8/14/2019 Vaganska pecina
1/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITUKAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA
SPOMENIK PRIRODE
VAGANSKA PE]INA
BAWALUKA, 2008. godine
8/14/2019 Vaganska pecina
2/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 2
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG IPRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA
Elaborat
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE PODZA[TITU SPOMENIKA PRIRODEVAGANSKE PE]INE KAOPRIRODNOG DOBRA ODIZUZETNOG ZNA^AJARukovodilac Jelena Kadi}
Obra|iva~
Goran Dujakovi},speleolog
Dr Du{an Mijovi}, geolog
Dragan Kova~evi}, dipl.in`.{um.
Goran Pani}, geograf
Fotografije
Goran Dujakovi}
Branko Karapanxa
Milan Paunovi}
Tehni~ka obrada
Jelena Savi}, dizajn
Goran Kalini}, obrada priloga
Svetlana [iqegovi}, lektor
Direktor Svetlana [iqegovi}
8/14/2019 Vaganska pecina
3/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 3
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG I PRIRODNOGNASQE\A REPUBLIKE SRPSKE pristupio je:
Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobrasadr`an je u ~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome seprirodno dobro stavqa pod za{titu aktom nadle`nog organa na osnovuPrijedloga ministarstva nadle`nog za za{titu za{titu `ivotne sredine.Republi~ki zavod za za{titu kulturno istorijskog i prirodnog nasle}a RepublikeSrpske pripremio je Elaborat: Predlog za stavqawe pod za{titu spomenikaprirode "VAGANSKA PE]INA" kao prirodnog dobra od izuzetnog zna~aja saprijedlogom akta o za{titi.
Bawaluka, 2008. god.
Direktor Zavoda,
Svetlana [iqegovi}
8/14/2019 Vaganska pecina
4/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 4
SADR@AJPRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE VAGANSKAPE]INA KAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA IDENTIFIKACIJA
Vrsta i naziv prirodnog dobraOsnovna vrijednostPolo`ajPovr{ina i granice za{titePrethodni status za{titeKategorijaMe|unarodni status
OPIS PRIRODNOG DOBRAPriroda^ovek i priroda
VREDNOVAWEOcjena ispuwenosti uslova za za{tituOcjena vrijednostiPrijedlog kategorije
KONCEPT ZA[TITEOptimalni model za{titeCiqevi razvojaProceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{tite
Re`im za{titeMjere odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobraUpravqawe za{titomFinansirawe za{titeSmjernice
PRILOZIprilog 1: Polo`aj Vaganske pe}ine na karti 1:100 000prilog 2: Polo`aj na karti 1:25 000prilog 3: Zone za{tite i granice za{ti}enog podru~ja (karta 1:25 000)prilog 4: Geolo{ka karta podru~ja Jaw 1:100 000prilog 5: Plan pe}ineprilog 6: Rje{ewe o za{titi Vaganske pe}ine br. 06-UP-I-58-4/70
LITERATURA
8/14/2019 Vaganska pecina
5/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 5
I IDENTIFIKACIJA
8/14/2019 Vaganska pecina
6/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 6
VRSTA I NAZIV PRIRODNOG DOBRA
Spomenik prirode "Vaganska pe}ina"
OSNOVNA VRIJEDNOST
Podzemni horizontalni oblik karstnog reqefa, koji ima nekoliko nivoa. Po koncentra-ciji i raznovrsnosti pe}inskog nakita Vaganska pe}ina je jedan od najzna~ajnijih pod-zemnih objekta Republike Srpske. Pe}ina je bogata sa atraktivnim pe}inskim nakitom ko-ji ~ine masivni oblici pe}inskih stubova, stalagmiti, stalaktiti i raznobojni salivikoji ispuwavaju najve}im dijelom sve dvorane i kanale pe}ine.
Pe}ina je istovremeno i stani{te nekoliko vrsta slijepih mi{eva: Barbaste lla ba rbaste l-
lus, Myotis bec hste inii, Myo tis em arg inatusiRhinolpp hus ferrumeq uinum.
POLO@AJ
Jugozapadna Republika Srpska, sjeveroisto~ni dio masiva Vitoroga.Teritorija op{tine [ipovo, selo Strojice, zaselak Vaganac.
Udaqenost: od [ipova 15 km, od Bawa Luke 108 km.
Pristupa~nost prirodnom dobru putni~kim vozilom iz dva pravca:
putem [ipovo-Kupres poslije sela Vagan, a daqe pje{a~kom stazom 500 m do pe}ine, {umskim putem od Podgore do mjesta Brezine ili sa puta [ipovo-Kupres do mje-
sta Brezine, a zatim oko 500 m pje{ice do pe}ine
Nadmorska visina: 920 metara
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i
X 4888,39 N
Y 6433,38 E
POVR[INA I GRANICA ZA[TITE
U za{ti}enom Spomeniku prirode Vaganska Pe}ina utvr|uje se re`im za{tite IIstepena.
Re`im za{tite drugog stepena obuhvata povr{inu od 12 hektara u obliku pravougaonika .Zbog nepostojawa katastra op{tine [ipovo ta povr{ina je odre|ena u odnosu nageneralni pravac pru`awa pe}ine (sjever-jug).Kra}a stranica pravougaonika iznosi 300 metara, odnosno po 150 metara u pravcu istok-zapad okomito na pravac pru`awa pe}ine. Du`a stranica pravougaonika iznosi 400metara, odnosno po 100 metara se dodaje na ukupnu du`inu pe}ine u pravcu pru`awape}ine.Napomena: Pri izradi katastra op{tine [ipovo, Staralac je du`an uraditiparcelizaciju pomenute povr{ine.
8/14/2019 Vaganska pecina
7/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 7
PRETHODNI STATUS ZA[TITE
Vaganska pe}ina nalazila na listi za{ti|enih prirodnih dobara Zavoda za za{tituspomenika kulture BiH, Sarajevo Rje{ewem pod brojem 06-UP I-58/4/70 od 24.08.1970.godine.
KATEGORIJA
Spomenik prirode.
Prirodno dobro od izuzetnog zna~aja- kategorija.
ME\UNARODNI STATUS
IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - Natural Monument/ Natural Landma rk - Prirodni spomenik.
IUCN Lista nacionalnih parkova i za{ti}enih podru~ja (United Nations List of
Nat iona l pa rks & Protec ted Areas). Ne upisuje se zbog male povr{ine.
Na osnovu Inventara objekata geonasqe|a Republike Srpske, prirodno dobro Vagan-ska pe}ina je objekat geonasqe|a balkanskog zna~aja i predlo`en je na verifikacijuEvropskoj asocijaciji za konzervaciju geolo{kog nasqe|a - ProGEO .
8/14/2019 Vaganska pecina
8/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 8
II OPIS PRIRODNOG DOBRA
8/14/2019 Vaganska pecina
9/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 9
PRIRODA
GEOLO[KA GRA\A
Geolo{ka prou~avawa oblasti jugozapadne Bosne datiraju jo{ od druge polovine 19.
vijeka kada su austrijski geolozi Mojsisivicza , Tietzea I Bittne ra (1880),opisali osnovnugeolo{ku gra|u. U kasnijem periodu izvo|ena su specijalisti~ka istra`ivawa, a posebno
su zna~ajni radovi Katzer-a koji se posebno bavio podru~jem centralne Bosne (1903,1906, 1921. 1924, 1925), i kasnije ^elebi} (1956), Jovanovi} (1957), zatim Pami}, Juri},Vujnovi} i drugi. Najpotpuniji prikaz geolo{ke gra|e istra`nog podru~ja dat je priizradi OGK SFRJ, list Bugojno 1981. godine.
Geolo{ka gra|a {ireg podru~ja Vaganske pe}ine pripada zoni Sredi{wih Dinarida,gdje su na istra`nom terenu najve}im dijelom zastupqene mezozojske karbonatne mase(OGK, List Bugojno, 1981), prikazane na prilogu 4.
