Post on 25-Feb-2020
1
Antikorupcijska
analiza
Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i odgovarajućih pravilnika
Zoran Gavrilović
direktor programa „Društvo protiv korupcije“ -
Biro za društvena istraživanja
Niš, jul 2011. godine
2
1. Cilj i sadržaj analize
Ova analiza ima za cilj da utvrdi da li postojići normativni okvir, pre svega Zakon
o izvršenju krivičnih sankcija ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005 i 72/2009), ali i pravilnici (vidi
Aneks 3) koji su deo normativnog okvira utiče pozitivno ili negativno na nastanak i
razvoj korupcije, odnosno spremnost za borbu protiv korupcije svih aktera na nivou
ustanova za izvršavanje krivičnih sankcija (u daljem tekstu Ustanova). Da bi ostvarili tu
nameru analiza će biti izvršena na normativnom i funkcionalnom nivou.
Normativni nivo analize pod lupu stavlja diskreciona ovlašćenja nadležnog
ministra, direktora Uprave i upravnike ustanova, zatim diskreciona ovlašćenja onih koji
su zaduženi za prijem, sprovođenje programa postupanja, zdravstveno stanje
osuđenika i bezbednost u ustanovama. Pored diskrecionih ovlašćenja u fokusu
normativne analize biće transparentnost i sukob interesa na nivou sistema za izvršenje
krivičnih sankcija.
Posebno mesto u analizi će pripasti pitanju da li postoje efektivni mehanizmi za
utvrđivanje i sankcionisanje nezakonitih i/ili neetičkih radnji koje prijave zatvorenici,
njihovi zastupnici ili zaposleni u ustanovama. Postojanje te vrste zaštite je neophodan
ali nedovoljan uslov za borbu protiv korupcije, jer bez kažnjivosti nezakonitog ili
neetičkog (profesionalnog) postupanja nema ambijenta za efikasnu borbu protiv
korupcije.
Funkcionalni aspekt analize će biti usresređen na sagledavanje održivosti
sistema zatvaranja, odnosno utvrđivanja da li i na koji način postoji međuzavisnost
između potencijala za korupciju i stanja (tehničko, materijalno, kadrovsko,
normativno ...) u kojem se nalaze zavodi u Srbiji.
3
Sa aspekta funkcionalne analize treba znati da je resocijalizacija osuđenih
građana Srbije primarna, odnosno manifestna funkcija ustanova. Ovo naglašavamo iz
razloga što se pitanje korupcije i uspostavljanje efikasnih sistema za borbu protiv
korupcije na nivou sistema za izvršavanje krivičnih sankcija ne može zamisliti bez
ostvarivanja ove funkcije. Upravo ova vrsta analize treba da pokaže održivost zavoda
(finansije, prostor, motivacija zaposlenih i uprave, znanja i veštine) kada je u pitanju
ostvarivanje od društva poverene funkcije – resocijalizacija osuđenih građana.
Neostvarivanje ove funkcije bi bio indikator neodrživosti zavoda, ali i pokazatelj
potencijala za korupciju na nivou ustanova.
Bitno je naglasiti da se korupcija ne sme posmatrati izolovano, tj. kao incident,
mada ima slučajeva kada je korupcija posledica hira, egzibicionizma, prestiža i običaja,
već kao refleksija na postojeći ambijent u kojem pojedinac ili grupa žele da ostvare
svoja (ne)zakonita prava na nezakonit ili/i neetičan način.
Predočena analiza ima preventivni karakter, jer se korupciji pristupa sa analitičke
i fenomenološke strane, bez želje da se bavi istragom.
Namera nam je da identifikujemo koje su to tačke rizika za nastanak i opstanak
korupcije. Takođe, želimo da ova analiza bude uvod u dijalog koji će unaprediti ili
inicirati mehanizme za borbu protiv korupcije posebno ako se ima u vidu da će od
naredne godine svi zavodi biti u zakonskoj obavezi da izrade i primene Planove
integriteta1.
Pored analize ovaj dokument sadrži i predloge preporuka (vidi Aneks 2) za
izmene normativnog okvira koji je u ne malom broju odudara od potreba sadašnjeg
vremena. Ovo se posebno odnosi na pravilnike koje je bilo teško naći, jer ne postoji
javno dostupna baza ovih propisa što samo po sebi može da bude uvod u
netransparentnost.
1 Opširnije na internet prezentaciji Agencije za borbu protiv korupcije:
http://www.acas.rs/sr_cir/sektor‐za‐poslove‐prevencije/planovi‐integriteta.html
4
2. Pojmovnik
Nakon uvoda sledi deo teksta u kojem ćemo izneti značenje pojmova koji će biti
u fokusu analize ili ćemo pomoću njih vršiti analizu.
Prvo ćemo se pozabaviti definicijom korupcije. Imajući u vidu oblast u kojoj
sprovodimo analizu, opredelili smo se za Klidgardovu2 definiciju korupcije koja glasi:
Korupcija = monopol + diskreciona ovlašćanja - odgovornost
Izbor ove definicije korupcije je pre svega uslovljen prirodom sistema za izvršenje
krivičnih sankcija u Srbiji koji sam po sebi predstavlja vrstu monopola, jer se izvršenjem
krivičnih sankcija bavi isključivo država. Zato se može govoriti o postojanju prirodnog
monopola, čije postojanje se mora uzeti u obzir kada se pravi ovakva analiza.
Diskreciono ovlašćenje je kada službeno ili odgovorno lice procenjuje
celishodnost preduzimanja neke radnje, pri čemu kriterijum za procenu celishodnosti
jeste interes službe, a ne neki drugi interes. Bitno je naglasiti da samo postojanje
diskrecionog ovlašćenja ne znači i postojanje korupcije. Ova mala, ali u suštini bitna
napomena je značajna, jer samo ako se diskreciona ovlašćenja zloupotrebe, odnosno
nepostojanje jasnog sistema pravila i kriterijuma može biti izvor za korupciju.
Zloupotrebe službenih ovlašćenja predstavljaju svako ponašanje koje je
protivpravno i protivno interesima službe, a posebno ono koje je protivno ustavu,
zakonu ili drugom pravnom propisu ili opštem aktu. Prema tome svako službeno lice čije
delatnosti nisu u saglasnosti sa interesima službe zloupotrebljava svoju službenu
dužnost. Ovo se delo sastoji u: iskorišćavanju svog službenog položaja ili ovlašćenja, u
prekoračenju granica svog službenog ovlašćenja ili u nevršenju svoje službene dužnosti
2 http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Klitgaard
5
čime se sebi ili drugom pribavi kakva korist ili da se drugome nanese kakva šteta ili se
teže povredi pravo drugog od strane službenog ili odgovornog lica.
Iskorišćavanje službenog položaja postoji kada službeno ili odgovorno lice
preduzima radnju koja je istina u okviru njegovog službenog položaja ili ovlašćenja, ali
to ne čini u interesu službe, nego da bi na taj način pribavilo za sebe ili za drugo fizičko
ili pravno lice kakvu korist (imovinskog ili neimovinskog karaktera) ili da bi drugome
nanelo kakvu štetu ili teže povredilo prava drugoga.
Prekoračenje službenog ovlašćenja postoji kad službeno ili odgovorno lice
preduzima radnje izvan granica službenog ovlašćenja čime pribavlja korist za sebe ili
drugoga ili drugome nanosi kakvu štetu ili mu teže povređuje neko pravo.
Neizvršenje službene dužnosti, postoji kad službeno ili odgovorno lice svesno i
voljno propušta da izvrši službenu radnju iz okvira svog ovlašćenja koju je dužno da
izvrši ili kad tu radnju izvršava na takav način da se ne može ostvariti onaj cilj koji treba
da bude ostvaren.
