X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Kratke nastavne pripreme
Teme interkulturalnosti prihvaćanja različitosti i uključenosti učenika
Zagreb, 2018.
2
TIDE projekt
Zajedno za interkulturalnu Europu prepunu različitosti
U našoj školi provodi se Erasmus+ projekt imena Zajedno za interkulturalnu Europu prepunu
različitosti - TIDE, što dolazi od akronima engleskih riječi Together for Intercultural and Diverse
Europe koji je odobren od strane Agencije za mobilnost i projekte EU i financiran od strane Europske
unije.
Cilj nam je razviti se u interkulturalnu školu u kojoj se različitosti i kultura poimaju u širem smislu. U
takvoj školi inkluzivan pristup podrazumijeva prihvaćanje svih oblika različitosti, od religije, spola,
zdravlja, motivacije do socijalnih mogućnosti, statusa i mnogočega drugog. Učenicima želimo
prenijeti poruku prihvaćanja te da su različitosti dobrobit za društvo i da su društva koja ograničavaju
različitosti u opasnosti od stagnacije.
Razmjena iskustava i interkulturalne prakse sa školama u Europi bazirala se kroz aktivnosti „job
shadowing“ i strukturirane seminare kroz 13 mobilnosti. Šest nastavnika bilo je na aktivnosti job
shadowing u Finskoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Portugalu. Tri nastavnice iz dvojezičnog
programa bile su na CLIL tečajevima u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i na Malti, a četiri nastavnika
bila su na strukturiranim seminarima u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i na Malti.
Također, cilj nam je stvoriti bazu nastavnih jedinica koje bi bile dostupne svim zainteresiranim
profesorima u našoj školi i izvan nje, a zasnivale bi se na korištenju suvremenih i kreativnih metoda
rada koje bi nastavnici usvojili na mobilnostima s ciljem razvijanja vještina i kompetencija učenika.
Krećemo od pojma Globalnog edukacijskog jaza (The Global Achievement Gap) kojeg je uveo
harvardski profesor Tony Wagner koji govori o jazu između onoga što čak najbolje škole podučavaju i
testiraju i onih vještina koje će učenici trebati za nastavak školovanja, budućeg zanimanja i života u
21. stoljeću.
U izradi nastavnih jedinica naglasak stavljamo na razvoj interkulturalnih kompetencija –
komunikacijske vještine, suradničke vještine, inicijativa i poduzetništvo, kritičko razmišljanje,
kreativnosti te stvaranje kreativne atmosfere u kojoj se prihvaćaju svi oblici različitosti s kojima se
susrećemo i u kojoj učenici vole učiti, a nastavnici vole podučavati. Akcent je i na uključenosti što
većeg broja učenika tijekom nastavnog procesa i učenja i u tom smjeru predlažemo korištenje
metoda rada koje potiču uključivanje učenika.
3
Praktične ideje koje potiču uključenost učenika u nastavu
Popis metoda s kratkim objašnjenjima
A. Interaktivne igre
1) VRUĆI STOLAC (“HOT CHAIR”)
Nastavnik/ca napiše riječ na ploču dok jedan učenik sjedi na stolcu okrenut prema ostalim učenicima,
a leđima od ploče. Njihov je zadatak objasniti tom učeniku zadanu riječ.
2) SNJEŽNA KUGLA (“SNOWBALL”)
Svaki učenik dobije jedan list na kojem piše neki pojam i njegovo objašnjenje. Učenici hodaju po
razredu, predstavljaju se kao ti pojmovi i razmjenjuju listove nakon što nauče novi pojam. Kad se svi
učenici izmiješaju, vraćaju se na mjesta. Može se raditi u nekoliko manjih skupina.
3) KRIŽIĆ-KRUŽIĆ
Bitka između 2 tima: nastavnik napiše “mrežu” za igru na ploču. Postavlja pitanja naizmjence
timovima. Svaki tim ukoliko točno odgovori na pitanje bira gdje će upisati znak.
4) POVEZIVANJE SLIKE I TEKSTA
Nastavnik podijeli učenike u skupine. Podijeli im fotografije i tekst na malim listovima koje učenici
trebaju povezati na odgovarajući način.
5) PICTIONARY
Nastavnik napiše nekoliko riječi na zasebne papiriće. Učenik riječ koju je pročitao crta ostalima na
ploču, a oni ju pogađaju. Učenik koji pogodi riječ crta sljedeću riječ. Korisno i za uvod u novu cjelinu i
za ponavljanje nastavnih sadržaja.
6) KAHOOT KVIZ
Igra se pomoću mobitela. Na internetskoj stranici www.KAHOOT.it nastavnik unaprijed na računalu
izradi pitanja, a učenici u razredu pomoću projektora i svojih mobitelja rješavaju.
4
B. Rad na tekstu
7) NESTAJANJE TEKSTA
Učenici prvo pročitaju unaprijed pripremljeni cjeloviti tekst, zatim tekst s nekoliko informacija manje
koje trebaju (usmeno ili pismeno) nadopuniti, zatim u sljedećem krugu ponovno smanjiti količinu
informacija itd.
8) TEKST ZA RAD U PARU
Svaki učenik dobije tekst s pitanjima čiji se odgovori nalaze u tekstu drugog učenika i obrnuto. Učenici
nakon čitanja teksta odgovaraju jedan drugome na pitanja te zapisuju odgovore na svoje listove.
9) PRILAGODBA TEKSTA
Savjetuje se prilagoditi tekst (skratiti ga, napisati u više manjih kolona kao u novinskom članku te
postaviti pitanja o tekstu na početku u obliku kviza kako bi se provjerilo učeničko predznanje i
potaknula znatiželja za predstojeću temu. Poželjno je da tekst nije vizualno monoton, nego da ima
sliku, karikaturu, istaknute ključne riječi i dr.
10) POVEZIVANJE TEKSTA
Nastavnik podijeli radni list učenicima. Oni trebaju povezati imena i objašnjenja različitih pojmova na
lijevoj i desnoj strani papira. Ovo je vrlo korisna stara, ali pomalo zaboravljena metoda rada s
tekstom. Učenici manje pišu, imaju više pojmova i objašnjenja na jednome papiru, a s ponuđenim
odgovorima lakše i brže rješavaju zadatak.
11) TZV. TRČEĆI DIKTAT (TEKST ZELIJEPLJEN PO ZIDOVIMA UČIONICE)
Nastavnik pripremi dijelove teksta po različitim dijelovima učionice. Učenici trče po učionici kako bi
što prije našli odgovore i izdiktirali tekst svome partneru ili šetaju od teksta do teksta i pronalaze
odovore na unaprijed pripremljena pitanja na svojim radnim listovima.
C. Križaljke i premetaljke
12) KLJUČNI POJAM
Ključni pojam napisati okomito na ploču i svaki učenik u svoju bilježnicu treba upisati pojmove koje
povezuje s ključnim pojmom – dobar način za uvod u nastavnu jedinicu
5
13) ODGOVOR PA PITANJE
Napisati ključnu riječ na ploču i oko nje dodatne riječi koje su odgovori na pitanja koja su važna za
nastavnu jedinicu. Zgodan način za poticanje znatiželje i početak razgovora o novoj nastavnoj jedinici.
14) BINGO
Korisno za ponavljanje. Nakon obrađene nastavne jedinice učenici u bilježnicama izrade tablice od
npr. 6 “kućica”. U njih upišu 6 novih pojmova koje su naučili. Nastavnik govori objašnjenja za te nove
pojmove, a učenici križaju one koje imaju u svojim kućicama. Učenik koji prvi prekriži sve pojmove je
pobjednik.
15) IGRA ASOCIJACIJA
Npr. nastavnik napiše: 4SS , 7K , 5O
Učenici kasnije razmišljajući o naučenom nastavnom sadržaju odgonetnu da se radi o 4 glavne strane
svijeta, 7 kontinenata, 5 oceana. To može biti uvod u ponavljanje nastavnih sadržaja.
16) KRIŽALJKA
Vrlo jednostavna izrada križaljke na www.halfacrossword.com – zgodno i za rad u paru.
CLIL (Content and Language Integrated Learning) = metoda istovremenog učenja stranog jezika
i sadržaja.
Portal za međunarodne edukacije nastavnika: School education Gateway
https://www.schooleducationgateway.eu/
6
Izradila: Sanja Benaković, prof.
7
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Hrvatska renesansna književnost
Nastavna jedinica: Mikša Pelegrinović : Jeđupka
Predmetna
korelacija:
Povijest, etika, sociologija, psihologija
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
1. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz književnost renesanse
2. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike modernizma u književnom djelu
3. Analizirati književno djelo 4. Karakterizirati likove 5. Usporediti odnos motiva i teme 6. Prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature 7. Odrediti temu kao općeljudsku i
prepoznati je u vlastitoj stvarnosti 8. Prezentirati svoje zaključke 9. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 10. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Uoči i prepoznaj karakteristike renesanse u tekstu
2. Jezično analiziraj tekst, odredi vrstu strofe, stiha, figure
3. Odredi temu i temeljni motiv 4. Prepoznaj općeljudsku temu 5. Zašto ovo djelo pripada ciganreski? 6. Ukratko prepričaj tužnu sudbinu Ciganke 7. Izdvoji društvene predrasude s kojima se ona u
životu susrela
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Koristi se metoda Pictionary. Nastavnik napiše nekoliko riječi na zasebne papiriće.
Riječi su odabrane tako da sugeriraju neki oblik diskriminacije. Učenik koji pogodi
riječ crta ostalima na ploču, a oni je pogađaju. Učenik koji pogodi riječ crta sljedeću
riječ.
Potom se čita uvodna pjesma zbirke koja govori o tužnoj sudbini Ciganke.
8
Glavni dio: Nastavnik dijeli učenike u skupine i daje im zadatak da prepoznaju karakteristike
renesanse, analiziraju tekst, odrede temeljnu temu, motive. Nakon izlaganja, učenici
moraju prepričati tužnu sudbinu Ciganke te po skupinama izdvojiti društvene
predrasude s kojima se ona u životu susrela.
Učenici izdvajaju predrasude te raspravljaju jesu li one prisutne i u današnjem
društvu i jesu li se oni s njima susreli. Iznose vlastita mišljenja. Raspravljaju jesu li
njihovi stavovi i predrasude o Romima utemeljeni na osobnom iskustvu ili na
predrasudama. Raspravljaju koliko u životu pristupaju osobi romske nacionalnosti
vođeni predrasudama. Koliko su se stavovi prema Romima te njihov položaj u društvu
promijenio od razdoblja renesanse.
Završni dio: Učenici moraju sažeti zaključke i odgovoriti na pitanje – Koliko mogu promijeniti
sebe? Što ja osobno mogu napraviti da pomognem učeniku romske nacionalnosti da
se uklopi u sredinu ? Kako ja mogu utjecati na mijenjanje društvenih predrasuda?
Pitanja za
refleksiju:
Koliko je društvo (društvene predrasude) formiralo moje mišljenje o Romima, a koliko
osobno iskustvo?
Koliko društvena predrasuda utječe na ponašanje jednog takvog djeteta? Imali on
problema s ponašanjem, u odnosu s ostalim učenicima, upravo zato jer se to od njega
unaprijed očekuje?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Andrea Kosović, prof.
9
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Književnost 20.stoljeća – egzistencijalizam i apsurd
Nastavna jedinica: Albert Camus : Stranac
Predmetna
korelacija:
Povijest, etika, sociologija, PIG, geografija
Razred: 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
11. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz književnost egzistencijalizma i apsurda
12. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike modernizma u književnom djelu
13. Analizirati književno djelo 14. Karakterizirati likove 15. Usporediti odnos motiva i teme 16. Prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature 17. Odrediti temu kao općeljudsku i
prepoznati je u vlastitoj stvarnosti 18. Prezentirati svoje zaključke 19. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 20. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Odredi karakteristike egzistencijalizma i apsurda te ih usporedi i poveži
2. Prepoznaj ih u tekstu 3. Okarakteriziraj glavnog lika i njegov odnos
prema stvarnom svijetu 4. Prokomentiraj neprilagođenost čovjeka društvu 5. Na koje sve načine čovjek može biti stranac?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici su trebali pročitati djelo Albeta Camusa, Stranac.
Korištenje metode – povezivanje slike i teksta, nastavnik podijeli učenike u skupine.
Podijeli im fotografije vezane uz temu te ulomke iz romana koje učenici trebaju
povezati na odgovarajući način.
Cilj je odgovoriti na pitanje – Tko je stranac? Na koje se sve načine može biti stranac?
(Doseljenik, izbjeglica, čovjek koji drugačije izgleda, razmišlja, homoseksualac…)
Glavni dio: Nakon što su učenici odgovorili na postavljena pitanja, nastavnik ih dijeli u skupine.
Svaka skupina dobije drugačiji primjer „stranca“ – Stranac – izbjeglica, stranac –
čovjek drugačije boje kože, stranac – pripadnik LGBT zajednice, stranac – čovjek koji
svojim razmišljanjima iskače od većine…)
Zadatak je povezati svog stranca s tekstom, odrediti koliko društvo diskriminira
10
različitosti, koliko diskriminacija utječe na još veću otuđenost čovjeka, kako pojedinac
može postati angažiran, odgovoran za sudbinu svijeta, što je bio i Camusov cilj. Kako
se mi možemo boriti protiv osjećaja bespomoćnosti i pretvoriti Sizifovu pobunu u
aktivno mijenjanje društvenih nazora te prihvaćanje stranaca.
Učenici izlažu svoja saznanja i razmišljanja te međusobno raspravljaju.
Završni dio: Učenicima se postavljaju pitanja : Što bih ja osobno učinio da pomognem izbjeglici da
se uklopi u razred? Što bih ja osobno učinio da pomognem učeniku, pripadniku LGBT
zajednice da bude prihvaćen? Što bih ja osobno učinio da promijenim i ukažem na
rasizam?
Pitanja za
refleksiju:
Koliko je prisutna diskriminacija u današnjem svijetu?
Diskriminiram li i ja, a da nisam toga niti svijestan, na osnovi gore navedenih
različitosti?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Andrea Kosović, prof.
11
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Književnost 20. stoljeća – avangardni pravci
Nastavna jedinica: Franz Kafka : Preobrazba
Predmetna
korelacija:
Povijest, etika, sociologija, psihologija
Razred: 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
21. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz književnost avangarde
22. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike modernizma u književnom djelu
23. Analizirati književno djelo 24. Karakterizirati likove 25. Usporediti odnos motiva i teme 26. Prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature 27. Odrediti temu kao općeljudsku i
prepoznati je u vlastitoj stvarnosti 28. Prezentirati svoje zaključke 29. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 30. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Pronađi elemente nadrealizma 2. Pronađi elemente realizma 3. Pronađi elemente ekspresionizma 4. Zašto je ovo djelo prikaz fikcionalne stvarnosti? 5. Društvena kritika romana 6. Viđenje obitelji i obiteljskih odnosa 7. Uloga obitelji u formiranju ličnosti 8. Općeljudski problem 9. Kako je pisac realizirao problem otuđenja
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici su trebali pročitati Preobrazbu Franza Kafke;
Metodom nestajanja teksta učenici sažimaju radnju:
Osamljenost glavnog junaka Gregora Samse naznačena je i njegovim imenom (Sam-
sa(m)) i činjenicom da se u snu pretvorio u golemog kukca i tom grotesknom
preobrazbom fizički izdvojio iz svoje okoline i ljudske zajednice. Ta će osamljenost
postupno rasti u tijeku radnje , kada Samsa postaje svjestan da ga je odbacilo ne
samo surovo društvo otpustivši ga s posla već da ga u sadašnjem njegovom obliku ne
prihvaća kao ljudsko biće ni njegova obitelj, za koju se cijela života žrtvovao, a sada joj
i sama njegova prisutnost postaje iz dana u dan težim bremenom, iako to nitko ne želi
otvoreno priznati. Pripovijest završava prikazom olakšanja koje svi članovi obitelji
12
osjećaju nakon što je Gregor jedne noći neopaženo uginuo i kad je njegovo truplo,
bačeno u smeće bilo izneseno iz kuće, te njihovom odlukom da taj dan iskoriste za
odmor i šetnju.
Karakteriziraju likove i određuju temeljni problem te metaforičnost djela, pronalaze
elemente nadrealizma, realizma i ekspresionizma
Glavni dio: Postavlja se pitanje – tko je kukac u stvarnom svijetu? Učenici predlažu različita
rješenja.
Odabire se bolest, kao tema o kojoj će se raspravljati.
Nastavnik na ploču ispisuje : Kada kažeš nekome da si bolestan, postaješ bolest, a ne
osoba.
Učenici su podijeljeni u skupine i njihov je zadatak povezati zadanu rečenicu s
pročitanom pripovijetkom. Nakon toga izlažu svoja zapažanja i raspravljaju o njima.
Na kraju moraju ponuditi rješenja što bi oni osobno mogli napraviti kako bi se
bolestan učenik(bilo psihički ili fizički) uklopio u razrednu zajednicu (kako prihvatiti
nekoga tko je bolestan, bez osude, bez predrasuda prema bolesti)
Pitanje je : Što ja mogu napraviti za takvog učenika?
Što mogu napraviti kako bih promijenio stavove i mišljenja razreda, ukoliko su oni
negativni.
Završni dio: Metodom BINGO – učenici ponavljaju naučeno gradivo, upisuju po 6 pojmova koji se
njima čine da su bili ključni za današnji sat. Potom nastavnik govori objašnjenja za
pojmove, a učenici križaju one koje imaju u svojim kućicama. Učenik koji prvi prekriži
sve pojmove je pobjednik
Pitanja za
refleksiju:
1. Osuđuje li i diskriminira današnje društvo bolesnu osobu? 2. Što možemo napraviti kako bismo to promijenili?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Andrea Kosović, prof.
13
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Renesansa
Nastavna jedinica: Marin Držić : Novela od Stanca
Predmetna
korelacija:
Povijest, etika, sociologija, drmska nastava
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
31. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz književnost renesanse
32. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike modernizma u književnom djelu
33. Analizirati književno djelo 34. Karakterizirati likove 35. Usporediti odnos motiva i teme 36. Prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature 37. Odrediti temu kao općeljudsku i
prepoznati je u vlastitoj stvarnosti 38. Prezentirati svoje zaključke 39. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 40. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Odredi kontraste na kojima se temelji drame 2. Odredi općeljudsku temu kojom se bavi ova
drama 3. Na temelju čega je Stanac diskriminiran
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici su trebali pročitati Držićevu Novelu od Stanca
Metodom SNJEŽNE KUGLE – svaki učenik dobije jedan list na kojem piše neki pojam
vezan uz Novelu od Stanca i njegovo objašnjenje (npr. novela= šala, pirna komedijica
= drama napisana za izvođenje na svadbi, satira…). Učenici hodaju po razredu,
predstavljaju se kao ti pojmovi i razmjenjuju listove nakon što nauče neki novi pojam.
