tko laæe, taj i grijeπi.

Ladislav Radekroen je 1939. u Mihovljanu kod »a-kovca. U mladosti se bavio glazbom.Piπe poeziju, aforizme (radekizme) idruge humoristiËke radove. Objavioπest knjiga poezije i πest knjiga humorai aforizama. Nagraivan je za aforistiË-ko i humoristiËko stvaralaπtvo. »lan jeDruπtva hrvatskih knjiæevnika. Æivi istvara u ©enkovcu.

Kad nedostaje kruha, sve je viπe kostiju za glo-danje.

U liberalnom svijetu i pljaËka je liberalizirana.

U naπem sudstvu i zastara pravdu kroji!

Bogatu manjinu na vlast postavlja siromaπna ve-Êina.

Pred tuincima nismo bjeæali. Sada odlazimo utuinu.

Dobro je da i milijarderi robuju. Novcu!

Ako zavladaju mudri roboti, ljudi bi mogli postatiglupi robovi.

Gle Ëuda: ratnih veterana je sve viπe, a buduÊihbranitelja naπe domovine sve je manje!

ObiËan Ëovjek svijet gleda oËima, a mudrac mi-slima.

TreÊa dob ne voli onu Ëetvrtu.

Filozofi su u teoriji potkovani, ali su u praksibosi.

Vrπidba æita traje samo ljeti, a ovrhe nad duænici-ma tijekom Ëitave godine.

Iskrenost je rijetka i na ispovijedi.

NajveÊa zvjerstva ne Ëine zvijeri!

Teπke laæi teπko isplivaju na povrπinu.

Izrodi nastaju odrastanjem.

Daniel RadoËajroen je 1979. godine u Puli, gdje iæivi. Svojim radovima zastupljen je uËetrdesetak knjiæevno-kulturoloπkihpublikacija. »lan je Istarskog ogrankaDruπtva hrvatskih knjiæevnika i split-ske Udruge za promicanje eksperimen-talne umjetnosti DADAnti. Dosad jeobjavio zbirku pjesama i πest knjigakratkih priËa.

Inteligencija je sinergija mozga i srca, izraæenakvocijentom.

Nobelove nagrade za mir su podijeljene, ratovi idalje traju.

Kad politika podijeli ljude na lijevu i desnu stra-nu, do razuma je najlakπe proÊi sredinom.

Moja je æivotna æelja ostati zauvijek mlad — kadvidim kolika Êe mi biti mirovina.

Na træiπtu nekretnina sve agencije nude isto: sta-nove s pogledom na tridesetogodiπnji kredit.

Europljaninom se uËi postati, Balkancem se raa.

Euro je sluæbeni jezik Europske unije.

“Æivot je lijep!” — uzviknuπe djeca bogatih rodi-telja.

Kad se dijele boæiÊnice, nitko se ne zauzima zaateizam.

Religija je poput lakog opijata; neopreznom Ëo-vjeku brzo prijee u naviku.

Slobodan Ëovjek je onaj koji se zna od politikedovoljno distancirati, a da se ne pribliæi religiji.

»ovjek bez morala jednak je lonËanici bez cvije-Êa.

Lako je biti iskren nakon boce vina.

Nezgodno je biti pisac, svi te odmah proËitaju.

Vladimir ReπkoviÊPanonskiroen je 1929. godine u slavonskomselu Davoru. Objavio je viπe zbirki pje-sama, od kojih mu je πezdesetak pje-sama uglazbljeno. Objavio je zbirkeaforizama: Aforizmi (1986.), Humori-zmi (1991.), Kresiva (1995.), Prediva(1999.), ©okaËki kalendar (2006.),

Amen (2007.), Baπ svaπta (2007.), Vila (2008.), Izabrani aforizmi(2008.), Mito/aforizmi (2009.), Aforizmi (2010.), Aforizmi (2017.)Æivi i stvara u Zagrebu.

Ako imaπ neprijatelja, pusti ga na miru.

BeÊari i politiËari uvijek laæu.

Kod nas najbolje æive bolesnici i penzioneri: joπsamo oni ne πtrajkaju.

Demokracija je maÊeha koja doπljaka miluje, adomaÊina tuËe.

Dok su drugi teturali od vina i rakije, ja samteturao od posla.

Gdje su bogati politiËari, dræava je siromaπna.

Inspektor se moæe kupiti za πunku, pa i za kulin.

Lako je zaposliti radnika; teπko neradnika.