MezozoikNajstariji tvorevine razvijene su za vrijeme trijasa, koji su na istra`nom terenurasprostraweni u isto~nom dijelu.
Kampilski sedimenti (T12) su izdvojeni na vi{e lokaliteta, a predstavqaju ih plo~asti islojeviti kre~waci, sivi i crveni, ~esto ooliti~ni sa laporovitim proslojcima.Debqina ovih naslaga iznosi oko 200 metara.
Anizijski sedimenti (T21) su kontinuirano redovni pratilac dowotrijaskih naslaga, i naovom prostoru predstavqaju ih slojeviti i masivni mermerasti kre~waci, zatimkre~wa~ke bre~e i podre|eno dolomiti. U wima je konstatovana bogata i karakteristi~-
na fauna Meand rosp ira d inaric a , Physop orella c f. va rians, i mnogo konodontske faune kao
Enantiognathus ziegleri, Gondolella navicula, U {iroj okolini pe}ine, ovi sedimenti
izgra|uju i dolinu rijeke Jaw, podru~je sela Greda i Babi}i. Sedimentolo{kimistra`ivawima determinisani su kao mikrospariti, pseudospariti, pjeskoviti mikro ipseudospariti, intraspariti, intrapelemkriti i mikriti. Od masivnih trijaskihkre~waka izgra|eni su i neki istaknutu planinski vrhovi u predjelu planine Duma~e(1.298 m n.v.). I dolomiti i kre~waci imaju prete`no crnkastu, tamniju boju i jako subituminozni. Debqina iznosi oko 400 m.
Iako je sredwotrijaski magmatizam veoma razvijen na {irem podru~ju, obuhvatom za ovajprikaz nisu uvr{}ene magmatske stijene, jer ih na izdvojenom prostoru nema.
Gorwi trijas (T3) izgra|uje ~itavu zapadnu stranu karstne povr{i Jawa. U izvori{nomdijelu Kupre{ke rijeke, odnosno Jawa, od Jezera do zaseoka Vodica, javqaju se tako|emezozojske tvorevine, samo su predstavqene *fli{nom* serijom. Masivni dolomiti,dolomiti~ni kre~waci, masivni bankoviti i slojeviti kre~waci imaju najve}e
rasprostrawewe. U wima je konstatovana prete`no megalodonska fauna, iako imaAulortuus sinuosus, A. osc ilens, Gyrop orella vesiculifera ^itava serija je otkrivena udubokom kawonu Jawa, gdje ima debqinu i do 700 m.
Jurska perioda zapo~iwe nera{~lawenim sedimentima lijas-dogera (J1,2) koje predstavqajusivi plo~asti I slojeviti organogeno detriti~ni kre~waci sa obiqem faune megalo-dusa, brahiopoda i odlomaka meku{aca. Debqina ovih sedimenata nije velika oko 150 m.
Stijene gorwe jure, titonske starosti (J3,3) ve}inom su rasprostrawene zapadno, jugozapad-no i ju`no od podru~ja pe}ine. Prostiru se na potezu (ju`no) od oboda Kupre{kog poqa-Mr|enovci-Bajramovci do (zapadano) Crnih vrhova-Paqika na padinama planine Vitorogi jugozapadnih dijelova Jawske visoravni. Kre~waci su masivni, slojeviti, sa fosili-ma hidrozijskih vrsta. U podru~ju Kupre{kog poqa le`e preko lijasko-dogerskih i gorwo-
trijaskih sedimenta. Zbog velike tektonske poreme}enosti, debqina im nije utvr|ena.
Kredni sedimenti su na istra`nom prostoru mahom razvijeni tokom dowe krede, a pred-stavqaju ih:
8/14/2019 Vaganska pecina
10/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 10
Sedimenti (K11,2) valendin-otrivske starosti koji u~estvuju u sinklinalnoj strukturi Ja-wa. Odlikuje ih kontinualni prelaz. Debqina ovih alohemo-sparitskih i mikritskih kre-~waka iznosi oko 700 m.Navi{e se nalaze barem-aptski (K13,4) organogeno detriti~ni kre~waci, naj~e{}e slo-jeviti, mo}nosti od 300-500 m.Nera{~alewa serija alb-cenomanskih (K1,2) kre~waka bogata je foraminiferama. Skoro ucijeloj oblasti oni su jako ~isti i sadr`e preko 85% kalcijum bikarbonata, zbog ~ega sujako podlo`ni karstifikaciji. Jako su poreme}eni, izlomqeni i puni tektonskih i di-jagenetskih pukotina.
Centralni dio istra`nog prostora zauzimaju senonske tvorevine, predstavqene fli{om bre~ama, kalkarenitima i laporcima, debqine oko 300 m. odlikuje ih veoma izra`enatektonska poreme}enost.
KenozoikVeoma mala masa miocenskih sedimenata ( 3M2,3), koja le`i transgresivno preko starijih,zastupqena je severnim obodom istra`nog podru~ja. Ovaj paket izgra|uju kongerijskikre~waci, i plo~asti laporoviti kre~waci. ^esto se javqaju i u bancima (Babi}I, Gre-da). Kako predstavqaju obodni dio basena, debqina im varira oko 300 m.
Kvartarne naslage u neposrednoj okolini Vaganske pe}ine su predstavqene deluvijalnimi aluvijalnim materijalom, koji se sre}e na dnu ve}ih vrta~a i uvala. Na povr{i Jawa nakojoj se nalazi Vaganska pe}ina nema mla|ih tvorevina. One se javqaju tek u dowem dije-lu doline rijeke Jaw u vidu aluvijalnih nanosa (al).
* * *Istra`ni prostor pripada strukturno-facijalnoj jedinici Gerzovo-Jaw-Plazenica, kojaje dio Sredi{wih Dinarida. Ovu jedinicu sa~iwava nekoliko tektonskih jedinica ni`-eg reda, na osnovu kojih Vaganska pe}ina sa okolinom pripada jedinici Pqevski podovi- \ulet - Mosor. Granicu prema sjeveru predstavqa sinklinala Jawa, a veliki plivskirasjed na sjeverozapadu ~ini granicu prema tektonskoj jedinici Gerzovo. .Jugozapadnagranica je ozna~ena spu{tawem sjeveroisto~nog krila du` rasjeda Rupe - Crni vrh-[eme-novci - Kupre{ko poqe. Najve}i dio tektonske jedinice izgra|uje sinklinala Smiqevac~ija osa blago tone na zapad.
Mezozojske tvorevine ubrane su kompleksno, u masi, grade}i antiklinale i sinklinale,dinarskog pravca pru`awa, odnosno sjeverozapad-jugoistok, a u sklopu velikog antikli-nirajuma Vitoroga. U predjelu oko Vaganske pe}ine i na povr{i Jaw, one imaju istipravac pru`awa padaju prema sjeveroistoku. Lokalana odstupawa su vrlo ~esta, jer sesekundarni nabori javqaju kako u kawonu Jawa tako na samoj povr{i. Izme}u trijaskefli{ne i karbonatne serije, na desnoj strani doline zapa`aju se diskordatni odnosi.Tercijerne mase, tako|e, le`e diskordatno preko krednih kre~waka, koji su u predjelu[ipovske kotline znatno spu{teni.
Za postanak Vaganske pe}ine od najve}eg zna~aja, pored rastvorqivosti karbonatnihsedimenata, su i rasjedi lokalnog karaktera, koje se zavisno od razmjere posmatrawamogu smatrati i tektonskim pukotinama, koje presjecaju mezozojske kre~wake skoro dosame fli{ne podine i upravne na pravac pru`awa nabora.
REQEF
Jawska karstna visoravan, predstavqa prostranu povr{ sa ~ije zapadne strane se nalaziplanina Vitorog (1.906 m n.v.). U okviru ove kre~wa~ke povr{i nalazi se prirodno dobroVaganska pe}ina.
