Download - “Učenje tokom celog života - · PDF filePROGRAM 9Šta je učenje celog života (LL) 9Zašto učiti tokom celog života ? 9Novi pedagoški pristup 9Finansiranje celoživotnog učenja

Transcript

LIFELONG LEARNINGLIFELONG LEARNING

“ Učenje tokom celog života ”

Dr Goran Nikolić, vanred. prof

TEHNOLOŠKI FAKULTET – LESKOVAC

PROGRAM

Šta je učenje celog života (LL)

Zašto učiti tokom celog života ?

Novi pedagoški pristup

Finansiranje celoživotnog učenja

Izgradnja sistema celoživotnog učenja

Strategija za implementaciju LL

Primeri iz Evrope i sveta

OSNOVE CELOŽIVOTNOG UČENJA

Filozofija LL nije modernijeg datuma. LL je drevna potreba društvaširom sveta do danas. Samo se kontekst LL menjao vremenom.

učenjeod kolevke pa do groba

Danas je LL- NEIZBEŽAN VODIČ i ORGANIZACIONI PRINCIP obrazovnih reformi;- Omogućuje obrazovanju da se suoči sa svojim mnogobrojnim

aktuelnim i novonastalim izazovima.

Na zasedanju Evropskog veća u Lisabonu 2000. godine donetje

MEMORANDUM O DOŽIVOTNOM UČENJU(Memorandum on lifelong learning, Europian Comision, Paris, 1996)

Učenjetokom celog života

Evropsko veće je takodje zaključilo da je unapređenjedoživotnog učenja nužno za uspešnu tranziciju ka društvui ekonomiji utemeljenim na znanju.

koji potvrđuje da je Evropa ušla u "vreme znanja" sa svim onim implikacijama koje ta činjenica ima nakulturni, ekonomski i društveni život.

DANAS i UBUDUĆE

SUŠTINSKE VEŠTINE I SPOSOBNOSTI:- nauči da se uči- rešavanje problema- kritičko shvatanje stvari- anticipatorno učenje

60% profesija i poslovakoje treba obavljati u naredne 2 decenije

još uvek nije poznato.

POTREBE svakog pojedinca

Količina novog znanja povećava se velikom brzinom,a postojeća znanja sve brže zastarevaju.

- učenje :na poslu, kod kuće,kroz aktivnosti u toku slobodnog vremena.

ŠTA PODRAZUMEVA LL ?

NE SAMO UOBIČAJENIM PUTEM kao što je škola i visoko obrazovanje

- učenje u svim starosnim dobima

MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?

Privreda SRBIJE

Moderna privreda traži obučene ljude - ljude koji su prilagodljivi novim trendovima -

Ulaganje u ljude i njihovo znanje jeste pretpostavka razvoja svake kompanije.

Bez osposobljenih i obrazovanih ljudi nema ekonomskog razvoja bilo koje zemlje.

Kvalitet ljudskih resursa jeste jedan od glavnih izvora bogatstva jednog društva.

U MODERNOJ EKONOMIJI ZNANJE JE

NAJVAŽNIJI RESURS SAVREMENOG POSLOVANJA

Upravljanje znanjem –glavna komponenta savremenog menadžmenta.

Tržište sve više traži –kreativne i inovativne ljude.

Za poznavanje tržišta potreban je sve veći fond znanja.

MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?

PLANIRANJE kadrova i njihovo obrazovanjepredstavlja ključno pitanje svakog društva.

ULAGANJE u obrazovanje i usavršavanje ljudijeste najbitnij element razvojne politike jedne zemlje.

ULAGANJE NE PREDSTAVLJA POTROŠNJUVEĆ INVESTICIJU U BUDUĆNOST

MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?

moderna privreda

savremenodruštvo

Lifelong learningLifelong learning

znanjeveštinasposobnost

savremeno poslovanje

Ekonomski razvojEkonomski razvojModerna ekonomijaModerna ekonomija

Savremeni menadSavremeni menadžžmentmentBogato druBogato drušštvotvo

U svom trenutnom statusu potencijalne zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji, Srbija učestvuje u dva EU programa, namenjena visokomobrazovanju: Tempus i Erasmus Mundus.