Treći element definicije o korupciji je prvi element definicije borbe protiv korupcije
koja glasi:.
Antikorupcija = integritet + antikorupcijski resursi + zainteresovana moć
Reč je o odgovornosti (krivičnoj i moralnoj), tj. integritetu kao mehanizmu za
jačenje te iste odgovornosti.
Integritet se javlja u tri forme: institucionalni, profesionalni i građanski.
Institucionalni integritet obuhvata individualnu čestitost, profesionalizam, etičnost,
institucionalnu celovitost i usklađenost, kao i način postupanja u skladu sa moralnim
vrednostima u cilju smanjenja rizika da se javna ovlašćenja obavljaju suprotno svrsi
zbog kojih su ustanovljena, što doprinosi poboljšanju kvaliteta rada institucije, a tim i
povećanju poverenja javnosti.
6
Profesionalni integritet podrazumeva regulisanje korišćenja prava na ekspertizu
na način koji će omogućiti autonoman rad vlasnika ekspertize i onemogućiti zloupotrebe
ekspertize od strane stručnjaka kroz jasne i ostvarive sankcije do isključenja iz profesije
u vidu oduzimanja prava na ekspertizu.
Građanski integritet podrazumeva ostvarivanje prava na osnovu zakona i u
skladu sa zakonom uz spremnosti da se u slučajevima kršenja zakona koriste zakoniti
mehanizmi zaštite prava koja su uskraćena, kao i spremnost da se drugim građanima ili
grupama građana pruži podrška u ostvarivanju garantovanih prava na zakonit način.
Antikorupcijski resursi su normativni i institucionalni mehanizmi, zatim kadrovi,
znanja, prakse i veštine koje neposredno doprinose dijagnostikovanju, normiranju,
sankcionisanju, prevenciji i monitoringu korupcije.
Zainteresovana moć predstavlja postojanje aktera (pojedinaca, grupa i
institucija) koji su spremi da doprinesu borbi protiv korupcije koristeći svoja ovlašćenja i
uticaj na način kojim neće biti povređeni integritet borbe protiv korupcije.
Funkcionalna analiza institucije se zasniva na merenju održivosti, tj. stepena
ostvarivanje potreba, interesa i prava pripadnika i klijenata ustanove u skladu sa
internim i eksternim normativnim sistemom, odnosno koliko i kako ustanova ostvaruje
od društva podarene funkcije. Iz toga proizilazi da institucija može biti neodrživa sa
eksterne i interne strane. Interni aspekt neodrživosti se ogleda u nepostojanju
saglasnosti interesa pripadnika i klijenata institucija sa njenim materijalno-tehničkim,
normativnim i vrednosni sistemom. Eksterni aspekt se ogleda u nepostojanju
usaglašenosti društvene funkcije institucije sa njenim materijalno-tehničkim,
normativnim i vrednosnim sistemom.
Korupcija na nivou institucije predstavlja stanje neodrživosti institucija usled
koje nastaju alternativne strukture (upravljanja, komunikacije, koordinacije, kriterijumi,
vrednosti, modeli selekcije …) i latentna funkcionalnost (ulogu koju element ili deo
sistema ima u opstajanju neodrživog sistema). Tako neodrživost institucije stvara dve
vrste devijacija: inovativne i koruptivne. Inovativne devijacije su u funkciji povećanja
održivosti institucije, za razliku od koruptivnih koje kvare instituciju.
7
Odsustvo održivosti institucije je put ka njenoj korupciji, jer koruptivno
organizovanje institucije je način da ona opstane, uspostavivši alternativan, odnosno
koruptivan način egzistiranja. Koruptivni oblik institucije je reakcija na stanje
dezorganizacije i anomije kako na nivou institucije, tako i na nivou društva3.
Sukob interesa je situacija u kojoj funkcioner ima privatni interes koji utiče,
može da utiče ili izgleda kao da utiče na postupanje funkcionera u vršenju javne funkcije
odnosno službene dužnosti, na način koji ugrožava javni interes.
Transparenost podrazumeva donošenje odluka u skladu sa načelima, zakonima
i drugim jasnim pravilima, kao i da postoji javna dostupnost informacija u skladu sa
zakonom koji reguliše ovu oblast I u skladu sa izgradnjom integriteta i poverenja u
institucije.
3 Opširnije u S.Gredelj, Z.Gavrilović, N.Šolić (2005) Profesija (i) korupcije, Beografika, Beograd
8
3. Analiza
U ovom delu prvo ćemo analizirati Zakon o izvršenju krivičnih sankcija (u daljem
tekstu Zakon).
Na početku se može zapaziti da sam Zakon uspostavlja oligarhijsku distribuciju
moći i vlasti na nivou ustanova za izvršenje sankcija.
Član 26
Upravom rukovodi direktor Uprave.
Direktora Uprave, na obrazložen predlog ministra nadležnog za pravosuđe, postavlja Vlada Republike Srbije, na pet godina.
Direktor Uprave predstavlja Upravu i odgovoran je za zakonito i pravilno izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji.
Za direktora Uprave može biti postavljeno lice koje ima visoku školsku spremu i najmanje devet godina radnog iskustva posle stečenog visokog obrazovanja na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od četiri godine.
Član 27
Zavodom rukovodi upravnik zavoda.
Upravnika zavoda, na obrazložen predlog direktora Uprave raspoređuje ministar nadležan za pravosuđe.
Upravnik zavoda zastupa zavod i odgovoran je za zakonit i pravilan rad u zavodu.
Upravnik zavoda može imati zamenika koga, na obrazložen predlog direktora Uprave, raspoređuje ministar nadležan za pravosuđe.
Za upravnika zavoda i zamenika upravnika može biti raspoređeno lice koje ima sedam godina radnog iskustva na poslovima izvršenja sankcija, u pravosuđu, advokaturi, vojsci ili policiji, posle stečenog visokog obrazovanja na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od četiri godine.
9
Član 28
Službom u zavodu rukovodi načelnik službe.
Načelnika službe, na obrazložen predlog upravnika zavoda, raspoređuje direktor Uprave.
Za načelnika službe može biti raspoređeno lice koje je steklo visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od četiri godine i koje ima pet godina radnog iskustva na istim ili odgovarajućim poslovima
Kao što se može videti izbor direktora Uprave, direktora ustanove i načelnika
službe u okviru ustanove se vrši na diskrecioni, netrasparentan način i sa opštim
uslovima i bez konkursa.
Zašto je to problem? Kakve to veze ima sa korupcijom ili borbom protiv
korupcije?
Prvo, način izbora tj. postavljanje nekoga u ulogu predlagača može njega da
pretvori u patrona (zaštitnika) sebi podređenog. Van svake sumnje je da je sama
evaluacija podređenog od strane nadređenog determinisana i činjenicom da je
evaluator predložio evaluisanog na položaj koji sada evaluira, a moguće da sutra mora
da ga sankcioniše.
To dovodi do sukoba interesa kada nastanu potrebe za istragom i/ili
sankcionisanjem kršenja zakona od strane nadređenih koji su te iste predložili i/ili
izabrali.
Sve napred navedeno nas vodi ka zaključku da je upravljački deo sistema za
izvršenje krivičnih sankcija jednakiji od ostalih segmenata ovog sistema. Interesna
simbioza upravljača (nadležni ministar, direktor Uprave, upravnik ustanove, načelnik
službe) stvara respektabilnu količinu vlasti i moći od čije volje ne zavisi samo kvalitet
upravljanja već i ostvarivanje resocijalizacijske funkcije ustanova u čemu kažnjivost za
učinjene prekršaje zakona ima neprocenjiv značaj. Upravljači su ti koji imaju štap koji
nekažnjivo mogu da (zlo)upotrebe, jer ne moraju da kažu šta je to što mora da se uradi,
a da se ne bi „dobio“ štap ili dobijala šargarepa.