Najskuplja je voænja ona koja se plaÊa æivotom.

Narod je krdo koje ide i za pijanim pastirom.

Nemoj puno imati, pa Êeπ bolje spavati.

Plava kuverta skuplja je od bijele.

Pravda je spora, ali i nedostiæna.

Samo πutnja Ëuva dobar glas.

»ovjek je sretan koliko je pametan.

SamoÊa je najgore druπtvo.

Tko ima novaca, ima i moljaca.

Milan RupËiÊroen je u Vrbovljanima kod OkuËana1948. godine. Djetinjstvo i mladostproæivio je u liËkoj Rastoci kod Smi-ljana. Diplomirao je organizaciju radai politologiju. Objavio je deset knjigapjesama, pripovijetki, haiku i limerikpjesama, te zbirku pjesama i aforiza-ma Krugovi na povrπini (2019.). Æivii stvara u Zagrebu.

Biti svoj na svome, kako to daleko zvuËi.

Teπke misli, za olako dana obeÊanja.

Pojavio se novi politiËar, s vizijom... Isti ÊaÊa.

Tjera vodu na svoj mlin. Drugi æanju za njega.

Vizionarski pogled u daljinu, kroz reπetke.

I Êorav politiËar nae zrno. U silosu robnih re-zervi.

“Ja, pa ja...” — skromnost je odlika politiËara.

Otiπlo u vjetar. Kako doπlo, tako otiπlo.

Samo jedan stranaËki prebjeg moæe Ëiniti razli-ku.

Svi za jednoga, jedan za ... sebe.

PolitiËarima groæe raa i na vrbi.

Puno ministara, kilava dræava.

KovaË svoje sreÊe dobio po prstima.

Roen pod sretnom zvijezdom ne treba kompas.

Tko se stidi proπlosti, ne zasluæuje buduÊnost.

Vrag nije ateist, njihov je.

Josip Salajsterroen je u Bjelovaru 1978. godine. Di-plomorani je teolog. Oæenjen je i otactroje djece. Piπe pjesme, prozu i afori-zme.

Iz duæniËkog ropstva odveli su ga u zatvor.

Mijenjam pastu — za zube.

Imao je πvicarski sat, talijanske cipele i poljskizahod.

Lijenost je vrlo krevetivna.

Konobar ulijeva povjerenje.

Iz rata u rate.

Odrastao je na nerastu.

Za BoæiÊ je od svekrve dobila Ëir na æelucu.

Umjesto obiteljskog srebra, naslijedio je batinekamatara.

Trg ærtava pretvorbe i privatizacije.

Gladan sitom ne vjeruje.

Mijenjam zavjeru za vjeru.

Kad god je zima ili bura, ja sam jugonostalgiËan.

Hrvati su toliko nezainteresirani za natalitet da iod afriËke πljive peku rakiju.

Bio je u zaËaranom krugu: toliko je volio mrziti,ali i mrzio voljeti.

Mediji puπtaju vjetrove.

Ura po ura — urna.

Zoran SalamunoviÊroen je 1954. godine u Postirama naBraËu. Objavio je tri zbirke aforizama:Jedan od nas dvojice (2015.), Drugiod nas dvojice (2018.) i Oba dva(2019.)

Ja sam kolateralna ærtva ljubavi mojih roditelja.

Æivot je patnja koju svi æelimo produljiti.

VeÊina ljudi ostavi nekakav trag u æivotu. Nekisamo od koËenja.

VeÊina muπkaraca voli plavuπe. Crnu Maricu nitko.

Novac je roba koja pranjem ne blijedi.

Dræavni aparat je πtedljiv. Uzima koliko mu treba.

MaËke predu, ljudi raspredaju.

Dok sam bio gladan aforizama, Ëitao sam ih. Sadsam ih sit i piπem ih.

Kad nas pogodi Amorova strijela, ne pomaæe niAhilova peta.

Kad nekome ueπ pod koæu, oderao si ga.

Napisao sam neπto. Sada sam “netko i neπto”.

Uhljebio sam se. Nisam imao za kruh.

Davno je snimljen film “SkupljaËi perja”. Danasmoæemo snimiti dokumentarac “SkupljaËi boca”.

Eros onoga svijeta.

Godine sporo teku, ali brzo prolaze.

Kap u moru — skoro niπta; kap na mozgu — skorosve.

Aforisti vjerojatno imaju braËke krvi: πkrti su narijeËima.