Oba programa imaju veliki potencijal da potpomognu pripreme zauključivanje u druge programe Zajednice i to ne samo u domenu visokogobrazovanja već i u svim ostalim segmentima.

Program celoživotnog učenja (LLP)

PROGRAMI EUZA SARADNJU U OBLASTI

OBRAZOVANJA

CELOŽIVOTNO UČENJE - krajnji ishod informatičke pismenosti

POLJA celoživotnog učenja:- od opšteg obrazovanja do stručnog usavršavanja, - od potreba mladih do potreba starih- od potreba zaposlenih i nezaposlenih.

Sistem učenja

Formalno InformalnoNeformalno

80 god

0 god

Matrica celoživotnog učenja

Matrica celoživotnog učenja

NIVOI celoživotnog učenja: formalno, neformalno, informalno.

Celog života se uči ....?OSNOVNE VEŠTINESTRANI JEZIK UPRAVLJANJE RUKOVOĐENJE (projektom)OBRAZOVANJE (predavanja)TRENING TRENERASVAKO RADNO MESTOVOLETI, LJUBAV, BRAKPRIJATELJSTVO

RAZVOJNI PROCESI U ŠKOLI uslovljavaju širenje delokruga rukovodstva škole- stoga zahtevaju i dalje stručno obrazovanje -

Bankarstvoposao koji se uči celog života

PRIMERI LL

- efikasnost ulaganja,- integracija informatičkihi komunikacionih tehnologija.

Celog života učimo da VOLIMO LJUBAV se uči kroz prihvatanje

1. Šta je učenje celog života (Lifelong Learning)

SVI OBLICI UČENJA, KOJI SE KORISTE TOKOM CELOG ŽIVOTA IMAJU ZA CILJ:

- unapređenje znanja, veština i kompetentnosti - zadovoljenje potreba pojedinca- zadovoljenje potreba društva - unapređenja mogućnosti za zapošljavanje

Lifelong Learning NIJE duža (vremenski) forma učenja i obrazovanja

LL predstavlja PRINCIPE koji osiguravaju učešće u :

- kontinuiranom procesu obrazovanja

- kontinuirano snadbevanje pojedinca znanjem i veštinama.

LL OBUHVATA sticanje i unapređenje svih oblikaSPOSOBNOSTI, ZNANJA i KVALIFIKACIJA

od predškolskog uzrasta do penzionerskih dana

LL POMAŽE razvoj : ZNANJA i NADLEŽNOSTI (KOMPETENCIJA) koje će omogućiti svakom pojedincu:- da se lakše prilagodi novom društvu, koje je zasnovano na znanju, - da se aktivno uključi u sve sfere društvenog i ekonomskog života i tako

više utiče na svoju budućnost.

2. Zašto celoživotno učenje ?

Karakteristike društva koje se zasniva na znanju:Brze promene u proizvodnim sistemimaPotreba podizanja kvaliteta proizvodaOrganizovane promene na nivou preduzećaPrincip makro stabilnosti, otvorenosti, takmičenja i dobrog upravljanjaNagrada za znanje

moderna PRIVREDA

jer je vrednost ljudskog potencijala (kapitala) određena ekonomskom i društvenom vrednošću pojedinca, preduzeća, države

jer se znanje i veštine u svakodnevnom životu vrlo brzo menjaju

jer od starih radnika društvo zahteva nove veštine i nova znanja

potreba da se odgovori na ekspanziju obrazovnih potreba

širenje i brzo menjanje novih zanimanja

porast znanja i tehnologija

promena ka informatičkom društvu

ekonomska restruktuiranja, organizacione reforme(promene u dosadašnjim elementima radnih mesta)

potreba da se nađu efikasniji načini učenja i prenošenjaznanja

savremenoOBRAZOVANJE

VAŽNOST DOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA:

Učenje u doba ekonomije zasnovane na znanju ... ?

determinante PRODUKTIVNOSTI

su porast broja inovacija i primena znanja

dominantne determinantekonkurentske sposobnosti postajupovećanje KONKURENCIJE i KVALITET (a ne cena)

moderna PRIVREDA

radni zadaci / potrebne veštineUSA, 1960 - 1998.