10
Zato je od suštinskog značaja usvajanje rešenja prema kojem bi Odbor za
pravosuđe i upravu kao nadležni skupštinski odbor imao predlagačku moć ili mogućnost
da zajedno sa Odborom za rad, boračka socijalna pitanja, Odborom za zdravlje i
porodicu, Odborom za odbranu i bezbednost organizuju javno slušanje pri izboru
direktora Uprave. Druga mogućnost je da se izbor direktora Uprave vrši na osnovu
javnog konkursa gde bi sastav izborne komisije bio upotpunjen predstavnicima stručne i
zainteresovane javnosti, u prvom redu organizacija civilnog društva. Učesnici konkursa
bi morali da predstave plan rada koji bi bio u saglasaju sa strateškim opredeljenjima na
nivou države u ovoj oblasti, kao i konkretizaciju pozitivnih međunarodnih praksi sa
refereiranjem na EU.
Deo Zakona, odeljak III je posvećen javnosti rada ustanova u sistemu izvršenja
krivičnih sankcija. Transparenost rada je garantovana članovima 29 i 30 Zakona.
Član 30
Pojedinačne i grupne posete zavodu može da odobri direktor Uprave.
Posebno će se voditi računa da se omogući poseta predstavnika domaćih i stranih institucija i udruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava, predstavnika sredstava javnog informisanja, naučnih radnika koji se bave proučavanjem kriminaliteta, kao i studenata odgovarajućih fakulteta.
Direktor Uprave može licima koja posećuju zavod odobriti razgovor sa osuđenim licima ili određenim osuđenim licem, uz prisustvo ili bez prisustva ovlašćenog službenog lica.
U članu 30 se javljaju diskreciona ovlašćenja upravnika ustanove koja mogu da
utiču na javnost rada. Naime, ostvarivanje prava posete mora da bude regulisano na
način da se specifikuje ko i pod kojim uslovima/kriterijumima može da ostvari
pojedinačnu ili/i grupnu poseta, a da to ne bude u u domenu diskrecionog ovlašćenja
upravnika ustanove.
U narednom delu bavićemo se analizom diskrecionih ovlašćenja na nivou
članova Zakona.
Prvi član zakona koji ima diskrecioni sadržaj se odnosi na pravo odstupanja od
redosleda upućivanja i raspoređivanja.
11
Član 37
Osuđeni se upućuje na izdržavanje kazne zatvora saglasno rasporednom aktu ministra nadležnog za pravosuđe.
Izuzetno, na molbu osuđenog, direktor Uprave može iz opravdanih razloga odstupiti od rasporednog akta i promeniti mesto izvršenja kazne.
Protiv rešenja direktora Uprave iz stava 2. ovog člana, dozvoljena je žalba ministru nadležnom za pravosuđe, u roku od tri dana od dana prijema rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
....
Formulacija „izuzetno, na molbu osuđenog, direktor Uprave može iz opravdanih
razloga odstupiti od rasporednog akta i promeniti mesto izvršenja kazne” daje pravo
direktoru Uprave da iz opravdanih razloga koji nisu jasno navedeni odstupi od
rasporednog akta i promeni mesto izvršenje sankcije.
U delu Zakona koji reguliše pravo na dopisivanje javlja se novo diskreciono
ovlašćenje uprave u zavodu zatvorenog tipa.
Član 75
Osuđeni ima neograničeno pravo na dopisivanje o svom trošku.
U zavodu zatvorenog tipa sa posebnim obezbeđenjem, zavodu zatvorenog tipa i zatvorenom odeljenju zavoda, na predlog upravnika zavoda ili direktora Uprave, prvostepeni sud u sedištu zavoda može, ako to nalažu zahtevi održavanja reda, sigurnosti i bezbednosti, sprečavanja krivičnih dela i zaštita oštećenih, doneti odluku da se, na određeno vreme, tekst pisama nadzire. Iz istih razloga sud može uskratiti dopisivanje.
Protiv odluke suda iz stava 2. ovog člana, osuđeni ima pravo žalbe u roku od tri dana neposredno višem sudu. Žalba ne odlaže izvršenje odluke.
U slučaju sumnje na slanje i primanje nedozvoljenih stvari putem pisma, pismo upućeno osuđenom, kao i pismo koje on upućuje, otvoriće se u njegovom prisustvu i pregledati. Nedozvoljene stvari će se oduzeti.
Osuđeni ima pravo na dopisivanje bez nadzora sa braniocem, Zaštitnikom građana ili drugim državnim organima i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava.
Diskreciono ovlašćenje se ogleda u stavu „U slučaju sumnje na slanje i primanje
nedozvoljenih stvari putem pisma, pismo upućeno osuđenom, kao i pismo koje on
upućuje, otvoriće se u njegovom prisustvu i pregledati.”. U isto vreme ovaj član
smanjuje transparetnost, jer uskaraćuje pravo obraćanja domaćim organizacijama koje
12
se bave zaštitom ljudskih prava ili bilo kojoj drugoj organizaciji civilnog drustva koja je
registrovana i radi u skladu sa zakonima države Srbije. Na ovaj način su domaće
organizacije stavljene u nejednak položaj. Sve navedeno važi i za član 76. Zakona koji
reguliše pravo telefoniranja.
Sledeći član koji daje diskreciono ovlašćenje direktoru Uprave je član 90.
Član 90
Na molbu lica koje je prvi put osuđeno na kaznu zatvora do šest meseci, direktor Uprave može odobriti da za vreme trajanja kazne obavlja poslove na radnom mestu na kome je bilo zaposleno u vreme prijema naloga za izdržavanje kazne, ako za to postoje opravdani razlozi, a krivično delo za koje je osuđeno nije u vezi s tim poslovima.
Nepostojanje jasnih kriterijima na osnovu kojih direktor Uprave donosi odluku,
kao i odsustvo obaveze da traži i dobije mišljenje službe za tretman stvaraju ovo
postupanje diskrecionim.
Odustvo kriterijuma koji bi bili u funkciji resocijalizacije osuđenika, daju upravniku
zavoda diskreciono ovlašćenje pri davanu novčane nagrade, koja je predviđena članom
94.
Član 94
Upravnik zavoda može osuđenog novčano nagraditi za uspehe u radu.
Najviši iznos naknade i nagrade za rad određuje direktor Uprave.
Isto važi i za naredni član Zakona.
Član 95
Osuđeni može slobodno raspolagati sa 70% naknade i nagrade za rad, a ostatak mu se ostavlja na štednju.
Upravnik zavoda osuđenom može odobriti trošenje sredstava sa štednje ako je novac neophodan osuđenom ili njegovoj porodici.
13
Upravniku zavoda se ostavlja diskreciono ovlašćenje da proceni da li je novac
“neophodan osuđenom ili njegovoj porodici”, a bez obaveze da konsultuje službu
tretmana, jer je rad mera koja može da ima uticaj na resocijalizaciju. Zato bi bilo dobro
da se taksativno navede za šta može da koristi novac koji se nalazi na štednji, uz
prethodno mišljenje službe tretmana.
U članu 104. diskreciona ovlašćenja upravnika Zavoda imaju veću zakonsku
snagu nego stručna procena lekara.
Član 104
Na zahtev osuđenog, upravnik zavoda može odobriti specijalistički pregled osuđenog, ako takav pregled nije odredio lekar.
Troškove pregleda tada snosi osuđeni, ako upravnik zavoda drukčije ne odredi.
Diskreciono ovlašćenje upravnik zavoda ima pri određivanju snošenja troškova.
Kao u slučaju člana 104. i u slučaju člana 111. ne postoji jasan kriterijum na
osnovu čega upravnik zavoda donosi odluku da odobri vanredno školovanje osuđenika,
kao ni obavezu da upravnik dobije mišljenje službe tretmana.