Tomislav Supekroen je 1939. godine u Iloku. ©ko-lovao se na Ekonomskom i Filozof-skom fakultetu u Zagrebu te PitmanCollegeu u Londonu. Humorom i sa-tirom bavi se od studentskih dana. Ob-javio je desetak knjiga aforizama i hu-moristiËkih radova. Aforizme i humorobjavljuje je u listovima i Ëasopisimau zemlji i inozemstvu. Dobitnik je viπe

knjiæevnih nagrada i priznanja za humor i aforistiËko stvaralaπtvo.Æivi i stvara u Zagrebu.

Pamet odlazi iz zemlje. Nema viπe tko da popuπta.

Naπi desni radikali traæe da se Crvenkapica zoveCrnokapica.

Aforist je opozicija i poziciji i opoziciji.

Malo se smijemo. Viπe nam se smiju izvana.

PuzeÊi uhljebi najbolje stoje.

S aoristom sam prekriæio. U prezentu se kriæam.

Jako me brine kad vidim koliko se Vlada i zastup-nici brinu o nama.

Od kada stvaramo novog, demokratskog Ëovjeka,sve je manje ljudi.

Nisam proπao na kvizu. Trebalo je nabrojiti petpoπtenih politiËara.

Kod nas laæ i istina najËeπÊe odigraju neodluËno.Ponekad istina pobijedi u sudaËkoj nadoknadi.

Nekada smo bili prvi meu nesvrstanima. Sadasmo zadnji meu svrstanima.

PovjesniËari u panici: Kako Êe neizvjesna buduÊ-nost utjecati na naπu slavnu proπlost!?

Kod nas iza svakog uspjeπnog biznismena stoji —stranka na vlasti.

Napredak medicine smanjuje broj zdravih ljudi.

Ako oËekujete bolje sutra od vlade koja vam jeslagala juËer, idite psihijatru joπ danas.

Premijer ljut na opoziciju, kaæe: Laæu narod. Toje samo njegovo pravo.

Crkva pouËava vjernike da nose kriæ na prsima,umjesto na leima.

Roen sam u Lijepoj naπoj. To mi je mati. Imamdva oca; Bruxelles i Washington — oni obavljajusve braËne duænosti.

NATO-v “kiπobran” skupo plaÊamo — bez obzirana vrijeme.

Pored toliko spomenika, general Tuman zaslu-æuje bolji æivotopis.

Aforizam je lijek, ako akupunkturna igla ubodeprava mjesta.

UËim engleski. Ne æelim biti nepismen u svojojzemlji.

Mate Suπacroen je u »itluku, Brotnjo u Zapad-noj Hercegovini, 1938. godine. Diplo-mirao na Filozofskom fakultetu u Za-dru. Predavao je hrvatski jezik i knji-æevnost, uglavnom u Zadru. Dosad jeobjavio devet knjiga poezije i proze tezbirku aforizama Æivot taj humorni,(Zagreb, 2006.) Æivi u Sesvetskim Se-lima.

Duhovit Ëovjek provocira sebe, neduhovit — dru-ge.

Plitki ljudi rado zalaze u duboke vode.

Ako bjeæim, svejedno mi je πto me goni.

Rado se pokazuju samo nakaze.

Dobre knjige i dobre æene teπko se Ëitaju.

Nije mana posuivati tuu pamet. Mana je odreÊise vlastite.

Smijeh je skup. Stoga se dobro razvodnjen pro-daje na kapaljku.

Kad ti stane mozak, zaustavi jezik!

Bolje je biti i gladan, nego sit svega.

Prazna glava lakπe se nosi.

BronËani su najprije bili — glineni.

Gdje raskoπ doe, dobar ukus ode.

Ne idu mu πkole; idu — diplome.

Kad orlovi sude, golubovima je sueno. Eto zaπtoje toliko orlova na zastavama.

Ljigavca Êeπ otresti samo s vlastitom koæom.

Kad zidovi dobiju uπi, ljudi izgube glas.

Bolje je imati medije nego istinu.

Jelena ©ipecroena je 1959. u Osijeku. Objavila jezbirku pjesama, a u tisku joj je knjigaaforizama. Æivi i stvara u Brisbaneneuu Australiji.

Zatvaraj usta pred luakom, da i on ne bi otvoriosvoja.

Kako god puzio, ipak napredujeπ.

Najsnaæniji dodir dopire iz dubine oka.

Budi ponizno dostojanstven.

»esto je pokret tijela izraz tvojega srca.

