Post on 06-Apr-2015
DIS
PE
RZ
NI
SIS
TE
MI
-R
AST
VO
RI
•P
ojm
ovi i
def
inic
ije
•P
ravi
ras
tvor
i•
Pro
ces
rast
vara
nja
•R
astv
aran
je č
vrst
ih, t
ečni
h i g
asov
itih
sup
stan
ci u
tečn
osti
ma
(H2O
) •
Kva
ntit
ativ
ni s
asta
v ra
stvo
ra
•D
ifuz
ija
i osm
oza
•K
olig
ativ
ne o
sobi
ne r
astv
ora
2 i 4
-11-
2010
1
Dis
perz
ni s
iste
mi nastaju ravnomernim rasporeñivanjem (
disp
ergo
vanj
em)
jedn
e su
psta
nce
u dr
ugoj
Sad
rže
najm
anje
dve
kom
pone
nte:
•
disp
erzn
o sr
edst
vo
•di
sper
gova
nu s
upst
ancu
Svoj
sva:
prom
enlj
iva
za
vise
od
sast
ava
i oso
bina
kom
pone
nata
sis
tem
a
Pod
ela
disp
erzn
ih s
iste
ma:
•pr
ema
veliči
ni č
esti
cadi
sper
gova
ne s
upst
ance
•
prem
a ag
rega
tnom
sta
nju
disp
ergo
vane
su
psta
nce
i dis
perz
nog
sred
stva
2
Pod
ela
prem
a ve
ličin
i čes
tica
dis
perg
ovan
e su
psta
nce:
•G
rubo
-dis
perz
ni s
iste
mi
čest
ice
disp
ergo
vane
sup
stan
ce >
100
nm
(v
idlj
ive
goli
m o
kom
)
•K
oloi
dni r
astv
ori
čest
ice
disp
ergo
vane
sup
stan
ce1-
100
nm
(vid
ljiv
e ul
tra-
mik
rosk
opom
)
•P
ravi
(m
olek
ulsk
i) r
astv
ori
čest
ice
disp
ergo
vane
faz
e:m
olek
uli i
/ili
joni
(1
nm)
3
Gru
bo-d
ispe
rzni
sis
tem
i: h
eter
ogen
e sm
eše
Pra
ktičan
zn
ačaj
:
•su
spen
zije
(čv
rsta
sup
stan
ca d
ispe
rgov
ana
u tečn
oj)
•em
ulzi
je
(teč
na s
upst
anca
dis
perg
ovan
a u
drug
oj
tečn
oj s
upst
anci
sa
kojo
m s
e ne
meš
a)
Oso
bin
e:sp
onta
na s
edim
enta
cija
(ta
lože
nje;
raz
dvaj
anje
faz
a)
4
PR
AV
I R
AST
VO
RI
-ho
mog
eni s
iste
mi
-di
sper
gova
nasu
psta
nca:
mal
i mol
ekul
i i/il
i jon
i
Dis
perz
no s
reds
tvo
= r
astv
arač
Dis
perg
ovan
a su
psta
nca
= r
astv
oren
a su
psta
nca
(ras
tvor
ak)
5
•Is
to a
greg
atno
sta
nje
Rast
varač:
sups
tanc
ako
jaje
u većo
j kol
ičin
i
Izuz
etak
: vo
da (
uvek
se
označa
va k
ao r
astv
arač
)
Na
prim
er, 9
8 %
H2S
O4
je v
oden
i ras
tvor
kis
elin
e (v
oda
se o
znač
ava
kao
rast
varač
iako
je im
a sa
mo
2 %
)
•R
azlič
ita
agre
gatn
a st
anja
rast
varač:
sups
tanc
ako
jaim
ais
to a
greg
atno
stan
jeka
o ra
stvo
r
Kak
o u
prav
om r
astv
oru
iden
tifi
kova
ti r
astv
oren
u su
psta
ncu
i ra
stva
rač?