Source: Levy and Murnane “The Skill Content of Recent Technological Change: An Empirical Exploration,”

Quarterly Journal of Economics. (2003)

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1969 1974 1979 1984 1989 1994 1998

%

Cha

nge

Expert Thinking

ComplexCommunication

Routine Manual

Routine Cognitive

Non-Routine Manual

ODNOS

Promene tržišta rada zahtevaju

viši novo sposobnosti

veću fleksibilnost i sposobnost prilagođavanja promenama,

uključujući sposobnost učenja

POSLEDICA POSLEDICA TOGA TOGA JESTE JESTE POTREBA POTREBA ZA ZA KONTINUIRANOM KONTINUIRANOM

NANADOGRADNJOM DOGRADNJOM RADNE RADNE SPOSOBNOSTISPOSOBNOSTI

Učešće odraslih u “učenju” (Primer UK)

Population Estimates, 2002 Participation Rates, 2002

0

1m

2m

3m

4m

5m

6m

7m

8m

18-19 20-24 25-34 35-44 45-54 55-64 Age

72%

51%49%

44%

30%80%

POPULATION

Source: ONS and NIACE

Najveći broj odraslih svoje obrazovanje u potpunosti prekida nakon škole !

Nespremnost za poslove zasnovane na znanju

0102030405060708090

Sweden OECDaverage

CzechRepublic

ECAaverage

Hungary Slovenia Poland Chile

Procenat osoba starosti izmedju 16-65 godina, koje su pokazale nizak nivo posedovanja informacija o procesu

(1994-98)

Učenje u doba ekonomije zasnovane na znanju

Nekada

Zasnovano na informacijamaUčenje napametUsmeravano od strane nastavnikaUčenje upravo u slučajuSamo formalno obrazovanjeZasnovano na upustvimaUčenje do odredjenih godina

Sada

Kreirano/primenjeno znanjeAnaliza i sintezaMeđusobno učenjeUpravo na vremeRaznovrsnost metoda učenjaZasnovanost na inicijativamaOlakšice, motivacija za učenje

Celoživotno učenje podrazumeva: Ciklični prilaz učenju tokom životaNovu opremu za učenje

3. NOVI PRISTUP LL

Ciklični prilaz LL podrazumevaProširenje predškolskih programaZavšetak osnovnih škola u celom svetu na isti načinRazdvajanje srednjih stručnih i opšte obrazovnih školaŠirenje mogućnosti pristupa učenju: kod kuće, u školi i na posluJačanje veze obrazovanja i tržišta rada

Unapređenje obrazovanjaKorea populacija preko 15 god. China

19751975

20002000

19801980

68%

1%31%

1%

34%

65%

3%45%

52%

19601960

19801980

20002000

80%

3%17%

49%

42%

9%

18%55%

26%

Unapredjenje obrazovanjaSenegal populacija preko 15 god. UK

19601960

20002000

19801980

95%

0.5%

4%

93%

89%

8%

6%

1%

2%

19601960

20002000

19801980

67%

50%

1.5%31%

10%

40%

20%42%

38%

4. Celoživotno učenje izjednačava važnost

svih oblika učenja:

Službeno učenje (Formal learning)

Neslužbeno učenje (Non-formal learning)

Nezvanično učenje (Informal learning)

SLUŽBENO UČENJE (Formal learning)Obuhvata proces sticanja znanja u školama ili na univerzitetima, nakon kojeg učenik dobija diplomu.

FORMALNO OBRAZOVANJE (Formal education) podrazumeva obrazovne procese unutar obrazovnog sistema, hijerarhijski strukturisanog (od osnovnih škola do fakulteta), koji vode sticanju određenih zvanja i diploma.

NESLUŽBENO UČENJE (Non-Formal learning)

Obuhvata proces sticanja znanja izvan redovnog sistema obrazovanja, nakon kojeg učenik/student ne dobija diplomu za pohađanje nastave.

Organizovane i planirane obrazovne aktivnosti

koje podstiču individualno i društveno učenje,

pružaju sticanje različitih znanja, veština,razvoj stavova i vrednosti,

koje se dešavaju van sistema formalnog obrazovanja,

koje su komplementarne formalnom obrazovanju,

u kojima učimo dobrovoljno, a dizajnirane su i izvedene od strane obučenih i kompetentnih edukatora.