Glavni dio: Određuje se tema i motiv djela te temeljni problem djela – diskriminacija na osnovi
fizičkog izgleda
Učenici se dijele u skupine. U svakoj skupini jedan učenik predstavlja pojedinca kojeg
osuđuju na temelju osobnog izgleda ( djevojka u kratkoj suknji = lakog morala, panker
= narkoman …)
14
Učenici su dobili zadatak da kroz dramsku improvizaciju predstave društvenu
predrasudu te pronađu rješenje kako tu istu predrasudu ukloniti
Završni dio: Samovrednovanje – učenici su dobili listiće u kojima moraju procijeniti sebe, koje su
sve dramske tehnike koristili, kako su pristupili temi, kako su je obradili, kako su
odglumili…
Pitanja za
refleksiju:
1. Koliko današnje društvo diskriminira čovjeka na temelju vlastitog izgleda? 2. Je li scenarij drame moguć u današnjem životu?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Andrea Kosović, prof.
15
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Hrvatski jezik
Nastavna tema: Modernizam
Nastavna jedinica: Henrik Ibsen: Nora
Predmetna
korelacija:
Povijest, dramska umjetnost, sociologija
Razred: 3.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
41. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz književnost modernizma
42. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike modernizma u književnom djelu
43. Analizirati književno djelo 44. Karakterizirati likove 45. Usporediti odnos motiva i teme 46. Prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature 47. Odrediti temu kao općeljudsku i
prepoznati je u vlastitoj stvarnosti 48. Prezentirati svoje zaključke 49. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 50. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Odredi temu i motive djela 2. Poveži temu i motiv s karakterizacijom glavnog
lika 3. Poveži sudbinu glavnog lika s položajem žene u
19.stoljeću 4. Istraži ulogu pokreta za ravnopravnost žena te
svoja saznanja poveži s radnjom drame 5. Poveži sudbinu i položaj žene u 19.stoljeću s
današnjim dobom
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici su trebali pročitati dramu Henrika Ibsena : Nora te razmisliti o položaju žene u
društvu 19.stoljeća
Koristeći metodu ODGOVOR PA PITANJE nastavnik na ploču piše ključnu riječ
(POLOŽAJ I PRAVA ŽENE U DRUŠTVU) i oko nje dodatne riječi koje predlažu učenici, a
koje su povezane s pročitanom lektirom. Na temelju tih riječi počinje rasprava o djelu
Glavni dio: Učenici prepoznaju karakterisitke modernizma u djelu, određuju temu i motive,
karakteriziraju lik Nore i godpođe Linde. Raspravljaju o odnosu Nore i njezinog muža
te njihov odnos povezuju s naslovom drame - Luktina kuća. Učenici zaključuju što to
znači biti nečijom lutkom.
Učenike se potom dijeli u grupe sa zadatkom da pronađu primjere iz svakodnevnog
16
života u kojima mogu prepoznati i odrediti podređeni položaj žene u društvu.
Učenici izlažu svoja zapažanja i iznose mišljenja te donose prosudbe o društvenoj
problematici
Završni dio: Učenici dobiju zadatak pronaći rješenje postavljenog problema – kako pomoći
ženama suočenima s bilo kakvim oblikom diskriminacije te zlostavljana koji su
utemeljeni na spolnim razlikama.
Na kraju svoja rješenja prezentiraju
Pitanja za
refleksiju:
1. Koliko se promijenio položaj žene u društvu od 19. stoljeća do danas? 2. Jesu li prava žena danas samo privid ili su stvarna? 3. Što ja, kao pojedinac mogu učiniti da unesem neke promijene'
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Andrea Kosović, prof.
17
Obrazovni ishodi nastave likovne umjetnosti (ili nekog drugog predmeta) mogu se realizirati na način
da učenici rezultate istraživanja prezentiraju izradom audiovizualnog sadržaja.
Pojedini nastavni sadržaji predmeta Likovna umjetnost obrađeni su putem audiovizualne forme
metodom digitalnog pripovijedanja. Digitalna priča nastaje interpretacijom odabrane teme koja može
biti vezana uz pojašnjenje nekog pojma te prikaz stilskog ili povijesnog razdoblja. Digitalne priče
mogu sadržavati tekst, sliku, zvuk i videozapis te se mogu uobličiti u strip, slikovnicu, film (najčešće
dokumentarni ili animirani), lentu vremena i dr.
Audiovizualni medij (digitalna priča) koristio se kao poticaj za suradničko učenje i alat prenošenja
spoznaja nastavnog gradiva te način demonstracije učenja. Proces učenja i poučavanja osmišljen je
na način da digitalne priče stvaraju učenici, što ojačava njihovu motivaciju i rezultira boljim
razumijevanjem nastavnoga gradiva. Učenici u konačnici razvijaju kreativnost, kritičko mišljenje,
komunikacijske i prezentacijske vještine te socijalnu i emocionalnu inteligenciju.
18
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Likovna umjetnost
Nastavna tema: Renesansa
Nastavna jedinica: Arhitektura
Predmetna
korelacija:
HRV, POV, GEO, LIU, SRZ
Razred: 3.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
1. objasniti renesansu kao obnovu
antičke kulture
2. opisati razlike između gotičke i
renesansne arhitekture
3. imenovati prostorne i konstruktivne
elemente, elemente raščlambe zida te
dekorativne elemente renesansne
arhitekture
5. istražiti temu proučavajući dostupnu
literaturu, odabrati relevantne podatke i
oblikovati ih u smislen i argumentiran
sadržaj
6. prezentirati rezultate istraživanja u
odabranome mediju
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Po čemu razlikujemo renesansnu arhitekturu od
gotičke?
Objasni utjecaj obitelji Medici na razvoj renesansne
arhitekture u Firenci.
Što je modularna gradnja? Objasni na primjeru.
Na primjeru objasni tehniku dvostruke ljuske.
Koje su karakteristike renesansnog trga?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Ovo je nastavna jedinica za 2 sata likovne umjetnosti. Zamišljena je ujedno i kao priprema učenika za terensku nastavu u Firencu. Primjer iz prakse: https://madmagz.com/magazine/1313650
Uvodni dio: Učenici će zajednički izraditi digitalni vodič renesanse umjetnosti u Firenci koristeći digitalni alat Madmagz. Unutar male skupine učenici trebaju osmisliti glavne likove priče. Glasanjem upotrebom digitalnog alata Mentimeter odabiru glavnog junaka priče.
Glavni dio: Svaki učenik dobiva ulogu: 1. scenarist (1) piše kratku priču u prvom licu iz perspektive glavnog junaka (uvod, zapet, rasplet). 2. stručnjaci (20) obrađuju teme iz renesansne arhitekture i povijesti Firence preobličujući ih u priče pisane u prvom licu. 3. ilustratori (2) izrađuju tlocrte i nacrte pojedinih građevina te odabiru kvalitetne reprodukcije istih. 4. kartografi (2) izrađuju kartu Firence sa ucrtanim smještajem ranorenesansnih građevina.
19
5. urednik (2) prikuplja, lektorira i obrađuje materijale ostalih učenika uz pomoć alata Madmagz. Stručnjaci obrađuju teme zadane nastavnim planom i programom predmeta Likovna umjetnost: humanizam; homo universalis; F. Brunelleschi, kupola katedrale Santa Maria del Fiore; F. Brunelleschi, Dom za siročad (Ospedale degli innocenti), F. Brunelleschi, Kapela Pazzi; F. Brunelleschi, S. Spirito; L. B. Alberti, Palača Rucellai itd. Digitalni alat Madmagz je kolaboracijski sustav za izradu digitalnih materijala što uredniku olakšava posao prikupljanje i obrade materijala.
Završni dio: Urednik obrađuje gotove materijale u programu Madmagz (urednik) te prezentira
rezultate istraživanja.
Pitanja za
refleksiju:
Koji su svjetski gradovi središta umjetnosti danas? Objasni zašto.
Materijalna
priprema:
računalo, projektor, udžbenik za treći razred gimnazije predmeta Likovna
umjetnost
Izradila; Petra Mihanović, prof.
20
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Likovna umjetnost
Nastavna tema: Slikarstvo prve i druge polovine 20. stoljeća
Nastavna jedinica: Uvodni sat (fovizam, kubizam, ruska avangarda, dadaizam, nadrealizam,
apstraktni ekspresionizam, monokromno slikarstvo, pop-art, konceptualna
umjetnost, land art, performans)
Predmetna
korelacija:
HRV, POV
Razred: 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenik će moći:
1. usporediti umjetnike prema zadanim
kategorijama
1.1. izdvojiti kategorije: utjecaj na druge
umjetnike, originalnost, svestranost,
najskuplje prodano djelo, prihvaćenost od
strane kritike i čimbenik ljepote umjetničkog
djela
1.2. imenovati umjetnike koji su najbolji u
pojedinim kategorijama
2. opisati karakteristike pojedinog umjetnika
2.1. prikupiti informacije uz pomoć udžbenika
2.2. crtežom prikazati glavne karakteristike
pojedinog umjetnika
2.3. odrediti pripadnost stilu
3. prezentirati rezultate istraživanje
3.1. izraditi storyboard koristeći digitalni alat
StoryboardThat
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Koji umjetnici dosežu najviše cijene na tržištu
umjetnina? Možeš li objasniti zašto?
2. Koji je umjetnik po vašem mišljenju izvršio
najveći utjecaj na ostale umjetnike 20. st.? Možeš
li objasniti zašto?
3. Koliko različitih umjetničkih pravaca postoji u
20. stoljeću? Nabroji neke.
4. Možeš li objasniti zašto su djela M. Rothka
najbolje ocijenjena prema čimbeniku ljepote?
5. Zašto se A. Warhol smatra jednim od
najutjecajnijih, a J. Pollock jednim od
najoriginalnijih umjetnika 20. st.?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio:
Storyboard – 15 min.
Učenicima će biti podijeljene kartice sa podacima o pojedinim umjetnicima (u
prilogu). Igra se provodi na način da svaki učenik dobije jednu karticu.
Svaki učenik treba predstaviti život i djelo zadanog umjetnika koristeći storyboard
od šest sličica uz pomoć olovke i papira (2.1., 2.2.).
Glavni dio:
Igra karata – 25 min.
U nekoliko rečenica učenik treba predstaviti zadanog umjetnika (pokazujući
storyboard) te glasno izreći broj jedne kategorije (1.1., 1.2.). Ostali igrači
provjeravaju broj željene kategorije. Pobjednik je igrač koji posjeduje karticu s
najvećim brojem u željenoj kategoriji. Pobjednik uzima karticu gubitnika te prema
istim pravilima nastavlja igru. Konačan pobjednik je osoba koja osvoji sve kartice.
21
Završni dio: Najava domaće zadaće – 5 min.
Učenici trebaju istražiti kojem umjetničkom pravcu pripada zadani umjetnik te
imaju zadatak digitalno izraditi storyboard skice u programu StoryboardThat (2.3.,
3.1.).
Pitanja za
refleksiju:
O čemu ovisi tržišna vrijednost umjetnina?
Jeste li čuli za umjetničke kolekcionare? Čime se oni bave?
Materijalna
priprema:
Fotokopije kartica, olovka, papir, udžbenik za 4. razred gimnazije iz predmeta
Likovna umjetnost, računalo, projektor
Kartice su izrađene prema igri The Art Game (autori: Mikkel Sommer i James
Cahill).
Izradila: Petra Mihanović, prof.
22
KARTICE
Pablo Picasso (1881-1973)
Utjecaj: 88 Originalnost: 91 Svestranost: 82 Najskuplje prodano djelo (USD): 106.5 m Prihvaćenost od strane kritike: 79 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 40
Marcel Duchamp (1887-1968)
Utjecaj: 98 Originalnost: 99 Svestranost: 80 Najskuplje prodano djelo (USD): 11.4 m Prihvaćenost od strane kritike: 91 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 29
Salvador Dalí (1904-1989)
Utjecaj: 61 Originalnost: 69 Svestranost: 47 Najskuplje prodano djelo (USD): 21.6 m Prihvaćenost od strane kritike: 44 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 63
Aleksandr Rodchenko
(1891-1956) Utjecaj: 87 Originalnost: 96 Svestranost: 85 Najskuplje prodano djelo (USD): 0.515 m Prihvaćenost od strane kritike: 69 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 58
23
Henri Matisse (1869-1954)
Utjecaj: 76 Originalnost: 69 Svestranost: 61 Najskuplje prodano djelo (USD): 48.8 m Prihvaćenost od strane kritike: 77 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 80
Piet Mondrian (1872-1944)
Utjecaj: 24 Originalnost: 78 Svestranost: 23 Najskuplje prodano djelo (USD): 27.5 m Prihvaćenost od strane kritike: 55 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 57
René Magritte
(1898-1967) Utjecaj: 50 Originalnost: 63 Svestranost: 18 Najskuplje prodano djelo (USD): 11.5 m Prihvaćenost od strane kritike: 62 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 52
Robert Rauschenberg
(1925-2008)
Utjecaj: 85 Originalnost: 70 Svestranost: 72 Najskuplje prodano djelo (USD): 14.6 m Prihvaćenost od strane kritike: 83 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 24
24
Christo i Jeanne-Claude (1935; 1935-2009)
Utjecaj: 50 Originalnost: 63 Svestranost: 18 Najskuplje prodano djelo (USD): 11.5 m Prihvaćenost od strane kritike: 62 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 52
Joseph Beuys (1921-1986)
Utjecaj: 73 Originalnost: 74 Svestranost: 66 Najskuplje prodano djelo (USD): 0.939 m Prihvaćenost od strane kritike: 68 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 41
Andy Warhol (1928-1987)
Utjecaj: 94 Originalnost: 72 Svestranost: 81 Najskuplje prodano djelo (USD): 71.7 m Prihvaćenost od strane kritike: 77 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 56
Mark Rothko (1903-1970)
Utjecaj: 50 Originalnost: 64 Svestranost: 25 Najskuplje prodano djelo (USD): 86.9 m Prihvaćenost od strane kritike: 79 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 91
25
Frida Kahlo (1907-1954)
Utjecaj: 22 Originalnost: 26 Svestranost: 35 Najskuplje prodano djelo (USD): 5 m Prihvaćenost od strane kritike: 44 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 50
Bruce Nauman (r. 1941)
Utjecaj: 76 Originalnost: 69 Svestranost: 83 Najskuplje prodano djelo (USD): 9.9 m Prihvaćenost od strane kritike: 85 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 44
Jackson Pollock (1912-1956)
Utjecaj: 55 Originalnost: 86 Svestranost: 57 Najskuplje prodano djelo (USD): 58.4 m Prihvaćenost od strane kritike: 76 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 63
Louise Bourgeois (1911-2010)
Utjecaj: 78 Originalnost: 60 Svestranost: 76 Najskuplje prodano djelo (USD): 10.7 m Prihvaćenost od strane kritike: 70 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 73
26
Damien Hirst (r. 1956.)
Utjecaj: 69 Originalnost: 78 Svestranost: 70 Najskuplje prodano djelo (USD): 19.2 m Prihvaćenost od strane kritike: 52 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 66
Marc Chagall (1887-1985)
Utjecaj: 65 Originalnost: 68 Svestranost: 32 Najskuplje prodano djelo (USD): 13 m Prihvaćenost od strane kritike: 49 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 90
Cindy Sherman (r. 1954.)
Utjecaj: 54 Originalnost: 69 Svestranost: 65 Najskuplje prodano djelo (USD): 3.9 m Prihvaćenost od strane kritike: 60 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 59
Jean-Michel Basquiat (1960-1988)
Utjecaj: 54 Originalnost: 77 Svestranost: 31 Najskuplje prodano djelo (USD): 48.8 m Prihvaćenost od strane kritike: 69 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 40
27
Jeff Koons (r. 1955)
Utjecaj: 70 Originalnost: 74 Svestranost: 63 Najskuplje prodano djelo (USD): 33.7 m Prihvaćenost od strane kritike: 71 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 47
Marina Abramović (r. 1946)
Utjecaj: 54 Originalnost: 86 Svestranost: 70 Najskuplje prodano djelo (USD): 0.362 m Prihvaćenost od strane kritike: 83 Čimbenik ljepote umjetničkog djela: 27
28
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Likovna umjetnost
Španjolski jezik
Nastavna tema: Slikarstvo
Opisivanje osoba
Nastavna jedinica: Analiza slikarskoga djela
Opisivanje fizičkog izgleda osoba – ponavljanje
Boje - ponavljanje
Predmetna korelacija:
LIU, ŠPA
Razred: 1.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenik će moći:
1. pravilno upotrebljavati vrlo bazičan
vokabular vezan uz svijet umjetnosti
1.1. opisati fizički izgled i karakter likova
na tapiseriji
1.2. opisati boje na tapiseriji
2. analizirati umjetničko djelo
2.1. objasniti materijal i tehniku
2.2. objasniti likovne elemente
2.3. crtežom označiti prikaz iluzije
prostora
2.4. usporediti odnos motiva i teme
2.5. prezentirati rezultate istraživanja
kompozicijskih odnosa u mediju
fotografije
3. ostvariti neposredan kontakt s
umjetničkim djelom u Muzeju za
umjetnost i obrt u Zagrebu
3.1. aktivno sudjelovati
u metodičkim aktivnostima pri
neposrednome kontaktu s umjetničkim
djelom
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
¿Podéis describir la persona que te gusta más en el
tapiz?
¿Cómo te parece esta persona?
¿Qué tipo de obra de arte es ésta?
Opiši načine i karakteristike prikaza prostora.
Opiši prikaz volumena u slikarskom djelu.
Imenuj i opiši boje, dimenzije boja te kontraste između
boja.
Odredi kompoziciju i njezine karakteristike. Kakva je
ravnoteža slikarskoga djela? Kakav je ritam?
29
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio:
U muzeju, učenici dobivaju uputu da detaljno promotre umjetničko djelo, tapiseriju
Cárcel de amor, te da razmisle što točno opisujemo kod analize umjetničkog djela te
koje od tih elemenata već mogu izraziti na španjolskom jeziku. Pri tome profesorica
uvodi neke temeljenje pojmove (el quadro, el tapiz, la obra de arte, el autor
desconocido).
Zatim profesorica poziva učenike da u krugu kažu svaki po barem jednu riječ na španjolskom vezanu uz sliku (opisivanje fizičkog izgleda, karaktera i boje).