6
PR
OC
ES
RA
STV
AR
AN
JA
Ras
tvar
anje
nek
e su
psta
nce
u ra
stva
raču
zav
isi o
d:
•te
mpe
ratu
re
•pr
irod
e ra
stvo
rene
sup
stan
ce i
rast
varača
Vrs
te m
eñum
olek
ulsk
ih in
tera
kcij
a od
koj
ih z
avis
i ras
tvar
anje
:
•ra
stvo
rena
sup
stan
ca -
rast
vore
na s
upst
anca
•ra
stva
rač
–ra
stva
rač
•ra
stvo
rena
sup
stan
ca -
rast
varač
7
•R
astv
aran
je e
gzot
erm
no:
a +
b <
c
•R
astv
aran
je e
ndot
erm
no:
a +
b >
c
(a)
rask
idan
je v
eza
supst
anca –
supst
anca (
endo
term
no)
(b)
rask
idan
je v
eza
rast
varač
–ra
stvarač
(end
oter
mno
)
(c)
obra
zova
nje
veza
rast
varač
–su
pst
anca (
egzo
term
no)
Pri
ras
tvar
anju
sup
stan
ce u
ras
tvar
aču
dola
zi d
o sl
edeć
ih p
rom
ena:
8
Pri
men
a to
plot
nog
efek
ata
rast
vara
nja
Egz
oter
mno
ras
tvar
anje
u v
odi:
AlC
l 3, C
a(C
H3C
OO
) 2
End
oter
mno
ras
tvar
anje
u v
odi:
NH
4NO
3
“Ins
tant
hla
dni i
vrući
pak
eti”
Am
onij
um-n
itra
t, N
H4N
O3,
pri
ras
tvar
anju
u
vodi
sni
žava
tem
pera
turu
sa
20 o C
na
0 o C
(p
rim
enju
je s
e ko
d po
vred
a)
9
Pol
arni
Vod
a H
2O
Met
anol
C
H3O
H
Eta
nol
C2H
5OH
HCH H
C H
C
HH H
CH H
CH H
CH H
H
Cl
CCl
Cl
Cl
Nep
olar
ni
Hek
san
C6H
14
Ben
zen
C6H
6
Ugl
jent
etra
hlor
idC
Cl 4
RA
STV
AR
AČ
I
"S
LIČ
NO
SE
U S
LIČ
NO
M R
AS
TV
AR
A“
-po
larn
i ras
tvar
ači r
astv
araj
u po
larn
e su
psta
nce
-ne
pola
rni r
astv
arač
i ras
tvar
aju
nepo
larn
e su
psta
nce
10
1. P
olar
nasu
psta
nca
i pol
aran
rast
varač
H2O
-H
2O :
vo
doničn
a ve
za
CH
3CH
2OH
-C
H3C
H2O
H:
vodo
ničn
a ve
za
H2O
-C
H3C
H2O
H :
vo
doničn
a ve
za
Sve
inte
rakc
ije
su s
lične
jač
ine
Eta
nols
e do
bro
rast
vara
u vo
di (
meš
aju
se u
svi
m o
dnos
ima)
vo
don
ična
veza
vo
don
ična
veza
vo
don
ična
veza
11
2. N
epol
arna
sups
tanc
ai p
olar
anra
stva
rač
H2O
-H
2O :
vo
doničn
a ve
za
I 2–
I 2:
disp
erzi
one
sile
(
Lon
dono
ve s
ile)
H2O
–I 2
:
dis
perz
ione
sil
e (
dipo
l-in
duko
vani
dip
ol)
H2O
–I 2
inte
rakc
ije
mno
go s
labi
je o
d H
2O -
H2O
inte
rakc
ija
Ele
men
tarn
i jod
se
slab
o ra
stva
rau
vodi
12
3. N
epol
arna
sups
tanc
ai n
epol
aran
rast
varač
heks
an–
heks
an:
disp
erzi
one
sile
hept
an–
hept
an:
disp
erzi
one
sile
heks
an-
hept
an:
d
ispe
rzio
ne s
ile
n-he
ksan
(C6H
14)
i n-h
epta
n(C
5H12
) se
pot
puno
meš
aju
jeda
n sa
dru
gim
Sve
inte
rakc
ije
su s
lične
jač
ine
13
4. J
onsk
o je
dinj
enje
i pol
aran
rast
varač
(vod
a)
H2O
-H
2O :
vo
doničn
a ve
za
jon
-jo
n:
jons
ka v
eza
jon
-H
2O :
j
on –
dipo
lint
erak
cija
Pri
hid
rata
ciji
jona
(H
2O –
jon
inte
rakc
ije)
u veći
ni s
luča
jeva
osl
obañ
a se
do
voljn
o en
ergi
je d
a se
nad
okna
di e
nerg
ija u
troš
ena
za r
aski
danj
e H
2O -
H2O
inte
rakc
ija k
aoi
jon
-jo
nin
tera
kcija
u k
rist
alno
j reš
etki
jons
kog
jedi
njen
ja.
Već
ina
jons
kih
jedi
njen
ja s
e do
bro
rast
vara
u v
odi
14
Zaš
to s
e ne
ke j
onsk
e su
psta
nce
slab
o ra
stva
raju
u v
odi ?
H2O
-H
2O :
vo
doničn
a ve
za
Ag+
-C
l-:
jons
ka v
eza
(u o
vom
sluča
ju v
eom
a ja
ka)
H2O
-A
g+u
ovom
sluč
aju
rela
tivno
sla
baH
2O -
Cl-
jon
–di
poli
nter
akci
ja
H2O
–A
g+i H
2O -
Cl-
inte
rakc
ije
nisu
dov
oljn
o ja
ke d
a pr
evaz
iñu
Ag+
-C
l-ve
zu (
jaka
jons
ka v
eze
u kr
ista
lnoj
reš
etki
AgC
l)
(npr
. C
aCO
3, C
aSO
4, A
gCl,
... )
15
Vod
aB
enze
n
Vod
eni
rast
vor
I 2
Ben
zen
Jod
–ne
pola
rna
sups
atan
caV
oda
–po
lara
n ra
stva
rač
Ben
zen
–ne
pola
ran
rast
varač
Pri
mer
. R
astv
aran
je j
oda
u po
larn
om i
nepo
larn
omra
stva
raču
I 2
I 2
I 2
Delimično rastvaranje
Potpuno rastvaranje
I 2I 2
je iz
vod
enog
ras
tvor
a pr
ešao
u b
enze
n
16
Pri
mer
. K
akva
je
rast
vorl
jivo
stiu
vod
i dat
ihje
dinj
enja
?
