Post on 21-Oct-2015
description
INSTRUMENTALNO UČENJE
- POJAM POTKREPLJENJA -
Šta je instrumentalno učenje?
Grupa oblika učenja kojima je zajedničko:
reakcija koja se uči je instrument postizanja nekog cilja – zato je i naučena: dovodi do postizanja nekog cilja
Karakteristike instrumentalnog učenja:
organizam motivisan vrši raznovrsne radnje pokušavajući da
postigne neki cilj jedna od slučajno izvršenih radnji dovodi
do ostvarenja cilja radnja koja je dovela do cilja se učvršćuje,
ostale se eliminišu
Klasično uslovljavanje : instrumentalno uslovljavanje
Klasično uslovljavanje
reakcija koja se uči je izazvana bezuslovnom draži
reakcija koja se uči sledi bezuslovnu draž
reakcija koja se uči nije instrument (sredstvo) dolaženja do cilja
Instrumentalno uslovljavanje
reakcija koja se uči je sponatno emitovana, nije izazvana
reakcija koja se uči prethodi bezuslovnoj draži (potkrepljenju)
reakcija koja se uči je instrument (sredstvo) dolaženja do cilja
Oblici instrumentalnog učenja
Učenje putem nagrađivanja
Učenje reakcije bežanja
Učenje reakcije izbegavanja
Učenje putem kažnjavanja
Diskriminatorno operantno učenje
Omisiono učenje
Učenje putem nagrađivanja
Organizam uči one oblike ponašanja koji su praćeni nagradom
TorndajkTorndajk:: učenje putem pokušaja i pogrešaka (učenje putem slepih pokušaja i slučajnih uspeha) osnovne karakteristike:
postupnost učenja, bez učešća inteligencije
potkrepljenje automatski učvršćuje tačnu reakciju
Moguća objašnjenja:
Zakon učestalosti: tačna reakcija se učvršćuje jer je najčešća (mora se izvršiti na kraju svake seanse) pogrešno objašnjenje jer se neke druge,
pogrešne reakcije izvršavaju češće nego tačna
Zakon efekta: tačna reakcija se automatski učvršćuje jer je praćena nagradom (dovodi do cilja) i zato se manifestuje u sličnoj situaciji, nema anticipacije
Šematski prikaz zakona efekta (Maurer)
Dejstvo nagrade
1. S R nagrada
2. S R
Dejstvo kazne
1. S R kazna
2. S R
JAČANJE REAKCIJE SLABLJENJE REAKCIJE
Operantno učenje (Skiner)
Skiner razlikovao dva oblika učenja:
1. Respondentno učenje (klasično uslovljavanje) – BD uvek izaziva odgovor
2. Operantno učenje (instrumentalno učenje) – tačna reakcija je operativna, deluje na spoljašnju sredinu i postiže se cilj posle niza neuspešnih radnji, životinja izvršava
pravu reakciju i dolazi do cilja
Metoda aproksimacije ili oblikovanja
Postupno oblikovanje željenog ponašanja:1. nagrađuje se prva aproksimacija željenom
odgovoru
2. postepeno se podiže kriterijum: nagrađuje se sve veća aproksimacija željenom odgovoru
Primenjeno na dresuru životinja i školsko učenje (moderno programirano učenje)
Programirano učenje
JEDINICA GRADIVA
NAREDNA JEDINICA
SADRŽAJ PITANJEPROVERA TAČNOSTI
POVRATNA INFORMACIJA
TAČAN ODGOVOR
NETAČAN ODGOVOR
UPUTSTVO ILI PONAVLJANJE
Učenje reakcije bežanja
Organizam uči da pobegne iz situacije koja je neprijatna
komora 1 komora 2
• šok u komori 1
• emocija straha i mnoštvo neuspešnih reakcija
• slučajno prolaženje kroz vratanaca i prelazak u komoru 2
• šok u komori 2
• emocija straha i mnoštvo neuspešnih reakcija
• slučajno prolaženje kroz vratanaca i prelazak u komoru 1
• šok u komori 1
• sve brži prelazak u susednu komoru
UVEKUVEK SE DOŽIVLJAVA SE DOŽIVLJAVA NEPRIJATNA SITUACIJA!NEPRIJATNA SITUACIJA!
Učenje reakcije bežanja
Objašnjenje: teorija potkrepljenja
ŠOK NEPRIJATNO UNUTRAŠNJE STANJE BEŽANJE IZ
NEPRIJATNE SITUACIJE NAGRADA (NEGATIVNO
POTKREPLJENJE)
Negativno potkrepljenje: prestanak negativnih draži
Učenje reakcije izbegavanja
Organizam uči da vršeći neku radnju izbegne neprijatnu situaciju
crna komora
(šok)
bela komora
(bezbedna)
• šok u crnoj komori
• emocija straha i mnoštvo neuspešnih reakcija
• slučajno prolaženje kroz vratanaca i prelazak u belu komoru
• postepeno čim se stavi u crnu komoru – bežanje u belu: pre nego što se dobije šok – izbegavanje šokaMOŽE DA SE MOŽE DA SE IZBEGNEIZBEGNE
NEPRIJATNA SITUACIJA!!NEPRIJATNA SITUACIJA!!