* obrazovni programi (za sticanje različitih znanja i veština) * programi koji se tiču vaspitanja (učenje stavova i pozit. vrednosti).

NEFORMALNO OBRAZOVANJE(eng. Nonformal education)

Nezvanično učenje (Informal learning)Obuhvata proces sticanja znanja izvan redovnog sistema obrazovanja, nakon kojeg učenik/student ne dobija diplomu za pohađanje nastave(npr. međugeneracijsko učenje, kada roditelji uče Inf. Tehn. uz pomoć dece,

ili učenje sviranja nekog instrumenta uz pomoć prijatelja)

INFORMALNO OBRAZOVANJE(eng. Informal education)

Podrazumeva različite (individualne) obrazovne aktivnosti, spontano sticanje različitih iskustava i znanja tokom života:

- od učenja kod kuće putem elektonskih medija i interneta,- sticanje različitih znanja u kontaktu sa drugim ljudima- u procesu socijalizacije.

Zašto neformalno obrazovanje ?

Evropa se suočava sa krupnim izazovima modernog doba:- promene ekonomskog koncepta,- promene sastava društva (sada multietničko u zemljama Evrope)

Formalno obrazovanje više nije u stanju da odgovori na ove izazove,koristeći isključivo sopstvene snage i vrednosti. Potrebno je “pojačanje u vidu neformalne obrazovne prakse“. Nužna posledica je promena koncepta obrazovanja u moderni obrazovni koncept"UČENJE ZA CEO ŽIVOT".

Evropske institucije (EVROPSKA KOMISIJA, SAVET EVROPE) insistiraju na

* modernoj ekonomiji zasnovanoj na znanju (knowledge-based economy),* moderno drustvo multikulturalnog sastava (multicultural society),* promociju ravnopravnosti i težnji ka socijalnom uključivanju svih delova društva

(social equality and social inclusion)* koncept obrazovanja u celoživotnom učenju (lifelong learning process).

Nadgradnja svih raspoloživih obrazovnih sistema,uključujući i formalno-obrazovne institucije za osnovno, srednje i visoko obrazovanje;

Premašivanje dostignuća formalnog obrazovanja, okupljajući sve relevantne ustanove, pojedince i grupe okoprocesa učenja;

Povezivanje komponenata formalnog i neformalnogobrazovanja, stvarajući ,,obrazovni sistem za sve'' dostupan širokoj populaciji korisnika svih generacija;

Svaka osoba može da se pronađe i prepozna pravuvrednost, uključujući se u doživotno obrazovanje

ELEMENTI KONCEPTA DOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA

Celoživotno učenje daje podjednaku šansu za učenje svima i u svakom trenutku

Šta ovo znači u praksi :

da svako ima individualni put učenja, koji je prilagođen njegovim potrebama i njegovom interesovanju, u svakoj fazi njegovog života

da se sadržaj učenja, način učenja i mesto gde se može učiti mogu menjati, zavisno od onoga ko uči i njegovih potreba za učenjem.

Celoživotno učenje predstavlja“drugu priliku” za unapređenje znanja i vještina

priliku da se nivo znanja i veština podigne na viši nivo

TRAŽI:

otvoren i fleksibilan

službeni sistem obrazovanja, tako da su mogućnosti za učenje stvarno prilagođene potrebama

učenika/studenta.

Tradicionalno učenjeNastavnik je izvor znanja

Učenici su primaoci znanja

Učenici rade samostalno

Ispit ometa napredak

Svi učenici rade iste stvari

Nastavnici se zadržavaju na početnom znanju

Dobri učenici se registruju

Celoživotno učenje

TRADICIONALNO UČENJE nasuprot LL.