Povr{ Jawa je fluvijalno-karstnog porijekla. Potpuno je karstifikovana, bez povr{inskerije~ne mre`e, ali sa prepoznatqivim dolinskim oblicima, koji su preobra`eni u nizo-ve vrta~a.
U bli`em okru`ewu Vaganske pe}ine isti~u se dvije morfolo{ke cjeline koje su bitno
odredile morfogenetske karakteristike same pe}ine. To su rijeka Jaw i visoravan Jaw.
8/14/2019 Vaganska pecina
11/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 11
Rijeka Jaw izvire u dubokom kawonu ispode sela Xaji}i, u rije~nom koritu na 612 m.n.v.Prema usmenom saop{tewu J. Petrovi}a, bojewa ponora Mrtvice u Kupre{kom poqu poka-zala su da se vode pojavquju na vrelu Jawa.
Prema R. Lazarevi}u, Vaganska pe}ina predstavqa najvi{i horizont velikog podzemnogsistema, razvijenog u vi{e nivoa, koji je izgradila podzemna rijeka. Faza kada je kroz
pe}inu proticala rijeka veoma je stara, {to se mo`e zakqu~iti iz visinske razlikeizme|u Vaganske pe}ine i vrela Jawa, koja iznosi 307,5 m. Upore|uju}i ovu razliku sasumom rije~ne i karstne erozije u drugim krajevima, karstna povr{ i Vaganska pe}ina supliocene starosti, s tim {to se Vagansko vrelo pojavquje tek kada je prestala aktivnaizgradwa Jawske fluvijalne povr{i. Pe}ina je vjerovatno sinhroni~na sa miocenskimjezerom, ~iji su sedimenti otkriveni oko sela Babi}i i Greda, na visini preko 800 m.Tek oticawe jezera omogu}ilo je usjecawe rijeke Jaw i spu{tawe hidrografskih zona,odnosno oja~alo je podzemnu cirkulaciju voda. To je bio kraj aktivne hidrigrafskefunkcije Vaganske pe}ine(Lazarevi}, 1999, str. 65).Lazarevi} zakqu~uje:Ovaj podatak ukazuje da izme|u Kupre{ke poqa i Jawa postojiveliki pe}inski sistem i to vi{espratni. Za sada su poznata dva takva sprata, Vaganskape}ina (najstariji sprat) i vrelo Jawa(najmla|i sprat). Vjerovatno postoje i sredwispratovi, s obzirom da visinska razlika izme|u Vaganske pe}ine i vrela Jawa iznosi307,5 m, ali jo{ nisu otkriveni. Po{to horizontalno rastojawe izme|u ponora u
Kupre{kom poqu i vrela Jawa prelazi 30 km, du`ina svakog sprata nije mawa od 60 km(Lazarevi}, 1999, str. 41).
8/14/2019 Vaganska pecina
12/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 12
Hidrogeolo{ke karakteristikeMorfohidrolo{ke odlike Vaganske pe}ineVaganska pe}ina predstavqa centralni dio jednog velikog sistema, od koga je za sada po-znat samo onaj koji je po woj i nazvan. Posmatrano u planu, pe}ina je relativno jed-nostavna i sastoji se iz jednog prostranog i nekoliko mawih, sporednih kanala. Profilglavnog kanala ukazuje da je taj kanal subhorizontalan, posmatrano od ulaza do najni`egdijela kanala. Ukupna du`ina pe}inskih kanala iznosi 420,5 m.
Na osnovu morfolo{ke analize izdvojene su slede}e osnovne cjeline Vaganske pe}ine:ulaz, glavni kanal i tri sporedna kanala.
U sklopu kre~wa~ke mase kojoj pripada Vaganska pe}ina, nalaze se i Lisi~ija pe}ina iJama na Kosi koje po istra`ivawima predstavqaju dio jedinstvenog slo`enijeg pe}insk-og sistema.
Podjela pe}inskog sistema na cjelineU {irem okviru posmatrano, Vaganska pe}ina predstavqa dio ve}eg sistema, dok se osta-li speleolo{ki objekti u blizini posmatraju kao objekti koji gravitiraju mogu}em si-stemu, trenutno bez speleolo{ke veze. Morfolo{ku podjelu kanala Vaganske pe}inepojedini autori dijele na sli~ne celine.
J. Petrovi}, @. Bogdanovi}, D. Bugarski i Z. Marijanac (1971.) izdvajaju slede}e cjeline:Glavni kanal, Dvorana raskr{}a, Desni kanal, Tre}i lijevi kanal, Drugi lijevi kanal iPrvi lijevi kanal.
R. Lazarevi} (1999.) iscrpno dijeli Vagansku pe}inu na morfolo{ke cjeline, a glavni kan-al na nekoliko dijelova: ^obanska dvorana, Lisi~iji kanal, Galerija Simele [olaje, Jaw-ski kanal, Sve~ana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca.
Opis morfolo{kih odlika Vaganske pe}ine prikazan je na osnovu slede}ih izdvojenihpodcjelina:
Ulaz, Glavni kanal, od ulaza do Dvorana Rade Marijanca. Prvi lijevi kanal (Lisi~iji kanal); Drugi lijevi kanal (Jawski kanal); Lisi~ija pe}ina; Jama na Kosi.
UlazUlaz u Vagnasku pe}inu le`i na nadmorskoj visini 919,5 m. [irina ulaza iznosi 5,1m, a
visina 2,5 m. Na ~etvrtom metru od ulaza, pe}ina je zatvorena re{etkastom konstrukcijom(kapijom) koja je postavqena u proqe}e 1980. godine. Kapija je sada djelomi~no o{te}enapa se u unutra{qost mo`e u}i sa strane kapije.
Glavni kanal, od ulaza do Dvorene Rade MarijancaNa ulaz se nastavqa mala, niska dvorana ^obanska (nazivi galerija u nastavku tekstabi}e kori{teni na osnovu imena koje je dao Lazarevi} (1999) koja je uglavnom siroma{-na pe}inskim nakitom. Dno galerije je pokriveno velikim naslagama sto~nog |ubreta, jerje vijekovima kori{tena kao skloni{te za ovce i koze. Ipak, u dvorani se nalaze i bigre-ne kade kao i nekoliko masivnih pe}inskih stubova i stalagmita u zavr{nom dijelu.
Dvorana Simele [ olaje nastavqa se na ulaznu dvoranu. Du`ina dvorane iznosi 42,5 m, asa balkonom izme|u i ponorskim kanalima 85,5 m. [irina kanala kre}e se od 3-8 m, visi-
na od 2-9 m, a povr{ina 310 m2
.
8/14/2019 Vaganska pecina
13/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 13
Galerija se sastoji od dva sprata. Sada{wi ni`i kanal je uzan, i iz wega vode ponorskikanali koji se razvijaju u splet Jawskih kanala. Stariji sprat je za 4 m vi{i i od wega jeo~uvana {iroka terasa. Balkon je veoma bogat raznim formama pe}inskog nakita, tava-ni~nim, podnim i zidnim. Dominiraju masivni oblici pe}inskih stubova, stalagmita isalivi.
Na galeriju Simele [olaje se nastavqa
Sve~anadvorana. To je najve}a morfolo{kacjelina Vaganske pe}ine, izuzetno bogatasvim, posebno masivnim oblicima pe}ins-kog nakita. Duga~ka je 58 m, a visoka od 4-7m. Tlo dvorane je uglavnom bez nakita ili saniskim stalagmitima. Zidovi i strane dvo-rane u cjelosti su ispuwene kvalitetnim pe-}inskim nakitom. Salivi, koji u potpunostipokrivaju strane galerija, ~esto su gra|eniod ~istog iskri~avog kalcita koji svjetlucapod svjetlo{}u karbitnih lampi. Nakit je ra-znobojan, ali dominiraju bijeli oblici.