Učenje reakcije izbegavanja
Objašnjenje (Maurer): teorija dva faktora
1. Klasično emocionalno uslovljavanje (emocije straha): šok (BD) u crnoj komori (UD) strah (BR/UR)
2. Instrumentalno uslovljavanje: crna komora (UD) strah (UR) prelazak u
belu komoru (izbegavanje šoka - potkrepljenje)
Učenje reakcije bežanja : učenje reakcije izbegavanja
Učenje reakcije bežanja
uvek se doživljava neprijatna situacija (tek kada je doživi, organizam beži)
bežanje
Učenje reakcije izbegavanja
neprijatna situacija može da se izbegne vršenjem određene reakcije
vršenje određene reakcije, koja ne mora biti bežanje (pritsak poluge, podizanje noge...)
Sumnje u teoriju dva faktora
emocija straha se manifestuje u ponašanju samo u početku sticanja reakcije izbegavanja
kada se reakcija izbegavanja izgradi, spoljašnji znaci straha nestaju
Reskorla i Solomon: strah centralne prirode?
Kognitivne teorije- Selidžmenova i Džonstonova teorija -
Objašnjava sledeće činjenice: emocija straha – samo na početku učenja
reakcije izbegavanja naučena reakcija – vrlo otporna na gašenje sprečavanje izvršenja naučene reakcije
(blokiranje) – eliminisanje reakcije
Kognitivne teorije- Selidžmenova i Džonstonova teorija -
Tri osnovna elementa: uslovljavanje emocija preferencije (motivacioni faktori): npr. stanje
bez šoka se preferira stanju sa šokom (sPs) dve vrste očekivanja:
rEs – u odsustvu tačne reakcije očekuje šok (izgrađuje se na početku)
rEs – ako izvrši pravu reakciju ne očekuje šok (izgrađuje se kasnije, nakon što se više puta izvrši prava reakcija)
Kognitivne teorije- Selidžmenova i Džonstonova teorija -
Kako objašnjava sledeće činjenice: emocija straha samo na početku – klasično
uslovljavanje (u početku), kasnije se oslanja na preferencije i očekivanja
naučena reakcija vrlo otporna na gašenje – očekivanje rEs je stalno potvrđivano, životinja uporno beži u belu komoru i ne suočava se sa tim da sada šoka nema ni u crnoj komori
sprečavanje izvršenja naučene reakcije vodi eliminisanju reakcije – kada se reakcija izbegavanja spreči, životinja uviđa da šoka nema ni u crnoj komori i koriguje se rEs u rEs
Kognitivne teorije- Selidžmenova i Džonstonova teorija -
Problem: verovatnije je da se u početku izgrađuje očekivanje da su brojne reakcije praćene šokom nego da izostanak prave reakcije dovodi do šoka – kada bi životinja znala da izostanak određene reakcije dovodi do šoka, ona bi tu reakciju izvršila
Kognitivne teorije- Bolsova teorija -
u prirodi životinja ne uči reakcije bežanja i izbegavanja
postoje urođene reakcije specifične za vrstu opažanje opasnosti (bezuslovne draži i znaci
opasnosti) otkačinje te reakcije u situaciji izbegavanja uče se znaci i mesta
opasnosti i znaci i mesta sigurnosti, ne same reakcije
Da bi se reakcija manifestovala, mora se uvideti smisao, funkcija reakcije, posledice (percepcija opasnog i sgurnog dela aparata)
Kognitivne teorije- Bolsova teorija -
Ograničenja učenja: različiti motivacioni sistemi – različite
mogućnosti učenja odnosa reakcije i njene posledice i učenja novih reakcija (pr. pritisak poluge se ne može naučiti kao reakcija izbegavanja, ali može u situaciji hranjenja) – egzistencijalna važnost odbrane, nema mesta za probanje i učenje
različite vrste – različte mogućnosti učenja odnosa reakcije i njene posledice i učenja novih reakcija – niže filogenetske vrste teže uče nove reakcije u odbrambenim situacijama
Učenje putem kažnjavanja
Organizam uči da ne reaguje, da se uzdrži od reagovanja kako bi izbegao neprijatnu situaciju – pasivno izbegavanje
eksperimentalna situacija: 1. učenje određene reakcije
2. kažnjavanje prethodno naučene reakcije
3. životinja u konfliktnoj situaciji
Učenje putem kažnjavanja
Torndajkov stav o delovanju kazne: u početku: nagrada jača, kazna slabi
određenu reakciju kasnije: nagrada jača, kazna ne slabi
naučenu reakciju
Skiner: kazne mogu imati negativne posledice po kažnjavanu osobu – sve svoje socijalne programe zasnivao na blagovremenom, dobro proračunatom pozitivnom potkrepljenju
Učenje putem kažnjavanja
Efekti kažnjavanja trajni ako se za vreme supresije jednog oblika ponašanja (kažnjavanjem) izgrade drugi pozitivni načini ponašanja
Kako deluje kazna? Averzivna draž (kazna) izaziva strah koji
inhibira kažnjavanu reakciju – emocionalno uslovljavanje – vezivanje averzivnih emocija za kažnjavanu radnju
Učenje putem kažnjavanja
Uslovi od kojih zavisi dejstvo kazne na ljude:1. da li je kazna data iz besa ili iz želje da se nešto
popravi;
2. da li je kazna pravedna;
3. da li se kažnjava nenamerna greška osobe ili se uzima u obzir njena namera;
4. da li se kazna odnosi na osobu u celini ili njen određeni postupak;
5. ko daje kaznu – osoba koju cenimo, volimo, koja je pravedna ili osoba koja ima suprotna svojstva;
6. da li se kazna izriče pred svima ili nasamo;
7. kome je upućena – od prirode osobe kojoj se kazna upućuje zavisi njena reakcija na kaznu.