Skromnost je vrlina, dok je nisi svjestan.

Dobra knjiga vrednija je od svoje cijene.

Umjeπnost je prenijeti misli pogledom.

Tetovaæa ostaje i kad viπe nije u modi.

Dok je nade, bit Êe i pobjeda.

I neprijatelj je prijatelj, samo πto to joπ nije shva-tio.

Otvori srce, ali pripremi maramice.

I poraz je pobjeda, ako ne porazi Ëovjekov duh.

»ovjek ima suæen pogled na sreÊu; primjeÊuje jetek kad iπËezne.

Moralna naËela i politika su poput dva ista ma-gnetska polja: odbijaju se.

Blaæena komunikacija: ti πutiπ, ja razumijem.

Zlatko TomiÊroen je 1954. godine u Splitu. Objavioje osam romana, zbirku pjesama tedvije zbirke aforizama: Od Aspalatho-sa do Splita (2003.) i Odlomljene ri-jeËi (2017.). U tisku mu je treÊa zbirkaaforizama Stambeno pitanje. Bavi semaratonskim trËanjem i prati sportskazbivanja. Æivi i stvara u Splitu.

Kad su uklonili æeljeznu zavjesu, s obje straneostala je samo hra.

Sabrao se prije svojih djela.

Nije se dao maknuti, pa smo ga promaknuli.

Od udarne pesnice postali smo πaka jada.

Od Nikole Tesle sve je poËelo strujiti, a od Coca-Cole sve je poËelo kolati.

U naπem druπtvu viπe nema klasnih razlika. Svesu one postale prvoklasne.

Raspisali smo natjeËaj za grobara. Zatrpali su nasmolbama.

Branila se mojom πutnjom.

Blagostanje je: nekom blago, nekom stanje.

Zaπto narod bira, ako nije izbirljiv?

Kad su u socijalizmu svi poËeli krasti, on se iskrao.

I pticama vrijeme leti.

Eto dokle smo doπli: uopÊe nismo ni krenuli.

OËistili smo politiËku scenu. Na nju viπe nitko nemoæe bez krajnje nuæde.

Kad god pokuπam opisati svoj smisao za humor,od ganuÊa mi navru aforizmi na oËi.

Veseljko VidoviÊroen je 1941. u Vrgorcu. Piπe poeziju,prozu, aforizme i epigrame. Objaviodesetak knjiga poezije i proze. Pjesmesu mu prevedene na viπe stranih jezi-ka. »lan je Druπtva hrvatskih knjiæev-nika. Æivi i stvara u Splitu.

Hrvati najviπe koriste kaæiprst. Uvijek ga u nekogaupiru.

Vlast se mijenja, a glasaËi nikada.

I mali bogovi imaju svoje vjernike.

PolitiËari govore i kad ne misle.

»ovjek je goniË svoje sudbine.

Bolje je biti duæan æeni, nego ljubavnici.

Svatko u brak ulazi iz znatiæelje.

Dok su dragovoljci stvarali slobodu, kriminalcisu slobodno krali.

Jedino kukavica nema dar za pjevanje.

Suci kod okrivljenika traæe istinu, a odvjetnicilaæ.

Mnogima sam pljeskao, i na kraju od njih dobioπamar.

Bez interesa nema sukoba interesa.

Natalitet se rjeπava krevetom, a ne dekretom.

Bolje je da æena u brak donese dijete, nego kredit.

Æena mi ispire mozak, a ljubavnica novËanik.

Mnogi se ljube iz koristoljublja.

–ura VukeliÊRoæiÊroena je 1956. u Vidrenjaku, opÊinaKutina. Æivi i stvara u IvaniÊ-Gradu.Po struci ekonomistica, urednica je Ëa-sopisa za haiku poeziju Iris, prevodi-teljica i meunarodno nagraivana hai-ku pjesnikinja. Objavila je viπe zbirkipoezije i proze. Za antologiju hrvat-

skog haiku pjesniπtva Nepokoπeno nebo/Unmowen sky dobila jenagradu za knjigu godine na meunarodnom natjeËaju The HaikuFoundation, 2011. Objavila je zbirke aforizama: Naizgled maleni(2012.), HodajuÊi unatraπke (2013.), Od peÊine do grada (2013.)— sve s prijevodom na engleski jezik. »lanica je Druπtva hrvatskihknjiæevnika i UHAH.

S godinama, braËni krevet je sve veÊi.

Hrabri ljudi uniπte pametne, a glupi hrabre.