Zatim slijediDvorana divova. Duga je 55 m,a sa sporednim kanalima 65 m. Povr{ina iz-nosi 275m2, {irina se kre}e od 4-9 m, a vi-sina od 2-8 m. Dno dvorane je ni`e za 5-6 m uodnosu na Sve~anu dvoranu, pa je u ovom di-jelu i zastupqeniji mla}i pe}inski nakit.Dvorana je izuzetno ispuwena masivnim pe-}inskim stubovima ~ija koncentracija je to-lika da je prolaz izme|u wih mogu} samo vi-tkijim osobama. Pe}inski stubovi su visokiod 2-8 m, s pre~nikom od 1-2 m.
Ponorski kanal obuhvata zavr{ni dio mla|-eg horizonta i nastavqa se u planu pe}inena lijevoj strani glavnog kanal na Dvoranudivova. Kanal je duga~ak 40m, {irok je 4-6m,visok do 12m i zahvata povr{inu od 178m2.Kanal je siroma{an sa pe}inskim nakitompa preovla|uju goli, stjenoviti zidovi. Kan-al se zavr{ava su`ewem kroz koji nije mog-u} daqi prodor u unutra{wost.
Na Dvoranu divova nastavqa se uski Kunin prolaz. Kanal je uzak i duga~ak samo 10 m.Prokopavawem su speleolozi iz ove dvorene 1980. godine u{li u Dvoranu Rade Marijan-ca . Novootkrivena dvorana je duga~ka 17,5 m, a sa sporednim kanalima 22,5m. Zahvatapovr{inu od 55m2, nepravilnog je oblika s {irinama od 1-4 m, a visinama prosje~no od0,6-3,0 m. Ovaj dio Vaganske pe}ine pripada starijem pe}inskom horizontu kao i Sve~anadvorana i ostale dvorane od ulaza, od kojih je razdvojena mla|im horizontom, razvije-nim u okviru Dvorane divova.Dvorana je bogata raznobojnim i dobro o~uvanim pe}inskim nakitom. Zavr{ava velikimsalivima koji su u potpunosti pegradili galeriju.
Prvi lijevi kanal (Lisi~ji kanal)Lisi~ji kanal se nalazi u produ`etku ulazne dvorane, duga~ak je 40 m sa povr{inom od132,0 m2. To je silazni kanal koji je veoma bogat tavani~nim i podnim pe}inskim nakitom.Povezan je jednim ili sa dva otvora sa Lisi~ijom pe}inom, koja se nalazi u neposrednojblizini Vaganske pe}ine. Veza nije prohodna za speleologe ali zato jeste za sitnu divqa~lisice, jazavce i sli~no. Po projektu turisti~kog ure}ewa R. Lazarevi}a ovaj kanal nijepredvi|en za ure}ewe zbog mogu}nosti znatnog o{te}ewa pe}inskog nakita.
Drugi lijevi kanali (Jawski kanali)Jawski kanali predstavqaju ponorske kanale koji su primali dio vode glavnog toka ili
male vode u prvoj fazi skar{}ivawa podzemne rijeke (.Lazarevi}, 1995). Kanali su uski,niski, sa izlomqenim uzdu`nim profilom, u kome se smjewuju usponi i padovi kanala.Visine su tako|e promjewive i kre}u se od 0,4-5 m, osim u pro{irewu gdje visina prela-zi 9 m. Wihova ukupna du`ina iznosi 85 m, a povr{ina 208 m2. Ovi kanali su bogati raz-
8/14/2019 Vaganska pecina
14/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 14
novrsnim pe}inskim nakitom, promjenqivih dimenzija. Posebno su interesantni velikisalivi gra}eni od iskri~avog kalcita.
Lisi~ija pe}inaNalazi se neposredno uz Vagansku pe}inu.Ulaz u ovu malu pe}inu je {irok 1,7 m, a vis-ok oko 1m. Nadmorska visina ulaza 916 m.
Pe}ina je duga 9 metara, a sa jednim uzanimkanalom-jazbinom koji izlazi na povr{inu,dosti`e 19 m i zahvata povr{inu od 23 m2.Od Lisi~ije prema Vaganskoj pe}ini vodiveoma uski pukotinski kanal. Kada se ispre-d ulaza u Vagansku pe}inu pored lijevog zi-da nalo`i vatra, dim izlazi iz Lisi~ije pe-}ine. U pe}ini nama pe}inskog nakita
Jama na KosiJama se nalazi ju`no, odnosno jugoisto~no od Vaganske pe}ine, na rastojawu od oko 500metara. Po rezultatima istra`ivawa Lazarevi}a (1995) jama najvjerovatnije pripadasistemu Vaganske pe}ine. Ulazni otvor u jamu je nepravilan, s najve}om du`inom od 8 m i{irinom od 4 m. Dubina jame dosti`e 12,5, a sa jednim strmim produ`etkom 18 m. Dno ja-
me, povr{ine od 12,8 m2,je zasuto razli~tim materijalom koji onemogu}ava prodor u bo~-ne kanale.
Troglofilska fauna Vaganske pe}ine
Iako su istra`ivawa faune slijepih mi{eva Vaganske pe}ine obavqena 7- 10. 08.2001.samo preliminarna (period u kome su istra`ivawa vr{ena je ne samo izuzetno krataknego i krajwe nepogodan za bilo kakve ozbiqnije zakqu~ke, s obzirom na `ivotni ciklusslijepih mi{eva), ve} i takva istra`ivawa ukazuju na zna~aj ove pe}ine kao stani{ta zaza{titu i o~uvawe faune slijepih mi{eva.
Sprovedenim istra`ivawima (Karapanxa, 2001) konstatovano je prisustvo 4 vrste:
Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkovi~ar),
Myotisbechsteinii (dugouhi ve~erwak),
Myotisemarginatus ({iqouhi ve~erwak) i
Barbastellabarbastellus ({irokouhi qiqak).
8/14/2019 Vaganska pecina
15/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 15
Treba ista}i da je za posqedwe dvije vrste ovo prvi nalazi u Republici Srpskoj, a tako|e i
u BiH, ali i da se ove vrste, kao i Myotis emarginatus, nalaze na svim crvenim listama
Evrope i ugro`ene su na svjetskom nivou (prema IUCN, kategorisane su kao rawivevulnerab-
le VU).
Posqedwe dvije vrste posebno su osjetqive na promjene stani{ta, tako da bi za wihovuefikasnu za{titu i opstanak bilo neophodno osim same pe}ine za{tititi i okolnopodru~je sa o~uvanim {umskim stani{tima u kojima ove vrste love. Va`no je ista}i i toda ove vrste ne mijewaju ni stani{te ni skloni{te, osim {to su u pojedinim fazama`ivotnog ciklusa vi{e u {upqem drve}u nego u pe}ini, tako da je zbog ovoga i neophodnoda se u blizini pe}ine o~uva struktura {umskih stani{ta. Kada se ima u vidu i to daove vrste ne migriraju, svaki poreme}aj kako u skloni{tu (pe}ini), tako i u stani{tu ({u-mi) mogao bi biti fatalan, po wihov opstanak na datom podru~ju, {to se s obzirom nasvjetski zna~aj ovih vrsta ne smije dozvoliti.
Utvr|eni sastav vrsta u pore|ewu sa sli~nim pe}inama u prostorno bliskim dijelovimaBalkana, ukazuje i na potencijalno mnogo ve}i zna~aj Vaganske pe}ine za za{titu i
o~uvawe faune slijepih mi{eva, tako da daqa i potpuna hiropterolo{ka istra`ivawaove pe}ine treba nastaviti.
8/14/2019 Vaganska pecina
16/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 16
^OVJEK I PRIRODAUvidom u stawe na terenu, zapa`aju se fizi~ki, ali i drugi vidqivi indikatori nepo-sredne ugro`enosti.
U u`oj zoni pe}ine, a posebno u samoj pe}ini primje}uju se direktni uticaji ~ovjeka(jako o{te}en pe}inski nakit), zbog ~ega je i postavqena matalna kapija na ulazu. Kapijaje trenutno o{te}ena pa je pristup u unutra{wosti pe}ine slobodan.