Vita
min
A -
rastv
orljiv
u m
astim
aV
ita
min
C -
rastv
orljiv
u v
odi
Ve
liki b
roj O
H g
rup
a i a
tom
a
kis
eon
ika o
mo
gućava
grañe
nje
vo
do
nič
nih
veza
sa
vo
do
m
(sko
ro n
ep
ola
ran
)
17
Hid
rofi
lan
–im
a af
inite
t pre
ma
vodi
Ter
min
olog
ija
koja
se
kori
sti k
od r
astv
ora
Hid
roso
lubi
lan
–ra
stvo
ran
u vo
di (
pola
rnom
ras
tvar
aču)
Hid
rofo
ban
–ne
ma
afin
itet p
rem
a vo
di
Lip
ofila
n–
ima
afin
itet p
rem
a m
asti
ma
Lip
osol
ubila
n–
rast
vora
nu
mas
tim
a (n
epol
arno
mra
stva
raču
)
Lip
ofob
an–
nem
a af
inite
t pre
ma
mas
tima
18
SOL
VA
TA
CIJ
A
okru
živa
nje če
stic
a ra
stvo
rene
sup
stan
ce m
olek
ulim
a ra
stva
rača
� ���H
IDR
AT
AC
IJA
(za
vode
ni r
astv
or)
Hid
rata
cija
je
jako
egz
oter
man
pro
ces
za:
• •••jo
ne
• •••po
larn
e m
olek
ule
Jake
meñ
umol
ekul
ske
inte
rakc
ije:
pola
rni m
olek
uliv
ode
-jo
nira
stvo
rene
sup
stan
cepo
larn
i mol
ekul
ivod
e -
pola
rni m
olek
ulir
astv
oren
e su
psta
nce
19
Ras
tvor
iteč
nih
sups
tanc
iu t
ečni
mra
stva
rači
ma
-m
ešan
jetečn
osti
-
"S
LIČ
NO
SE
U S
LIČ
NO
M R
AS
TV
AR
A"
Pri
meš
anju
tečn
osti
pos
toje
3 m
oguć
nost
i:
•T
ečno
sti s
e ne
meš
aju
(dva
slo
ja)
•D
elim
ično
meš
aju
•P
otpu
no m
ešaj
u(j
edna
tečn
a fa
za)
Teč
nost
i se
ne m
ešaj
uT
ečno
sti s
e po
tpun
o m
ešaj
u
20
Razb
laži
van
je k
on
c. m
iner
aln
ih k
isel
ina
(egzo
term
an
pro
ces)
Pri
mer
: r
azbl
aživ
anje
kon
c. H
2SO
4
Zbo
gja
kih
vodo
ničn
ih v
eza
H2O
-H
2SO
4 os
lobaña
se
veli
ka to
plot
a
Vod
a u
kise
linu
→N
E!!
!!!
(pri
nag
lom
dod
atku
mož
e doći
do
prsk
anja
kis
elin
e)
Kis
elin
au
vodu
→ →→→pa
žlji
vouz
meš
anje
DA
!!!!
21
Ras
tvor
i gas
ova
u tečn
osti
ma
Zav
isi o
d:
• •••pr
irod
e ga
sa• •••
prir
ode
tečn
osti
• •••te
mpe
ratu
re (
egzo
term
an p
roce
s)• •••
prit
iska
Nep
olar
ni g
asov
i (H
2, C
H4,
O2,
He,
...)