Glavni dio:
Metodom razmisli (izmijeni u paru) učenici odgovaraju na pitanja: koje su primarne,
sekundarne, tercijarne boje vidljive na slici; gdje prevladavaju akromatske boje; koje
komplementarne kontraste uočavaju; kakav natpis vide na slici; na koji su način
oblikovani volumen i prostor. Odgovorom na posljednje pitanje počinje iduća vježba.
Učenike ponovno dijelimo u parove. Svaki par treba primjerima potkrijepiti način
postizanja iluzije volumena i prostora. Pobjednički par je onaj koji ponudi više
argumentiranih objašnjenja stvaranje iluzije volumena i prostora na slici.
Metodom crteža učenici prikazuju iluziju prostora primjenom inverzne perspektive.
Učenici imaju zadatak na radnom listiću proširiti kadar te docrtati građevinu koja se
nalazi iza luka.
Metodom igre uloga učenici oponašaju kompoziciju slike. Trinaest učenika ima
zadatak što vjernije ponovi kompoziciju likova na slici te njihov emocionalan odnos.
Prizor je potrebno fotografirati.
Učenici metodom prilagodbe teksta slikarsko djelo pretvaraju u kadar stripa. Učenici
imaju zadatak temu slike objasniti kroz dijalog glavnih likova koristeći radni listić.
Završni dio: Učenici dobivaju zadatak da se opredijele za jedan lik s tapiserije te da opišu kako ga oni vide na španjolskom. Nakon kratke pripreme učenici usmeno iznose svoje opise.
Pitanja za refleksiju:
Profesori potiču učenike da u grupicama od troje razmisle i podijele svoja opažanja na temelju idućih pitanja. Cilj je uvažavanje različitosti te razvijanje svijesti da svatko vidi svijet na svoj način, da ne postoji jedno, točno i jedinstveno viđenje. Jeste li svi na isti način vidjeli iste likove? Jeste li ih jednako doživjeli i opisali? Usporedba – nalikuje li neki lik nekome koga poznajete? Jeste li svi odabrali istu najdražu figuru na slici? Zašto? Učenici se potiču da u grupicama od troje u parovima objasne
Materijalna
priprema:
Radni listići, fotoaparat
Izradile: Petra Mihanović, prof. i Magda Kuljiš, prof.
30
1. Radni listić
Što se nalazi iza luka građevine? Proširite kadar i docrtajte građevinu koja se nalazi iza luka koristeći
obrnutu/inverznu perspektivu.
31
2. Radni listić
Ova slika je narativna jer priča priču.
Tapiserija s prizorom iz španjolskog srednjovjekovnog sentimentalnog romana Diega de San Pedra
"Cárcel de amor", izuzetno popularnog u 15. stoljeću.
Tema romana je zabranjena ljubav Lerijana, sina vojvode, prema Laureolli, kraljevoj kćeri.
Tapiserija prikazuje jedan od završnih prizora romana – susret dvaju ženskih likova, kraljice majke i
kćeri Laureolle. Desno od kraljice je kralj s krunom i žezlom, do njega je ljubavni glasnik, a ostali
likovi predstavljaju dvorske dame i dvorjane.
ZADATAK:
Napiši što misliš da je kraljica majka rekla kćeri Laureolli, što joj je Laureolla odgovorila te što je
kralj rekao glasniku.
32
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Likovna umjetnost
Nastavna tema: Gotičko slikarstvo
Nastavna jedinica: Giotto di Bondone
Predmetna
korelacija:
HRV, KEM, LIU
Razred: 3.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
1. izraditi storyboard i scenarij
2. snimiti te montirati video i audio
materijale
3. objasniti stilske karakteristike gotičkog
slikarstva
4. opisati prikaz privida volumena i
prostora u gotičkom slikarstvu
5. donijeti informirani sud o djelu koji se
temelji na prikupljenim informacijama i
njihovoj interpretaciji
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Crtežom konstruiraj prostor na fresci Oplakivanje
Krista, kapela Arena (Scrovegni)
2. Objasni simboličnost freske Oplakivanje Krista,
kapela Arena (Scrovegni)
3. Opiši prikaz prostornih planova te način stvaranja
privida volumena na fresci Oplakivanje Krista, kapela
Arena (Scrovegni)
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Ovo je nastavna jedinica za 1 sat likovne umjetnosti. Zamišljen je kao jedan sat učioničke nastave (cijeli razred) i četiri sata radioničke nastave (zainteresirana grupa učenika). Primjer iz prakse: https://vimeo.com/257795209 (lozinka: story)
Uvodni dio: Učenicima prikazujemo Giottovu fresku Oplakivanje Krista, kapela Arena
(Scrovegni) u Padovi te im zadamo da sliku gledaju u tišini jednu minutu.
Razgovaramo o sadržaju slike i provjeravamo što su uočili i čega se sjećaju?
Osvijestit će da zajednički mogu rekonstruirati čitavu sliku.
Nakon vježbe ponovno gledaju sliku i komentiraju čega se nisu mogli sjetiti ili što su krivo zapamtili.
Glavni dio: Iduća vježba odnosi se na rekonstrukciju slikarskoga prostora.
Zamislite se u ulozi jednog lika na slici. Napišite razglednicu prijatelju te opišite što
vidite oko sebe. Koncentrirajte se na prostor u kojem se nalazite. Što vam je
poznato? Što je neobično? Što čujete? Kako se osjećate? Kakve boje prevladavaju?
Mirisi? Što radite? Koristite sve vrste osjetilnih podražaja. Vaš opis treba biti što
detaljniji kako bi osoba koja čita razglednicu mogla što bolje doživjeti prostor slike.
Razglednicu okrenite te nacrtajte detaljno jedan dio/detalj slike. Crtajte ono što ste
najbolje zapamtili i najdulje promatrali.
33
Slijedi detaljna analiza i interpretacija spomenutog djela (sadržaj; stilski, likovni te
ikonografski elementi; ideja djela)
Nadalje, učenici će dobiti radne listove 1 i 2 na temelju kojih u grupama trebaju
izraditi storyboard koristeći olovku i papir. Na kraju provodimo diskusiju te biramo
najkvalitetniji storyboard na način da svaki par prezentira svoju priču. Učenici
biraju najbolju priču uz unaprijed zadane kriterije.
Uzmite radni list 1. Riječ je o sinopsisu (sažetom prikazu radnje) na temelju kojega
trebate izraditi storyboard (serija slika koja vizualno interpretira scenarij). Prvo
odredite mjesto i vrijeme radnje te ulogu i broj likova u priči. Priču podijelite u šest
scena. Svaku scenu predstavlja jedno polje. Prazan linijski prostor koristite za
didaskalije (kratak opis scene i likova), a prazna polja ispunite crtežima
scenografije, likova i dijaloškim okvirima. Obratite pozornost na kriterije
vrednovanja (rubrike). Nakon što su učenici izradili storyboard slijedi prezentacija
te odabir najbolje priče.
Završni dio: Na temelju odabrane storyboard priče, učenici pišu scenarij (prošireni sinopsis sa
popisom svih scena u filmu i opisanim sastavnicama radnje i dijalozima), snimaju i
montiraju film.
Pitanja za
refleksiju:
Zbog čega kažemo da Giotto utire put renesansnoj umjetnosti?
Materijalna
priprema:
Radni listovi, rubrike, računalo, projektor, kamera (fotoaparat), prazan karton
(razglednica)
Izradila: Petra Mihanović, prof.
34
Radni list 1
Sinopsis
U selu Vespignano živio je dječak Giotto. Djetinjstvo je proveo čuvajući i crtajući ovce. Postao je učenik
slavnog slikara Cimabuea. Jednom je prilikom naslikao muhu na slici koju je Cimabue opravo
dovršavao. Muha je bila toliko realistična da ju je Cimabue nekoliko puta pokušao otjerati. Tada je već
postalo jasno da će učenik nadvisiti učitelja. Giotto je slikarsku vještinu demonstrirao precizno i
prostoručno crtajući kružnice bez uporabe tehničkih pomagala. Naglo je, gotovo preko noći, postao
najznačajniji talijanski srednjovjekovni slikar. Stvarao je u ključnim umjetničkim centrima toga
vremena: Firenzi, Assisiju, Rimu, Napulju, Padovi i Milanu. Govore da bez Giotta ne bi bilo
renesansnog slikarstva te da je začetnik radikalno novog slikarskog stila. Njegovi likovi više nisu
preparirane i ukočene lešine, već punokrvna bića naglašenih emocija. Svijet oko njega više nije
registrima odijeljena ravna ploča, nego dubinsko nebesko plavetnilo. Giotto je majstor dramatike i
čiste ljudske emocije. Izražajnom patnjom i prikazom osjećaja boli dopire do promatrača te ga
nehotice uvlači u prizor. Jedinstvenu emociju Giotto je prikazao oslikavajući stripovske biblijske priče u
privatnoj kapelici gnjusnog lihvara Enrica Scrovegnija u Padovi. Erico Scrovegni dao je sagraditi i
urediti kapelicu kao zavjetni dar Bogu za oprost od grijeha. Giotto je u posebno potresno i višeslojno
prikazao Kristovu smrt.
35
Radni list 2
36
Rubrike
5 4 3 2
Sadržaj logično,
originalno, jasno i
vješto obrađeno i
interpretirano
vješto obrađeno,
ali nedovoljno
interpretirano
nedostaje logičan
slijed
jako puno grešaka
i propusta
Odabir likova i
dijalozi
dijalozi su jasni,
svrhoviti
broj likova je
optimalan
manje greške u
postavljanju
dijaloga i
određivanju likova
nedostaje
argumentacije
neprimjereni
dijalozi i broj
likova
Opis radnje
(didaskalije)
promišljeno;
tvrdnje su jasno
obrazložene
manje detaljno,
tvrdnje
nedovoljno
obrazložene
sadržaj površno
obrađen
površan opis bez
argumentacije,
sadržajne greške
37
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Likovna umjetnost
Nastavna tema: Slikarstvo
Nastavna jedinica: Analiza slikarskoga djela – (auto)portret
Predmetna
korelacija:
PSI, SRZ
Razred: 1.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod: Učenici će moći: 1. objasniti razlike između slikarskih djela iste tematike različitih stilskih razdoblja (barok, postimpresionizam, pop-art) 2. crtežom prikazati način oblikovanja motiva u slikarskom djelu 3. crtežom prikazati karakteristike i način prikaza prostora u slikarskom djelu 4. opisati kadar slikarskoga djela 5. prepoznati sadržaj i temu slikarskoga djela 6. objasniti likovne i stilske elemente kako bi izrazili vlastiti doživljaj pojedinačnoga djela služeći se likovnom terminologijom 7. predložiti vlastito rješenja prezentacije umjetničkog djela audiovizualnom mediju (video)
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Što je portret/autoportet?
2. Koja je razlika između tonske modelacije i
kolorističke modulacije boje?
3. Što je plošnost?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Ovo je nastavna jedinica za 2 sata likovne umjetnosti (prvi razred). Zamišljen je dao jedan sat učioničke nastave (cijeli razred) i jedan sat radioničke nastave (zainteresirana grupa učenika). Primjer iz prakse: https://vimeo.com/272167303 (lozinka: Marko)
Uvodni dio: Učenici su podijeljeni u parove. Svaki par čine osobe koje opisuju i osobe koja
crtaju. Osobe koje crtaju okrenute su leđima prema slikarskom djelu. Crtaju samo
ono što druga osoba opisuje. Reproduciramo tri slikarska djela različitih stilskih
razdoblja (J. Vermeer, Djevojka s bisernom naušnicom, 1665.; V. van Gogh,
Autoportret, 1889.; R. Lichtenstein, Djevojka koja plače, 1964.). Učenik bira koje će
slikarsko djelo opisivati partneru (2).
Koje ste slikarsko djelo opisivali/crtali? Zašto ste odabrali upravo to djelo?
Učenicima dijelimo radne listiće. Trebaju proširiti slikarski kadar za sva tri
spomenuta djela te dodati elemente prostora u kojem se likove nalaze.
38
Uspoređujemo crteže (3). Opišite kadar slikarskoga djela. Koja je razlika u prikazu
kadra između primjera? (4)
Glavni dio: Učenici u skupinama istražuje likovne elemente, načela oblikovanja i stilska
obilježja spomenuta tri slikarska djela uz pomoć radnog listića (1).
Nakon pojašnjenja svakog pojma slijedi nova vježba. Učenici su podijeljeni u grupe
po četvero te analiziraju ista slikarska djela. U svakoj grupi jedan učenik je kritičar,
ostala dva su umjetnici. Učenici umjetnici trebaju zamisliti da su autori spomenutih
djela. Učenik kritičar izabire nekoliko pojmova/riječi: strah, ravnoteža, ritam,
originalnost itd. Učenici umjetnici argumentima trebaju uvjeriti kritičara da su
upravo oni najkvalitetnije uprizorili zadane pojmove. Pobjeđuje umjetnik sa
najboljim argumentima, a pobjednika biraju kritičari (6).
Završni dio: Učenici snimaju video s ciljem rekonstrukcije slikarskog prostora i (auto)portreta.
Oblikuju scenografiju, kostimografiju, a slikarske postupke imitiraju make-up
trikovima (7).
Pitanja za
refleksiju:
Koja je razlika između subjektivnog i objektivnog prikaza? Objasni na primjeru.
Jesu li vizažisti umjetnici? Objasni.
Materijalna
priprema:
Radni listovi, drvene bojice, kamera (fotoaparat), računalo
Izradila: Petra Mihanović, prof.
39
Radni listić 1
40
41
42
Radni listić 2
Navedite autore i nazive djela te zaokružite pojmove koji se odnose na obilježja njihova stila:
modelacija boje, naglašene
obrisne linije, naglašena
subjektivnost, koloristička
modulacija boje, popularna
kultura (strip), chiaroscuro, brzi
i kratki potezi kista, plošnost,
stvaranje ikona
komplementarni kontrast,
idealizam, mističnost,
ekspresivnost
modelacija boje, naglašene
obrisne linije, naglašena
subjektivnost, koloristička
modulacija boje, popularna
kultura (strip), chiaroscuro, brzi
i kratki potezi kista, plošnost,
stvaranje ikona
komplementarni kontrast,
idealizam, mističnost,
ekspresivnost
modelacija boje, naglašene
obrisne linije, naglašena
subjektivnost, koloristička
modulacija boje, popularna
kultura (strip), chiaroscuro, brzi
i kratki potezi kista, plošnost,
stvaranje ikona
komplementarni kontrast,
idealizam, mističnost,
ekspresivnost
43
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Engleski jezik
Nastavna tema: SF priča
Nastavna jedinica: Marioenete INC, čitanje
Predmetna
korelacija:
Etika, građanski odgoj
Razred: 3. i 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći…
Zamisliti zaplet radnje
Naći rješenja za problematične situacije u priči
Osvijestiti problematiku donošenja odluka i
odgovornosti
Zamisliti se u različitim likovima i braniti njihova
prava
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
isječci su na engleskom jeziku ili na hrvatskom
jeziku
duljina isječka je primjerena vremenu i brzini
čitanja
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
.
Uvodni dio: Učenici dobiju dva poticaja za razmišljanje:
1. Koja vam je neostvarena želja ili san 2. Što ste spremni poduzeti da ostvarite svoj san
Glavni dio:
A – čitanje priče
1. Učenici čitaju 1. isječak iz kratke priče do momenta kad se stvara zaplet 2. Moraju sami zamisliti kako će glavni lik ostvariti svoj plan da sam otputuje
u Rio a da njegova supruga to ne primijeti 3. Učenici čitaju 2. Isječak 4. Učenici čitaju 3. Isječak
Zamišljaju nastavak priče i završetak
5. Učenici čitaju 4. Isječak koji otkriva kako završava priča.
B - diskusija
6. Podijeljeni u 3 skupine predstavljaju Brailing I, Brailinga II i suprugu i brane njihovo pojedinačno pravo na punopravni život
44
Završni dio: 1. Donošenje odluke 2. Kako se nositi s posljedicama vlastite odluke 3. Dokle seže sloboda pojedinca
Pitanja za
refleksiju:
Sloboda pojedinca –
Donošenje odluka – odgovornost
Posljedice odluka -
Materijalna
priprema:
Priča u originalu ili u prijevodu s označenim isječcima koje učenici čitaju
Izradila: Cvjetanka Božanić, prof.
45
Marionete, Inc.
Ray Bradbury, iz "The Illustrated Man"
početak 1. ulomka
Polako su hodali niz ulicu, oko deset navečer. Govorili su smireno. Obojica oko trideset i pet
godina, izrazito trijezni.
"Ali zašto tako rano?" rekao je Smith.
"Zato", rekao je Braling.
"Tvoja prva slobodna noć unatrag puno godina, a ti ideš kući u deset sati."
"Živci, pretpostavljam."
"Ono što se pitam jest, kako si uspio. Ja sam te pokušavao izvući van unatrag deset godina, samo
na mirno piće. A sada, jedine noći kad je to uspjelo, ti baš inzistiraš na ranom povratku."
"Ne smijem iskušavati svoju sreću", rekao je Braling.
"Što si učino, stavio ženi prašak za spavanje u kavu?"
"Ne, to bi bilo neetično. Vidjet ćeš uskoro."
Skrenuli su za ugao."Iskreno, Braling, mrzim što ću ovo reći, ali bio si STRPLJIV s njom. Ne moraš mi
priznati, ali u tvom slučaju brak je bio grozan, nije li?"
"Ne bih to rekao."
"U svakom slučaju, tu i tamo se prepričava, kako te je dobila da je oženiš. Taj put, davne 1979.
godine kada si odlučio ići u Rio -----"
"Voljeni Rio. Nikada ga nisam vidio, nakon svih mojih planova."
"A kako je ona tada razderala odjeću i zgužvala kosu, i zaprijetila da će pozvati policiju ako je ne
oženiš."
"Ona je uvijek bila nervozna, Smith, shvati."
"Bilo je to više nego nekorektno. Ti je nisi volio. Rekao si joj valjda toliko, zar ne?"
"Sjećam se da sam bio prilično čvrst na tu temu."
"Ali si je ipak oženio."
"Imao sam posao na koji je trebalo misliti, kao i moju majku i oca. Takvo što bi ih ubilo."
"I tako je prošlo deset godina."
"Da", rekao je Braling. Njegove sive oči su bile mirne.
"Ali mislim da bi se sada to možda moglo promijeniti. Mislim da je došlo ono što sam čekao.
Pogledaj."
On izvuče dugu plavu karticu.
"Zašto? To je ulaznica za Rio na raketi u četvrtak!"