Učenje putem kažnjavanja
Spoljašnje i unutrašnje kazne:
1. Fizičke kazne, neodobravanje, uskraćivanje pažnje...
2. Nagrađivanje i kažnjavanje dece u ime verbalno ekspliciranih načela načela se usvajaju kao sopstvena (savest koja vrši samokažnjavanje neprihvatljivih ponašanja)
Diskriminatorno operantno učenje
Dve varijante:
1. kod učenja putem nagrađivanja: vršenje određenih radnji samo u prisustvu određene (diskriminatorne) draži nagrada
2. kod učenja putem kažnjavanja: vršenje određenih radnji samo u prisustvu određene (diskriminatorne) draži kazna (nema diskriminatorne draži – nema kazne)
Dva značenja potkrepljenja
Istočno značenje (Pavlov):
proceduralno značenje – davanje BD u paru (kartkom vremenskom razmaku) sa UD koje vodi jačanju UR
mehanizam dejstva potkrepljenja: asocijacija po dodiru
Davanje averzivne BD – potkrepljenje jer vodi jačanju UR
Dva značenja potkrepljenja
Zapadno značenje:
neki autori: potkrepljenje = nagrada, zadovoljavajuće stanje stvari
drugi: strogo operacionalno značenje – sve ono što sledi neku reakciju i pojačava je (potkreljivač može biti i negativna draž)
Akceptor radnji
Anohin: akceptor radnji – aparat koji procenjuje posledice izvršenih radnji: pozitivne – aparat ih usvaja negativne – aparat ih ne usvaja
Srodan zakonu efekta, kao i kognitivnim teorijama (efekti ne učvršćuju radnje automatski več postoji procena efekta na osnovu koje se radnja učvršćuje ili ne)
Zakon efekta – zakon učenja ili zakon motivacije i delatnosti?
Torndajk: radnje se uče zavisno od svojih posledica, tačna reakcija se automatski učvršćuje zahvaljujući pozitivnom efektu do kog dovodi
Estes: zakon učenja se meša sa zakonom delatnosti – povezanost u ponašanju ne mora biti posledica učenja već motivacije i kognicije
Torndajkove formulacije zakona efekta
1. Od nekoliko odgovora koji se u jednoj situaciji vrše čvršće se vezuju za situaciju oni koji su praćeni zadovoljenjem životinje, a oni koji su praćeni neugodnošću postaju slabiji.
asocijacionizam (konekcionizam)
hedonizam prošlosti (zadovoljstvo automatski učvršćuje prethodno izvršene radnje, nema anticipacije zadovoljstva)
Torndajkove formulacije zakona efekta
2. Od nekoliko odgovora koji se u jednoj situaciji vrše čvršće se vezuju za situaciju oni koji su praćeni zadovoljavajućim stanjem stvari, a oni koji su praćeni nezadovoljavajućim stanjem stvari postaju slabiji.
ono stanje u odnosu na koje životinja ne čini ništa da izbegne, a često dela tako da ih postigne ili održi
ono stanje koje životinja obično izbegava i napušta
MekGokove formulacije zakona efekta
1. Akti postaju učvršćeni ili eliminisani kao funkcija svojih efekata.
ne može se primeniti na sve oblike učenja (klasično uslovljavanje i verbalno učenje)
rezultati neke akivnosti mogu se saznati posle dužeg vremena, ne posle par sekundi
ono što se dešava kao posledica jednog akta, obično ono što se dešava nekoliko sekundi posle akta
MekGokove formulacije zakona efekta
2. Akti koji su praćeni stanjem stvari koje životinja ne izbegava i često pokušava da održi ili postigne izdvajaju se i fiksiraju, dok se akti koji su praćeni stanjem stvari koje individua izbegava ili pokušava da izmeni eliminišu.
identična kasnijoj Torndajkovoj definiciji zakona efekta
MekGokove formulacije zakona efekta
3. Ukoliko su drugi uslovi jednaki, akti koji dovode do posledica koje zadovoljavaju postojeće motivaciono stanje biraju se i pojačavaju, dok se oni akti koji dovode do posledica koje ne zadovoljavaju postojeće motivaciono stanje eliminišu.
manje empirijska definicija, manje uopštena i manje prazna
HVALA NA PAŽNJI!!