sla
bo s
e ra
stva
raju
u tečn
osti
ma
Pol
arni
gas
ovis
e ne
što
bolj
e ra
stva
raju
u p
olar
nim
ras
tvar
ačim
a
Izra
žava
nje
rast
vorl
jivo
sti g
asa:
rast
varača
V
gasa
V
Ψ= ===
22
U v
odi s
e zn
ačaj
nije
ras
tvar
aju:
1)ga
sovi
koj
i rea
guju
sa
vodo
m (
CO
2sa
vod
om g
radi
H2C
O3)
2)ga
sovi
koj
i gra
de v
odon
ične
veze
sa
vodo
m (
HF
, NH
3)
3) g
asov
i koj
i jon
izuj
u u
vodi
(H
Cl,
HI,
HB
r)
HC
l (g)
→H
+(a
q) +
Cl-
(aq)
Ras
tvar
anje
gas
ova
u vo
di
23
Uti
caj
tem
pera
ture
na
rast
vara
nje
gaso
va
Pov
ećan
jete
mpe
ratu
re(P
= c
onst
)sm
anju
jera
stvo
rlji
vost
i
Pov
ećan
je t
empe
ratu
re↓ po
veća
va k
inet
ičku
ene
rgij
u↓ po
veća
va s
e br
zine
mol
ekul
a ga
sa(g
as la
kše
napu
šta
rast
vor)
↓ sman
juje
se
rast
vorl
jivo
sti
24
Uti
caj
prit
iska
na
rast
vara
nje
gaso
va
Hen
rije
v(H
enry
) za
kon:
Na
kons
tant
noj t
empe
ratu
ri r
astv
orlj
ivos
t gas
au
tečn
osti
je d
irek
tno
prop
orci
onal
na p
arci
alno
m p
riti
sku
gasa
izna
d tečn
osti
(važ
i za
slab
o ra
stvo
rlji
ve g
asov
eko
jihe
mij
skin
ere
aguj
usa
rast
varače
m)
Sg
-ra
stvo
rlji
vost
gas
a (a
lter
nati
vno
obel
ežav
anje
: Rg)
k H -
Hen
rije
va k
onst
anta
pro
porc
iona
lite
ta
(k
arak
teri
stič
na z
a ga
s i r
astv
arač
) P
g-
parc
ijal
ni p
riti
sak
gasa
S g=k H
Pg
25
KV
AN
TIT
AT
IVN
I S
AST
AV
RA
STV
OR
A
U P
RA
KSI
SE
NA
JČE
ŠĆE
KO
RIS
TI:
•U
deo
mas
e•
Mas
ena
konc
entr
acij
a•
Kol
ičin
ska
konc
entr
acij
a•
Mol
alit
et
26
Nei
men
ovan
bro
j: 0
–1
Pom
nože
n sa
100
: ud
eo m
ase
izra
žen
u %
Bro
j gra
ma r
ast
vore
ne
supst
ance
u 1
00 g
rast
vora
iR
AST
VO
RA
Σm
m(B
)
m
m(B
)ω
(B)
==
Ude
o m
ase
27
%pr
ocen
at (
broj
gra
ma
rast
vore
ne s
upst
ance
u 1
00 g
ras
tvor
a)
‰pr
omil
(
broj
gra
ma
rast
vore
ne s
upst
ance
u 1
000
g ra
stvo
ra)
ppm
(par
ts p
er m
illi
on)
ppb
(par
ts p
er b
ilio
n)U p
raks
i se
kori
ste:
28
Bro
j gra
ma r
ast
vore
ne
supst
ance
u1 d
m3
rast
vora
RA
STV
OR
AV
)B(
m)
B(= ===
γ γγγ3
dm
g
Lg
1 cm
3⇒
1 m
L(1
ml)
Mas
ena
konc
entr
acij
a
1 dm
3⇒
1L(1
l)
lg
29
Bro
j m
olo
va r
ast
vore
ne s
upst
ance
u1
dm
3ra
stvora
RA
STV
OR
AV
)B(
n)
B(c= ===
Lmol
3dmm
ol
Ozn
ačav
a se
kao
:c,
[ [[[
] ]]],
M
M (
mol
arit
et)
-st
ara
ozna
ka z
a ko
liči
nsku
kon
cent
raci
ju
-ko
rist
i se
i dan
as
1 M
≡1
mol
/dm
3
Kol
ičin
ska
konc
entr
acij
a
30
Odn
osko
liči
nera
stvo
rene
sups
tanc
eB
i m
ase
rast
varača
A:
)A(
m
)B(
n)
B(b
= ===kgm
ol
Mol
alit
et
Bro
j m
olo
va r
ast
vore
ne s
upst
ance
u 1
kg r
ast
varača
U li
tera
turi
ozn
ačav
a se
i sa
m
31
GU
STIN
A R
AST
VO
RA
RA
STV
OR
A
RA
STV
OR
A
Vm= ===
ρ ρρρ3
cm
g
Ras
tvor
:
w <
5 %
, ρ ρρρ≈
1 g/
cm3
Vod
a:
ρ ρρρ=
1 g
/cm
3(4
o C)
32
�M
asa
nast
alog
ras
tvor
a (m
3) u
vek
je je
dnak
zbi
ru m
asa
rast
vora
koj
i se
meš
aju
(m1
i m2)
:
m1
+ m
2 =
m
3
�P
ri m
ešan
ju d
va r
astv
ora
razl
ičit
ih k
once
ntra
cija
ili r
azbl
aživ
anju
ko
ncen
trov
anih
rast
vora
vod
om z
apre
min
a na
stal
og r
astv
ora
(V3)
ne
mor
a bi
ti je
dnak
a zb
iru
poče
tnih
zap
rem
ina
(V1
i V2)
:
V1
+ V
2<
V3
(šir
enje
zap
rem
ine)
V1
+ V
2>
V3
(sm
anje
nje,
kon
trak
cija
zap
rem
ine)
V1
+ V
2=
V3
kod
razb
laže
nih
ras
tvor
a
Važ
no !
!!