"Da, konačno ću uspjeti."
"Pa to je divno! Zaslužuješ to! Ali neće li ona prigovoriti? Stvarati probleme?"
Braling se nervozno nasmiješio.
"Ona neće znati da sam otišao. Ja ću se vratiti za mjesec dana i nitko osim tebe neće to znati."
kraj 1. ulomka
Smith je uzdahnuo."Volio bih ići s tobom."
"Jadni Smith. Ni u vašem brak nisu baš cvale ruže?"
"Ne baš, brak sa ženom koja u svemu pretjeruje. Mislim, nakon svega, kad si u braku deset godina,
ne očekuješ da ti žena sjedi u krilu dva sata svake večeri, zove te na posao dvanaest puta dnevno
46
tepajući. A i čini mi se da je u posljednjih mjesec dana postala još gora. Pitam se je li možda pomalo
i prostodušna? "
"Ah, Smith, uvijek konzervativan. Aha, evo i moje kuće. Sada, želiš li saznati moje tajne? Kako mi je
uspjelo večeras?"
"Stvarno, reći ćeš mi?"
"Pogledaj, tamo gore!" rekao je Braling.
Oboje su zurili kroz mračni zrak.
U prozoru iznad njih, na drugom katu, podigla se tamna sjena.
Muškarac oko trideset i pet godina, s mrvicu sivoga na svakoj sljepoočnici, tužnih sivih očiju i malih
tankih brkova pogledao je dolje na njih.
"Što, pa to si TI!"poviče Smith.
"Š-ššš, ne tako glasno!"
Braling je mahnuo prema gore. Čovjek u prozoru značajno je gestikulirao i nestao.
"Mora da sam lud", rekao je Smith.
"Pričekaj trenutak."
Čekali su.
Ulična vrata stana su se otvorila i visoki, rezervni gospodin s brkovima i tužnim očima izađe u im u
susret.
početak 2. ulomka
"Zdravo, Braling", rekao je on.
"Zdravo, Braling", rekao je Braling.
Bili su identični.
Smith je zurio."Je li to tvoj brat blizanac? Nikad to nisam znao -----"
"Ne, ne", rekao je Braling tiho." Stavi svoje uho na prsa Bralinga 2."
Smith je oklijevao, a zatim se nagnuo naprijed i stavio glavu na njegova rebra.
Tik-tik-tik-tik-tik-tik-tik.
"O, ne! To ne može biti!"
"Može."
"Pusti me da ponovno poslušam."
Tik-tik-tik-tik-tik-tik-tik.
Smith je zateturao unatrag i zatreptao, zapanjen. Ispružio je ruku i dotaknuo tople ruke i obraze
stvari.
"Gdje si ga nabavio?"
"Nije li izvrsno oblikovan?"
"Nevjerojatno. Gdje?"
"Daj čovjeku visit-karticu, Braling 2."
Braling 2 učini čarobni trik i stvori bijeli karton:
Marionete, Inc.
Udvostruči sebe ili prijatelja; Novi plastični humanoidni, model 1990, jamstvo za sva fizička
trošenja. Od 7600 $ do 15.000 $ za de luxe model.
kraj 2. ulomka
47
"Ne", rekao je Smith.
"Da", rekao je Braling.
"Naravno", rekao je Braling 2.
"Koliko dugo već ovo traje?"
"Imam ga sad već mjesec dana. Držim ga u podrumu u kutiji za alat. Moja žena nikad ne silazi dole,
a kod mene je jedina brava i ključ. Večeras sam rekao da se idem prošetati i kupiti cigaru. Otišao
sam dolje podrum, uzeo Bralinga 2 iz kutije i poslao ga natrag sjediti sa ženom dok sam se otišao
naći s tobom, Smith ".
"Predivno! On je čak i miriše na tebe: Bond Street i Melachrinos!"
"Možda cjepidlačim, ali mislim da je sve to vrlo etički. Napokon, što moja žena želi najviše od
svega? MENE! Ta marioneta je JA do najsitnijih detalja. Bio sam kod kuće cijelu večer. I biti ću kod
kuće s njom i sljedeći mjesec. U međuvremenu, jedan će gospodin će biti u Riju nakon deset
godina čekanja. Kad se vratim iz Rija, Braling 2 se vraća u svoju kutiju. "
Smith je mislio minutu ili dvije.
"Hoće li hodati okolo bez hrane mjesec dana?" Napokon je upitao.
"I šest mjeseci, ako je potrebno. Ipak, on je izveden da čini sve - jede, spava, znoji se…? Sve.
Prirodno što je prirodnije moguće.
„Ti ćeš dobro voditi brigu o mojoj ženi, zar ne Braling 2?"
"Tvoja supruga je vrlo draga", rekao je Braling 2. "Sve mi se više sviđa."
Smith se počeo tresti. "Koliko Marionete, Inc. već posluju?"
"Potajno, već dvije godine."
"Jel' bih ja mogao… mislim, postoji li mogućnost….."
Smith je primio prijatelja za lakat ozbiljno.
"Možeš li mi reći gdje mogu nabaviti jednoga robota, marionetu, za sebe? Dat ćeš mi adresu, zar
ne?"
"Izvoli.
Smith je uzeo karticu i prevrnuo je u rukama.
"Hvala", rekao je on.
"Ni ne znaš koliko mi to znači. Samo za mali predah. Za jednu noć ili tako, jednom mjesečno čak.
Supruga me toliko voli da ne može podnijeti da odem, ni na sat vremena. Volim je silno, ali znaš
onu staru pjesmu: "Ljubav će cvasti ako je držiš lako; Ljubav će umrijeti držiš li je prejako“. Ja samo
želim da ona malo opusti stisak."
"Ti si sretan da te žena barem voli. Mržnja je moj problem. Nije tako jednostavno."
"Oh, Netti me ludo voli. Moj će zadatak biti da me voli udobno."
"Sretno vam, Smith. Navrati dok sam ja u Riju. Mojoj će ženi izgledati čudno, ako iznenada
prestaneš zvati. Odnosi se prema Bralingu 2 baš kao prema meni."
"Vrijedi! Zbogom. I hvala ti."
Smith je otišao smiješeći se niz ulicu. Braling i Braling 2 su se okrenuli i ušli u hodnik stana.
Na autobusnom raskrižju Smith tiho zazviždi, okrećući bijelu karticu po prstima:
Klijenti se moraju obvezati na šutnju. U Kongresu je u tijeku legalizacija Marioneta, Inc.. To je još
uvijek kazneno djelo, uhvate li Vas da koristite jednu.
"Pa", rekao je Smith.
48
Klijenti moraju imati kalup izrađen prema svome tijelu i indeks boja njihovih očiju, usana, kose,
kože, itd. Klijenti moraju znati da će čekati dva mjeseca dok se njihov model ne zgotovi.
„I nije to tako dugo“, mislio je Smith. Za dva mjeseca moja će rebra imati priliku za oporavak od
drobljenja. Dva mjeseca od sada moja ruka će se izliječiti od stalnoga držanja. Za dva mjeseca od
sada moja natečena usnica počet će se preoblikovati. Ne želim zvučati nezahvalno.... Okrenuo je
karticu više puta.
Marionete, Inc. je dvije godine stara tvrtka, a već ima lijepu brojku zadovoljnih klijenata. Naš moto
je "No Strings Attached". Adresa: 43 South Wesley Drive.
Autobus je ušao na stajalište; ušao je i mrmljajući uza stube pomisli, Netti i ja imamo petnaest
tisuća na našem zajedničkom bankovnom računu. Ja ću skliznuti samo osam tisuća za poslovni
poduhvat, moglo bi se reći. Marioneta će zapravo vratiti novac, s kamatama, na mnogo načina.
Netti ne mora znati. Otključao je vrata i u trenutaku je bio u spavaćoj sobi. Tu je ležala Netti,
blijeda, ogromna, u pobožnom snu.
"Draga Netti ". Pogled na njezino nevino lice, tamo u polumraku, gotovo ga je osvojio kajanjem."
Da si budna, ti bi me davila poljupcima i gugutanjima u uho. Stvarno, činiš da se osjećam kao
kriminalac. Bila si tako dobra, mila supruga. Ponekad mi se čini nemogućim povjerovati da si u
braku sa mnom, umjesto s Budom Chapmanom. Nekad si ga voljela. Čini mi da me u posljednjih
mjesec dana voliš luđe nego ikad prije."
Suze su mu došle na oči. Odjednom ju je želio poljubiti, priznati svoju ljubav, pocijepati karticu,
zaboraviti cijelu stvar. No, kad je to krenuo učiniti, njegova ruka i napukla rebra su ga zaboljela pa
je zastenjao. Zastao je, s bolnim izrazom u očima i okrenuo se. Izašao je u hodnik kroz mračnu
sobu. Mrmljajući, otvorio je radni stol u knjižnici i zdipio štednu knjižicu. "Dovoljno je uzeti osam
tisuća dolara, to je sve", rekao je on."Ne više od toga."
Zastao je. "Pričekaj minutu."
Pogledao je grčevito, još jednom štednu knjižicu.
"Čekaj malo!", zaplakao je.
"Deset tisuća dolara nedostaje!", poskoči. "Samo je pet tisuća preostalo! Što je učinila? Što je Netti
učinila s novcem? Šeširi, još odjeće, više parfema ili, čekaj! – Znam! Kupila onu malu kuću na
Hudsonu o kojoj govori mjesecima! "
Nahrupio je u spavaću sobu, pravedan i ogorčen. Što je mislila dok je tako olako uzimala njihov
zajednički novac?
Nagnuo se nad nju. Netti!, vikao je. Netti, probudi se!"
Nije se ni pomakla."Što si učinila s mojim novcem!" Zaurlao je.
Na mah se promeškoljila. Svjetlo s ulice pređe preko njenih lijepih obraza.
Imala je ono nešto. Srce mu je bubnjalo nasilno. Jezik mu se osušio. Drhtao je. Koljena su mu se
odjednom pretvorila u vodu. Kolabirao je." Netti, Netti!", plakao je.
"Što si učinila s mojim novcem!"
A onda mu je glavom prošla užasna misao. Strah i samoća su ga zahvatili. Onda groznica i
razočaranje. Bez da je i poželio to učiniti, nagnuo se naprijed i još naprijed, dok mu se grozničavo
uho nije naslonilo, čvrsto i nepovratno na njezine okrugle, ružičaste grudi .
"Netti!", plakao je.
49
Tik-tik-tik-tik-tik-tik-tik-.
I dok je Smith odlazio niz drvored u noć, Braling i Braling 2 su se okrenuli na vratima stana.
"Drago mi je da će i on biti sretan", rekao je Braling.
"Da", rekao je Braling 2 općenito.
početak 3. ulomka
"Dakle, to je podrumska kutija za tebe, B2." Braling je vodio stvorenje držeći ga za lakat niz
stepenice u podrum.
"Upravo o tome sam želio razgovarati s tobom ", rekao je Braling 2, kad su stigli do betonskoga
poda i prešli preko njega.
"Podrum. Ne sviđa mi se. Ni ta kutija za alat mi se ne sviđa."
"Probat ću ti i složiti nešto udobnije".
"Marionete su napravljene zato da se kreću, a ne da leže mirno. Bi li ti želio većinu vremena ležati
u kutiji?"
"Pa…." "To ti se ni malo ne bi svidjelo. Ja se moram kretati. Nema načina da me se isključi.
Savršeno sam živ i imam osjećaje."
"To će biti samo na nekoliko dana. Ja ću otići u Rio i nećeš morati ostati u kutiji. Moći ćeš živjeti na
katu."
Braling 2 je razdražljivo progestikulirao. "A kada se dobro provedete i vratite s puta, ja natrag u
kutiju!"
Braling je rekao: "U dućanu za marionete mi nisu rekli da ću dobiti težak primjerak vrste."
"Puno toga oni ne znaju o nama", rekao je Braling 2. "Mi smo relativno novi. I osjetljivi smo. Mrzim
samu ideju da ćete se smijati ležeći na suncu u Riju, dok ćemo mi ovdje biti na hladnoći."
"Ali ja sam taj izlet želio cijeli život", rekao je Braling tiho.
Zaškiljio je i vidio more i planine i žuti pijesak. Zvuk valova je odzvanjao unutaršnjošću njegove
svijesti. Sunce se odmaralo na njegovim ramenima. Vino je bilo više nego odlično. "Ja nikada neću
moći ići u Rio", rekao je drugi muškarac. "Jesi li ikada razmišljao o tome?"
"Ne, I…"
"I još jedna stvar. Tvoja žena."
"Što s njom?" pitao je Braling, naslanjajući se o rub vrata.
"Postala mi je prilično draga."
"Drago mi je da uživaš u svome zaposlenju." Braling je nervozno oblizao usne.
"Bojim se da ne razumiješ. Mislim….. Ja sam u nju zaljubljen."
Braling je zakoračio i premrzao. "Ti si što?"
"I ja sam razmišljao", rekao je Braling 2 ", kako je lijepo u Riju i kako nikada neću tamo ići, a
razmišljao sam o tvojoj suprugi i….. Mislim da bismo mogli biti vrlo sretni."
"T-t-to je lijepo." Braling se sjurio, koliko je god to ležernije mogao, prema podrumskim
vratima. "Ne smeta te pričekati na trenutak, zar ne? Moram obaviti telefonski poziv."
"Koga ćeš nazvati?" Braling 2 se namrštio.
"Nikoga važnog."
"Marionete, Inc.? Reći ćeš im da dođu po mene?"
50
"Ne, ne! – ništa slično". Pokušao je izletjeti kroz vrata.
Čvrsti metalni stisak uhvati njegove zglobove. "Nemoj bježati!"
kraj 3. ulomka
"Skini s mene svoje ruke!"
"Ne!"
"Je li te moja supruga nagovorila na ovo?"
"Ne!"
"Je li pogodila? Jesi li razgovarao s njom? Zna li ona? Je li to, to?" On je vriskao. Jedna ruka ga je
pljesnula preko usta.
"Nikada nećeš saznati, zar ne?" Braling 2 se nježno nasmiješio. "Nikada nećeš znati."
Braling se odupirao. "Ona mora da je nagađala, ona je sigurno na tebe utjecala!"
početak 4. ulomka
Braling 2 je rekao: "Ja ću tebe staviti u kutiju, zaključati i izgubiti ključ. Onda ću kupiti još jednu
kartu za Rio za svoju ženu."
"Čekaj, čekaj, čekaj malo. Samo malo. Ne srljaj. Razgovarajmo o ovome!"
"Zbogom, Braling".
Braling se ukočio. "Kako to misliš, 'zbogom'?
Deset minuta kasnije gospođa Braling se probudila. Stavila je ruku na svoj obraz. Netko ju je
upravo poljubio. Zadrhtala je i podigla pogled. "Zašto – nisi to učino godinama", promrmljala je.
"Vidjet ćemo što možemo učiniti u vezi toga", rekao je netko,
kraj 4. Ulomka
Kraj priče
51
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Engleski jezik
Nastavna tema: Prihvaćanje različitosti
Nastavna jedinica: Ljepota – čitanje s razumijevanjem
Predmetna
korelacija:
Etika, likovna umjetnost, biologija
Razred: 4 r
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za
provjeru njihove usvojenosti:
Pitanja - čitanje s razimijevanjem
diskusija
Ishod:
Učenici će moći:
preispitati svoje percepcije o tome što je lijepo
postati tolerantniji prema različitostima i
različitima
čitati za određene informacije (true / false)
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Tvrdnje točno / netočno
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici u parovima ili malim skupinama gledaju fotografiju mlade žene s vitiligom i
raspravljaju o svojoj reakciju na fotografiju. Zatim nastavljaju čitati o modelu s
vitiligom, Chantelle Brown-Young (također poznatoj kao Winnie Harlow), i opisuju
što je čini posebnim.
Koža mlade žene je uzrokovana autoimunim stanjem gdje se dijelovi kože
pretvaraju u bijelo. Može biti genetski, ali definitivno nije zarazna. Ponekad se
stanje može poboljšati samo po sebi, ali ne postoji stvarni lijek. Oboljevaju ljudi bez
obzira na boju kože, ali očito je vidljivija na tamnijoj koži.
Glavni dio: 5' čitanje za brzu informaciju
Učenici brzo pročitaju tekst i odaberu pet činjenica o Chantelle. Neka uspoređuju
svoje odgovore u parovima ili malim skupinama.
Nema ključa, jer odgovori mogu znatno varirati.
Kao praćenje, zamolimo jednog ili dva učenika da kažu razredu činjenice koje su
odabrali,
i pitamo ih zašto se te činjenice čine važnima.
5-10' čitanje za specifične informacije
Učenici opet čitaju tekst i odlučuju jesu li izjave istinite ili lažne.
Neka provjerave svoje odgovore u parovima prije nego što provjerite kao razred.
Ključ:
a) Lažno – dobila je u dobi od četiri godine
b) Lažno - nema lijeka
52
c) Istina - nekoliko puta je mijenjala školu
d) Pogrešno - nije pobijedila na natjecanju
e) Istina - Winnie Harlow je njezino profesionalno ime
Završni dio: 5-10' Diskusija
Zašto ljude koji izgledaju drukčije često zlostavljaju i ismijavaju?
Učenici raspravljaju u malim skupinama, a zatim kratko razgovaraju u razredu.
Pitanja za
refleksiju:
Prihvaćanje različitosti, razvijanje snošljivosti ,preispitivanje percepcije ljepote
Materijalna
priprema:
Radni lsitići
Fotografija manekenke i tekst
Chantelle Brown-Young was not born with vitiligo, but it has made her famous. She
is the first supermodel with the skin condition, which causes areas of skin to lose
their colour. Chantelle was born in Toronto, Canada. At the age of four she started
to develop patches of white skin and was diagnosed with vitiligo. No one really
knows why one per cent of people have this skin condition, and there is no real
cure. At school, Chantelle was bullied for being different. The other kids often
called her a ‘cow’, because of the way her skin looked. She moved school several
times and finally left school at 16. From now on, she decided, she would be proud
of her skin. She posted photos of herself on Facebook and was ‘spotted’ by a
Canadian YouTube star, Shannon Boodram, who asked her to be in a music video.
It was while she was doing that that her really ‘big break’ happened. Tyra Banks
asked her to be on America’s Next Top Model. She didn’t win, but she had become
famous. Her professional name now is Winnie Harlow, and she has nearly three
million followers on Instagram. Little by little, she is changing people’s ideas about
what beauty is.
Read the article again. Decide if the following statements are true or false.
a) Chantelle has always had vitiligo.
b) People who have vitiligo usually get better.
c) Chantelle tried to escape the bullies at school.
d) Chantelle became America’s Next Top Model.
e) She uses a different name for her work.