Član 111
Upravnik zavoda može osuđenom odobriti vanredno školovanje.
Troškove vanrednog školovanja snosi osuđeni.
U delu zakona koji reguliše ostvarivanje posebnih prava osuđenika, kao mesto izvora
diskrecionih ovlašćenja je član 115.
Član 115
Osuđenom koji se posebno dobro vlada i zalaže u ostvarivanju programa postupanja upravnik zavoda može dodeliti sledeća posebna prava:
….
14
Naime, ključni pojam “dobro vlada i zalaže” nije definisan u smislu da su
navedena konkretna ponašanja osuđenika koja bi se smatrala dobrim vladanjem i
zalaganjem.
Diskreciona ovlašćenja direktoru Uprave daje i član 116.
Član 116
Na molbu osuđenog ili predlog upravnika zavoda, kad za to postoje opravdani razlozi, direktor Uprave može osuđenog premestiti iz jednog zavoda u drugi zavod.
Direktor Uprave može, iz razloga bezbednosti, osuđenog premestiti po službenoj dužnosti.
Protiv odluke direktora Uprave iz st. 1. i 2. ovog člana osuđeni ima pravo žalbe ministru nadležnom za pravosuđe u roku od tri dana od prijema odluke. Žalba na odluku direktora Uprave ne odlaže izvršenje rešenja.
Formulacija “kad za to postoje opravdani razlozi” zahteva dodatno definisanje,
odnosno specifikaciju koji su to opravdani razlozi kako bi sama odluka bila što manje
posledica (ne)volje direktora uprave, kao i spremnosti upravnika zavoda da predloži.
Promena bi se sastojala u izradi liste uslova pod kojima se može tražiti zahtev, kao i
liste uslova pod kojima upravnik zavoda, ali i direktor Uprave donosi ovu vrstu odluke.
Takođe, od važnosti bi bilo da se uvede obaveza traženja i dobijanja mišljenja službe
tretmana zavoda.
U članu 155 se susrećemo upravljačkim diskrecionim ovlašćenjima.
Član 155
Upravnik zavoda obustavlja izvršenje disciplinske mere upućivanja u samicu ako oceni da je disciplinska mera postigla svoju svrhu i pre njenog isteka.
Upravnik zavoda obavezno prekida izvršenje disciplinske mere upućivanja u samicu ako po pismenom mišljenju lekara dalji boravak u samici ugrožava zdravlje osuđenog.
Diskreciono ovlašćenje upravnik zavoda u ovom člana Zakona se ogleda u
mogućnosti da on bez prethodne konsultacije sa službom tretmana izvrši procenu da li
je disciplinska mera postigla svoj cilj.
15
Ovde ne samo da se radi o diskrecionom ovlašćenju koje daje zakon, već se
narušava princip podele odgovornosti, između upravnika i stručnih službi koje rade na
resocijalizaciji osuđenika. Naime upravnik zavoda treba da se stara o materijalnim,
tehničkim, organizacionim i zakonitim aspektima funkcionisanja zavoda, dok služba
tretmana treba da radi na resocijalizaciji osuđenih građana. Imajući to u vidu, stručnost
za procenu da li su disciplinske mere dale rezultat treba da bude u nadležnosti službe
tretmana, tj. onih koji sprovode programe postupanja.
Diskreciona ovlašćenja upravnika zavoda se ne odnose samo na prava
osuđenika, već i na prava zaposlenih.
Član 265
Kad potrebe službe to zahtevaju, zaposleno lice obavezno je da radi duže od punog radnog vremena.
Direktor Uprave i upravnik zavoda mogu, po potrebi službe, zaposlenom licu odložiti ili prekinuti godišnji odmor.
Zaposleno lice može, zbog povećanog obima posla ili drugih potreba službe, bez svoje saglasnosti biti privremeno upućeno na odgovarajuće radno mesto u drugu organizacionu jedinicu Uprave, najduže jednu godinu.
Rešenje o privremenom upućivanju zaposlenog lica donosi direktor Uprave. Protiv rešenja o privremenom upućivanju može se izjaviti žalba ministru nadležnom za pravosuđe, u roku od osam dana od prijema rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Zaposleno lice koje je upućeno na radno mesto u drugu organizacionu jedinicu ima pravo na troškove prevoza, smeštaja i ishrane, u skladu sa opštim propisima.
Kao što se može videti u članu 265. Upravnik zavoda može ograničiti prava koja
regulišu oblast rada.
Neizvesnosti položaja zaposlenih u zavodima doprinosi diskreciono ovlašćenje
koje imaju direktor Uprave i upravnik zavoda. Sa aspekta radne motivacije
destimulativan je princip kolektivnog nagrađivanja.
Član 268
Direktor Uprave donosi odluku o nagrađivanju zaposlenih, na predlog upravnika ili sopstvenu inicijativu, za izuzetno zalaganje na radu u visini do 30% od osnovne plate primljene za mesec pre nagrađivanja.
16
U uvodnom delu smo naglasili značaj kažnjivosti kao pretpostavke za borbu
protiv korupcije. Članom 266 se stvara uslovna kaznjivost, jer za teže povrede radne
discipline zaposleni može, ali i ne mora da izgubi posao.
Član 266
Za lakše i teže povrede radnih obaveza i dužnosti zaposleni u Upravi odgovaraju disciplinski.
Pored lakših povreda radnih obaveza i dužnosti utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi u državnim organima, lakšom povredom radnih obaveza i dužnosti smatra se svako ponašanje protivno propisima o načinu obavljanja poslova u Upravi.
Pored težih povreda radnih obaveza i dužnosti utvrđenih zakonom kojim se uređuju radni odnosi u državnim organima, težom povredom radnih obaveza i dužnosti smatra se i:
….
Za lakšu povredu radne obaveze koja se odnosi na ponašanje protivno propisima o načinu obavljanja poslova u Upravi, direktor Uprave, na predlog upravnika ili sopstvenu inicijativu, može izreći novčanu kaznu po sprovedenom disciplinskom postupku u visini do 30% od osnovne plate primljene za mesec pre izricanja.
Pored diskrecionih ovlašćenja koja u odsustvu jasnih kriterijuma i efektivnih
mehanizama kontrole postaju izvor zloupotreba i korupcije, sukobi interesa takođe
predstavaljaju potencijalno izvorište ne samo korupcije, već prepreku za borbu protiv
korupcije.
Naime, zakon je regulisao izbor nosioca upravljačkih funkcija (direktor Uprave,
načelnik zavoda i načelnik službe) na način da nadređeni predlaže izbor podređenog,
čime se stvara prostor za sukob interesa pri ocenjivanju rada i utvrđivanju odgovornosti
za nezakonito i neetično postupanje.
17
Evo konkretnog primera.
Član 114a
Ako osuđeni smatra da je njegovo pravo povređeno postupanjem upravnika, može podneti pritužbu direktoru Uprave.
Ako direktor Uprave ili lice koje on ovlasti utvrdi da pritužba nije podneta iz razloga navedenog u stavu 1, pritužbu će dostaviti nadležnom organu i o tome će obavestiti osuđenog.
Direktor Uprave ili lice koje on ovlasti može da ispita osnovanost pritužbe i neposrednim uvidom u svu relevantnu dokumentaciju zavoda, razgovorom sa upravnikom i zaposlenima u zavodu, razgovorom sa osuđenim koji je podneo pritužbu i drugim osuđenima, bez prisustva zaposlenih u zavodu.
Ako se utvrdi da je pritužba osnovana, direktor Uprave će naložiti da se otkloni povreda prava osuđenog.
Ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja zaposlenog, direktor Uprave obavestiće pismeno upravnika zavoda i lice ovlašćeno za vršenje nadzora, a ako smatra da je do povrede prava osuđenog došlo usled postupanja upravnika obavestiće lice ovlašćeno za vršenje nadzora.
Osuđenik ima pravo da podnese pritužbu na rad upravnika zavoda direktoru
Uprave koji je tog istog upravnika zavoda predložio da bude izabran na tu funkciju.
Opravdano se može postaviti pitanje koji je motiv direktora Uprave da pokrene postupak
i sankcioniše osobu koju je sam predložio da obavlja taj posao. Ono što dodatno
doprinosi bojazni da sukob interesa može biti prepreka u kažnjavanju eventualno
počinjenog nezakonitog dela je formulacija “Direktor Uprave ili lice koje on ovlasti može
da ispita osnovanost pritužbe” koja bi trebala da ima imperativno znanje tj umesto reči
“može” da stoji “mora”.
U ovom delu teksta analiziraćemo dva pravilnika.
Prаvilnik o tretmаnu, progrаmu postupаnjа, rаzvrstаvаnju i nаknаdnom
rаzvrstаvаnju osuđenih licа objavljen u "Službenom glаsniku RS", br. 72/2010 od
8.10.2010. godine. Nastao kao deo normativnog okvira koji reguliše oblast izvršenja
krvičnih sankcija.
U člаnu 14 Pravilnika se kaže da „Odluku o progrаmu postupаnjа, u sklаdu sа
Zаkonom o izvršenju krivičnih sаnkcijа (u dаljem tekstu: Zаkon), donosi uprаvnik
zаvodа nа osnovu predlogа stručnog timа“. Već ranije smo u analizi o Zakonu naznačili
postojanje dominacije normativne nad resocijalizacijskom funkcijom. To se upravo vidi i
18
u članu 14. Pravilnika. Naime, diskreciono ovlašćenje je samo uslovno smanjeno
imajući u vidu da upravnik zavoda može, ali i ne mora da usvoji mišljenje stručnog tima,
bez obaveze da da obrazloženje donete odluke i mogućnosti da stručni tim u slučaju
neslaganja ima mogućnost žalbe.
Isto važi i za član 15 koji glasi „Progrаm postupаnjа se menjа u sklаdu sа
procenom ponаšаnjа osuđenog, stepenom njegove sаrаdnje u reаlizаciji progrаmа,
postignutim rezultаtimа i okolnostimа koje mogu nаstаti tokom izvršenjа
kаzne.Zаposleni nа poslovimа tretmаnа - vаspitаč pokreće inicijаtivu zа izmenu
progrаmа postupаnjа i dostаvljа je stručnom timu zаvodа. Uprаvnik zаvodа, nа predlog
stručnog timа, menjа progrаm postupаnja“ zatim član 23 „Osuđenom se posebnа prаvа
dodeljuju u okviru grupe, nа osnovu posebno dobrog vlаdаnjа i zаlаgаnjа u ostvаrivаnju
progrаmа postupаnjа i reаlizаciji individuаlnih ciljevа. Odluku o dodeljivаnju posebnih
prаvа, u sklаdu sа Zаkonom, donosi uprаvnik zаvodа, nа obrаzloženi predlog stručnog
timа“ i član 37 „Odluku o nаknаdnom rаzvrstаvаnju osuđenog donosi uprаvnik zаvodа,
u sklаdu sа Zаkonom, nа obrаzložen predlog stručnog timа. Odlukа sаdrži obrаzložene
rаzloge zа nаknаdno rаzvrstаvаnje osuđenog“.
Drugi pravilnik koji će biti predmet analize je „Prаvilnik o kućnom redu kаzneno-
poprаvnih zаvodа i okružnih zаtvorа (Službeni glаsniku RS", br. 72/2010 od 8.10.2010.
godine).
U članu 51 ovaj Pravilnik daje diskreciono pravo upravniku zavoda da „može
odobriti posete i drugim dаnimа ukoliko zа to postoje oprаvdаni rаzlozi“. Isto važi i za
član 56 kojim upravnik zavoda može da „dozvoli prijem stvаri osuđenom preko
dozvoljene težine“
U članu 4 Pravilnika o određivаnju poslovа čije je obаvljаnje nespojivo sа rаdom
u Uprаvi zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа postoji grupa diskrecionih ovlašćenja pri
odobravanju poslova na osnovu ugovorа o privremenim i povremenim poslovimа i
ugovorа o delu.
19
Člаn 4.
Izuzetno od odredbe člаnа 2. tаčkа 4) ovog prаvilnikа, pojedine poslove postаvljenа licа mogu obаvljаti
po odobrenju ministrа prаvde, zаposleni u sedištu Uprаve po odobrenju direktorа Uprаve, а zаposleni u
zаvodimа po odobrenju uprаvnikа zаvodа uz prethodnu sаglаsnost direktorа Uprаve.
Postаvljenа i zаposlenа licа podаtke prikupljene nа rаdu u Uprаvi mogu objаvljivаti sаmo uz sаglаsnost
direktorа Uprаve.
Problem diskrecionih ovlašćenja i netransparetnosti karakterističan je i za
Pravilnik o vršenju službe obezbeđenja u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija
(Službeni glasnik SRS broj 30/78) u članu 31. Ovim članom se upravniku zavoda ili
rukovodiocu službe daje pravo da bez specifikovanih kriterijima i pokazatelja mogu da
narede pretres. Pored toga, Pravilnikom nije regulisano ko može da bude i kako se bira
svedok
Prаvilnik o nаčinu sprovođenjа Progrаmа zаštite učesnikа u krivičnom postupku
u zаvodimа zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа ("Službeni glаsnik RS", br. 19/2006 od
7.3.2006. godine) u članu 8 daje diskreciono ovlašćenje nadležnom sudu i Jedinici za
zaštitu ko može da poseti lice koje uživa pravo na zaštitu.
Kada je u pitanju Prаvilnik o određivаnju, upotrebi i čuvаnju držаvne, službene i
poslovne tаjne u ustаnovаmа zа izdržаvаnje kаzne zаtvorа ("Službeni glаsnik SRS", br.
49/79.) potrebno je da se u saradnji sa Poverenikom za informacije od javnog značaja i
zaštitu podataka o ličnosti utvrdi da li i u kojoj meri ovaj Pravilnik dovodi u pitanje
princip transparenosti kako je to zakonom definisano.
Kao i u slučaju Zakona i u članu 30. Pravilnika o o disciplinskim prestupima, merama
i postupku prema osuđenim licima upravnik zavoda ima diskreciono pravo da proceni
“oceni da je disciplinska mera postigla svoju svrhu i pre njenog isteka.“
20
4. ZAKLJUČAK
Nakon iznetih analiza pravnog okvira možemo zaključiti da postojeći zakonski
ovkir u delu izvršenja krivičnih sankcija ima slabe tačke koje mogu biti izvor potencijalne
korupcije. One su u prvom redu vezane za postojanje diskrecionih ovlašćenja, ali i
karaktera distribucije moći koja postoji unutar ovog podsistema.
Kao što smo već naglasili Zakon u velikoj meri doprinosi stvaranju vertikalne ose
moći, tj. moći, prozilazi iz odredbi Zakona i pravilnika koji regulišu postupanja direktora
Uprave, upravnika zavoda i načelnika službe na nivou zavoda i njihovu kažnjivost za
kršenje zakonskih i/ili etičkih propisa.