PR
OM
EN
A Z
AP
RE
MIN
E P
RI
ME
ŠAN
JU R
AST
VO
RA
33
50 m
l50
ml
V1
+ V
2>
V3
m1
+ m
2 =
m3
V1
m1
V2
m2
V3
m3
100
ml
H2O
c. H
2SO
4
V3
< 1
00 m
l
Pri
meš
anju
konc
. H2S
O4
i vo
de d
olaz
i do
kont
rakc
ijaza
prem
ine
rast
vora
RA
STV
OR
12
3
34
sups
tanc
a nera
stvo
rena⇄
sups
tanc
a rast
vore
na
rast
vara
nje
sups
tanc
e u
zavi
snos
ti od
vre
men
a
ravn
otež
a
Zas
ićen
ras
tvor
nas
taje
kad
a se
usp
osta
vi r
avno
teža
iz
meñ
u ne
rast
vore
nesu
psta
nce
i sup
stan
ce u
ras
tvor
u:
ZA
SIĆ
EN
RA
ST
VO
R
RA
STV
OR
LJI
VO
ST
35
�Z
asić
enra
stvo
r:sa
drži
mak
sim
alnu
količi
nura
stvo
rene
sups
tanc
ena
odreñe
nojt
empe
ratu
ri
�N
ezas
ićen
rast
vor:
sad
ržim
anju
količi
nura
stvo
rene
sups
tanc
eod
zasiće
nog,
na
odreñe
nojt
empe
ratu
ri
�P
resiće
nra
stvo
r:
sadr
živeću
količi
nura
stvo
rene
sups
tanc
eod
zasiće
nog,
na
odreñe
nojt
empe
ratu
ri
36
Pre
siće
nra
stvo
rje
nes
tabi
lan
(met
asta
bila
n)-
meš
anje
m r
astv
ora
ili u
noše
njem
kri
stal
a vi
šak
rast
vore
ne
sups
tanc
e se
talo
ži
pres
ićen
rast
vor
→ →→→za
siće
n+
vi
šak
rast
vore
nesu
psta
nce
37
Ras
tvor
ljiv
ost
se is
kazu
je k
once
ntra
cijo
m z
asić
enog
ras
tvor
a, n
a od
reñe
noj t
empe
ratu
ri
Najče
šće
se iz
raža
vaka
o:
-ko
liči
nska
kon
cent
raci
ja (
mol
/dm
3 ), t
j. m
olar
na r
astv
orlj
ivos
t-
mas
ena
konc
entr
acija
(g/
dm3 )
-
koef
icij
ent
rast
vorl
jivo
sti(
mas
ara
stvo
rene
sups
tanc
eu
100
g ra
stva
rača
naod
reñe
nojt
empe
ratu
ri, u
zas
ićen
omra
stvo
ru)
38
Kri
ve r
astv
orlj
ivos
ti
Pok
azuj
e:
1) s
asta
vza
siće
nog
rast
vora
naod
reñe
nojT
2) m
asu
rast
vore
nesu
psta
nce
koja
ćese
izdv
ojit
ipri
hlañ
enju
dood
reñe
neT
3) r
edos
led
kris
tali
zaci
jesu
psta
nci
izza
jedn
ičko
gra
stvo
ra
Uti
caj
tem
pera
ture
na
rast
vorl
jivo
stne
kih
soli
u vo
di
39
1. Š
ta z
nači
pra
vilo
“sl
ično
se
u sl
ično
m r
astv
ara”
2. U
kom
ras
tvar
aču
se e
lem
enta
rni j
od b
olje
ras
tvar
a:a)
vod
ib)
ben
zenu
3. U
kom
ras
tvar
aču
se N
aClb
olje
ras
tvar
a:a)
vod
ib)
ben
zenu
4. S
avo
dom
se
bolj
e m
eša:
a) e
tano
lb)
ben
zen
ZA
UV
EŽ
BA
VA
NJE
GR
AD
IVA
40
5. K
oje
jedi
njen
je, c
iklo
heks
anil
i glu
koza
je b
olje
ras
tvor
ljiv
o u
vodi
?Z
ašto
?
cik
loh
eksa
n
C6H
12
glu
koza
C6H
12O
6
41
6. R
astv
orlj
ivos
tgas
ova
u vo
di p
oveć
ava
se:
a) s
a po
veća
njem
par
cija
lnog
pri
tisk
a ga
sa iz
nad
tečn
osti
b) s
a sm
anje
njem
par
cija
lnog
pri
tisk
a ga
sa iz
nad
tečn
osti
c) s
a po
veća
njem
tem
pera
ture
7.
Na
kons
tant
noj t
empe
ratu
ri r
astv
orlj
ivos
t gas
a u
tečn
osti
je d
irek
tno
prop
orci
onal
na p
arci
alno
m p
riti
sku
gasa
izna
d tečn
osti
:a)
tačn
ob)
net
ačno
8.