Izradila: Cvjetanka Božanić, prof.
53
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Engleski jezik
Nastavna tema: Vokabular - uvježbavanje
Nastavna jedinica: Vrste riječi
Predmetna
korelacija:
Hrvatski jezik
Razred: 1, 2, 3, ili 4,
Razrada postignuća
(ishoda) i zadaci za
provjeru njihove
usvojenosti:
Analiza jednostavne rečenice glede osnovnih vrsta riječi – imenica, zamjenica,
glagol...
Ishod:
Učenici će moći…
Prepoznati vrstu riječi
Pronaći različiti vokabular
Pročitati naglas tekst s umetnutim riječima koje nedostaju
Sami napisati Mad Lib zadatak
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Objasniti učenicima kako funkcionira ativnost Mad Lib.
Neka uzmu papir i napišu priču na donji dio papira. Dajte im broj mjesta i napišite
koji vrste riječi trebaju upotrijebiti u tekstu. Na gornjoj polovici papira, navedite popis
nedostajućih dijelova .
Glavni dio: Rad u paru
Učenici dobiju različite zadatke s već printanim Mad Libs listićima.
Učenici jedan drugome daju zadatke da smisle određenu vrstu riječi koju upisuju na
prazno mjesto u tekstu.
Nakon popunjavanja praznina čitaju se tekstovi.
Završni dio: Učenic će samostalno napisati Mad Lib
Neka učenici uzmu papir i napišu priču na donji dio papira. Dajte im broj mjesta i
napišite koji vrste riječi trebaju upotrijebiti u tekstu. Na gornjoj polovici papira,
navedite popis nedostajućih dijelova.
Pitanja za
refleksiju:
Meta jezik
Ovladavanje terminologijom
Vrste riječi
54
Materijalna
priprema:
Primjeri Mad Lib listića
Izradila: Cvjetanka Božanić, prof.
55
56
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Englesk ijezik
Nastavna tema: Govorne vježbe
Nastavna jedinica: Hidden sentence
Predmetna
korelacija:
Hrvatski jezik
Razred: Sve 4 godine
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći
Spontano razgovarati
Ubaciti - sakriti zadanu rečenicu u
razgovor
Uočiti kulturološke razlike
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Učenici dobiju zadanu rečenicu na komadiću papira koju
moraju ubaciti u spontani razgovor s nepoznatom
osobom do koje sjede za vrijeme putovanja vlakom.
Zadatak je rečenicu ubaciti tako da se ne primijeti koja je
to rečenica.
Na kraju učenici pokušavaju otkriti koja je to rečenica bila
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici u paru vode kratke dijaloge pri slučajnom kratkom susretu s nepoznatom
osobom
O čemu razgovaramo u Hrvatskoj a o čemu u nekim drugim zemljama
Glavni dio: Učenici rade u parovima.
Dobiju slijedeće rečenice koje moraju uključiti u razgovor s osobom koja sjedi do njih
u vlakiu tijekom duljeg putovanja.
1 I's too cold to eat ice-cream
2 The problem with David Beckham is that he's getting too old.
3 I didn't think new Star War film was very good.
4 I hear that snake tastes like chicken
5 I have a good friend who lives in Dubai
6 The cost of diesel has really gone down recently.
7 I'm always sleepy when I'm cold,
.
57
Završni dio: Na kraju ovih razgovora učeniic pokušavaju pogoditi koja je bila skrivena rečenica.
Razvija se diskusija o kojim tema rado razgovaraju, akouopće razgovaraju . zašto da ii
ne, općenito u Hrvatskoj za usporedbu u drugim zemljama.
Uočavamo kulturološke razlike
Pitanja za
refleksiju:
Međusobna komunikacija u doba moderne tehnologije
Potreba za osobnom komunikacijom
Pravila ponašanja tijekom spontane komunikacije
Pravila pristojnosti pri komunikaciji s nepoznatim ljudima
Materijalna
priprema:
Pripremljene rečenice koje nisu povezane jedna s drugom
Izradila: Cvjetanka Božanić, prof.
58
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Emgleski jezik
Nastavna tema: Kreativno pisanje
Nastavna jedinica: Sandwich story
Predmetna
korelacija:
Hrvatski jezik
Razred: 3,4
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći…
Razumjeti tijek radnje
Pisati po diktatu
Osmisliti nastavak radnje
Napisati nastavak radnje
Pročitati cjelovitu priču
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Rečenice moraju biti jezično prilagođene znanju jezika
ako je na stranom jeziku.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Znaju li učenici gdje se nalazi Papua Nova Gvineja
Pokazati na karti svijeta
Let me now offer you a creative writing version of the above technique that uses a
story from Papua New Guinea. (I learnt this story from the Exeter story-teller, David
Heathfield.)
Example:
Glavni dio: tehnika kreativnog pisanja Sandwich story
1.pročitajte učenicima prva tri retka priče:
'Do you know why dogs in Papua New Guinea always sniff each other’s tails when
they meet? Well, you’ll soon find out. Long long ago all the dogs on the island came to
the hilltop for a meeting.'
2. zamolite ih da opišu sve vrste pasa koji su došli na dogovoreno mjesto
Dajte im dovoljno vremena da pišu o psima. Zatim ih zamolite da zapišu ono što ćete
im izdiktirati i recite slijedeću rečeniciu:
The meeting place was a huge hall at the top of a hill.'
3. Zatim ih zamolite da opišu zgradu kako je oni zamišljaju i oričekajte dok napišu. Zatim opet diktirajte slijedeći dio priče
'Before the dogs arrived the place had been very, very quiet.'
59
4. Zamolte ih da opišu kako je to zvučalo kada se više od 1000 pasa kretalo uokolo.dajte im vremena da to napišu te bastavite s diktiranjem priče.
'Before they went into the great hall all the dogs had to go and hang their tails up in a
special tail-house.'
5. Zamolite učenike da objasne zašto psi nisu mogli ući u veliku dvoranu podignutih repova. dajte im vremena da to napišu te nastavite s diktiranjem priče.
'Halfway through the meeting the dogs smelt something burning. They rushed for the
doors of the great hall and saw smoke billowing out of the tail-house.'
4.. konačno neka učenici sami završe priču kako žele
Završni dio: Neka učenici sjednu u skupine od 3 i recite im neka ostalima pročitaju svoju
priču. Čitaju i onaj dio koji im je izdiktiran i ono što su sami napisali.
Ovako inače završava ova priča:
The Papua New Guinea ending is that the dogs rushed into the tail house and grabbed
any tail they could find in the smoke. From that day to this all dogs have wanted to
find their own tail, lost on the day of the great meeting!
Pitanja za
refleksiju:
Jačanje kreativnog jezičnog samopouzdanja
Osjećaj ravnopravnosti u odnosu na profesora jer pola priče stvara sam učenik.
Materijalna
priprema:
Priča se podijeli na dijelove tj rečenice koje se diktiraju
Samo rečenice koje vode daljnem opisu.
Izradila: Cvjetanka Božanič, prof.
60
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Kemija
Nastavna tema: Povijest kemije
Nastavna jedinica: Marie Curie – dvostruka dobitnica Nobelove nagrade
Predmetna
korelacija:
Povijest, sociologija, etika, SRZ, fizika
Razred: treći razred (srednja škola)
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
- prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika, sekundarne literature i medija
- osvijestiti postojanje razlika u
ravnopravnosti žena i muškaraca, te
postojanje diskriminacije na temelju
spola, položaja i sl.
- povezati temu kao općeljudsku i
prepoznati ju u vlastitoj stvarnosti
- prezentirati svoje zaključke
- aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima
- izgrađivati i izražavati vlastito mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Poveži sudbinu Marie Curie s položajem žene u 19.
stoljeću. Je li Marie Curie svijetli primjer i zašto?
2. Istraži ulogu pokreta za ravnopravnost žena te svoja
saznanja poveži sa primjerom Marie Curie.
3. Poveži sudbinu i položaj žene u 19. stoljeću s
današnjim dobom.
4. Jesu li žene znanstvenice ravnopravne sa muškarcima
znanstvenicima i zašto? Može li se to promijeniti?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Uvesti učenike u diskusiju pitanjima vezanim za Nobelovu nagradu (kad je
ustanovljena, zbog čega, koji su najpoznatiji laureati, koliko žena je nagrađeno
Nobelovom nagradom, itd.)
Navesti učenike da se prisjete Marie Curie, jedine žene – dobitnice dviju Nobelovih
nagrada
Glavni dio: Podijeliti učenicima tekstove i uputiti ih da u tekstu podcrtaju rečenice iz kojih mogu
prepoznati kakav je bio položaj žena u 19. stoljeću, te je li Marie Curie zbog spola i
statusa doživljavala diskriminaciju.
Učenici čitaju tekst.
Nastavnik koristeći metodu ODGOVOR PA PITANJE na ploču piše ključnu riječ
(POLOŽAJ I PRAVA ŽENE U DRUŠTVU) i oko nje dodatne riječi (rečenice) koje predlažu
učenici.
Učenici i nastavnik raspravljaju o problematici položaja žena u 19. stoljeću, koje u
pojedinim zemljama, zbog spola nisu mogle upisati sveučilište ili biti primljene u
61
akademije i sl.
Završni dio: Učenici dobiju zadatak pronaći rješenje problema – kako pomoći ženama suočenima s
bilo kakvim oblikom diskriminacije.
Učenici prezentiraju svoja rješenja.
Pitanja za
refleksiju:
Koliko se promijenio položaj žene u društvu od 19. stoljeća do danas?
Jesu li žene, bez obzira na zasluge, jednako tretirane i ravnopravne mušarcima?
Ima li razlika u nagrađivanju žena i muškaraca (u znanosti, ali i općenito)?
Jesu li prava žena danas samo privid ili su stvarna?
Što ja, kao pojedinac, mogu učiniti da unesem neke promjene?
Materijalna
priprema:
tekst, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Framces Novosel, prof.
62
Marie Curie
Maria Skłodowska Curie rođena je u Varšavi, Poljska, 7. studenog 1867. godine. Bila je najmlađa od
petero djece Wladislawa i Bronislave Boguske Sklodowske. Obitelj je teško preživljavala nakon što je
njezin otac izgubio posao, te su bili prisiljeni primiti podstanare u svoj mali stan. Religiozna kao dijete,
Curie se odrekla svoje vjere nakon što je njena sestra umrla od tifusa 1876. godine. Dvije godine
kasnije, majka joj umire od tuberkuloze, opasne bolesti koja napada pluća i kosti.
Marie je bila izvrsna učenica, dobitnica zlatne medalje na srednjoškolskom natjecanju 1883. godine.
Međutim, u Poljskoj koja je bila pod ruskom vlašću djevojke nisu mogle upisati i pohađati sveučilišta,
zbog čega je na prijedlog svog oca, Marie provela godinu dana na selu s prijateljima. Nakon što se
vratila u dom svog oca u Varšavi, počela je zarađivati za život pružanjem privatnih poduka. Povezala
se i s „Letećim sveučilištem,“ skupinom mladića i djevojaka koji su pokušavali ugasiti svoju žeđ za
znanjem na tajnim sastancima.
1886. godine prihvatila je posao guvernante (privatne učiteljice) kod obitelji koja je živjela u Szczuki, u
Poljskoj. Međutim, intelektualna usamljenost koju je tamo osjetila samo je učvrstila njenu odluku da
ostvari svoj san o upisu na sveučilište. Jedna od njenih sestara, Bronya, već je bila u Parizu, uspješno
polažući ispite iz medicine. U rujnu 1891. godine, Marie se preselila kod sestre u Pariz.
Kada su u početkom studenog počela predavanja na Sorbonnei, Marie je upisala studij fizike. Do
1894. godine očajnički je tragala za laboratorijem u kojem bi mogla raditi na svom istraživačkom
projektu mjerenja magnetskih svojstava raznih čeličnih legura. Predloženo joj je da posjeti Pierrea
Curiea na Fakultetu za fiziku i kemiju Pariškog sveučilišta. Pierre i Marie vjenčali su se 1895. godine,
započevši tako iznimno partnerstvo u znanstvenom radu.
Do sredine 1897. znanstvena postignuća Marie Curie bila su dvije sveučilišne diplome, stipendija i
monogram (objavljeni rad) o magnetizmu taljenog željeza. Prva kći para, Irène, tek je bila rođena kad
su Curieevi počeli posvećivati pažnju tajanstvenoj radijaciji urana koju je nedavno otkrio Antoine
Henri Becquerel (1852–1908). Marie je predosjećala da je radijacija svojstvo atoma i da stoga mora
postojati i kod nekih drugih elemenata. Njeno je istraživanje uskoro potvrdilo slično zračenje kod
torija, a ona je iskovala povijesnu riječ „radioaktivnost“ (spontano otpuštanje radija).
U potrazi za drugim izvorima radioaktivnosti Curievi su pažnju usmjerili na uranov oksid, mineral
poznat po udjelu urana. Na njihovo veliko iznenađenje, radioaktivnost uranovog oksida uvelike je
premašila zajedničku radioaktivnost urana i torija koje je mineral sadržavao. Iz njihova su laboratorija
u šest mjeseci do Akademije znanosti došla dva rada. U prvom, pročitanom na sastanku održanom
63
18. srpnja 1898. godine, objavili su otkriće novog radioaktivnog elementa koji su Curievi nazvali
polonij, po Marieinoj domovini. Drugi rad, u kojem je objavljeno otkriće radija, pročitan je na
sastanku 26. prosinca iste godine.
Od 1898. do 1902. Curievi su konvertirali nekoliko tona uranovog oksida, ali nisu samo vrijedni
centigrami radija bili nagrada za njihove nadljudske napore. Curievi su zajedno ili zasebno, objavili
ukupno 32 znanstvena rada. U jednom od njih objavili su da stanice pokojnika koje tvore tumor
uništavaju brže nego zdrave stanice kada ih se izloži radiju. U studenom 1903. godine, Londonsko
kraljevsko društvo dodijelilo je Curievima jednu od najvećih nagrada, Davyevu medalju. Mjesec dana
kasnije uslijedilo je priopćenje Nobelove zaklade iz Stockholma da su A. H. Becquerel i Curievi
dobitnici Nobelove nagrade za fiziku. Naposljetku su pariški akademici imenovali Marie voditeljicom
istraživanja na Sveučilištu u Parizu.
U prosincu 1904. godine rodila im se kćer Ève. Iduće godine Pierre je izabran u Akademiju znanosti i
putuju u Stockolm gdje on drži govor na dodijeli Nobelove nagrade koji je ustvari bio njihovo
zajedničko obraćanje. Pierre je završio svoj govor s dvosjeklim učinkom koji svaki znanstveni
napredak ima na čovječanstvo. Izrekao je kako vjeruje da će „čovječanstvo izvući više dobra nego
štete iz novih otkrića.“
Vrijeme radosti za ovaj tim supružnika nije trajalo dugo. Jednog kišnog poslijepodneva, 19. travnja
1906. godine Pierrea su pregazila teretna kola i umro je na licu mjesta. Dva tjedna kasnije udovica je
zamoljena da zauzme muževo mjesto. Ženi koja je ostala sama s dvoje male djece i na kojoj je sada
ostao golem zadatak vođenja istraživanja radioaktivnosti, počele su pristizati počasti znanstvenih
udruga iz cijelog svijeta. Sabrana djela svog pokojnog muža uredila je 1908. godine, a 1910. objavila
je značajnu Traité de radioactivité (Raspravu o radioaktivnosti). Ubrzo nakon izdavanja ovog djela,
Curie je dobila svoju drugu Nobelovu nagradu, ovoga puta za kemiju. Ipak, Curie nije uspjela pridobiti
Akademiju znanosti, koja još jednom nije odobrila njeno članstvo.
Tijekom Prvog svjetskog rata (1914–1918), Curie je mnogo vremena posvetila opremajući u svom
laboratoriju (Radium Institute) automobile rendgenskim uređajima da bi pomogla bolesnima. Ovi su
automobili postali poznati u ratnim zonama kao „mali Curiei.“ Do kraja rata Curie je već bila prešla
pedesetu i potrošila puno svoje tjelesne energije – zajedno s ušteđevinom koju je posebno ulagala u
ratne obveznice. No njena predanost bila je neiscrpna. 1919. godine opremila je Radium Institute, a
dvije godine kasnije objavljena je njena knjiga La Radiologie et la guerre (Radiologija i Rat). U njoj je
iznijela najinformativniji izvještaj temeljen na znanstvenim i ljudskim iskustvima o radiologiji
64
(upotrebi radijacije) u ratu. Na kraju rata njena kći Irène, fizičarka, imenovana je asistenticom u
majčinom laboratoriju.
Na pitanja, osim znanstvenih rijetkom je davala ikakav javni komentar. Jedna od iznimki bila je njena
izjava na konferenciji 1933. godine o „budućnosti kulture.“ Ondje je stala u obranu znanosti, koju je
nekoliko panelista držalo odgovornom za dehumanizaciju modernog života. „Ja sam među onima,“
naglasila je, „koji misle da je u znanosti velika ljepota. Znanstvenik u svom laboratoriju nije samo
tehničar; on je i dijete postavljeno pred prirodne fenomene koji ga impresioniraju poput bajke. Ne
smijemo si dopustiti da mislimo da se sav znanstveni napredak može svesti na mehanizam, strojeve,
zupčanike, iako i takva mašinerija ima svoju ljepotu.“
Radila je gotovo do samog kraja i uspjela dovršiti rukopis svoje zadnje
knjige Radioactivité (Radioaktivnost). Umrla je 4. srpnja, 1934. u Sancellemozu u Francuskoj.
Albert Einstein je jednom rekao: „Marie Curie je, od svih slavnih bića, jedino koje slava nije
pokvarila.“
Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/marie-curie/#ixzz5KH9ASMKT
65
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRZ
Nastavna tema: Upoznaj sebe
Nastavna jedinica: Što želim (raditi) u svom životu?
Predmetna
korelacija:
SRZ, ZO
Razred: prvi razred (srednja škola)
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
- upoznati i osvijestiti svoje vještine i
sposobnosti
- razvijati samosvijest
- upoznati vlastite interese i vrijednosti
- definirati svoje životne ciljeve
- osnažiti svoje vrijednosti i prepoznati
značaj osnaživanja kod sebe i drugih
- prezentirati svoje zaključke
- aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima
- izgrađivati i izražavati vlastito mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Kako osvješćivanje vlastitih vještina i sposobnosti
utječe na definiranje životnih ciljeva?