Da politika nije kurva, ne bi se njom bavili ve-Êinom muπkarci!

»ovjek dobar kao kruh, biva brzo poæderan.

Tko se ne moæe razbuditi, ne bi smio spavati.

Ne biva zapamÊen onaj koji to silno æeli, veÊ onajkoga narod upamti.

LjubaznoπÊu razoruæavamo naivnog, diplomaci-jom naoruæavamo pametnog.

ZlopamÊenje je poput hrane: s pojaËivaÊima oku-sa bolje se mrzi.

Rasprodaja kreveta: Snovi gratis!

Ako ga hranite i oblaËite, filozof s pravom diplo-mom napisat Êe vam osvrt na bilo πto.

Otkako je otkrio druπtvene mreæe, deæurstva sumu postala prekratka.

Bez druπtvene mreæe ne bismo znali razinu nepi-smenosti svojih prijatelja.

Druπtvena mreæa jednima otvara usta, drugimazatvara oËi.

Na druπtvenim mreæama svi su ljudi stvoreni je-dnakima.

Miroslav VukmaniÊroen je 1954. u Zagrebu. Urednik jemnoπtva knjiga, od Ëega viπe desetakazbirki aforizama hrvatskih aforista. Pri-redio nekoliko tematskih zbirki misli iaforizama svjetskih i domaÊih velika-na rijeËi te nekoliko zbirki poslovicarazliËiih naroda. Piπe pjesme, priËe iaforizme; crta, slika, fotografira, svirai sklada. Objavio zbirku aforizama Po-

tezi (2018.). Punih trideset godina sluæi se Macintosh raËunalima.Æivi i stvara u Zagrebu.

Ako æeliπ reÊi mnogo, uËini to aforizmom.

»itatelji su Ëuenje svijetu.

Evolucionisti kradu Bogu milijune godina.

Glupost pobjeuje Ëak i na izborima.

I baπ su Hrvati izmislili kravatu i nalivpero!

I ovisnici o internetu imaju svoje dilere.

Um viπe ne caruje — sad je demokracija.

Iz Hrvatske se nije iselio joπ nijedan politiËar.

KritiËar je vuk s pedigreom.

Umiranje od smijeha produæuje æivot

Najljepπih rijeËi nasluπao sam se na sprovodima.

PolitiËari su najpametniji tijekom izborne πutnje.

Ateizam je samo loπe raspoloæenje.

Snob kamenuje braËkim kamenom.

Slavni umiru uz veÊi karneval.

Politika Ëini lopova.

Mladen VukoviÊroen je 1958. u Splitu. Urednik jemnoπtva knjiga i dugovjeËne emisije“Kad se smijah tad i bijah” Hrvatskogradija Split. Piπe poeziju, satiriËnu pro-zu, aforizme i epigrame. Objavio jeviπe knjiga poezije, proze i humora.Nagraivan je za novinarsko, aforistiË-ko i knjiæevno stvaralaπtvo. »lan je Dru-πtva hrvatskih knjiæevnika, Udruge hr-

vatskih aforista i humorista te DHK HB. Æivi i stvara u Splitu.

Da sam ja ministar uprave, mrtvi bi glasovali sa-mo preko mene mrtvog.

Ne zaboravimo naπe korijene: djedovi su nam jelikorijenje!

Toliko sam sumnjiv da me prisluπkuju i kad ra-zgovaram sam sa sobom.

Stari pijanci padaju i na miris mladog vina.

Totalno nesposobni na vlasti su za πtoπta sposob-ni.

Aforizam je sjemenka koja se ne prima u svakojglavi.

Aforizam je najËvrπÊa veza koja spaja mudrost ihumor.

Aforizam se piπe uspravnom kraljeænicom.

Da nismo bacili biserje pred svinje, ne bismo do-bili biserni prπut.

Nismo Boæja djeca. Nakon toliko zla, sumnja sesve viπe u Sveviπnjeg.

U trci da “postanemo moralni”, ispadnu nam po-Ëetna slova pa ostanemo oralni.

I grupni seks je udruæeni ortakluk.

Nijedan koji je iπao trbuhom za kruhom nije po-stao uhljeb.

U druπtvu neodgovornosti najvaænija su prava pi-tanja.

Naπi maratonci nemaju snage ni za poËasni krug.

Peta kolona nigdje se ne osjeÊa kao trinaesto pra-se.

Njegova paradigma: dignuti pare!