U {iroj zoni pe}ine nisu primje}eni degradacioni faktori. Iznijeto stawe (odnosi sena o{te}eni pe}inski nakit) je djelimi~no naru{ilo prirodne vrijednosti Vaganskepe}ine, ali ukazuje da budu}i Staralac treba ozbiqno da pristupi poslovima ure|ewa iza{tite prirodnog dobra.
8/14/2019 Vaganska pecina
17/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 17
I
II VREDNOVAWE
8/14/2019 Vaganska pecina
18/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 18
OCJENA ISPUWENOSTI USLOVA ZA ZA[TITU
Vaganska pe}ina predstavqa suhu pe}inu. Odlikuju je relativno prostrani kanali ispu-weni masivnim pe}inskim nakitom me|u kojem ima i rijetkih formi. Pe}ina je isto-vremeno i stani{te rijetkih vrsta slijepih mi{eva. Pomenuti skup vrijednosti speleo-lo{kog objekta Vaganske pe}ine daje joj svojstvo prirodnog dobra u skladu sa Zakonom oza{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02).
Determinisawe istra`nog podru~ija kao prirodnog dobra i ocjena ispuwenosti uslovaza za{titu vr{eni su uokviru standardne procedure vrednovawa sa stanovi{ta potrebai ciqeva za{tite prirode i `ivotne sredine ~iji su kriteriji iskazani kao:
Izvornost (autohtonost) stepen izmjewenosti prirodnog stawa,glavnih ~inilaca,elemenata i odlika nekog prostora ili pojava pod direktnim ili posrednimuticajem ~ovjeka,
Reprezentativnost pokazateq jedinstvenosti i specifi~nosti prirodnog dobrau okviru grupe srodnih pojava,
Rijetkost - izraz kvantitativnog stawa i pokazateq ugro`enosti odre|ene pojaveili procesa, vezano za odre|eni prostorni ili vremenski okvir,
Raznolikost - izra`ena bogatstvom raznovrsnih, me|usobno kombinovanih, prirod-nih pojava i procesa,
Cjelovitost-koja izra`ava stepen jedinstva i zaokru`enosti odre|enog prostoraili pojave i wihovih sadr`aja,
Esteti~nost-po kojoj se cijene atraktivnost ambijentalnih pojava i qepotaprirodnog dobra.
Ispuwenost uslova za za{titu ocjewena je i u kontekstu potencijala za razvoj op{tihfunkcija ovog podru~ja kao za{ti}enog prirodnog dobra. Op{te funkcije predstavqajunau~na, kulturna i obrazovno-vaspitna, dok }e ostale potencijalne funkcije (turisti~ko-rekreativna, privredna ...) biti razmotrene pri definisawu koncepta za{tite. Na osnovuizvr{ene analize konstatovanih vrijednosti i funkcija za{tite, utvr|en je visok stepenme|usobne zavisnosti i uslovqenosti ~lanova navedene relacije.
Prilikom valorizacije postojalo je i drugih problema, a jedan od va`nijih je svakakobio nedovoqni stepen definisanih i propisanih kvantitativnih metoda, {to proisti~eiz ~iwenice da za svaki kriterijum postoji vi{e pokazateqa. Oni se ~esto ne moguegzaktno iskazati numeri~kim veli~inama, ve} se determinacija wihovih vrednostivr{i na iskustveno-komparativnoj i kvalitativnoj osnovi. Me|utim, bez obzira napomenute pote{ko}e valorizacije, prirodne vrijednosti Vaganske pe}ine imaju sna`nuargumentaciju koja obezbje|uje uklapawe u navedene kriterijume.
Morfohidrolo{ke pojaveVaganska pe}ina po svojim dimezijama i karakteristikama spada u najzna~ajnijespeleolo{ke objekte Republike Srpske, nau~no vrednovane u okviru radne grupe zaspeleologiju pri izradi Inventara objekata geonasqe|a Republike Srpske.
Kao pojedina~ni objekti jedinstvene speleomorfolo{ke pojave izdvojeni su:
Glavni kanal, od ulaza do Dvorana Rade Marijanca. Prvi lijevi kanal (Lisi~iji kanal); Drugi lijevi kanal (Jawski kanal); Lisi~ija pe}ina;
Jama na Kosi. Masivan pe}inski nakit sa rijetkim formama.
8/14/2019 Vaganska pecina
19/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 19
OCJENA VRIJEDNOSTI
Utvr|ivawe stepena zadovoqewa kriterijuma vrijednovawa izvr{eno je na osnovukvalitativne analize obiqe`ja podru~ja Vaganske pe}ine po zastupqenim prirodnimkomponentama.
IzvornostVaganska pe}ina je gotovo u potpunosti sa~uvan u izvornom obliku speleolo{ki objekat,koji ima razgranatu mre`u kanala i horizonata i zajedno sa ostalim dijelovima spe-leolo{kog sistema pokazuje prirodu razvoja ovog kra{kog predjela.
ReprezentativnostReprezentativnost Vaganske pe}ine i izdvojenog predjela ogleda se u:
jedinstvenosti skupa geomorfolo{kih i spelomorfolo{kih obiqe`ja koji odra-`avaju istoriju stvarawa terena i razvoja karstnog procesa.
Pojavi masivnog nakita, od iskri~avog kalcita, me|u kojima se izdvajaju i rijetkeforme,
Jedinstvenosti determinisanih vrsta faune slijepih mi{eva koje su istovremenoi ugro`ene vrste u svijetu,
Jedinstvenom prirodnom spomeni~kom nasqe|u, zbog ~ega je Vaganska pe}inasvrstana u objekte geonasqe|a Republike Srpske
RijetkostZna~ewe pojma ili kategorije rijetkostispoqava se kroz prisustvo oblika i pojava ob-jekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebna skala za kvalitativno ili kvan-
8/14/2019 Vaganska pecina
20/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 20
titativno izra`avawe brojnosti i determinisawe teritorije kroz rijetkost kao vrijedn-ost sebi, koja je izra`ena kao prirodna dragocjenost, i formira obavezu za{tite i o~u-vawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i re`ima za{tite) za ostvarivawe tog ciqa.S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa i hidrografije predstavqaju rijet-kost svojom pojavom i na~inom izra`enosti koja je obiqe`ena kao geonasqe|e u okvirukojeg egzistuje specifi~an biotop sa svojevrsnom faunom slijepih mi{eva, zakqu~uje seda je podru~je Vaganske pe}ine izuzetno.
RaznolikostSpomenik prirode Vaganska pe}ina pokazuje znatan znatan stepen raznolikosti prirod-nih sadr`aja, prije svega elemenata geodivirziteta, s obzirom na analizirane vrijednos-ti. Kategorija raznolikostiukqu~uje u sebi prostornu varijabilnost fenomena i proce-sa fizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata) i jedinstvenog `ivog svijeta, i mo`e se oc-jewivati kao zasebna vrijednost ili kao estetska vrijednost koja proisti~e iz obiqe`japredeonog lika i uklopqenosti speleolo{kog objekta.
CjelovitostCjelovitost je preduslov za{tite prirodnog dobra, odnosno jedna od bitnih odrednicaprostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma je slo`na s obzirom na izu-
zetnu iznijansiranost pojma cjeline u fizi~ko-geografskom, biolo{kom, odnosno eko-lo{kom ili u nekom drugom pogledu, kao i nejednaku taksonomiju cjelinau nau~nim dis-ciplinama. Stepen cjelovitosti prirodnog dobra cijeni se prije svega sa prakti~nogkao skup realnih mogu}nosti da se sa granicama za{tite obuhvate su{tinske vrijednostijednog prostora koje su me|usobno uzro~no-posqedi~no povezane i time obezbjede uslo-vi wihove za{tite i razvoja. Na osnovu ovakve postavke, zakqu~uje se da je skup osnovnihvrijednosti Vaganske pe}ine u mnogome homogenozovan i prostorno uobli~en, odnosnolako prepoznatqiv sa aspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.