Predavači usmjeravaju ka znanju

Osobe uče radeći

Osobe uče u grupama

Ocenjivanje vodi ka znanju

Individualni plan učenja

Predavači i sami uče tokom celogživota

Ulaz u celoživotno učenie

Alternativne metode celoživotnog učenja

Povećanje broja načina na koji se može pristupiti učenju:

a) raznovrsnosni putevi na koje studenti mogu sticati znanje

b) pružanje pristupa izvorima znanja

Povećanje kvaliteta zahvaljujući napretku tehnologija, jer one omogućavaju:

a) učenje tokom rada

b) samostalno učenje

c) stalno poboljšanje programa

d) mreže dobre prakse

Metode učenjaFace to face / učenje na daljinu / mešovite metodeSamostalno učenjeInteraktivno učenjeUčenje pomoću radaTimsko učenje

Učenje na daljinuOtvoreni obrazovni izvori, koji su dostupni na mreži za korišćenje, ponovnu upotrebu i adaptaciju (tekst, slike, audio, video, otvoreni software, sistemi za upravljanje učenjem i alati)

Materijali su namijenji za predavanje, učenje i istraživanje (materijal za obuku, kolekcije, časopisi, knjige, baze itd)

“Nova učila”

Multimedija (radio, TV, CD-ROM, DVD)

Internet (Web stranice sa obrazovnim sadržajima, forumi, Wikipedia, Blog, Video-konferencije, Skype, Facebook)

Mobilni telefoni

5. Izgradnja sistemaza celoživotno učenje

Višestruki posrednici (Multiple providers)

Višestruki putevi (Multiple paths)

Artikulacija (Articulation)

Kvalifikovana mreža (Qualification framework)

Finansiranje (Financing)

Upravljanje (Governance)

VIŠESTRUKI PUTEVI

Učenje u školama

Studiranje u dve institucije istovremeno

Studiranje i rad istovremeno

Učenje na poslu

Obrazovanje u kampusu i/ili učenje na daljinu

MEHANIZMI FLEKSIBILNE POKRETLJIVOSTI

Evropski kredit transfer sistem (ECTS)

Drugi slični sistemi

UPRAVLJANJE CELOŽIVOTNIM UČENJEM

Politika učenja je deo multisektorske strategije znanja

Izbor od strane učenika i potrebe upravljačkog sistema

Promocija sistema kvaliteta, međusektorskakoordinacija, transparentnost i decentralizacija

Žiža na pravičnosti i sveobuhvatnosti

6. Strategija celoživotnog učenja( JASNA I SVEOBUHVATNA )

Elementi strategije celoživotnog učenja:

1. Partnerstvo tokom rada (Partnership working),2. Shvatanje potreba za učenjem

(Insight into the demand for learning)3. Adekvatno finansiranje (Adequate resourcing)4. Proizvodni pristup učenju

(Facilitating access to learning opportunities5. Jačanje kulture učenja (Creating a learning culture)6. Težnja ka izvrsnosti (Striving for excellence)

(A Memorandum on Lifelong Learning Evropske Komisije, 2000)

STRATEGIJA CELOŽIVOTNOG UČENJA ( to isto – samo malo drugačije )

1. Obezbeđenje univerzalnog i kontunuiranog pristupa učenju, radi sticanja i obnavljanja veština, za trajno učešće u društvu znanja

2. Vidljivo povećanje nivoa investiranja u ljudske resurse, da bi prioritetnomesto u Evropi postali njeni ljudi

3. Razviti efikasne metode učenja i kontekst za kontinuirano celoživotno i opšteživotno učenje

4. Značajno poboljšati način u kojem učešće u učenju i rezultati učenjapostaju prihvatljivi i cenjeni, posebno non-formal i informal učenje

5. Obezbediti da svi mogu lako pristupiti dobrom i kvalitetnom informisanju i savetima o mogućnostima učenja širom Evrope, bez obzira gde žive.

6. Obezbediti da LL mogućnosti budu dostupne učeniku, i ako je moguće u njihovoj zajednici, a da su podržani IT opremom

PROIZVODNI PRISTUP UČENJU

Nedostaci i šupljine u znanju su u direktnoj koliziji sa nezapošljenošću

Učenje treba postati više uočljivo(treba uvesti nove mere i otkloniti postojeće smetnje pristupu učenja)(na primer, obrazovanje lokalnih centara za učenje)

Specijalne napore uložiti kod obrazovanja specifičnih grupa stanovništva

(invalidi, nacionalne manjine, ljudi koji žive na selu)

Prioriteti za sprovođenje LL aktivnosti

Prioriteti Evropske komisije su dati u Akcionom planu za period 2002-2005. godine

Izvještaj o stepenu realizacije planiranih aktivnosti dat je 2005. godine

Novi plan aktivnosti dat je za period 2006-2010 godina

Učenje u svim periodima života – Program celoživotnog učenja

(Lifelong Learning Programme - LLP)

Da nasledi i produbi drugu fazu programa koji su podržavalievropsku saradnju u oblasti:

- obrazovanja (Sokrates) - srednjeg stručnog obrazovanja (Leonardo da Vinči ).