Pri
kon
stan
tnom
par
cial
nom
pri
tisk
u ga
sa iz
nad
tečn
osti
ras
tvor
ljiv
ost
gasa
u tečn
osti
je d
irek
tno
prop
orci
onal
na te
mpe
ratu
ri :
a) tačn
ob)
net
ačno
42
DIF
UZ
IJA
I O
SMO
ZA
Dif
uzi
ja:
slob
odno
kre
tanj
e če
stic
a ra
stvo
rene
sup
stan
ce i
rast
varača
pri
če
mu
dola
zi d
o iz
jedn
ačav
anja
kon
cent
raci
ja u
cel
oj z
apre
min
i ras
tvor
a (r
avno
mer
no r
aspo
reñi
vanj
e)
43
Pol
upro
pust
ljiv
a (s
emip
erm
eabi
lna)
mem
bran
a:
prop
ustl
jiva
sam
o za
mol
ekul
e ra
stva
rača
, ali
ne
i čes
tice
ras
tvor
ene
sups
tanc
e
44
Osm
oza:
spon
tan
proc
es p
rela
ska
mol
ekul
a ra
stva
rača
kro
z po
lupr
opus
tlji
vu m
embr
anu
iz r
astv
ora
man
je u
ra
stvo
r veće
kon
cent
raci
je
Osm
otsk
i pri
tisa
k:m
inim
alni
hid
rost
atič
ki p
riti
sak
koji
m
ože
da z
aust
avi o
smoz
u
voda
Ras
tvor
saha
roze
45
Van
´t H
off:
Osm
otsk
i pri
tisa
k(Π ΠΠΠ
) ko
ji iz
aziv
a od
reñe
na k
olič
ina
neel
ektr
olit
a je
dnak
gas
nom
pri
tisk
u(P
) ko
ji b
i im
ala
ista
kol
ičin
a ne
elek
trol
ita
kada
bi s
e na
šla
u ga
sovi
tom
sta
nju,
u z
apre
min
i koj
u za
uzim
a ra
stvo
r i n
a is
toj t
empe
ratu
ri:
PV
=nR
T↓ ↓↓↓ Π ΠΠΠ
V=
nRT
→ →→→→ →→→
Π ΠΠΠ=
cRT
Jedi
nica
:kP
a (S
I si
stem
);
atm
RT
Vn= ===
Π ΠΠΠ
46
Pri
mer
:Iz
raču
nati
osm
otsk
i pri
tisa
k ra
stvo
ra n
eele
ktro
lita
kon
cent
raci
je
c =
1 m
ol/d
m3
na t=
0 o C
(T
= 2
73 K
).
Π=
cRT
Π=
1 x
8,31
4 x
273
�Π
= 2
270
kPa
(22
,4 a
tm)
(1
atm
=10
1,3
kPa)
Izraču
nava
nje
Mr
RT
Vn= ===
Π ΠΠΠR
TM
Vm= ===
Π ΠΠΠR
TVm
MΠ ΠΠΠ
= ===→ →→→
→ →→→
47
Ras
tvor
i ist
og o
smot
skog
prit
iska
: iz
oton
ični
Ras
tvor
već
eg o
smot
skog
prit
iska
:
hipe
rton
ičan
Ras
tvor
man
jeg
osm
otsk
ogpr
itis
ka:
hip
oton
ičan
Ćel
ijsk
e m
embr
ane:
pol
upro
pust
ljiv
e m
embr
ane
0,9
% N
aCl :
izot
onič
an s
a sa
drža
jem
eri
troc
ita
↓ ↓↓↓fi
ziolo
ški
rast
vor
48
Eri
troc
it u
ras
tvor
u:
izot
onič
nom
hipe
rton
ično
m
hip
oton
ično
m
49
Dij
ali
za:
difu
zija
kro
z po
lupr
opus
tlji
vu m
embr
anu,
pro
pust
ljivu
za
mal
e jo
ne i
mal
e m
olek
ule,
a n
epro
pust
ljiv
a za
vel
ike
mol
ekul
e i
kolo
idne
čes
tice
.
50
KO
LIG
AT
IVN
E O
SOB
INE
RA
STV
OR
A
Kol
igat
ivne
oso
bine
:sv
ojst
va r
astv
ora
koja
zav
ise
sam
o od
bro
ja
čest
ica
rast
vore
ne s
upst
ance
u ne
kom
ras
tvar
aču,
a n
e i o
d pr
irod
e ti
h če
stic
a
(1)
osm
otsk
i pri
tisa
k(2
) sn
ižen
je n
apon
a pa
re r
astv
arač
a na
d ra
stvo
rom
(3)
povi
šenj
e te
mpe
ratu
re k
ljuč
anja
ras
tvor
a u
odno
su n
a ra
stva
rač
(4)
sniž
enje
tem
pera
ture
mrž
njen
ja r
astv
ora
u od
nosu
na
rast
varač
51
TM
Rast
varač
TK
↓ ↓↓↓↓ ↓↓↓
↑ ↑↑↑↑ ↑↑↑
TM
R a
s t
v o
rT
K
Klj
učan
je:
∆
Tb=
Tra
stvo
r -
Tra
stva
rač
(∆T
b>
0)
Mrž
njen
je:
∆
Tf=
Tra
stva
rač-
Tra
stvo
r
(∆T
f >
0)
∆ ∆∆∆T