Shema vertikalne ose moći
21
Pored vertikalne postoji i horizontalna osa moći, tj. moć koju imaju akteri koji imaju
funkciju resocijalizacije osuđenih lica na nivou zavoda, kao i moć koju imaju institucije
koje se bave kontrolom/odit/monitoringom funkcionisanja Uprave i zavoda. To su pre
svega:
• nadležni skupštinski odbori
• organizacije civionog društva koje deluju na državnom i međunarodnom nivou,
• strukovna i profesionalna udruženja
• sindikati zaposlenih u zavodima
Shema horizontalne ose moći
22
Diskreciona ovlašćenja sama po sebi nisu izvor zloupotreba i korupcije, ali
nepostojanje mehanizama za sprečavanje i sankcionisanje zloupotreba koje mogu
nastati kao deo (ne)savesnog postupanja nosilaca upravnih fukcija na nivou sistema za
izvršenje krivičnih sankcija može da stvori ambijent u kojem će zloupotreba biti
legitiman izbor.
Drugim rečima, ako ne postoji kontra moć onoj moći koja se nalazi na vertikalnoj osi
i u „rukama“ nosilaca upravljači funkcija, u formi stručne kotrole, povećane
transparentnosti, demokatrske kontrole i saradnje sa akterima koji se nalaze na
horizontalnoj osi moći, doćićemo do moći između vertikalne i horizontalne ose gde će
vertikalna osa moći dominirati nad horizontalnom preko diskrecionih ovlašćenja koja po
Zakonu imaju nosioci upravljačkih funkcija.
Na taj način se direktno utiče na ostvarivost resocijalizacijske funkcije ustanova.
U uslovima nedostatka potrebnih materijalnih, tehničkih, organizacionih i kadrovskih
kapaciteta, ustanove su u mogućnosti da ostvare samo fukciju prostornog isključivanja
osuđenih građana iz društva, tj. njihovo zatvaranje.
Član 2
Svrha primene krivičnih sankcija jeste suzbijanje dela kojima se povređuju ili ugrožavaju čovek i druge osnovne društvene vrednosti. Ova svrha se ostvaruje putem izvršenja pravnosnažnih i izvršnih sudskih odluka.
Neostvarivanjem resocijalizacije prostorno isključivanje se pretvara u društveno
isključivanje koje se ostvaruje putem „zatvorske inkluzije“. Zatvorska inkluzija
predstavlja način latentne socijalizacije osuđenika gde tokom izdržavanja kazne
osuđenik usvaja znanja, veštine i vrednosti čime prihvata kriminalnu karijeru kao svoj
način života. U prilog tome govori podatak o visokom stepenu recidivizma kod osuđenih
lica.
23
Upravo opisano stanje utiče na ostvarivanje zakonske obaveze:
Član 31
Svrha izvršenja kazne zatvora je da osuđeni tokom izvršenja kazne, primenom odgovarajućih programa postupanja, usvoji društveno prihvatljive vrednosti u cilju lakšeg uključivanja u uslove života posle izvršenja kazne kako ubuduće ne bi činio krivična dela.
Sve napred napisano nas upućuje na zaključak da korupcija u sistemu za
izvršenje krivičnih sankcija ima glavne uzroke u:
Diskrecionim ovlašćenjima koja imaju nosioci upravljačkih funkcija
Netransparenosti postupka izbora nosilaca upravljačkih funkcija
Postojanje sukoba interesa između nosilaca upravljačkih funkcija pri
evaluaciji, postupcima utvrđivanja kršenja zakona i etičkih principa
Netrasparenosti sistema nagrađivanja i sankcionisanja kako za osuđenika
tako i za zaposlene u ustanovama
Nepostojanje efektivnih mehanizama sankcionisanja i nagrađivanja
osuđenika i zaposlenih u ustanovama
Postojanje diskrenicionih ovlašćenja i netransparenost negativno utiču na
ostvarivanje resocijalizacijske funkcije, čime na posredan način korupcija utiče na
recidivizam kod osuđenika i brojnost u zavodima. Naime, nepostojanje jasnih kriterijima
i procedura za ostvarivanje prava osuđenika te nagrada za dobro i odgovorno
ponašanje smanjuje motivaciju osuđenika za resocijalizaciju. Postojeći voluntarizam i
diskreciona ovlašćenja od nagrada pravi “pokretnu metu”, što za posledicu ima razvoj
svesti kod osuđenika da ostvarivanje nagrade i prava zavisi od volje i dobrih odnosa sa
vlasnikom diskrecionih ovlašćenja.
U sličnoj poziciji su zaposleni, koji usled slabe sindikalne i profesionalne
organizovanosti između borbe za prava i mogućih problema koji uključuju gubitak posla
i konformizma kao rekacije na stanje dezorganizacije u većini slučajeva biraju ovo
drugo.
24
Posmatrajući ovo kroz prizmu potencijala za korupciju, lako se da zaključiti da sa
jedne strane imamo veoma loš položaj zaposlenih bez efektivne sindikalne zaštite, a sa
druge strane arbitraran sistem kažnjavanja. To upućuje na hipotezu o sindikalnoj funkciji
korupcije4, jer ona je ta koja “hladi” nezadovoljstvo zaposlenih u rigidnom sistemu u
kojem nije moguće ostvariti svoja prava i gde nije jasno kako se dolazi do nagrade i
sankcije.
Međutim nisu svi zaposleni u istom položaju. Posebna vrsta zloupotrebe položaja
i ovlašćenja proizilazi iz posedovanja prava ekspertize koju imaju zaposleni čije radno
mesto zahteva fakultetsko obrazovanje, a koji su svojim radom nesporedno angažovani
u radu sa osuđenicima. Oni su u situaciji da davanjem svog mišljenja na osnovu
espertiza zloupotrebe svoj položaj, a da za to ne budu kažnjeni. Sa druge strane,
zaposleni koji rade sa osuđenicima zbog odsustva profesionalne autonomnosti i zaštite
strukovnih udruženja mogu biti u funkciji legalizacije nezakonitih radnji direktora Uprave
i upravnika zavoda ili nekog drugog prema kojem je vlasnik ekspertize u zavisnom
položaju.
Zakon i pravilnik nisu na adekvatan način regulisali oblast zloupotrebe prava na
ekspertizu, te je sama kažnjivost u zakonskom i etičkom smislu niska, a i kada se desi
ne postoje jasne procedure i kriterijumi.
Posmatrano iz vizure sistema i njegove fukcije, sistem za izvršavanje krivičnih
sankcija u nedostatku potrebnih resursa ustanova svoju funkcionalnost je redukovao sa
resocijalizacijske na isključivanje osuđenih građana i njihovo etiketiranje, što za
posledicu ima jačanje zatvorske inkluzije. U takvom sistemu korupcija je funkcionalna
pojava jer nudi nagradu za lojalnost, mogućnost da se ostvare prava i nagrade cije
ostvarenje zavisi od volje uprave i vaspitača. Krajnji rezultat svega opisanog (dodaj, je)
da postojeća zakonska i podzakonska regulativna imaju negativan efekat na
resocijalizaciju osuđenika, što direktno utiče na visok stepen recidiva, a time doprinosi
problemu prenaseljenosti Zavoda.
4 Opširnije u S.Gredelj, Z.Gavrilović, N.Šolić (2005) Profesija (i) korupcije,Beografika, Beograd
25
Zato je od presudnog značaja za unapređenje resocijalizacijske funkcije Zavoda
stvaranje mehanizama koji će struku i stručnjake postaviti u funkcionalno nezavisan
položaj u odnosu na upravljačku strukuru, odnosno sektor koji je nadležan za
resocijalizaciju osuđenika treba da postane jednak partner, a ne podređen, upravljačkoj
strukturi.
Pored jačanja profesionalnog organizovanja koje bi bilo u funkciji jačanja
profesionalnog integriteta, jedna od mera bi bila stvaranje interinstitucionalnog
konzilijuma koji bi se bavilo stručnim aspektima resocijalizacije i rešavanjem konkretnih
slučajeva, a čijem radu bi prisustvale i organizacije koje se bave zaštitom prava
osuđenika. Upravo ova vrsta profesionalne demokratizacije i nadzora je put sa jedne
strane sprečavanju zloupotreba prava ekspertize, a sa druge većem uticaju na
normativna akta koji su u domenu resocijalizacije osuđenika. Na kraju krajeva ovo
rešenje bi bila samo nadogradnja postojeće Zakonom date mogućnosti da se za stručni
nadzor angažuju stručne institucije i pojedinci.