Neki boπnjaËki politiËari najviπe vole pregovoreza zelenim stolom.

»izma glaveπinu Ëuva.

Tko s vragom tikve sadi, dobio je GMO sjeme.

U balkanskoj krËmi najviπe se ispija — putniËka.

Vrag je odnio πalu. I optuæiπe ga da je ratni pro-fiter.

Æena dræi tri kuta kuÊe, na Ëetvrtom je hipoteka.

Nedo Zubanroen je 1958. u Splitu. Tekstopisacje velikog broja uglazbljenih pjesama.Piπe poeziju, prozu i aforizme. Obja-vio knjigu aforizama Kamen mudro-sti (2003.). Dobitnik je mnogih nagra-da za tekstove na hrvatskim glazbenimfestivalima.

PoËasne paljbe su uglavnom pucnjevi u prazno.

Koga vodi samo srce, ubrzo stigne kardiologu.

Na goruÊa pitanja odgovori su uvijek hladni.

U strahu su velike oËi, ali ni uπi nisu niπta manje.

Nije im jastuk ni mekan, koliko su nas oËerupali!

Pobjednici piπu povijest i kad su nepismeni.

Da smo ih na vrijeme zavrnuli, ne bismo ostalikratkih rukava.

I kad je gola, istina nikog ne moæe zavesti.

Sunce nas sve isto grije, ali hladovina svima nijeista.

Proæivjeli smo pakao, a i u ovom njihovom rajunam nije puno bolje.

Pamet u glavu, ostalo u dæep!

Ako su fondovi crni, nije Ëudo da je i ekonomijasiva.

Prvo su nas poËastili viskijem, pa su nas navuklina tanak led.

Tko ne veæe konja gdje gazda kaæe, dalje nastav-lja pjeπke.

Kad politiËar izgubi kompas, na narodu je da muspusti sidro.

U jalovoj zemlji uspijeva jedino sjeme razdora.

Kako nam je krenulo, brzo Êe nam stati.

I pijuni mogu æivjeti od πahovnice.

Izveli su narod na ulice. Da prosi!

I novinske patke mogu odvesti guske u maglu.

Spavanje na radnom mjestu — posao iz snova.

Otkad su ga umijesili, dobar je kao kruh.

Kad proeπ sito i reπeto, manji si od makova zr-na.

Brod su nasukali, ali jahte su im na sigurnom.

Zdravko ÆarkoviÊroen je 1945. godine u Paleπniku kodGareπnice. Podrijetlom je ImoÊanin izPoljica. Istaknuti je hrvatski zagonetaËi doajen hrvatske enigmatike. Objavioje viπe od 5.000 zagonetki u prozi istihu te knjigu Imotska razglednica(2017.) Æivi i stvara u Zadru.

Mali ribari su protiv ovrπnog zakona. Njihov za-kon je — vrπa.

Kraticu BDP umirovljenici tumaËe kao: Buditedobri pokojnici.

Ima li Boga? Pitaj Boga!

Bolje je da ste bez kuna, nego da vas svi — kunu.

Kad bi bilo sluha, ne bi se slale ni prosvjednenote.

Jedini hrvatski resurs koji nije u stranim rukamaje — bura.

Htio sam Hajduka gledati uæivo. Kad tamo … igrapotpuno umrtvljena.

»estit domoljub samo u crkvi — (po)klekne.

I bankovne kartice mogu izgorjeti zbog dugogpeglanja.

Od svih reæima najviπe mi se svia reæim pravil-ne prehrane.

Mladi sve viπe bulje u tablete, a stari ih sve viπegutaju.

Sve usijane glave mogu lako izazvati poæar.

Osim πto se viπe trude, æene mogu biti i trudne.

Ne treba davati poticaje za magarce. Imamo ih ipreviπe.

Apsurd je πto Ëovjek nikada neÊe saznati da jeumro.

Darko ÆigroviÊroen je 1976. godine u Svetom IvanuZelini. Zavrπio je gimnaziju i srednjuekonomsku πkolu. Radi u privatnompoduzeÊu. Pisanjem se bavi od osnov-ne πkole. Ima pripremljenu za objavuprvu zbirku aforizama, iz koje je izvr-πen ovaj izbor.

Bolje je biti ateist, nego vjerovati u bolje sutra.

Svaka ptica svome jadu leti.

I ispod srpa i ËekiÊa — lomila su se koplja.

Oni koji grebu, ne ostavljaju otiske prstiju.

Rukavica je baËena. Zajedno sa πakom.