2. Koliki je značaj razvijanja samosvijesti?
3. Poveži ulogu i značaj osnaživanja vlastitih vrijednosti i
sposobnosti sa položajem u društvu; koliko je važno
imati samopouzdanja u vlastite sposobnosti?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Uvesti učenike u diskusiju pitanjima vezanim za njihove vještine i sposobnosti.
Primjerice: Koje vještine imate? Kako ste otkrili da ste u nečemu dobri i što vas
zanima? Imaju li svi neku vještinu, nekakav talent za nešto? Tko se od vas, pored
škole, intenzivno bavi nečime? Ispričaj nam malo o tome…
Glavni dio: Podijeliti učenicima radne listiće:
1. Koji je tvoj element (vještina)?
Učenici rješavaju listiće, te raspravljaju i zaključuju o vlastitim interesima i
vrijednostima.
Učenike se potom rasporedi u grupe sa zadatkom da međusobno uspoređuju vještine i
sposobnosti, i njihovu važnost za definiranje životnih odabir potencijalnog zaposlenja.
Učenici izlažu svoja zapažanja i izose mišljenja i zaključke o problematici.
66
Završni dio: Učenici dobiju zadatak da osmisle načine na koje bi mogli prepoznati i osnažiti vlastite
interese, sposobnosti i vrijednosti.
Učenici prezentiraju svoja rješenja.
Pitanja za
refleksiju:
Kako prepoznati i osvijestiti svoje vještine i sposobnosti?
Jeste li svjesni što sve možete napraviti ukoliko posjedujete određene vještine i
sposobnosti?
Jeste li svjesni svojih vještina i sposobnosti? Koliko se one razlikuju od vještina i
sposobnosti ostalih učenika u razredu?
Koliko su vještine i sposobnosti bitne za izbor budućeg zanimanja?
Ako nešto volite raditi, znači li to da to dobro radite?
Ukoliko morate birati između onog u čemu ste dobri i onog što volite, što biste
odabrali?
U čemu sve možemo biti vješti, odnosno nadareni?
Koliko vas bi odabralo bolje plaćeno, ali monotono (dosadno) zanimanje u odnosu na
manje plaćeno, ali zanimljivo (atraktivno) zanimanje?
Materijalna
priprema:
Radni listići, laptop, projektor
Izradila: Frances Novosel, prof.
67
Radni listić 1
KOJI JE MOJ ELEMENT (VJEŠTINA)?
VOLIM … IDE MI OD RUKE… IMAM VOLJE ZA… RODITELJI I PRIJATELJI
MI POMAŽU U…
U svaki stupac napiši po nekoliko stvari (koje voliš, koje ti „idu“, koje s voljom radiš i za koje imaš
podršku) pa prouči gdje postoje preklapanja. Ono što se pojavljuje u većini stupaca bi mogao biti tvoj
element (vještina).
Kad su ljudi u elementu (ili pronađu svoj element), najsnažnije osjećaju da su upravo ono što jesu,
nadahnuti su i postižu uspjehe na svim razinama.
68
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Kemija
Nastavna tema: Periodni sustav elemenata
Nastavna jedinica: Svojstva i razlike između metala i nemetala
Predmetna
korelacija:
Fizika
Razred: treći razred
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
- pravilno upotrebljavati vokabular vezan
uz svojstva metala i nemetala
- prepoznati ključne pojmove vezane za
svojstva metala i nemetala
- uočiti pravilnost u rasporedu elemenata
u periodnom sustavu
- usporediti karakteristična svojstva
metala i nemetala
- prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature
- povezati temu sa vlastitim životom i
stvarnošću
-prezentirati svoje zaključke
- aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima
- izgrađivati i izražavati vlastito mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Odredi koje je od navedenih svojstava karakteristično
za metale, odnosno nemetale
2. Poveži zadane elemente s navedenim pojmovima
3. Navedi primjere iz svakodnevnog života u kojima
razlikuješ svojstva metala od nemetala
4. Koliko su metali različiti od nemetala? Postoje li
sličnosti u njihovim svojstvima?
5. Navedi sličnosti u „ponašanju“ metala, odnosno
nemetala u reakciji s kisikom ili vodikom i poveži ih s
položajem elemenata u periodnom sustavu
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenici se podijele u skupine. Koristeći metodu POVEZIVANJE SLIKE I TEKSTA,
nastavnik učenicima podijeli fotografije različitih elemenata te listiće sa određenim
svojstvima koje učenici trebaju povezati na odgovarajući način.
Cilj je uočiti tipična, karakteristična svojstva metala, odnosno nemetala.
Glavni dio: Nakon što su učenici uočili i zapisali karakteristična svojstva metala, odnosno
nemetala, nastavnik ih dijeli u nove skupine i daje zadatak da pronađu što više
primjera iz svakodnevnog života u kojima prepoznaju svojstva metala, odnosno
nemetala.
Na temelju primjera učenici trebaju zaključiti koliko su metali različiti od nemetala i
zaključiti koja su to osnovna svojstva koja metale čine metalima, odnosno nemetale
nemetalima.
69
Učenici izlažu svoje primjere, raspravljaju i pišu na ploči karakteristična svojstva
metala i nemetala.
Završni dio: Učenici se mogu dijele u parove; svaki učenik odabere listić na kojem je napisan
simbol nekog metala ili nemetala. Zadatak svakog učenika je osmisliti pitanja na
temelju kojih će otkriti jeli učenik s kojim je u paru metal ili nemetal.
Pitanja za
refleksiju:
Koliko su metali različiti od nemetala?
Što bi bilo kad bi i metali i nemetali imali ista svojstva?
Možemo li ta razmišljanja povezati s vlastitim životom?
Koga bi od učenika u razredu svrstao/la u „metale“, a koga u „nemetale“?
Materijalna
priprema:
Fotografije, listići, literatura
Izradila: Frances Novosel, prof.
70
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Kemija
Nastavna tema: Atom
Nastavna jedinica: Struktura atoma
Predmetna
korelacija:
Fizika, matematika, geografija
Razred: prvi razred
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
- pravilno upotrebljavati vokabular vezan
uz atom
- prepoznati ključne pojmove vezane za
svojstva atoma i strukturu atoma
- uočiti pravilnost u rasporedu
subatomskih čestica u atomu
- usporediti različite atome
- prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature
- prezentirati svoje zaključke
- aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima
- izgrađivati i izražavati vlastito mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Odredi koja su karakteristična svojstva atoma
2. Jeli sve građeno od atoma? Kako bi to mogli
dokazati?
3. Od čega se sastoji atom?
4. Kako se međusobno razlikuju subatomske čestice?
5. Usporedi veličinu jezgre atoma s ukupnom veličinom
atoma.
6. Usporedi mase subatomskih čestica međusobno. Što
zaključuješ?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Nastavnik učenicima projicira videozapis: Just How Small is an Atom? (Koliko je
zapravo atom malen?) i zada zadatak da na temelju pregleda preporučenog
videozapisa razdvoje ono što znaju od onoga što je za njih novo te ono što je drukčije
od onoga što su pretpostavljali. U svoje bilježnice trebaju napraviti tablicu:
Potvrđuje ono što sam
zna-la/o
Nova informacija Proturječi onome što sam
zna-la/o
Učenici popunjavanju tablicu tijekom gledanja videozapisa.
71
Glavni dio: Nakon što su učenici pogledali videozapis i ispunili tablicu, nastavnik raspravlja s
njima i protumači ono što je im je novo, te razjasni ono što proturječi njihovim
dotadašnjim spoznajama.
Učenici se dijele u skupine, a nastavnik im podijeli radne listiće i različite materijale za
izradu modela atoma sa pripadajućim protonima, elektronima i neutronima,
primjerice plastelin, teniske loptice, kuglice od stiropora i sl.
Učenici izrađuju i slažu različite modele atoma koristeći navedeni materijal. Učenici
mogu međusobno izmijeniti modele te prebrojavanjem loptica (protona) određivati
protonski broj, nukleonski broj i vrstu atoma.
Završni dio: Učenici se podijele u manje skupine i dobiju zadatak da povezujući znanja iz
Matematike i Geografije pokušaju samostalnim istraživačkim radom osmisliti
rješavanje pitanja Koliko je zapravo atom malen? Mogu koristiti aplikaciju Google
karte.
Pitanja za
refleksiju:
Ako je sve građeno od atoma, koliki su oni u odnosu na veličinu prosječnog čovjeka?
Kako su u atomu posloženi protoni, elektroni i neutroni?
Postoji li atom koji ne sadržava neutrone?
Može li atom postojati bez protona, odnosno elektrona?
Usporedi veličinu atoma s najvišom osobom, životinjom i zgradom na svijetu.
Materijalna
priprema:
Videozapis, radni listić, materijal za izradu atoma (plastelin, teniske loptice, kuglice od
stiropora isl.), laptop, projektor
Izradila: Frances Novosel, prof.
72
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Kemija
Nastavna tema: Ugljikovodici
Nastavna jedinica: Konstitucijski izomeri i konformacije alkana i cikloalkana
Predmetna
korelacija:
Biologija
Razred: četvrti razred
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći:
- pravilno upotrebljavati vokabular i
prepoznati ključne vezane uz svojstva
ugljikovodika
- opisati i objasniti pojam konstitucijskih
(strukturnih) izomera
- nacrtati konstitucijske izomere
molekula alkana i cikloalkana
kondenziranim strukturnim formulama i
veznim crticama
- usporediti i objasniti vrelišta izomera
alkana i cikloalkana.
- nacrtati konformacije molekula alkana
Newmanovom projekcijskom formulom
- nacrtati konformacije molekula
cikloalkana
- prikupiti informacije uz pomoć
udžbenika i sekundarne literature
- prezentirati svoje zaključke
- aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima
- izgrađivati i izražavati vlastito mišljenje
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Što su ugljikovodici?
2. Koje je značenje pojma izomer?
3. Imaju li svi ugljikovodici izomere? Zašto?
4. Zašto je bitno poznavati izomere pojedinog kemijskog
spoja? Imaju li strukturni izomeri međusobno različita
svojstva? Objasni
5. Nacrtaj konformacije molekula etana i propana
Newmanovom projekcijskom formulom
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Nastavnik postavlja učenicima zadatak da nacrtaju sažetom strukturnom formulom i
veznim crticama strukturu molekula alkana i cikloalkana sa sedam ugljikovih atoma.
Učenici rješavaju zadatak. Jedan učenik piše rješenje po ploči.
Nastavnik postavlja pitanje: Mogu li se ugljikovi atomi drugačije rasporediti? Ako
mislite da mogu, nacrtajte jednu strukturu.
Nekoliko učenika piše svoje rješenje po ploči.
Nastavnik postavlja pitanje: Što je zajedničko molekulama nacrtanih strukturna?
Učenici raspravljaju i zaključuju da molekule imaju istu molekulsku formulu.
73
Glavni dio: Nastavnik tumači da pojam izomer ima korijen u grčkim riječima isos što znači jednak
i meros što znači dio. Učenicima daje zadatak da na temelju pojašnjenja pojma
izomer sami izvedu definiciju pojma. Učenici daju svoje prijedloge definicije pojma
izomer. Nastavnik usmjerava učenike do zaključka da su izomeri molekule iste
molekulske, a različite strukturne formule.
Zapisuje na ploču imena molekula alkana i daje zadatak učenicima da izdvoje parove
molekula za koje smatraju da su izomerne. Primjeri molekula alkana: butan, pentan,
heksan, 2,2-dimetilpropan, 2,3-dimetilbutan, 2-metilpropan.
Učenici samostalno rješavaju zadatak. Nastavnik kontrolira rad učenika i vodi
raspravu o točnom rješenju. Jedan učenik piše rješenje po ploči.
Učenici crtaju strukture izomera molekule ciklopentana kondenziranim strukturnim
formulama i veznim crticama. Nastavnik kontrolira i potiče rad učenika.
Jedan učenik crta izomere ciklopentana po ploči.
Nastavnik učenicima zadaje da analiziraju podatke iz udžbenika str.31., slika 2.17.
Učenici uspoređuju tališta i vrelišta oba izomera. Zaključuju da međumolekulske
privlačne sile jače djeluju između molekula butana što uzrokuje više talište i vrelište
butana.
Učenici predviđaju vrelišta izomera molekule pentana na temelju prethodnog
primjera (izomeri butana). Diskutiraju, postavljaju pitanja i predlažu rješenje
postavljenog zadatka. Zaključuju da su vrelišta nerazgranatih alkana iste relativne
molekulske mase viša od vrelišta razgranatih. Nerazgranati alkani pravilnije se slažu u
kristalu pa su prostorne smetnje manje, a djelovanje međumolekulske privlačne sile
jače što uzrokuje više vrelište.
Nastavnik podijeli učenike u skupine i da im na proučavanje model molekule etana,
posebice položaje vodikovih atoma u prostoru. U razgovoru navodi učenike na
zakretanje modela molekule oko C–C veze.
Učenici zaključuju da se međusobni položaji vodikovih atoma u prostoru mogu
razlikovati i ako se ne mijenja raspored atoma u molekuli. Nastavnik objašnjava da
takve strukture nazivamo konformacijama.
Nastavnik objašnjava da se konformacija promatra duž odabrane C–C veze u
molekuli. Crta po ploči prikaz molekule etana Newmanovim projekcijskim formulama
u zvjezdastoj i zasjenjenoj konformaciji.
Završni dio: Nastavnik daje učenicima materijal za izradu modela (ili gotove modele) molekule
ciklopropana, ciklobutana, ciklopentana i cikloheksana,
Učenici na temelju izrađenih modela zaključuju da su u molekuli ciklopropana
ugljikovi atomi smješteni planarno, a zakretanje oko C–C veze je nemoguće. U
molekulama ciklobutana i ciklopentana ugljikovi su atomi razmješteni u prostoru.
Molekula cikloheksana ima dvije konformacije – stolca i sedla. Učenici na osnovi
modela molekula zaključuju da je sedlasta konformacija stabilnija ima nižu energiju),
jer su vodikovi atomi udaljeniji.
Pitanja za
refleksiju:
Postoji li pravilnost u izgledu struktura ugljikovodika?
Usporedi strukturu ugljikovodika s više od 10 atoma sa strukturom ugljikovodika
sastavljenog od tri atoma. Što zaključuješ?
Može li se raspored sjedenja učenika u razredu usporediti sa rasporedom atoma u
molekuli ugljikovodika? Objasni sličnosti i razlike.
74
Materijalna
priprema:
Gotovi modeli molekula ili materijal za izradu, literatura, laptop, projektor
Izradila: Frances Novosel, prof.
75
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Povijest
Nastavna tema: Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
Nastavna jedinica: Uvod u razvijeni srednji vijek
Predmetna
korelacija:
Geografija, psihologija, likovna umjetnost
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
51. Pravilno upotrebljavati vokabular vezan uz srednji vijek
52. Prepoznati ključne pojmove i karakteristike feudalnog društva
53. Prikupiti informacije uz pomoć udžbenika i sekundarne literature
54. Prezentirati svoje zaključke 55. Aktivno sudjelovati u metodičkim
aktivnostima 56. Izgrađivati i izražavati vlastito
mišljenje 57. Razvijati vještine i sposobnosti
potrebne za timski rad 58. Razvijati sposobnosti smještanja u
vrijeme i prostor te povezivanja povijesnih događaja
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
8. Koji događaji i vladari su posebno značajni i zašto?
9. Koje stilove u umjetnosti i graditeljstvu prepoznaješ na slikama? Zašto su značajni?
10. Uoči i prepoznaj karakteristike feudalizma u tekstu, posebno karakteristike vezane uz društvo, a posebno uz gospodarstvo.
11. Odredi i prepoznaj karakteristike kulture srednjeg vijeka, arhitekture.
12. Uoči različitosti razvoja europske i arapske kulture.
13. Na karti uoči granice razdvajanja europske i osmanlijske civilizacije.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Nastavnica metodom razgovora s učenicima komentira lentu vremena i slikovni
materijal iz atlasa str. 44.-45. o srednjovjekovnoj Europi i srednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Učenici odgovaraju na pitanja.
Glavni dio: Uz pomoć prikaza mentalne mape u udžbeniku na str. 140. nastavnik s učenicima
ponavlja glavna zbivanja u Europi ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Učenike dijeli u
tri grupe, svaka grupa dobiva svoju temu te na temelju postojećih izvora znanja radi
kratku prezentaciju i izdvaja najvažnije činjenice vezane uz dobivenu temu.
Teme su:-susret civilizacija-Europa i križari, Mongoli i Osmanlije
-društvo srednjeg vijeka
-kultura srednjeg vijeka
Nakon što završe zadatak predstavnici svake grupe ostatku razreda mogu prezentirati
svoju temu. Nastavnik učenike upućuje na najvažnije činjenice te usmjerava
76
prezentaciju i raspravu.
Završni dio: Nastavnik učenicima daje pet zadataka koje moraju samostalno riješiti, a vezani su uz
prezentaciju teme koju je napravila druga skupina. Metodom razgovora s učenicima
nastavnik će prokomentirati točna rješenja i odgovore.
Pitanja za
refleksiju:
Koje su gospodarske, kulturne, vjerske različitosti Europe i arapsko-osmanske
civilizacije?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Nikolina Talargić, prof.
77
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Povijest
Nastavna tema: Novi vijek
Nastavna jedinica: Europske države u novom vijeku, razvoj apsolutističkih monarhija
Predmetna
korelacija:
Geografija, etika
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
59. Razvijati kritički stav prema apsolutističkim monarhijama.
60. Razvijati sposobnosti zaključivanja, uočavanja bitnog, uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
61. Razvijati sposobnosti smještanja u vrijeme i prostor.
62. Uočavati kontinuitet u povijesnom razvoju.
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
14. Što je apsolutizam? 15. Koji su uzroci nastanka apsolutizma? 16. Nabroji države Europe u kojima se provodi
apsolutistička vladavina. 17. Usporedi apsolutizam u Španjolskoj i Francuskoj. 18. Koje su posebnosti habsburškog apsolutizma?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Nastavnica metodom razgovora s učenicima ukratko ponavlja zbivanja u Europi od
Velikih zemljopisnih otkrića, te gospodarskih, društvenih i političkih promjena koje su
se dogodile kao posljedica tih otkrića. Odgovaraju na pitanja nakon što su analizirali
povijesni izvor o apsolutizmu: tko je Bossuet? Što je prema njegovom mišljenju
monarhija? Kako Bossuet objašnjava postojanje apsolutističke vlasti?
Glavni dio: Metodom usmenog izlaganja nastavnik objašnjava osnovna obilježja apsolutističke
monarhije. Učenike dijeli u tri grupe kojima je zadatak izraditi plakat uz pomoć teksta
iz udžbenika. Zadatak učenika je da na temelju teksta izdvoje vladare i objasne na
primjeru svakog od njih koje su karakteristike apsolutističkih monarhija, ali i
monarha. Teme su: Francuska, Španjolska, Habsburška Monarhija.