Estetika pojave i predjelaPejsa`no-ambijentalne vrijednosti Vaganske pe}ine se visoko rangiraju i poredsubjektivnosti do`ivqavawa i ocjene lijepog u prirodi. Te se vrijednosti zasnivaju naizuzetnoj pojavnoj i predjelnoj raznolikosti i nenaru{nosti predeonog lika direktnimefektima privrednih aktivnosti. Estetika predjela osobito dolazi do izra`aja zbogmogu}nosti {iroke vizuelne percepcije ne samo pojedinih elemenata ve} i cjelovitogprostora ~iji su oni dio. Skrovitost prirodnog dobra uticala je da se o~uva estetikapredela i pored pose}enosti turista i dobre pristupa~nosti objektu.
PRIJEDLOG KATEGORIJE
Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnogsavjeta za geo-nasqe|e RS i evropske asocijacije za konzervaciju geolo{kog nasqe|a
(Pro geo) a cijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja Vaganske pe}ine po ve}inikriterijuma imaju najvi{i rang u trostepenoj skali vrednovawa, i da ovo podru~je mo`euspje{no razvijati za{titne i druge dozvoqene funkcije, kao i da se nalazi u blizini[ipova, predla`e se svrstavawe Vaganske pe}ine u prirodna dobra od izuzetnogzna~aja, odnosno prirodna dobra I kategorije.
8/14/2019 Vaganska pecina
21/34
8/14/2019 Vaganska pecina
22/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 22
OPTIMALNI MODEL ZA[TITE
Koncept za{tite Spomenika prirode Vaganske pe}ine zasniva se na dosada{wim iskust-vima u za{titi, razvoju, ure|ivawu i upravqawu spomenikom prirode koji su bazirani na:
o~uvawu i unapre|ivawu ukupnih prirodnih vrijednosti, o~uvawu predionih odlika, uskla|enoj za{titi i kori{}ewu prirodnih resursa,
ali i potrebama koje se name}u nakon detaqnog vrednovawa prirodnih i qudskim radomstvorenih vrijednosti, kako bi za{ti}eno prirodno dobro moglo da bude nominovano zaobjekat geonasqe|a balkanskog zna~aja pri Evropskoj asocijaciji za konzervaciju
geolo{kog nasqe|a (ProGEO ).
CIQEVI RAZVOJA
Op{ti ciqeviProstorni plan Republike Srpske (1996-2015), odnosno Etapni plan 1996-2001, poglavqe10. ta~ka 3. "Za{tita prirodnih dobara", jedini trenutno relevantni dugoro~ni programrazvoja, postavqa slijede}i op{ti ciq razvoja: postizawe racionalne organizacije iure|ewe prostora, uskla|ivawem wegovog kori{}ewa sa mogu}nostima (i ograni~ewima)u raspolagawu prirodnim i stvorenim vrijednostima i sa potrebama dugoro~nogsocijalnog i ekonomskog razvoja, a prije svega sa za{titom `ivotne sredine.
Konceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu, obezbijediti:
funkcionalnu integrisanost prostora i uskla|ivawe;
saobra}ajnom integracijom i stru~nom opremqeno{}u prihvatnog punkta posti}iboqu povezanost spomenika prirode sa okru`ewem.
Polaze}i od opredjeqewa da je jedna od razvojnih aktivnosti podru~ja turizam, na bazimotiva i resursa prirodne i stvorene sredine, ciqevi bi se ostvarivali kroz:
ukqu~ivawe lokalnog zainteresovanog stanovni{tva u tr`i{ni sistem kori{}ewaturisti~kih i komplementarnih razvojnih potencijala,
ekonomsko stimulisawe i predfinansirawe nekomercijalnih aktivnosti, koje ob-ezbje|uju pripremu podru~ja,
logisti~ku i institucionalnu podr{ku na svim nivoima.
Prema op{tim ciqevima razvoja i za{tite koji su definisani planskim i zakonskim od-redbama i stru~nim postulatima, primjewuju se ciqevi upravqawa u skladu sa me|una-
rodnom kategorizacijom za{ti}enih prirodnih dobara IUCN i predla`e se usvajawe me-
|unarodne kategorije III,
Upravqawe podrazumijeva: za{titu i programsko usmerjavawe i uskla|ivawe za{tite, djelatnosti i aktivnosti; o~uvawe skladne interakcije prirode i kulture kroz za{titu predjela i/ili marin-
skih predjela i odr`avawe tradicionalnog kori{}ewa zemqi{ta, na~ina gradwei dru{tvenih i kulturnih manifestacija;
podr{ka na~inu `ivota i ekonomiji koja je u skladu sa prirodom i za{tita dru{-tvenog i kulturnog miqea zajednice;
o~uvawe diverziteta predjela, stani{ta, pridru`enih vrsta i ekosistema;
eliminacija i daqe spre~avawe eksploatacije zemqi{ta i preobimnih aktivnosti; mogu}nost kori{}ewa kroz rekreaciju i turizam u skladu sa osnovnim kvalite-
tima podru~ja;
8/14/2019 Vaganska pecina
23/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 23
podr{ka nau~nim i obrazovnim aktivnostima koja }e doprinijeti dugoro~nojdobrobiti lokalnog stanovni{tva i razvoj javne podr{ke za{titi takvih podru~ja;i
doprinos dobrobiti lokalne zajednice kroz obezbje|ewe prirodnih proizvoda({umski i ribolovni proizvodi) i usluga (kao {to je ~ista voda ili prihod iz od-r`ivih oblika turizma).
Posebni ciqeviS obzirom na status i funkcije Vaganske pe}ine kao za{ti}enog prirodnog dobra, i ve}i-nom zapu{tenost okolnog prostora, neophodno je planirati i sprovesti niz mjera sana-ciono-ure|ajnog karaktera, kao {to su:
obiqe`avawe pe}ine i granica za{ti}enog prostora na propisan na~in; postavqaweinformativnih tabli, putokaza i tabli upozorewa o po{tovawu uspostavqenog redai re`ima;
zatvarawe ulaznog otvora providnim materijalom uz ostavqawe prolaza za slijepemi{eve, ili - ukoliko to bude boqe rje{ewe, takve prolaze obezbijediti na nekomdrugom mjestu (kod kapije);
izvr{iti opremawe rasvjete u pe}ini i izvesti dodatne ure|iva~ke radove za obila-zak pe}inskih kanala; obim i vrstu radova prilagoditi kao prema projektu R. Lazare-vi}a, ali i budu}oj namjeni pe}ine, pristupni put urediti iz svih pogodnih pravaca;
Istra`iva~ki radoviProgram istra`ivawa Vaganske pe}ine podrazumijeva slijede}e radove:
nastavak speleomorfolo{kih istra`ivawa u pe}ini, du` speleolo{kog sistema i okolini; uspostavqawe mikroklimatskih osmatrawa u pe}ini;
istra`ivawe pe}inske faune; paleontolo{ka istra`ivawa u pe}ini.
Rezultate planiranih istra`ivawa Vaganske pe}ine i planove sanacije i ure|ewa po-trebno je na programskom i projektnom nivou integrisati kroz Program za{tite i razvoja.
Bli`e uslove odr`avawa reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekata iposjetilaca na za{ti}enom prostoru utvrdi}e Staralac posebnim aktom.
PROCEDURALNI, PROSTORNI I VLASNI^KI ASPEKT ZA[TITE
Proceduralni aspekt za{titeNa osnovu prijedloga Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnognasqe|a Republike i odredbi Zakona o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS",br.50/02) zakqu~eno je da treba donijeti akt o stavqawu pod za{titu Vaganske pe}ine ustatusu i pod nazivom Spomenik prirode "Vaganska pe}ina ". Aktom o za{titi trebaustanoviti wen za{titni status kao jedinstvenog prirodnog dobra koje obuhvataVagansku pe}inu, Lisi~iju pe}inu i Jamu na Kosi koji predstavqaju jedinstvenumorfolo{ku i hidrolo{ku cjelinu.