Član 270
Nadzor rada Uprave vrši ministarstvo nadležno za pravosuđe.
…
Za nadzor nad stručnim radom mogu se angažovati naučne i stručne ustanove i pojedinci.
26
Okvir za borbu protiv korupcije u zatvorskom sistemu bi trebao da ima sledeće prioritete:
• smanjenje i kontrolu diskrecionih ovlašćenja
• povećanje transparenosti postupka izbora nosilaca upravljačkih funkcija
• povećanje transparenosti sistema nagrađivanja i sankcinisanja u delu
izvršavanja programa postupanja
• povećanje efektivnosti mehanizama kažnjivosti,
• izgradnja mehanizama eksterne kontrole od strane stručnjaka,
profesionalne zajednice, organizacija civilnog društva i skupštinskih odbora
u prvom redu Odbora za pravosuđe i upravu, Odbora za odbranu i
bezbednost, Odbora za rad, boračka socijalna pitanja i Odbora za zdravlje
i porodicu,
• ugradnja eksplicitnih antikorupcijskih odredbi u Zakon i pravinike, a
posebno razvijanje etičkih standarda kao mehanizam borbe protiv
korupcije.
Pored navedenog borbi protiv korupcije bi doprinela: izgradnja mehanizama
konsultacije pri izradi normativnih akata Uprave, stvaranje efektivnih mehanizama
profesionalnog i sindikalnog organizovanja zaposlenih u ustanovama, odnosno
unapređenje položaj zaposlenih sa aspekta zaštite prava, tj. izvesnosti nagrada i
sankcija.
27
ANEKS 1
Tabela 1. Sumarni pregled normativni akata čiji članovi doprinose rastu diskrecionih ovlašćenja, netransparentnosti i sukobu interesa
Normativni akt Oštećene grupe
Diskreciona ovlašćenja Transparentnost Sukob
interesa
Zakon o izvršenju krivičnih sankcija
Osuđenici 37, 75, 90, 94, 95, 104, 111, 115, 116,
155 30 26, 27, 28
Zaposleni 265, 266, 268
Pravilnik o tretmanu, programu postupanja, razvrstavanju i
naknadnom razvrstavanju osuđenika
Osuđenici 14, 15,23,37
Zaposleni
Pravilnik o kućnom redu kazneno-popravnih domova i okružnih zatvora
Osuđenici 54,56
Zaposleni
Pravilniku o određivаnju poslovа čije je obаvljаnje nespojivo sа rаdom u
Uprаvi zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа
Osuđenici
Zaposleni 4
Pravilnik o vršenju službe obezbeđenja u ustanovama za
izvršenje krivičnih sankcija
Osuđenici 31 31
Zaposleni
Prаvilnik o nаčinu sprovođenjа Progrаmа zаštite učesnikа u
krivičnom postupku u zаvodimа zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа
Osuđenici 9
Zaposleni
Prаvilnik o određivаnju, upotrebi i čuvаnju držаvne, službene i poslovne
tаjne u ustаnovаmа zа izdržаvаnje kаzne zаtvorа
Javnost 13
Osuđenici 11, 13
Pravilnik o disciplinskim prestupima, merama i postupku prema osuđenim
licima Osuđenici 30
28
ANEKS 2. Preporuke za unapređenje normativnog okvira
Članovi Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija
Predlog izmene
26, 27, 28
Izmeniti Zakon na način da se izbor direktora Uprave vrši putem javnog konkursa sa
kriterijumima koji odslikavaju potrebu države u oblasti izvršenja krivičnih sankcija.
Konkurs i kriterijume definiše Skuštnska komisija sastavljena od predstavnika Odbora za
odbranu i bezbednost, Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja, Odbora za zdravlje i
porodicu, stručnjaka I organizacija civilnog društva u oblasti zaštite ljudskih prava.
Kada je u pitanju izbor upravnika zavoda i načelnika službi on bi se vršio na osnovu kriterijuma
koje definiše Skupštinska komisija, a bio bi sprovođen od strane Uprave. U samoj konkursnoj
komisiji bi bili predstavnici Uprave i Skupštinske komisije
30
U okviru postojećih pravilnika definisati kriterijume I procedure na osnovu kojih direktor Uprave
odobrava, čime se preventivno deluje na diskreciono ponašanje koje garantuje ovaj član
Zakona.
37 U okviru postojećih pravilnika definisati kriterijume za “opradvan razlog”
75
U okviru postojećih pravilnika definisati koji su to pokazatelji koji moraju da se ispune da bi
direktor Uprave ili upravnik zavoda mogao da proglasi da je ugroženo održavanje reda,
sigurnost i bezbednost, povećana mogućnost da osuđenik počini novo krivično delo
U ovaj član Zakona dodati da se osuđenici imaju pravo dopisivati sa domaćim organizacijama
90
Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima i koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda imao pravo da odobri obavljanje posla van zavodskih prostorija. Takođe,
istim pravilnikom definisati obaveznost traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i
obavezu upravnika zavoda da službu tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je odobrio
ovu vrstu prava osuđeniku
94
Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima i koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda mogao da novčano nagradi osuđenika. Takođe, istim pravilnikom definisati
obaveznost traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i obavezu upravnika zavoda
da službu tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je odobrio ovu vrstu nagrađivanja
osuđenika
95
Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima I koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda mogao da odobri trošenje novca iz štednje osuđenika.Od presudnog
značaja za uspeh resocijalizacije je određivanje za koje namene je moguće potrošiti novac uz
29
konsultaciju službe tretmana uz obavezu da upravnik zavoda obavesti na osnovu kojih
pokazatelja je odobrio trošenje sredstava iz štednje i zašto je izabrana vrsta troška za
osuđenika ili porodicu
104. Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima I koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda imao pravo da odobri specijalistički pregled I ako to nije uradio lekar
111
Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima I koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda imao pravo da odobri vandredno školovanje osuđenika. Takođe, istim
pravilnikom definisati obaveznost traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i
obavezu upravnika zavoda da službu tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je odobrio
ovu vrstu prava osuđenom građaninu
115
Na nivou pravilnika jasno precizirati u kojim slučajevima I koji pokazatelji treba da se ispune da
bi upravnik zavoda mogao da da posebna prava osuđeniku. Takođe, istim pravilnikom
definisati obaveznost traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i obavezu
upravnika zavoda da službu tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je odobrio ovu
vrstu prava osuđenom građaninu.
116 U okviru postojećih pravilnika definisati kriterijume za “opravdan razlog”
155
Na nivou pravilnika jasno precizirati koji pokazatelji treba da se ispune da bi upravnik zavoda
mogao da da pozitivnu ocenu da su disciplinske mere dale rezultat kod osuđenika. Takođe,
istim pravilnikom definisati obaveznost traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i
obavezu upravnika zavoda da službu tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je ocenio
da su disciplinske mere dale rezultat kod osuđenika.
265
Na nivou pravilnika definisati u kojim uslovima i koji pokazatelji treba da se ispune da bi
upravnik zavoda mogao da zahteva od zaposlenih da rade prekovremeno, zatim da
zaposlenima odloži ili prekine odmor.
268
Na nivou pravilnika jasno precizirati koji pokazatelji treba da se ispune da bi upravnik zavoda
mogao da da novčanu nagradu osuđeniku. Takođe, istim pravilnikom definisati obaveznost
traženja i dobijanja mišljenja od službe tretmana, kao i obavezu upravnika zavoda da službu
tretmana obavesti na osnovu kojih pokazatelja je dao osuđeniku novčanu nagradu.