Postali smo strateπki partneri. Ni mi ni oni nema-mo strategiju.

Slijepac put odreuje πtapom, a diktator batinom.

Mjesni odbor doveo demokraciju u selo. Asfalt Êejoπ malo priËekati.

Istraga i dalje teËe. VeÊina spisa baËena je u ka-nalizaciju.

Oni s jahtama lako nas preveslaju.

Demokracija nudi πirok izbor nedostupnih stvari.

Podzemlje nam smrdi sve do neba.

Nema te krize u koju mi ne bismo naπli ulaz.

Zahvalan sam im do groba. Dublje ne mogu.

Popijem tu i tamo. A onda tako i hodam.

Izraujem kalupe za ispravljanje tuih greπaka.

Prebio sam kredit. I bankara, usput!

Mi imamo uzde i za trojanske konje.

Kazalo

RijeË urednika ................................................. 5

Ivo Mijo AndriÊ ................................................ 7

Josip Balaπko ..................................................... 9

Svetislav BiljanoviÊ.......................................... 12

Drago BosniÊ .................................................. 15

Tomislav BoæinoviÊ ......................................... 17

Ivan Bradvica .................................................. 20

Alojz Buljan..................................................... 22

Darko CigleneËki ............................................ 24

Jozo »izmiÊ..................................................... 26

Marinko ∆avar................................................. 29

Matej Delaπ ..................................................... 31

Jandre DrmiÊ .................................................. 33

Dragutin DubravËiÊ ........................................ 36

Ivan DujmoviÊ................................................. 38

Naan DumaniÊ .............................................. 40

Zlatko GarvanoviÊ........................................... 43

Josip GrgiÊ ...................................................... 46

Vinko Hajnc .................................................... 48

Abdurahman HaliloviÊ — Ahil........................ 50

Zdenka Herπak ................................................ 53

Savo IliÊ .......................................................... 55

Mate IvandiÊ ................................................... 58

Danko IvπinoviÊ .............................................. 60

Ljerka JelaËa .................................................... 63

Draæen JergoviÊ .............................................. 65

Ivan JuriÊ ........................................................ 67

Ivan KatiÊ........................................................ 69

Enes KiπeviÊ.................................................... 71

Elizabeth Suzana Kozina................................. 73

Zorica Krznar-Blagec ...................................... 75

Dragutin LonËar.............................................. 77

Fabijan LovriÊ ................................................. 80

Tonka LovriÊ ................................................... 82

Danica MajnariÊ .............................................. 84

Drago MarπiÊ................................................... 86

Aldo MateliÊ ................................................... 88

Velimir MatutinoviÊ ........................................ 90

Tomislav MihanoviÊ ........................................ 92

Marinko MijoviÊ .............................................. 95

Darko MrkonjiÊ ............................................... 98

Boris Nazansky ............................................. 100

Iva NuiÊ ........................................................ 103

Mara OæiÊ-Bebek Imotica ............................. 105

Ivan PavkoviÊ ................................................ 107

Æivko ProdanoviÊ .......................................... 110

Ladislav Radek .............................................. 113

Daniel RadoËaj .............................................. 115

Vladimir ReπkoviÊ Panonski......................... 117

Milan RupËiÊ................................................. 119

Josip Salajster ................................................ 121

Zoran SalamunoviÊ ....................................... 123

Tomislav Supek............................................. 125

Mate Suπac .................................................... 128

Zlatko TomiÊ................................................. 132

Veseljko VidoviÊ............................................ 134

–ura VukeliÊ RoæiÊ ..................................... 136

Miroslav VukmaniÊ ....................................... 138

Mladen VukoviÊ ............................................ 140

Nedo Zuban .................................................. 143

Zdravko ÆarkoviÊ .......................................... 146

Darko ÆigroviÊ .............................................. 148

Ivo Mijo AndriÊJosip BalaπkoSvetislav BiljanoviÊDrago BosniÊTomislav BoæinoviÊIvan BradvicaAlojz BuljanDarko CigleneËkiJozo »izmiÊMarinko ∆avarMatej DelaπJandre DrmiÊDragutin DubravËiÊIvan DujmoviÊNaan DumaniÊZlatko GarvanoviÊJosip GrgiÊVinko HajncAbdurahman HaliloviÊ — AhilZdenka HerπakSavo IliÊMate IvandiÊDanko IvπinoviÊLjerka JelaËaDraæen JergoviÊIvan JuriÊIvan KatiÊEnes KiπeviÊElizabeth Suzana KozinaZorica Krznar-BlagecDragutin LonËar