S obzirom da je navedeni speleolo{ki objekat vrednovan kao prirodno dobro odizuzetnog zna~aja dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu je u nadle`nosti VladeRepublike Srpske, na prijedlog Ministarstva za prostorno ure|ewe gra|evinarstvo iekologiju i Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a
Republike Srpske.
8/14/2019 Vaganska pecina
24/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 24
Prostorni i vlasni~ki aspekt za{titeZa za{titu u svojstvu spomenika prirode osim Vaganske pe}ine predla`e se prostor uwenoj neposrednoj okolini obuhva}en povr{inom od 12 hektara na karti 1:25 000, listJajce 3-2, prikazane na prilogu 3.
RE@IM ZA[TITE
Na prostoru koji je predmet ovog Elaborata i koji se predla`e za za{titu neophodno jeuspostaviti re`im za{tite stepena koji }e biti regulisan Izmjenama i dopunamaZakona o za{titi prirode.
U konkretnoj primjeni, navedeni re`im podrazumijeva tretman Spomenika prirode"Vaganska pe}ina" kao za{ti}eno prirodno dobro poluotvorenog tipa, odnosnoograni~ene posjete po broju posjetilaca i pa`qivog ~uvawa. U zavisnosti od koncepta
masovne turisti~ke posete u izdvojenom djelu, od ulaza do Dvorane divova, predvi|en jei dio pod re`imom za{tite stepena, koji se na povr{ini terena obuhva}enog za{titomne iskazuje.
Na osnovu ovakvog re`ima neophodno je aktom o za{titi, u ciqu preventivnog djelovawa,utvrditi pravno-administrativne mjere, kao {to je navedeno.
Djelatnosti na za{ti}enom prostoru koje nisu zabrawene, kao i radovi van za{ti}enogprostora za koje se osnovano predpostavqa da mogu nepovoqno imati {tetne posqediceza za{ti}eni Spomenik prirode "Vaganska pe}ina", podlije`u proceduri dobijawasaglasnosti u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Uredbe o projektima zakoje se provovodi procjena uticaja na `ivotnu sredinu. Izre~ene zabrane i navedenaprocedura ne odnose se na postoje}i na~in kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta.
Bli`e uslove reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekta i posjetilaca naza{ti}enom podru~ju utvrdi}e Staralac posebnim aktom, a po prethodno pribavqenimuslovima i mi{qewu Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnognasqe|a Republike Srpske.
MJERE ODR@AVAWA, URE\IVAWA I RAZVOJA PRIRODNOG DOBRA
Na podru~ju Spomenika prirode "Vaganska pe}ina", u smislu odr`avawa,ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra, kao dozvoqene mjere se propisuju: Nau~na istra`ivawa; Poqoprivredna proizvodwa doma}instava u individualnom re`imu.
Podizawe autohtonih sastojina li{}ara na povr{inama pod {ikarama i {ibqacima,ako su uslovi povoqni, uz o~uvawe postoje}e autohtone vegetacije.
Izgradwa novih objekata i izvo|ewe radova koji su u funkciji prezentacije i za{-tite za{ti}enog prirodnog dobra, a koji su imenovani ovim elaboratom - ure|ewe sa-obra}ajnica, prihvatnih povr{ina, i dr., ili odgovaraju}im Planskim aktom spomeni-ka prirode.
Zadr`avawe postoje}ih trasa saobra}ajnica, a mo`e se predvidjeti i asfaltiraweiskqu~ivo onih saobra}ajnica koje }e voditi do planiranog parkinga kako bi seomogu}ilo povezivawe naseqa i postoje}e lokacije posebne namjene.
Zadr`avawe elektromre`e podru~ja na postoje}im pravcima dok se ne steknu usloviza wenu rekonstrukciju u cjelini ili dijelovima uz obavezno kablirawe.
Prikqu~ivawe novih objekata uz obavezno kablirawe na mjestima gdje se naru{avaambijentalna cjelina.
Javno osvjetqewe na urbanizovanim povr{inama koje mo`e imati iskqu~ivopejza`ni karakter uz upotrebu odgovaraju}ih svjetlosnih tijela.
8/14/2019 Vaganska pecina
25/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 25
Na podru~ju spomenika prirode Vaganska pe}ina, u ciqu odr`avawa, ure|ivawa i raz-voja prirodnog dobra, i sprovo|ewa re`ima za{tite stepena zabrawuje se: Industrijska eksploatacija mineralnih i nemineralnih sirovina na cijelom
podru~ju, osim ako se ne radi o strate{kim sirovinama, pri ~emu odluku donosi
nadle`ni dr`avni organ u skladu sa Zakonom o rudarstvu. Primarna prerada i predkoncentracija sirovina, osim u slu~aju strate{kog
interesa, pri ~emu se utvr|uju posebni uslovi za{tite `ivotne sredine.
Deponovawe primarnih i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog i drugogotpada i vi{kova zemqe sa otkopa na za{ti}enom podru~ju.
Izgradwa industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehni~kih i drugihobjekata ~iji rad i postojawe mogu izazvati nepovoqne promene kvaliteta zemqi{ta,voda, vazduha, `ivog svijeta, qepote predjela, kulturnih dobara i wihove okoline.
Promjena namjena povr{ina, izuzev promjena koje proisti~u iz programskihdokumenata Staraoca.
Gradwa stambenih, ekonomskih pomo}nih objekata poqoprivrednih doma}instava ivikend objekata izvan gra|evinskih podru~ja utvr|enih posebnim planskim i urbani-sti~kim dokumentima, odnosno gradwa objekata poqoprivrednih doma}instava izvan
postoje}ih gra|evinskih parcela do dono{ewa tih dokumenata. Prosjecawe bilo koje nove saobra}ajnice, ukoliko nije utvr|ena va`e}im prostornim
ili urbanisti~kim planom, ili granskim osnovama koje su usagla{ene sa re`imima imjerama za{tite podru~ja.
Uzimawe fosilonosnih materijala sa geolo{kih profila.
Svaka promjena postoje}e morfologije terena i vodotoka, prevo|ewe voda jednog udrugi vodotok, i izmejna hidrodinami~nih karakteristika i re`ima vodotoka bezsaglasnosti nadle`nih institucija.
Izvo|ewe hidrogeolo{kih radova bez saglasnosti Zavoda za za{titu kulturnoistorijskog i prirodnog nasqe|a Republike Srpske i Staraoca;
Kaptirawe izvora, izgradwa hidrotehni~kih objekata (akumulacija, brana ...),ukqu~uju}i i regulaciju vodotoka.
Svako pregra|ivawe vodotoka i izgradwa novih ribwaka.
Formirawe deponija bilo kog otpada.
Formirawe mrcini{ta na podru~ju otvorenog karsta. Skladi{tewe, deponovawe i bacawe komunalnog otpada i otpadnih materijala svih
vrsta van mjesta odre|enih za tu namjenu, kao i neregulisano formirawe mrcini{tai odlagawe stajskog |ubriva.
Rukovawe otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i drugim opasnimmaterijama.
Uni{tavawe {umskih kompleksa i wihovo usitwavawe. ^ista sje~a u prirodnim sastojinama i kr~ewe {uma, kresawe lisnika i prekomjerno
kori{}ewe drvne mase u odnosu na ciqeve i principe gazdovawa {umama. Kr~ewe {uma i obavqawe drugih radwi na mjestima i na na~in koji mogu izazvati
procese jake i ekscezivne vodne erozije i nepovoqne promjene predjela.