b∆ ∆∆∆
TfPO
VIŠ
EN
JE T
EM
PE
RA
TU
RE
KL
JUČ
AN
JA
SNIŽ
EN
JE T
EM
PE
RA
TU
RE
MR
ŽN
JEN
JA R
AST
VO
RA
52
∆T
b-
povi
šenj
e te
mpe
ratu
re k
ljuč
anja
ras
tvor
a u
odno
su n
a ra
stva
rač
(K)
∆T
f-
sniž
enje
tem
pera
ture
mrž
njen
ja r
astv
ora
u od
nosu
na
rast
varač
(K)
b B-
(mol
/kg)
mol
alit
et r
astv
oren
e su
psta
nce
k b, k
f-
(K k
g/m
ol)
kons
tant
eza
vise
sam
o od
pri
rode
ras
tvar
ača
∆ ∆∆∆T
b=
kb
b B
∆ ∆∆∆T
f=
kf b B
53
2,79
6,50
Cik
lohe
ksan
7,40
3,56
Fen
ol
7,00
5,24
Nit
robe
nzen
3,90
3,07
CH
3CO
OH
5,12
2,53
Ben
zen
1,86
0,51
Vod
a
k fk b
Ras
tvar
ač
54
Pov
išen
je te
mpe
ratu
re k
ljuča
nja
rast
vora
u o
dnos
u na
ras
tvar
ačna
ziva
se
i eb
ulio
skop
ija
k b-
ebul
iosk
opsk
a ko
nsta
nta
Sni
ženj
e te
mpe
ratu
re m
ržnj
enja
ras
tvor
a u
odno
su n
a ra
stva
rač
nazi
va s
e i
krio
skop
ija
k f-
krio
skop
ska
kons
tant
a
Ter
min
olog
ija
55
Izraču
nava
nje
Mr
AB
B
ABB
ABB
m M
mk
mMm
kmn
kb
kT
= ==== ===
= ==== ===
∆ ∆∆∆
A
BB
m ∆
Tm k
M= ===
k
kb
ili k
fK
kg/
mol
∆T
∆T
bil
i ∆T
fK
mB
mas
a ra
s. s
up.
gm
Am
asa
rast
varača
k
g
56
Kol
igat
ivne
oso
bine
ele
ktro
lita
Van
′ ′′′t H
ofov
bro
j (
i ):
pok
azuj
e ko
liko
put
a je
pov
ećan
bro
j če
stic
a u
rast
voru
ele
ktro
lita
u o
dnos
u na
ra
stvo
r ne
elek
trol
ita
iste
kon
cent
raci
je
∆ ∆∆∆T
b =
k bb B
i
∆ ∆∆∆T
f =
kfb B
i
Π ΠΠΠ=
c R
T i
Izraču
nava
nje
broj
a i
•st
epen
dis
ocij
acij
e (α
) el
ektr
olit
a •
nači
n na
koj
i ele
ktro
lit d
isos
uje
57
Pri
mer
1.I
zrač
unat
i bro
j ia
ko j
e st
epen
dis
ocij
acij
e K
2SO
4 0,
66.
K2S
O4
→2
K+
+ S
O42-
α=
0,66
=66
%
100
SO
K 66
)-
(100
SO
66
K 66
24
2-2 4+
+⋅
=+
i
32,210
0
232
==
i
100
mol
ekul
a ne
elek
trol
ita→
100 če
stic
a
100
mol
ekul
a K
2SO
4→
232 če
stic
a
58
Pri
mer
2.I
zrač
unat
i α αααN
aCl
u ra
stvo
ru, a
ko j
e i=
1,87
.
NaC
l →N
a++
Cl-
α=
?
10010
0
100
)10
0(
+=
−+
+=
αα
αα
i
10010
087,1
+=
α
187=
α+
100
α=
87 %
Zaš
to α
nije
100
% ?
59
Klj
učne
jed
nači
ne
Π ΠΠΠ=
c R
TR
TM
Vm= ===
Π ΠΠΠ
∆ ∆∆∆T
b=
kb
b∆ ∆∆∆
Tf=
kf
b
∆ ∆∆∆T
b=
kb
b i
∆ ∆∆∆T
f=
kfb
i
Π ΠΠΠ=
c R
T i
Klj
učan
je:
∆ ∆∆∆T
b =
Tra
stvo
r-
Tra
stva
rač
Mrž
njen
je:
∆ ∆∆∆
Tf =
Tra
stva
rač
-T
rast
vor
(nee
lekt
roli
ti)
(ele
ktro
liti
)
(nee
lekt
roli
ti)
(ele
ktro
liti
)
m M
mk
b k
∆T
==
IZR
AČ
UN
AV
AN
JE B
RO
JA i
ZA
UV
EŽ
BA
VA
NJE
GR
AD
IVA
sup
sta
nca
(g
)
rastv
arač
(kg
)
60
1. K
olig
ativ
ne o
sobi
nera
stvo
raza
vise
:a)
sam
ood
prir
ode
rast
varača
b) o
d pr
irod
era
stvo
rene
sups
tanc
ec)
od
broj
a če
stic
a ra
stvo
rene
sup
stan
ce u
nek
om r
astv
arač
u,
a ne
i od
pri
rode
tih če
stic
a
2. U
odn
osu
na v
odu
vode
ni r
astv
or g
luko
ze k
ljuč
a na
:a)
isto
j tem
pera
turi
b) v
ećoj
tem
pera
turi
c) m
anjo
j tem
pera
turi
3. U
odn
osu
na v
odu
vode
ni r
astv
or N
aClk