Cijena 100 kn

U HA H

Fabijan LovriÊTonka LovriÊDanica MajnariÊDrago MarπiÊAldo MateliÊVelimir MatutinoviÊTomislav MihanoviÊMarinko MijoviÊDarko MrkonjiÊBoris NazanskyIva NuiÊMara OæiÊ-Bebek ImoticaIvan PavkoviÊÆivko ProdanoviÊLadislav RadekDaniel RadoËajVladimir ReπkoviÊ PanonskiMilan RupËiÊJosip SalajsterZoran SalamunoviÊTomislav SupekMate SuπacJelena ©ipecZlatko TomiÊVeseljko VidoviÊ–ura VukeliÊ RoæiÊMiroslav VukmaniÊMladen VukoviÊNedo ZubanZdravko ÆarkoviÊDarko ÆigroviÊ

BISERI UMA · 2019. 10. 18. · 5 RijeË urednika Nakon objavljivanja prvog Zbornika, Zlatni rez...

Documents

Transcript of BISERI UMA · 2019. 10. 18. · 5 RijeË urednika Nakon objavljivanja prvog Zbornika, Zlatni rez...

Biseri Mudrosti

MS. PREMILA KUMAR CHIEF EXECUTIVE OFFICER CONSUMER COUNCIL OF FIJI.

1. IGRA SUŠIMO SLOVA - Cvit mediteranacvit-mediterana.hr/wp-content/uploads/2020/04/EU... · 2. SINTEZA/STAPANJE: Slovkamo odredenu rijeë i zajedno s djetetom stavljamo .,sušiti"

PowerPoint Presentationosvukkaradzic.edu.rs/Poseta predskolaca iz vrtica Biseri... · 2019. 5. 16. · fii\ii . Title: PowerPoint Presentation Author: Siki&Sneza Created Date: 3/24/2019

BISERI JADRANA · BISERI JADRANA PRAVLJIČNA HRVAŠKA OBALA. Značilnosti • 1 spalnica, 1 kopalnica • Za 4 osebe • Klimatska naprava • Sat TV • Wi-Fi • Balkon • Neposredna

BISERI SLOVENSKE BISTRICE IN NAŠA POT (kolesarsko ...

BANDO 2012BANDO 2012 Associazione di promozione Sociale “Opificio delle Idee” Castellana Grotte Art. 8 – PremiLa manifestazione prevede tre riconoscimenti per un ammontare di

Anil Kumar - Saijevi Biseri Mudrosti

· Ce cursuri se Discipline fundamentale Teologie fundamentalä , Teologie dogmaticä, Teologie moralä, Stiinte Biblice, Istoria Biseri- cii, Istoria religiilor, Spiritualitate,

PSO OPTIMIZATION WITH PROBABILISTIC DISCERNING … · 2020-05-04 · Bharath University, Chennai, Tamilnadu, India. Dr. Y. Premila Rachelin Assistant Professor, Department of Physics,

Jasmina Puljo Biseri Mudrosti PDF

»Napake v lesu so biseri, dragi kamni, ki mi pomagajo pri ...2011/02/25 · 7 Klepet »Napake v lesu so biseri, dragi kamni, ki mi pomagajo pri oblikovanju« Srečka Molka, oblikovalca

Biseri Prirodne Kozmetike

Ivo Ceneric - Biseri Narodne Muzike 2

»Napake v lesu so biseri, dragi kamni, ki mi pomagajo pri … · 2011. 2. 24. · OGLASNA PRILOGA ČASNIKA FINANCE, FEBRUAR 2011, ŠT. 55 »Napake v lesu so biseri, dragi kamni,

ŠKOLSKI „BISERI“ IZ HRVATSKOG JEZIKA 2009.-2019.

ZARAZNE BOLESTI - ZOONOZE · ZARAZNE BOLESTI - ZOONOZE D io zaraznih bolesti koje su zajedniËke ljudima i (nekim) æivotinjama zovemo „zoonoze”. Sama rijeË je (staro)grËkih

Biseri (Pearls)

dhkp-2010 zbornik 05.11.10 07:44 Page 1 ZagrebaËki ... · dilaËkog susreta, skupa πto ga Druπtvo hrvatskih knjiæevnih prevodilaca bijenal- ... Premda pisana rijeË, dakako, teπko

BISERI MUDROSTI-2