Preoravawe prirodnih livada i pa{waka. Sadwa, zasejavawe i naseqavawe vrsta biqaka stranih za prirodni `ivi svijet ovog
podru~ja, osim za potrebe spre~avawa erozije i klizi{ta. Sakupqawe i kori{}ewe svih za{ti}enih divqih biqnih i `ivotiwskih vrsta. Uni{tavawe divqih vrsta biqaka i `ivotiwa za{ti}enih kao prirodne rijetkosti
ili drugih zakonski regulisanih kategorija. Naseqavawe vrsta `ivotiwa stranih za prirodni `ivi svijet ovog podru~ja, u
slobodnom prostoru.
UPRAVQAWE ZA[TITOM
Uspostavqawe zakonske za{tite, odnosno progla{ewe Vaganske pe}ine za za{ti}eno pri-rodno dobro - spomenik prirode, jedan je od osnova za upravqawe za{ti}enim prirod-nim dobrom. Upravqawe prirodnim dobrom podrazumeva efikasno planirawe, pra}ewe
8/14/2019 Vaganska pecina
26/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 26
stawa, preduzimawe mjera i aktivnosti na unapre|ivawu, razvoju i kori{}ewu prirod-nih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim mjerama i uslovima za{tite.
U preduzimawu mijera i uslova za{tite, imaju}i u vidu potrebu o~uvawa prirodnih vri-jednosti, ne`ive i `ive prirode posebnu pa`wu u upravqawu spomenikom prirode trebaposvetiti za{titi speleolo{kog objekta i prirodnih otvora u karstu.
Na osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog ukqu~ivawa uPrograme razvoja regionalnog i vi{eg karaktera, preporu~uje se da se za Staraocaspomenika prirode Vaganska pe}ina odredi Skup{tina op{tina [ipovo.
Me|usobne obaveze staraoca i predstavnika organa koji donose akt o za{titi, neophodnoje regulisati ugovorom koji mo`e biti ograni~enog ili neograni~enog trajawa. Veoma jezna~ajno da Staralac dobije neposrednija ovla{}ewa u domenu obustavqawa radova ko-ji nisu u skladu sa propisanim re`imom za{tite i nalagawem mjera koje su du`ni dasprovedu korisnici prostora.
FINANSIRAWE ZA[TITE
Finansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa i izvo|ewa rado-va na za{titi potrebno je obezbediti iz izvora Republike i iz drugih izvora u skladu sa~lanom 44. Zakona o za{titi prirode. Tako|e treba deo radova koji se odnose naturisti~ku prezentaciju lokaliteta da participira Staralac, a Republika da pru`i ode-|ene olak{ice nosiocu razvoja turizma, odnosno Staraocu. Tro{kovi teku}eg odr`avawaza{ti}enog prirodnog dobra koje vr{i Staralac pokrili bi se delom iz sopstvenihsredstava Staraoca, a delom iz op{tinskih sredstava, odnosno iz namenskih fondovaRepublike, i dijelom iz naknada koje }e na zakonom propisan na~in davati glavni ko-risnici ovog prostora, odnosno prirodnih resursa.
SMJERNICE
U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i rje{avawa mogu}ih konfliktnih intere-sa, neophodno je odmah pristupiti:
1. Obezbje|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ja, {to bi podrazu-mijevalo izradu slede}ih dokumenata:- sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvoja za{ti}enog dobra;- prioritetnih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kao samostalnih dokume-
nata ili delova programa regionalnog razvoja podru~ja [ipova.
2. Izradi dokumentacione osnove, pod kojom se podrazumijeva:- utvr|ivawe stawa izgradwe na podru~ju, odnosno pravnog statusa svih postoje}ih
objekata, uz wihovu legalizaciju po Zakonu, ako odgovaraju kriterijumima iz ovogelaborata;- uspostavqawe katastra instalacija;- revizija, a`urirawe katastra, posebno stawa vlasni{tva na poqoprivrednim po-
vr{inama.
3. Organizaciji za{tite na podru~ju i to:- formirawe slu`be nadzora;- organizovawe saradwe sa slu`bama op{tina, posebno inspekcijskim slu`bama iz
urbanizma i gra|evinarstva radi spre~avawa bespravne izgradwe;- u saradwi sa Zavodom za za{titu kulturno istorijskog i prirodnog nasqe|a
Republike Srpske i zavi~ajnim muzejima napraviti programe istra`ivawaza{tite etnonasle|a na za{ti}enom prostoru, odnosno rekonstrukcija zaru{enih i
zapu{tenih vodenica i drugo.
8/14/2019 Vaganska pecina
27/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 27
V
I PRILOZI
8/14/2019 Vaganska pecina
28/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 28
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INAPolo`aj Vaganske pe}ine 1:100 000(Topografska karta l. Jajce, 1985.)
Spomenik prirode Vaganska pe}ina
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4888,1000 N
Y 6432,1950 E
Nadmorska visina 920 m
Prilog 1
8/14/2019 Vaganska pecina
29/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 29
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INAPolo`aj Vaganske pe}ine 1:25 000
(Topografska karta l. Jajce 3-2,1978.)
Spomenik prirode Vaganska pe}ina
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4888,39 N
Y 6433,38 E
Nadmorska visina 920 m
Prilog 2
8/14/2019 Vaganska pecina
30/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 30
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INAZone za{tite i granice za{ti}enog podru~ja na karti 1:25 000
Prilog 3
8/14/2019 Vaganska pecina
31/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a 31
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INAGeolo{ka karta podru~ja Jaw 1:100 000
(OGK Bugojno L 33-143, 1980.)
Legenda
Aluvijum Dolomiti (anizijski kat)
Gline i lapori sa ugqem i
bentonitom
Kre~waci i laporci sa amonitima
(kampilski potkat)Fli{: bre~e, kalkareniti i laporci Granica osmatrana i
aproksimativna ili pokrivanaKre~waci sa foraminimerama(alb-cenoman)
Eroziona ili tektonsko erozionagranica
Kre~waci sa algama iorbitolinama (barem-apt)
Osa sinklinale
Kre~waci sa algama igastropodima (valendotriv)
Osmatran rasjed
Elipsaktinijski kre~waci Pokriven rasjed
Kre~waci sa brahiopodima(lijas-doger)
Fotogeolo{ki osmatran rasjed
Dolomiti i kre~waci samegalodonima
Polo`aj pe}ine
Prilog 4
8/14/2019 Vaganska pecina
32/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode V a g a n s k a p e } i n a
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INAPlan Vaganske pe}ine
Prilog 532
8/14/2019 Vaganska pecina
33/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
SPOMENIK PRIRODE VAGANSKA PE]INARje{ewe o za{titi Vaganske pe}ine br. 06-UP-I-58-4/70
8/14/2019 Vaganska pecina
34/34
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
L
ITERATURA
Bogdanovi}, @; Bugarski, D.; Marijanac, Z.; Petrovi}, J. (1971): Vaganska pe}ina u Bosni .-
Zbornik radova Prirodno-matemati~kog fakulteta, 1, Novi Sad
Vujnovi}, L., (1981), Tuma~ za Osnovnu geolo{ku kartu SFRJ 1:100 000 list Bugojno, L 33-143, Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Vujnovi}, L., (1981), Osnovna geolo{ka karta SFRJ, 1:100 000. list Bugojno, L 33-143, Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Dujakovi} G. (2004): Pe}ine i jame Republike Srpske.-zavod za uxbenike i nastavnasredstva, Srpsko Sarajevo,
Lazarevi}, R. (1995): Turisti~ke pe}ine u Republici Srpskoj.- Srpske zemqe i svijet,Bawa Luka
Lazarevi}, R. (1995): Turisti~ke pe}ine u Republici Srpskoj.- Zbornik radovaSimpozijuma Resursi RS , Bawa Luka
Lazarevi} R. (1999): Vaganska pe}ina.- Srpsko geografsko dru{tvo, Beograd
Marijanac, Z. (1970): Vaganska pe}ina.- Priroda, LVII, br. 5, Zagreb
Petrovi}, J. (1969): Izvje{taj o Vaganskoj pe}ini.- (neobjavqeno)
Top Related