Uz pomoć nastavnika učenici prezentiraju svoj plakat.
Završni dio: Nastavnik gradivo ponavlja uz pomoć igranja uloga tako da svaki učenik izabere
određenu povijesnu osobu, odnosno vladara prema osobnom interesu i pred ostalim
učenicima odigra odabranu ulogu, objašnjavajući tko je i što radi, zašto i s kojim se
problemima suočava i kakve ima stavove u vezi važnih pitanja za vođenje države.
Učenici mogu birati između sljedećih osoba: Henrik Bourbon, Richelieu, Mazarin, Luj
XIII. i Luj XIV., Karlo V. I Leopold I.
Pitanja za
refleksiju:
Što je apsolutizam? Koji su uzroi nastanka apsolutističkih država? Kakav se život vodi
na dvoru Luja XIV.? Što znaš o Versaillesu? Što karakteriziraju Lujevi nadimci?
78
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Nikolina Talargić, prof.
79
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Povijest
Nastavna tema: Hrvatska i svijet između dva svjetska rata
Nastavna jedinica: Hrvatska u doba monarhističke diktature
Predmetna
korelacija:
Etika, sociologija, pig
Razred: 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
63. Objasniti razloge promjena u teritorijalnom uređenju Kraljevine Jugoslavije.
64. Objasniti promjenu naziva države i drugačiju podjelu na povijesnom zemljovidu.
65. Donijeti stav o nasilju i diktaturi. 66. Razviti poštovanje i toleranciju
prema tuđem mišljenju.
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
19. Uoči koja je razlika između diktature i federalizma?
20. Navedi koje se političke stranke zalažu za diktaturu, a koje za federalizam, i zašto?
21. Objasni razlog nastanka ustaškog pokreta? 22. Kritički osvrt na diktaturu. 23. Usvajanje znanja o promjeni imena države i
novoj teritorijalnoj podjeli.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)_
Uvodni dio: Učenici prezentiraju mini projekt o reakcijama na atentat u Narodnoj skupštini koji su
dobili kao domaći rad. Nakon prezentacije nastavnik svojim pitanjima potiče kraću
raspravu.
Glavni dio: Nastavnik na ploči projecira tablicu, a metodom razgovora navodi učenike da nakon
pročitanog materijala samostalno donesu zaključke koji se upisuju u tablicu. Nakon
što se tablica ispuni podatcima, nastavnik kroz pitanja potilče učenike na
zaključivanje na temelju argumenata koje su naveli u tablici.
VIDOVDANSKI USTAV ŠESTOSIJEČANJSKA DIKTATURA
Zakonodavstvo
Parlament
Političke stranke
SDK
Vlada
Teritorijalni
ustroj
80
Završni dio: Rasprava o uzrocima koji dovode do stvaranja ustaškog pokreta. Učenici podijeljeni u
dvije skupine moraju iznijeti činjenice pro i contra nastanka pokreta u okviru tadašnje
političke situacije.
Pitanja za
refleksiju:
Zašto je promijenjeno ime države? Zašto su banovine dobivale imena po rijekama?
Koji je stvarni cilj nove teritorijalne podjele K.Jugoslavije?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Nikolina Talargić, prof.
81
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Povijest
Nastavna tema: Prilike u svijetu i Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata
Nastavna jedinica: Svijet na početku hladnog rat
Predmetna
korelacija:
Filozofija, sociologija, pig, geografija
Razred: 4.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
67. Objasniti svrhu utemeljenja UN. 68. Prosuditi važnost suđenja ratnim
zločincima. 69. Vrednovati opću deklaraciju o pravima
čovjeka analizirajući odabrane članke. 70. Objasniti svojim riječima odabrane
pojmove: hladni rat, NATO, Varšavski pakt, Maršalov plan, željezna zavjesa.
71. Objasniti utjecaj hladnog rata na svakodnevni život.
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
24. Odredi pojam hladni rat. 25. Odredi karakteristike varšavskog pakta. 26. Odredi karakteristike NATO pakta. 27. Navedi temeljne razlike između
komunističkih i kapitalističih država (u gospodarskom smislu).
28. Navedi kako je hladni rat utjecao na svakodnevni život ljudi tog vremena.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: U razgovoru s učenicima nastavnik će ih podsjetiti na karakteristike društveno-
političkih uređenja svjetskih sila u Drugom svjetskom ratu. Nastavnik će posebno
obratiti pozornost na poticanje rasprave; zašto su države koje su imale toliko različita
društveno-politička uređenja bile saveznice u ratu? Onda će podijeliti učenike u dvije
grupe: prva grupa koja će navesti karakteristike i važnost zapadnog bloka i druga koja
će navesti karakteristike i važnost istočnog bloka.
Glavni dio: Uz pomoć teksta koji obrađuju, učenici će istaknuti i u tablicu upisati bitno za
različitost ovih dvaju blokova. Nakon ispunjene tablice, učenici će, potaknuti od
strane nastavnika, raspravljati o građanskim slobodama u svijetu zapadne civilizacije i
o građanskim slobodama koje su uskraćene građanima SSSR-a.
Završni dio: Učenici će analizirati opseg i važnost građanskih prava i sloboda 20. i 21.st.
Pitanja za
refleksiju:
Što je hladni rat? Tko je u početku bio u prednosti u hladnom ratu? Na kojim
područjima je utrka izmađu blokova bila najizraženija? Kako propaganda utječe na
stanovništvo suprotstavljenih blokova? Koje građanske slobode su uskraćene
stanovnicima SSSR-a? Zašto u zapadnom svijetu postoji toliki strah od komunizma?
82
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Nikolina Talargić, prof.
83
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Povijest
Nastavna tema: Novi vijek
Nastavna jedinica: Velika zemljopisna otkrića
Predmetna
korelacija:
Geografija, vjeronauk
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći :
72. Razviti poštovanje i toleranciju prema drugim civilizacijama i kulturama.
73. Razviti sposobnost zaključivanja. 74. Razviti vještine i sposobnosti
potrebne za timski rad. 75. Razviti istraživački duh i znatiželju
spram povijesnih procesa. 76. Steći znanje o preduvjetima dugih
putovanja, tehnološkim otkrićima i istraživačkim poduhvatima.
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
29. Navedi tehničke preduvjete za otkrića. 30. Objasni znanstvene teorije koje dovode do
Velikih geografskih otkrića. 31. Navedi uzroke otkrića. 32. Navedi posljedice otkrića.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Nastavnik će učenicima predstaviti znanstvena i tehnička otkrića koja su omogućila i
stvorila uvjete za Velika geografska otkrića.
Glavni dio: Učenici će biti podijeljeni u pet grupa, a svaka grupa obrađivat će život i pomorski
put jednog od moreplovaca: Dias, Kolumbo, Vespucci, Da Gama, Magellan. Svaka
grupa treba napraviti prezentaciju u kojoj će istaknuti životni put osobe, njegova
putovanja te otkrića kao i posljedice tih otkrića. Predstavnik grupe odigrat će svoju
ulogu na način da odglumi poznatog «moreplovca» i u prvom licu ispriča svoja
iskustva s putovanja. Nastavnik će na ploči zajedno s moreplovcima točno pokazati
puteve kojima su plovili poznati slavni istraživači te istaknuti kolonijalne posjede
Velikih zemljopisnih otkrića. Nastavnik će podijeliti papiriće sa ispisanim posljedicama
geografskih otkrića, a učenici će posebno izdvojiti i objasniti zašto su neke od njih
pozitivne, a druge negativne.
Završni dio: Igrom kviza učenici će odrediti koje su kulture Europljani odnijeli u Ameriku, a koje su
kulture iz Amerike pristigle u Europu.
84
Pitanja za
refleksiju:
Koji su preduvjeti Velikih otkrića? Koji su tehnički uvjeti i znanstvene teorije
doprinijele Velikim otkrićima? Objasni važnost Kolumbovih putovanja? Zašto je važno
Magellanovo putovanje? Koje su najvažnije posljedice Velikih zemljopisnih otkrića?
Materijalna
priprema:
Tekst ,radni listići, čitanka, sekundarna literatura, laptop, projektor
Izradila: Nikolina Talargić, prof.
85
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Etika (nastava na engleskom jeziku)
Nastavna tema: Orijentiri i zamke na putu
Nastavna jedinica: Sve samo ne kritički – propaganda, predrasude, stereotipi, diskriminacija
Predmetna korelacija: sociologija, glazbena umjetnost, psihologija
Razred: prvi
Ishod:
osvijestiti što je nekritičko mišljenje, predrasude, i diskriminacija, rasizam i segregacija
znati razliku između stereotipa, predrasuda i diskriminacije
upoznati se životnim putem i djelovanjem M.L.Kinga
učenici će moći:
jasno iznositi i razlagati vlastite ideje i stavove
razviti vještinu argumentiranja, kritičkog mišljenja i raspravljanja
Artikulacija sata:
Uvodni dio: Napisati naslov pjesme pride“Pride“. Učenici predviđaju temu pjesme te pišu riječi za
koje misle da će se pojaviti u pjesmi
Učenici slušaju pjesmu „Pride“ , U2. Provjeravaju koje su se predviđene riječi pojavile
u pjesmi.
Učenici iznose mišljenje o temi pjesme. Mnogi prepoznaju refren ..“in the name of
love..“ i smatraju da je ljubavna pjesma.
Glavni dio: Podijeliti učenicima tekst M. L. King , a man of peace:
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja; objašnjavaju značenje pojmova
predrasuda i diskriminacija.
Iznose primjere predrasude i diskriminacije (u tekstu)u cilju razlikovanja istih (rad u
paru)
Učenici se upoznaju s pojmovima: rasizam i segregacija. Pronalaze primjere rasizma i
segregacije u tekst (rad u paru)
Vratiti se na uvodni dio: „Pride“ U2 : Učenici osvijeste da je pjesma zapravo posvećen
M.L.Kingu. Pronalaze dijelove pjesme koji na to i ukazuju.*
Završni dio: Jedna tipična „geto priča „
slušanje pjesme (balade) „Fast Car“, Tracy Chapman
Učenici iznose mišljenja o priči (u pjesmi) te raspravljaju što zapravo „fast car“
simbolizira.**
Razgovor o stereotipovima te uočiti razliku između stereotipovima i diskriminaciji
Iznose primjere predrasude i diskriminacije vezano za različite etničke grupe( rad u
paru)
Refleksija i
evaluacija:
Jesu li ciljevi učenja / ishodi ostvarljivi?
Kakva je bila atmosfera učenja?
Jesu li nastupile izmjene plan? Zašto?
86
Dvije aktivnosti koje su bile uspješne ( učenja i/ ili poučavanja) ?
Dvije aktivnosti koje bi unaprijedile učenje i/ ili poučavanje?
Materijalna
priprema:
laptop, projektor, zvučnici
Tekst M.L.King „A Man of Peace
Izradila: Silva Crnić, prof.
87
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Sociologija izborna/ fakultativna (na engleskom jeziku)
Nastavna tema: Društvena nejednakost
Nastavna jedinica: Life chances: class/ gender (životne šanse: klasa /rod)
Predmetna
korelacija:
Etika, psihologija
Razred: treći
Ciljevi Unaprijeđenje komunikacijskih vještina, vještine interpretiranja, analize i
evaluacije
Usvajanje sociološke terminologije i na engleskom jeziku
Poticanje učenika na kritičko mišljenje
Razvijanje ispitnih vještina za međunarodno vanjsko vrjedovanje (IGCSE, AS/
A ispiti)
Ishod:
upoznati i osvijestiti kako nastaju društvene nejednakosti: rodne i klasne razlike
učenici će moći:
• jasno iznositi i analizirati statističke
podatke
• razumijeti kako su životne šanse (life
chances) utjecale na žrtve nesreće na Titaniku
Artikulacija nastavnog sata
Uvodni dio: Učenici crtaju mentalnu mapu s informacijama koje su im poznte o Titaniku.
Rasprava: koje biste dostupne sadržaje očekivali na Titaniku? ( bazen, plesna
dvoraa… itd)
Ponoviti značenje pojma „klase“ , vrste klasa…
Glavni dio: Pogledati filmski klip o RMS Titaniku „Titanic interior1st,2nd,3rd class“
www.youtube.com (učenici bilježe razlikeu dekoru, namještaju itd) ili Titanic, 1997
(scena koja prikazuje kako su putnici 1. llase imali prednost korišteenja čmaca za
spašavanje
Ponoviti Marksističku teoriju klasa. Uvesti poveznicu klase i životne šanse. Definiciju
Radni listić: „Life chances on the RMS Titanic“ : učenici analiziraju podatke, pronalaze
trendove, obrasce ponašanja i odgovaraju na pitanja (rad u paru)
Učenici identificiraju pojam „prvo žena i djeca“ te ga povezuju s velikim brojem žrtava
(muškaraca)
Povezati s pojmovima patrijarhije, rodnim ulogama i vrijednostima
88
Završni dio: Ponoviti razumijevanje klučnih pojmova: Igra blockbusters : www.tes.co/uk/teaching-
resource/interactive-Blockbuster-Game-Template-PPT-3003535/
Refleksija i
evaluacija:
Jesu li ciljevi učenja / ishodi ostvarljivi?
Kakva je bila atmosfera učenja?
Jesu li nastupile izmjene plan? Zašto?
Dvije aktivnosti koje su bile uspješne ( učenja i/ ili poučavanja) ?
Dvije aktivnosti koje bi unaprijedile učenje i/ ili poučavanje?
Materijal za
pripremu:
Radni listić: „Life chances on the RMS Titanic“ laptop, projektor
Dodatni
zadaci
* poslušati govor M.L.King „I have a dream..*
**Učenici mogu u razredu ( ili za domaću zadaću) napisati završetak priče
„Fast Car“
Izradila: Silva Crnić, prof.
89
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRO
Nastavna tema: Harmoničan svijet
Nastavna jedinica: Diskutiraj uz argumente
Predmetna
korelacija:
PSIH, SOC, HRV
Razred: 2.razred gimnazije
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će
1.1 razlikovati diskusiju sa i bez argumenata
1.2 razviti vještine konstruktivne diskusije
1.3 poticati pozitivnu diskusiju o osjetljivim
temama
npr. kulturalna i etička različitost
1.4 .- razvijati interpretacijsko analitičke
vještine i kritičko promišljanje kroz problemska
pitanja
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Što je diskusija?
2. Koja pravila moramo slijediti da bi
diskusija bila argumentirana?
3. Kako pristupiti diskusiji s osjetljivim
pitanjima?
4. Navedi neka osjetljiva pitanja?
5. Što je refleksivna tehnika
razmišljanja?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: Učenicima su predstavljene teme za diskusiju te su na ploči ispisana pravila za
diskusiju koja se zajednički razjasne:
(1.1., 1.2)
a) Pažljivo slušaj sugovornika te mu s respektom pažljivo odgovaraj (diskutiraj)
b) Razmišljaj o tuđim mišljenjima
c) Javi se samo kad ti professor ili moderator kaže da možeš
d) Provjeri jesi li razumio ono što je drugi učenik rekao koristeći reflektivnu
tehniku razmišljanja
e) Svatko može uz argumente slobodno iznesti svoje mišljenje na zadanu temu
f) Razmisli na koji ćeš način postaviti pitanje sugovorniku a da se on pri tom
lose ne osjeća
Glavni dio: Učenici su podijeljeni u tri do četiri grupe te se imenuje moderator svake grupe.
Dok učenici raspravljaju i iznose svoja mišljenja, profesor obilazi grupe i pomaže
moderatoru s pitanjima. Profesor provjerava poštuju li se pravila za argumentiranu
diskusiju.
Učenici iznose mišljenja i daju ocjene svojoj grupi o tome je li diskusija bila
konstruktivna.
90
U tablicu daju ocjene članovima svoje raspravljačke grupe a također i moderatoru.
(1.2, 1.3 i 1.4 )
Završni dio: Sve grupe zajedno kratko daju izvješća o tome je li diskusija uspjela i bila u pozitivnom
ozračju tj. Jesu li se poštovala pravila za argumentiranu i konstruktivnu diskusiju.
Razgovara se o osjetljivim temama i o tome kako bi diskusija trebala teči uz
poštovanje i uvažavanje sugovornika.
Predlažu se teme za iduću diskusiju, za idući SRZ.
Pitanja za
refleksiju:
1. Zašto uopće diskutiramo?
2. Može li se poboljšati komunikacija među učenicima u našoj školi?
6. Kako mogu utjecati na prijatelje da se ne posvađaju ako različito
razmišljaju?
7. Kako mogu ostati sa svima u razredu u dobrim odnosima?
8. Mogu li potaknuti povučene ljude u razredu da iznesu svoje
mišljenje?
9. Je li obitelj utječe na način na koji razgovaramo i odnosimo se jedan
prema drugome?
Materijalna
priprema:
Zadane teme za diskusiju:
1. Postoje ljudi u razredu koji su na neki način diskriminirani
2. Ja osobno ne mogu ništa učiniti po pitanju diskriminacije u svom
razredu
Izradila: Nataša Rudolf, prof.
91
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRZ
Nastavna tema: Harmoničan svijet
Nastavna jedinica: Identitet
Predmetna
korelacija:
PSIH, LIK, SOC, GEO, POV, HRV
Razred: 2. razred gimnazije
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će moći
1.1 razlikovati iidentitet od različitosti
1.2. sagledati čimbenike koji utječu na formiranje
identiteta
1.3 respektirati različitost
1.4 razvijati interpretacijsko analitičke vještine i
kritičko promišljanje kroz problemska pitanja
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
1. Što je identitet?
2. Što utječe na formiranje identiteta?
3. Koja je razlika između identiteta i
različitosti?
Uvodni dio: Pitanje za učenike na listićima:
Razmisli o svom identitetu? Po čemu sam različit od drugih? 1.1 i 1.2
„IDENTITET – sve ono što utječe na tvoj život - etničko i religijsko podrijetlo, mjesto
gdje si odrastao, mjesto gjde živiš, tvoji prijatelji, tvoja obitelj ...
Učenici u nekoliko rečenica i sličica kreiraju svoj „portret“
Glavni dio: 1. Aktivnost: U malim grupama po 4-6 učenici izrađuju poster na temu
identiteta i različitosti (može biti i kompjutorski ili aplikacijom Thinglink.
Mogu se kreirati i mali par minutni animirani filmovi po želji učenika).
2. Aktivnost: Što sve čini identitet našeg razreda? – promišljanje i diskusija uz
pomoć prethodno napravljenog postera.