266 Na nivou pravilnika definisati precizan spisak prekršaja koje će se sankcionisati prekidom
radnog odnosa.
114a Skupštinska komisija bi vršila prijem predstavki i vršila istrage u saradnji sa nadležnim
organima
270 Skupštinska kontrola uz participaciju organizacija civilnog društva i jasne kriterijume
obaveznog angažovanja, koje definiše Skupštinska komisija
30
Pravilnika o tretmanu, programu postupanja, razvrstavanju i naknadnom razvrstavanju osuđenika
Član 14
U okviru ovog ili novog člana da upravnik mora da traži mišljenje stručnog tima sa obavezom da
obrazloženje donete odluke dostavi stručnom timu uz mogućnost da u slučaju neslaganja stručni tim
može da izjavi neslaganje koje će se evidentirati u za to posebnu evidenciju
Član 15
U okviru ovog ili novog člana da upravnik mora da traži mišljenje stručnog tima sa obavezom da
obrazloženje donete odluke dostavi stručnom timu uz mogućnost da u slučaju neslaganja stručni tim
može da izjavi neslaganje koje će se evidentirati u za to posebnu evidenciju
Član 23 U okviru ovog ili novog člana da upravnik mora da traži mišljenje stručnog tima sa obavezom da obrazloženje donete odluke dostavi stručnom timu uz mogućnost da u slučaju neslaganja stručni tim može da izjavi neslaganje koje će se evidentirati u za to posebnu evidenciju
Član 37 U okviru ovog ili novog člana da upravnik mora da traži mišljenje stručnog tima sa obavezom da obrazloženje donete odluke dostavi stručnom timu uz mogućnost da u slučaju neslaganja stručni tim može da izjavi neslaganje koje će se evidentirati u za to posebnu evidenciju
Pravilnik o kućnom redu kazneno-popravnih domova i okružnih zatvora
Član 54 U ovom ili novom članu Pravilnika definisati pojam „opravdani razlozi“
Član 56 U ovom ili novom članu Pravilnika definisati pojam „opravdani razlozi“
Pravilniku o određivаnju poslovа čije je obаvljаnje nespojivo sа rаdom u Uprаvi zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа
Član 4 U ovom ili novom članu Pravilnika napraviti spisak poslova ili jasne kriterijume na osnovu kojih se donosi odluka o dozvoli
Pravilnik o vršenju službe obezbeđenja u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija
Član 31 U ovom ili nekom novom članu Pravilnika definisati uslove pod kojima se može izvršiti pretres i ko može sa kojim pravima i obavezama da bude svedok
Prаvilnik o određivаnju, upotrebi i čuvаnju držаvne, službene i poslovne tаjne u ustаnovаmа zа izdržаvаnje kаzne zаtvorа
Članovi 11 i 13
U saradnji sa Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti napraviti analizu ovih članova
Prаvilnik o tretmаnu, progrаmu postupаnjа, rаzvrstаvаnju i nаknаdnom rаzvrstаvаnju osuđenih licа
Član 30 U okviru ovog ili novog člana da upravnik mora da traži mišljenje stručnog tima sa obavezom da obrazloženje donete odluke dostavi stručnom timu uz mogućnost da u slučaju neslaganja stručni tim može da izjavi neslaganje koje će se evidentirati u za to posebnu evidenciju
31
ANEKS 3 – Spisak pravilnika koji su bili predmet analize5
Prаvilnik o nаčinu i uslovimа izvršаvаnjа disciplinskih kаzni u ustаnovаmа zа
izdržаvаnje kаzne zаtvorа "Službeni glаsnik SRS", br. 30/78.
Prаvilnik o merаmа zа održаvаnje redа i bezbednosti u zаvodimа zа izvršenje
zаvodskih sаnkcijа"Službeni glаsnik RS", br. 105/2006 od 21.11.2006. godine.
Prаvilnik o nаčinu vođenjа evidencije o izrečenim vаspitnim merаmа i kаzni
mаloletničkog zаtvorа "Službeni glаsnik RS", br. 63/2006 od 21.7.2006. godine.
Prаvilnik o nаčinu izvršenjа mere bezbednosti obаveznog psihijаtrijskog lečenjа i
čuvаnjа u zdrаvstvenoj orgаnizаciji "Službeni glаsnik SRS", br. 28/80.
Prаvilnik o nаčinu sprovođenjа Progrаmа zаštite učesnikа u krivičnom postupku u
zаvodimа zа izvršenje zаvodskih sаnkcijа "Službeni glаsnik RS", br. 19/2006 od
7.3.2006. godine.
Prаvilnik o progrаmu i nаčinu polаgаnjа stručnih ispitа rаdnikа službe obezbeđenjа
kаzneno-poprаvnih i vаspitno-poprаvnih ustаnovа "Službeni glаsnik SRS", br. 44/85.
Prаvilnik o nаoružаnju i opremi pripаdnikа službe zа obezbeđenje u Uprаvi zа
izvršenje zаvodskih sаnkcijа "Službeni glаsnik RS", br. 105/2006 od 21.11.2006. godine
Prаvilnik o određivаnju poslovа čije je obаvljаnje nespojivo sа rаdom u Uprаvi zа
izvršenje zаvodskih sаnkcijа"Službeni glаsnik RS", br. 9/2003 od 12.2.2003. godine.
Prаvilnik o određivаnju, upotrebi i čuvаnju držаvne, službene i poslovne tаjne u
ustаnovаmа zа izdržаvаnje kаzne zаtvorа "Službeni glаsnik SRS", br. 49/79. 5 Nijedan od analiziranih pravilnika se ne nalazi na stranici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koja je posvećena pravnom okviru http://www.uiks.mpravde.gov.rs/lt/articles/zakonska‐regulativa/ . Imajući u vidu da se pravni okvir pogotovu u delu pravnilnika nalazi u fazi tranzicije, postojanje jedinstvene i respektabilne baze važećih pravilnika na sajtu Uprave je ne samo dokaz transparentnosti već i pretpostavka za ostvarivanje prava osuđenika.
32
Prаvilnik o orgаnizаciji, rаdu i postupаnju sа pritvorenicimа u Posebnoj pritvorskoj
jedinici "Službeni glаsnik RS", br. 81/2005 od 23.9.2005. godine.
Pravilnik o disciplinskim prestupima, merama i postupku prema osuđenim licima "Sl.
glasnik RS", br. 59/2006
Pravilnik o izvršenju kazne rada u javnom interesu "Službeni glasnik RS", br. 20 od
19. februara 2008
Pravilnik o izvršenju sankcije u prostorijama u kojima osuđeni stanuje "Službeni
glasnik RS broj 64/2010)
Pravilnik o izvršenju uslovne osude sa zaštitnim nadzorom "Službeni glasnik RS", br.
20 od 19. februara 2008
Prаvilnik o kućnom redu kаzneno-poprаvnih zаvodа i okružnih zаtvorа "Službeni
glаsnik RS", br. 72/2010 od 8.10.2010. godine.
Pravilnik o načinu i uslovima upotrebe sredstava prinude u ustanovama za
izdržavanje kazne zatvora "Sl. glasniku SRS", br. 30/78
Prаvilnik o tretmаnu, progrаmu postupаnjа, rаzvrstаvаnju i nаknаdnom
rаzvrstаvаnju osuđenih licа "Službeni glаsnik RS", br. 72/2010 od 8.10.2010. godine.
Analiza je deo projekta ‘’Korak po korak kroz reformu sistema zatvaranja’’ Centra za ljudska prava-Niš, koji finansira Delegacija Evropske Unije u Republici Srbiji