Integrisani–Program celoživotnog učenja 2007-2013

EVROPSKA KOMISIJA

Program će obuhvatiti sve druge programe i aktivnosti u oblastiobrazovanja i obuka, kakvi su npr.:

e-Learning program o integrisanju informacionihtehnologija u obrazovne sisteme,

inicijativa Europass, koja daje jedinstven okvir zaprepoznavanje kvalifikacija i kompetencija,

program Žan Mone, i druge programe Zajednice kojima se promovišu tela

aktivna na nivou cele Evrope i podrže specifičnije aktivnosti u oblasti obrazovanja i obuka.

Integrisani–Program celoživotnog učenja 2007-2013

EVROPSKA KOMISIJA

Odgovor na tri ključna faktora, sa kojima se EU suočila:

1. Izazovi društva, znanja i demografske promene, zbog kojih sistemobrazovanja i obuke postaju sve više integrisani u kontekstu učenja tokomcelog života;

2. Sve veća uloga obrazovanja i obuke u kreiranju kompetitivne i dinamične evropske ekonomije, zasnovane na znanju, prvenstveno nakonLisabonskog zasedanja Evropskom Saveta iz 2000. godine a shodnookvirima Bolonjskog i Kopenhagenskog procesa (visoko obrazovanje i srednje stručno obrazovanje);

3. Potreba da se doprinese pojednostavljivanju i racionalizaciji pravnihinstrumenata Zajednice.

ZAŠTO RESTRUKTURIRANJE ?

Program celoživotnog učenja4 sektorska podprograma

Komenijus Erazmus Leonardo da Vinči Gruntvig

Osnovno i opšteobrazovanje

Visokoobrazovanje

Inicijalno i kontinuiranostručno obrazovanje i obuke

Obrazovanjeodraslih

13 % ukupnogbudžeta zaLLP

40 % ukupnogbudžeta zaLLP

25 %ukupnog budžeta za LLP

5 %ukupnogbudžeta zaLLP

Program celoživotnog učenja (LLP)FINANSIRANJE

Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)

Komenijus (Comenius) – program za opšte obrazovanje, aktivnosti u školama do (i uključujući) nivoa srednjih škola;

Kroz njega se mogu podržati školska partnerstva počev odjednostavne razmene materijala i informacija između škola, do saradnje u nekim temama u kurikulumu, kao i razmenenastavnika i učenika.

Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)

Erazmus (Erasmus) – program za sve obrazovne aktivnostikao i obuke na nivou visokog obrazovanja;

Postoji od 1987. Jedna je od najpoznatijih EU inicijativa u domenu obrazovanja. Zahvaljujući ovom programu studenti mogu provesti do godinu dana studirajućiu nekoj drugoj zemlji učesnici programa (trenutno ih je 32 – sve zemlje EU plus Norveška, Lihtenštajn, Island, Švajcarska i Turska) a da im se taj studijskiboravak prizna kod kuće.U toku akademske 2002-3 npr. vise of 123,000 studenata je uzelo učešća u Erazmus-Sokrates mobilnostima. U oktobru 2002 ukupan broj Erazmus studenata dostigao je jedan milion. Erazmus je glavni instrument podrškestudentima koji žele da studiraju ili obave stručnu praksu negde drugde u Evropi. Akademsko i nastavno osoblje takođe može učestvovati u Erazmus razmenama i obaviti studijske ili posete u cilju držanja nastave.

Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)

Leonardo da Vinči – tiče se svih aspekata srednjeg stručnogobrazovanja i obuka;

Podržava nacionalne strategije za srednje stručnoobrazovanje finansirajući niz međunarodnih projekata kojimase stvaraju partnerstva, unapređuje kvalitet, podstičuinovacije i promoviše evropska dimenzija u stručnomobrazovanju.

Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)

Gruntvig (Grundtvig) – je program namenjen obrazovanjuodraslih i učenju tokom celog života.

Predstavlja treći link namenjen obrazovanju nakon komponenti za škole i visokoobrazovne institucije.

Gruntvig podržava saradnju usmerenu na promovisanje i jačanje aktivnostiza što bolji pristup i kvalitet obrazovanja.

Celoživotno učenje i programi zapošljavanja

U Evropskoj strategiji za zapošljavanje preporučuje se primena LL.

LL treba da pomogne uklanjanje barijera za razvoj evropskog tržišta rada, uz naglasak na reformu znanja i veština, kao i pokretljivost radne snage.

Celoživotno učenje i Socijalni program EU

U Evropskom socijalnom programu LL se podržava kroz sledeće mere:

razvoj osnovnih veština i unapređenje postojećihpromovisanje kulture učenja u preduzećima i razvojpermanentnog obrazovanjarazvoj sertifikacija i mreže kvalifikacijapomoć reformi tehničkih stručnih programajačanje veze između obrazovanja i radnog mestapromovisati uspešne karijere kroz pružanjeinformacija i upravljanje

Celoživotno učenje i istraživački programi

Kroz FP6 u poglavlju 7

(Citizens in an Evolving Knowledge Society)

podržava se istraživanje u oblasti LL i promoviše LL kao način obrazovanja naučno-istraživačkih kadrova

Indikatori celoživotnog učenja

Evropska Komisija je razvila Indikatore celoživotnog učenja sa ciljem:

a)stvaranja pretpostavki za poređenje različitih sistema

b)ostvarenja lakše razmene u ovoj oblasti (od ideje do dobre prakse)

c) izgradnje alata za nadgledanje napretka postavljenih političkih i društvenih ciljeva

PRIMERI DOBRE PRAKSE

Investiranje u obrazovanje danasje otvaranje novih radnih mesta sutra

Znanje donosi 30-50% BND u zemljama EUNeophodno celoživotno učenjeNajbrže promene na planu politike obrazovanja u EUimaju Irska i Finska

SLOVAČKAVELIKA BRITANIJA

IRSKA

Stepen nezaposlenosti u odnosu na nivo obrazovanja, 25-64 godine starosti,

Slovački podaci iz 2001

05

1015202530354045

OECD/M OECD/F Slovak/M Slova/F

<upp secupp sectert Btert A

Source: OECD – EAG 2003

OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development

Zarada u funkciji obrazovanja, Upper secondary = 100

OECD country average Data for 2001

020406080

100120140160180

< uppersecond

second post-sec tert B tert A

OECD

Source: OECD EAG 2003

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Participationnet rate (%)

Učešće u predškolskom obrazovanju dece mlađe od 3 godine, podaci za 1998

Source: OECD, Education at a glance 2000, Paris.

Fran

ce

Bel

gium

(Fl.)

Italy

Icel

and

New

Zea

land

Spa

in

Den

mar

k

Hun

gary

Nor

way

Ger

man

y

Sw

eden

Japa

n

Por

tuga

l

Uni

ted

Kin

gdom

Cze

ch R

epub

lic

Uni

ted

Stat

es

Aus

tria

Finl

and

Aus

tralia

Pol

and

Mex

ico

Kor

ea

Sw

itzer

land

Irela

nd

Turk

ey

Unweighted average

Napredak u završavanju srednje škole, podaci 1998

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

% upper sec

ondary educationTu

rkey

Mex

ico

Por

tuga

l

Icel

and

Spa

in

Italy

Pol

and

Uni

ted

Kin

gdom

Aus

tralia

Gre

ece

Irela

nd

Net

herla

nds

Bel

gium

Hun

gary

Fran

ce

New

Zea

land

Aus

tria

Finl

and

Can

ada

Den

mar

k

Sw

eden

Uni

ted

Stat

es

Sw

itzer

land

Nor

way

Cze

ch R

epub

lic

Kor

ea

Source: OECD Labour Force Survey Database 2000.