ljuč
a na
:a)
isto
j tem
pera
turi
b) v
ećoj
tem
pera
turi
c) m
anjo
j tem
pera
turi
4. U
odn
osu
na v
odu
vode
ni r
astv
or g
luko
ze m
rzne
na:
a) is
toj t
empe
ratu
rib)
već
oj te
mpe
ratu
ric)
man
joj t
empe
ratu
ri6
1
5. U
odn
osu
na v
odu
vode
ni r
astv
or N
aClm
rzne
na:
a) is
toj t
empe
ratu
rib)
već
oj te
mpe
ratu
ric)
man
joj t
empe
ratu
ri
6. V
an′t
Hof
ov b
roj (
i) p
okaz
uje:
a) k
olik
o pu
ta je
pov
ećan
bro
j čes
tica
u ra
stvo
ru e
lekt
roli
ta u
odn
osu
na r
astv
or n
eele
ktro
lita
iste
kon
cent
raci
jeb)
za
kolik
o je
pov
ećan
bro
j čes
tica
u r
astv
oru
elek
trol
ita
u od
nosu
na
ras
tvor
nee
lekt
roli
ta is
te k
once
ntra
cije
c) k
olik
o pu
ta je
pov
ećan
bro
j čes
tica
u ra
stvo
ru n
eele
ktro
lita
u
odno
su n
a ra
stvo
r el
ektr
olit
a is
te k
once
ntra
cije
7. R
astv
ori g
luko
ze,N
aCl,
MgS
O4,
MgC
l 2i
Na 2
SO
4kl
juča
ju n
ais
toj
te
mpe
ratu
ri :
a) n
ajveći
mol
alit
etim
a _
____
____
___
b) n
ajm
anji
mol
alit
etim
a __
____
____
__c)
isti
mol
alit
etim
a __
____
____
____
__
62
8. D
ati s
u vo
deni
ras
tvor
i glu
koze
,NaC
l,M
gSO
4, M
gCl 2
iN
a 2S
O4
isto
g m
olal
itet
a.a)
na
najv
ećoj
tem
pera
turi
klj
uča
___
____
____
____
_b)
na
najm
anjo
j tem
pera
turi
kluča
nja
____
____
____
_c)
na
najv
ećoj
tem
pera
turi
mrz
ne _
____
____
____
___
d) n
a na
jman
joj t
empe
ratu
ri m
rzne
___
____
____
____
e) n
a is
toj t
empe
ratu
ri k
ljuč
aju
____
____
____
____
__f)
na
isto
j tem
pera
turi
mrz
nu _
____
____
____
____
___
9. H
loro
vodo
nik
(HC
l) p
od is
tim
usl
ovim
a (V
, T)
ima:
a) i
sti
gasn
i (P
) i
osm
otsk
i (Π
) pr
itis
akb)
već
i ga
sni (
P)
od
osm
otsk
og (
Π)
prit
isak
ac)
man
ji g
asni
(P
) od
osm
otsk
og (
Π)
prit
isak
a
10. K
oji o
d sl
edeć
ih v
oden
ih r
astv
ora
je iz
oton
ičan
sa s
adrž
ajem
eri
troc
ita:
a) 9
% N
aCl
b) 0
,9 %
NaC
lc)
0,0
9 %
NaC
l
63
11.
9 %
vod
eni r
astv
or N
aClj
e u
odno
su n
a fi
ziol
oški
ras
tvor
:a)
izot
onič
anb)
hip
erto
niča
nc)
hip
oton
ičan
12.
0,09
% v
oden
i ras
tvor
NaC
lje
u od
nosu
na
fizi
ološ
ki r
astv
or:
a) iz
oton
ičan
b) h
iper
toniča
nc)
hip
oton
ičan
13. Z
apre
min
a er
itro
cita
u hi
pert
onič
nom
ras
tvor
u se
:a)
pov
ećav
ab)
sm
anju
jec)
ne
men
ja
14. Z
apre
min
a er
itro
cita
u hi
poto
ničn
omra
stvo
ru s
e:a)
pov
ećav
ab)
sm
anju
jec)
ne
men
ja6
4
15. Z
apre
min
a er
itro
cita
u iz
oton
ično
mra
stvo
ru s
e:a)
pov
ećav
ab)
sm
anju
jec)
ne
men
ja
16. Z
apre
min
a er
itro
cita
u 0,
05%
vod
enom
ras
tvor
u N
aCls
e:a)
pov
ećav
ab)
sm
anju
jec)
ne
men
ja
17. Z
apre
min
a er
itro
cita
u 0,
9% v
oden
om r
astv
oru
NaC
lse:
a) p
oveć
ava
b) s
man
juje
c) n
e m
enja
18. Z
apre
min
a er
itro
cita
u 2
% v
oden
om r
astv
oru
NaC
lse:
a) p
oveć
ava
b) s
man
juje
c) n
e m
enja
65