25-29 year-olds

Unweighted average for 25-29 year-olds

50-54 year-olds

Unweighted average for 50-54 year-olds

Slovakia - 94 % of age 25-34; 66% age 55-64 (2001)

Napredak u dobijanju tercijalne kvalifikacije, 1998

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50%

Source: OECD Labour Force Survey Database 2000.

G.Wurzburg, OECD -

Turk

ey

Por

tuga

l

Italy

Cze

ch R

epub

lic

Pol

and

Aus

tria

Hun

gary

Mex

ico

Gre

ece

Uni

ted

Kin

gdom

Fran

ce

Net

herla

nds

Irela

nd

Sw

itzer

land

Aus

tralia

New

Zea

land

Den

mar

k

Spa

in

Nor

way

Icel

and

Sw

eden

Bel

gium

Kor

ea

Finl

and

Uni

ted

Stat

es

Can

ada

30-34 year-olds

Unweighted average for 30-34 year-olds

50-54 year-olds

Unweighted average for 50-54 year-olds

Slovakia - 11% age 25-34; 9 % age 55-64 (2001)

Adult share of total enrolments in formal education, by level of education, 1998

0

5

10

15

20

25

Source: OECD Education Database.

% of enrollees

aged 35 and over

G.Wurzburg, OECD -

Secondary Tertiary

Aust

ralia

Uni

ted

King

dom

Swed

en

New

Zea

land

Belg

ium

(Fl.

Com

.)

Finl

and

Uni

ted

Stat

es

Can

ada

Nor

way

Icel

and

Den

mar

k

Net

herla

nds

Portu

gal

Aust

ria

Spai

n

Ger

man

y

Kore

a

Turk

ey

Italy

Switz

erla

nd

Mex

ico

Japa

n

All levels

Učešće odraslih u kontinuiranom obrazovanju i treningu, 1994-98

0

50

100

150

200

250

300

350

0 10 20 30 40 50 60Participation rate

Hours/participant

Source: OECD and Statistics Canada, Literacy in the Information Age, 2000, Paris.

NOR

HUNFIN

DEN

CZE

UKM

NZL

BEL(Fl)

AUS

USA

CHEPOL

NLD

IRL

CAN

0 5 10 15 20 25%

Percent of 46-65 year-olds with only upper secondary performing at literacy level 3 or above (document scale)

Procenat odraslih osoba koje učestvuju u učenju nakon formalnog obrazovanja,

1994-98

Source: OECD and Statistics Canada, International Adult Literacy Survey.

G.Wurzburg, OECD -

Poland

Hungary

Portugal

Switzerland

Australia

United States

Denmark

Germany

Ireland

Belgium (Fl.)

Canada

Norway

Finland

Netherlands

Czech Republic

New Zealand

Sweden

United Kingdom

“Mladi i stari u Engleskoj žele da 2010. godine poseduju znanje i radne veštine koje će biti najbolje u svijetu.”

(The LSC vision, 2001)

0%

20%

40%

60%

80%

100%

UK US France Germany

HighIntermediateLow

• UK behind US in high level skills - and behind France and Germany in intermediate skills

Radne sposobnosti

ZAKLJUČAKEkonomija zasnovana na znanju akcenat stavlja na učenje

Proširiti mogućnosti pristupa učenju (kuća, škola, posao)

Usredsređenost na pravičnost

Podići kvalitet pomoću promena sadržaja, pedagoškog pristupa i stimulacija

Potrebni su različiti mehanizmi finansiranja: dostupni, opravdani i tržišno orjentisani

Javno iskazati da se kroz LL olakšava učenje

Kroz državnu strategiju LL izgraditi različita partnerstva

Neophodna međuresorna i međuministarska strategija

Doživotno učenje mora postati vodeće načelo celokupne organizacijeobrazovanja i sticanja znanja i glavni način za razvoj građanstva, društvene povezanosti i zapošljavanja.

Jedna od karakteristika savremenog informacionog društva je da nakonredovnog obrazovanja (osnovna škola, srednja škola, fakultet itd) građanin ima potrebu da nastavi sa obrazovanjem i to u vremenu i nanačin koji ne remeti njegove dnevne obaveze.

ZAKLJUČAK

Sama po sebi se nameće potrebada se obrazovne aktivnosti sprovode

nezavisno od lokacije i vremena.