92
1.1, 1.2, 1.3., 1.4
Završni dio: Zaključak:
Koliko je različitost u razredu važna za identitet našeg razreda a koliko za identitet
škole koju pohađamo? – razgovor
Domaća zadaća: Koliko se identitet škole mijenjao u zadnjih 20 tak godina – istražiti
preko fotografija, interneta i sl.
1.3, 1.4
Pitanja za
refleksiju:
Tko sve i kako utječe na moj identitet?
Kakav bi bio svijet da smo svi isti?
Toliko različitih osoba a jedan identitet cjeline. Razmisli!
Materijalna
priprema:
Poster, kompjutori, listići
Izradila: Nataša Rudolf, prof.
93
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Stanovništvo kao čimbenik razvoja i prostornoga ustroja
Nastavna jedinica: Rasni sastav stanovništva
Predmetna korelacija: Sociologija, Biologija, Građanski odgoj
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
- imenovati 3 osnovne rase i njihove podskupine te ih prepoznati na fotografiji
- pokazati rasprostranjenost rasa na geografskoj karti
- primjerima objasniti povezanost evolucijske prilagodbe rase i prirodnih obilježja kojima se prilagodila
- objasniti kako globalizacija utječe na nastanak miješanih rasa te imenovati i prepoznati mješance
- objasniti što je rasizam te njegove štetne posljedice i besmislenost osuđivanja na temelju rase
- objasniti što je apartheid te ulogu Nelsona Mandele u borbi za jednakost rasa u RJA
- objasniti gdje, kako i s kojim ciljem je nastao Ku Klux Klan te tko je bio Martin Luther King
- opisati tko su arijevci - osvijestiti važnost prihvaćanja različitosti te
kobne posljedice neprihvaćanja istih - osvijestiti opasnosti i prijetnje banaliziranja,
nepoštovanja i neprihvaćanja rasnih, etničkih, vjerskih i svakih drugih različitosti na primjeru 2. svj. rata, Domovinskog rata i dr.
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Imenuj 3 osnovne rase i njihove podskupine te ih
prepoznati na fotografiji.
Pokaži rasprostranjenost rasa na geografskoj karti
Primjerima objasni povezanost evolucijske
prilagodbe rase s prirodnim obilježjima kojima se
prilagodila.
Objasni kako globalizacija utječe na nastanak
miješanih rasa te imenuj i prepoznaj mješance
rasa na slici.
Objasni što je rasizam te njegove štetne posljedice
i besmislenost osuđivanja na temelju rase.
Objasni što je apartheid te ulogu Nelsona
Mandele u borbi za jednakost rasa u Republici
Južnoj Africi
Objasni gdje, kako i s kojim ciljem je nastao Ku
Klux Klan te tko je bio Martin Luther King.
Opiši tko su arijevci.
Navedi primjer kobnih posljedica neprihvaćanja
različitosti.
Nabroji opasnosti i prijetnje koje proizlaze iz
banaliziranja, nepoštovanja i neprihvaćanja
rasnih, etničkih, vjerskih i svakih drugih različitosti
na primjeru 2. svj. rata, Domovinskog rata i dr.
94
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio
(2 min)
- prikaz kratkog videa: https://www.youtube.com/watch?v=ngojK03a63k - nastavnik najavljuje temu nastavnog sata
Glavni dio
(30 minuta)
- pomoću ppt prezentacije nastavnik kroz razgovor s učenicima obrađuje navedenu nastavnu jedinicu
- učenici zapisuju podebljani tekst - pomoću karte svijeta analiziramo rasprostranjenost rasa - odabranim fotografijama prikazuju se različitosti određenih rasa - naglašavanje koliko je važno biti svjestan negativnih posljedica rasizma - učenici u skupinama pronalaze na internetu informacije o Ku Klux Klanu, M.
Lutheru Kingu, apartheidu, N. Mandeli te arijevcima i zapisuju ih
Završni dio
(13 minuta)
Ponavljanje u skupinama gdje pomoću kartica trebaju povezati fotografije ljudi
različitih rasa i tekst na kojemu su ispisani nazivi rasa te njihove fizičke
karakteristike. Ponavljanje dodatnih sadržaja iz ove cjeline pomoću pitanja za
ponavljanje i zidne karte. Rasprava o tome je li netko od nas ikad pomislio da je
jedna rasa ili etnička skupina superiornija ili inferiornija od druge i zašto.
Pitanja za
refleksiju:
Navedi primjer kobnih posljedica neprihvaćanja različitosti.
Nabroji opasnosti i prijetnje koje proizlaze iz banaliziranja, nepoštovanja i
neprihvaćanja rasnih, etničkih, vjerskih i svakih drugih različitosti na primjeru 2. svj.
rata, Domovinskog rata i dr. Rasprava o tome je li netko od nas ikad pomislio da je
jedna rasa ili etnička skupina superiornija ili inferiornija od druge i zašto. Prisjetiti se
situacije u kojoj smo primijetili da netko ima predrasude prema nama ili nas
omalovažava zbog nečega što mi ne možemo i ne bismo trebali promijeniti jer
nikome ne šteti.
Objasniti kako globalizacija utječe na nastanak miješanih rasa.
Materijalna
priprema:
Nastavne metode: razgovor, neizravna grafička metoda
Oblici rada: rad u skupini, samostalni rad
Nastavna sredstva i pomagala: kratki video kao uvod u nastavnu jedinicu
https://www.youtube.com/watch?v=ngojK03a63k , ppt prezentacija s planom ploče,
fotografijama i grafičkim prikazima, zidna karta svijeta, mobiteli, atlas, pribor za
pisanje, fotografije i tekst za povezivanje
Izradila: Sanja Benaković, prof.
95
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Stanovništvo kao čimbenik razvoja i prostornoga ustroja
Nastavna jedinica: Migracije – prostorno kretanje stanovništva
Predmetna
korelacija:
Politika i gospodarstvo, Povijest, Sociologija
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
- Objasniti razliku između migracije i cirkulacije
- Nabrojati privlačne i potisne faktore koji utjeću na migracije
- Razlikovati termine emigrant/imigrant i izbjeglica/prognanik
- Objasniti značenje i uzroke tzv. „odljeva mozgova“
- opiši korelaciju između povećanja ukupnog broja stanovnika i povećanih migracija u svijetu
- objasniti korelaciju između neravnopravne raspodjele kapitala u svijetu i ekonomskih migracija
- nabrojati prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje koje uzrokuju migracije
- nabrojati i opisati 4 populacijske politike - skicirati linijski dijagram promjene u broju
izbjeglica na temelju podataka iz tablice - predložiti mjere za sprječavanje ili
umanjivanje migrantske krize - predložiti načine ophođenja s migrantima u
Hrvatskoj
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Objasni razliku između migracije i cirkulacije.
Nabroj privlačne i potisne faktore koji utjeću na
migracije.
Objasni razliku između termina emigrant/imigrant
i izbjeglica/prognanik.
Objasni značenje i uzroke tzv. „odljeva mozgova“ .
Opiši korelaciju između povećanja ukupnog broja
stanovnika i povećanih migracija u svijetu.
Objasni korelaciju između neravnopravne
raspodjele kapitala u svijetu i ekonomskih
migracija.
Nabroj prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje
koje uzrokuju migracije.
Nabroj i opiši 4 populacijske politike.
Skiciraj linijski dijagram promjene u broju
izbjeglica na temelju podataka iz tablice
Predloži mjere za sprječavanje ili umanjivanje
migrantske krize.
Predloži načine ophođenja s migrantima u
Hrvatskoj
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio
(7 min)
- nastavnik najavljuje nastavnu jedinicu koja je dedukcijski nastavak na prošlu - na ploču zapisuje naslov kao jedan od podskupova nastavne jedinice višeg reda
96
Glavni dio
(28 minuta)
- metodom razgovora nastavnik s učenicima obrađuje nastavne sadržaje - učenici paralelno zapisuju plan ploče s ppt prezentacije - nastavnik pokazuje učenicima interaktivne tematske karte koje pokazuju
smjerove kretanja migranata u svijetu, lokacije najvećih izbjegličkih kampova i podatke o tome koliko je koja država zbrinula migranata
- učenici skiciraju linijski dijagram promjene u broju izbjeglica na temelju podataka iz tablice
- rasprava o nevolji u kojoj se nalaze migranti te o tome što bi učenici poduzeli da su u njihovoj koži
Završni dio
(10 minuta)
- na svojim mobilnim telefonima učenici rješavaju on-line kviz o poznavanju informacija o suvremenim migrantima
- nakon riješenog kviza zajedno komentiramo rezultate riješenosti - ponavljanje pomoću unaprijed pripremljenih pitanja
Pitanja za
refleksiju:
Predloži mjere za sprječavanje ili umanjivanje migrantske krize.
Predloži načine ophođenja s migrantima u Hrvatskoj.
Objasni kako suvremene migracije utjeću na pojavu interkulturalnosti. Nabroji
pod utjecajem kojih kulturnih krugova je nastao specifičan hrvatski kulturni
identitet. Navedi konkretne primjere koji dokazuju utjecaj drugih kultura na
hrvatsku kulturu. Prisjeti se u kojem su stoljeću Hrvati migrirali na prostor
današnje Hrvatske te kamo su emigrirali kroz povijest.
Materijalna
priprema:
Nastavne metode: rad na tekstu, razgovor, izravna grafička metoda
Oblici rada: rad u skupini, samostalni rad
Nastavna sredstva i pomagala: tekst pripremljen za rad u skupini, zidna karta svijeta,
atlas, mobilni telefoni, olovka i bojice
Izradila: Sanja Benaković, prof.
97
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Oblik i dimenzije Zemlje
Nastavna jedinica: Lokalno i zonalno vrijeme
Predmetna korelacija: Politika i gospodarstvo
Razred: 1.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
- navesti smjer rotacije Zemlje
- obrazložiti zašto je u mjestima koja se
nalaze istočnije više sati
- razlikovati lokalno i zonalno vrijeme
- izračunati koliko stupnjeva ima jedna
vremenska zona
- razlikovati tropsku i kalendarsku godinu
- objasniti razliku između Gregorijanskoga i
Julijanskoga kalendara
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Navedi smjer rotacije Zemlje
Obrazloži zašto je u mjestima koja se nalaze
istočnije više sati.
Objasni razliku između određivanja lokalnog i
zonalnog vremena
Izračunaj koliko stupnjeva ima jedna
vremenska zona.
Objasni razliku između tropske i kalendarske
godine.
Objasni razliku između Gregorijanskoga i
Julijanskoga kalendara.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio
(3 min)
- rasprava o mjerenju i određivanju vremena - učenici zapisuju naslov
Glavni dio
(35 minuta)
- nastavnica objašnjava što je mjesno (lokalno) vrijeme te kako se određuje - s ppt prezentacije učenici zapisuju osnovne informacije - nastavnik objašnjava raspodjelu vremenskih zona na Zemlji - učenici pomoću rada na tekstu zapisuju razliku između Gregorijanskog i
Julijanskog kalendara - učenici gledaju kratak video u kojemu je objašnjeno kako je određena
datumska granica
98
Završni dio
(7 minuta)
- ponavljanje nastavnog sadržaja pomoću pripremljenih pitanja
Pitanja za
refleksiju:
Navedi smjer rotacije Zemlje. Obrazloži zašto je u mjestima koja se nalaze
istočnije više sati.
Objasni razliku između određivanja lokalnog i zonalnog vremena. Izračunaj
koliko stupnjeva ima jedna vremenska zona. Objasni razliku između tropske i
kalendarske godine. Objasni razliku između Gregorijanskoga i Julijanskoga
kalendara. Osvijestiti važnost prihvaćanja različitosti stanovništva iz različitih
kulturnih krugova, koji slave svetkovine prema različitim kalendarima.
Materijalna
priprema:
Nastavne metode: razgovor, grafička metoda, neizravna
Oblici rada: samostalni rad, frontalni rad
Nastavna sredstva i pomagala: ppt prezentacija s planom ploče, fotografije različitih
reljefnih oblika, zidna karta svijeta, Udžbenik Geografija 1(Feletar, Perica, Vuk), 2014.,
atlas
Izradila: Sanja Benaković, prof.
99
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Geološke osobine i reljef Zemlje
Nastavna jedinica: Krški reljef
Predmetna
korelacija:
Biologija, Geologija, Povijest
Razred: 1.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
-imenovati vrste stijena na kojima se
formira krški reljef
-definirati koroziju
- obrazložiti razloge zbog kojih je važno
čuvati krški reljef
-imenovati površinske i podzemne krške
oblike
- prepoznati na fotografijama krške oblike
-razlikovati stalaktite i stalagmite
-obrazložiti važnost očuvanja krškog
reljefa
- pokazati na karti hrvatska polja u kršu
- objasniti zastupljenost poljoprivrede na
krškome reljefu
- opisati događaje koji su potaknuli
održavanje Sinjske alke
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Imenuj na kojims e vrstama stijena formira krški
reljef.
Definiraj koroziju.
Obrazloži razloge zbog kojih je važno čuvati krški
reljef.
Imenuj površinske i podzemne krške oblike.
Prepoznaj krški reljefni oblik prikazan na
priloženoj fotografiji: Sl.1.
Objasni razliku između stalaktita i stalagmita.
Obrazloži razloge zbog kojih je važno čuvati krški
reljef. Pokaži na karti hrvatska polja u kršu.
Objasni zastupljenost poljoprivrede na krškome
reljefu.
Opiši događaje koji su potaknuli održavanje
Sinjske alke.
100
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio
(7 min)
- najava teme nastavne jedinice - nastavnik napiše K R Š K I R E LJ E F okomito na ploču - učenici pišu u bilježnicu ključni pojam Krški reljef te se (svatko sam)
dosjećaju asocijacija koje imaju po jedno zajedničko slovo s njime te ih zapisuju uz njega (npr. šKrape, Rupa, Šupljina, Krka, Imotsko polje, stRmina, vapnEnac, LJetovanje, špiljE, drugačiji reljeF)
Glavni dio
(28 minuta)
- razgovorom te prikazivanjem slika na ppt prezentaciji nastavnik s učenicima
definira krški reljef i koroziju te nabraja vrste stijena na kojima nastaje krš
pokazujući učenicima fotografije tih stijena
- učenici se prisjećaju različitih krških reljefnih oblika koje nastavnik zapisuje na
ploču u dva stupca (jedan stupac za površinske i drugi za podzemne krške oblike)
- pomoću prezentacije nastavnik pokazuje na fotografijama svaki krški reljefni
oblik, a učenici ga prepoznaju i zapisuju u bilježnicu
- nastavnik učenike upoznaje s novim trendom rekreacije, tzv. „škrapingom“
karakterističnim za krško područje
- nastavnik učenicima pokazuje fotografiju tla crnice, objašnjava što je
speleologija te imenuje najpoznatije špilje i jame u Hrvatskoj i svijetu
- nastavnik učenicima napominje važnost čuvanja krškog reljefa zbog očuvanja
bioraznolikosti, krhkosti stijena i iznimne osjetljivosti takvoga reljefa na
onečišćenje
- nastavnik naglašava da se svi hrvatski nacionalni parkovi nalaze upravo u krškom
reljefu. Učenici ih imenuju i traže na geografskoj karti.
Završni dio
(10 minuta)
Ponavljanje:
- učenici u skupinama povezuju reljefne oblike prikazane na slikama s napisanim
nazivima krških reljefnih oblika
- metodom razgovora ponavljanje postavljanjem dodatnih pitanja (navedenih niže)
Pitanja za
refleksiju:
Definiraj koroziju. Nabroji površinske i podzemne krške oblike. Objasni razliku
između stalaktita i stalagmita. Obrazloži razloge zbog kojih je važno čuvati krški
reljef. Objasni zastupljenost poljoprivrede na krškome reljefu. Prepoznaj krški
reljefni oblik prikazan na priloženoj fotografiji.
Prisjetite se koji se povijesni događaj obilježava Sinjskom alkom. Koja je
njegova važnost za očuvanje hrvatske kulturne baštine i nacionalnog
identiteta? Doprinosi li hrvatski kulturni identitet međunarodnome
europskome identitetu i interkulturalnosti u Europi?
Materijalna
priprema:
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracija, neizravna grafička
metoda
Oblici rada: frontalni rad, samostalni rad, rad u skupini
Nastavna sredstva i pomagala: ppt prezentacija s planom ploče, fotografije različitih
reljefnih oblika, nazivi reljefnih oblika na papirićima, skica prikaza sustava Lukina
jama-Trojama, dvije tematske karte Hrvatske, Udžbenik Geografija 1(Feletar, Perica,
Vuk), 2014., zidna karta Hrvatske, atlas
Izradila: Sanja Benaković, prof.
101
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Naselja i oblici naseljenosti
Nastavna jedinica: Gradska naselja
Predmetna
korelacija:
Građanski odgoj, Povijest
Razred: 2.
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
- nabrojati tipove naselja - Imenovati prvi grad i navesti vrijeme
nastanka - definirati gradsko naselje - objasniti što su urbanizacija i suburbanizacija - objasniti što znači ruralno, što urbano, a što
agrarno - objasniti međuzavisnost sela i grada - označiti na karti 20 najvećih gradova - razlikovati satelitski grad, aglomeraciju i
konurbaciju
- imenovati i pokazati na karti 7 najvećih megalopolisa
- definirati infrastrukturu - navesti probleme velikih gradova - opisati do kakvih posljedica dovodi
neprihvaćanje različitosti i interkulturalnosti u
velikim gradovima?
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Nabroji tipove naselja.
Imenuj prvi grad i navedi kada je nastao.
Definiraj gradsko naselje.
Objasni što su urbanizacija i
suburbanizacija.
Objasni značenje riječi: ruralno, urbano i
agrarno.
Objasni međuzavisnost sela i grada.
Označi na karti 20 najvećih gradova.
Poveži izraze satelitski grad, aglomeracija i
konurbacija s ponuđenim objašnjenjima.
Imenuj i pokaži na karti 7 najvećih
megalopolisa.
Definiraj infrastrukturu.
Navedi probleme velikih gradova.
Opiši do kakvih posljedica dovodi
neprihvaćanje različitosti i interkulturalnosti
u velikim gradovima?
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio
(7 minuta)
- najava teme nastavne jedinice - prikaz kratkog videa o pojavi prvih gradova i civilizacija u svijetu
(https://www.youtube.com/watch?v=yKJYXujJ7sU&feature=youtu.be)
102
Glavni dio
(28 minuta)
- obrada nastavnih sadržaja metodom razgovora te pomoću teksta i fotografija na ppt prezentaciji
- učenici skiciraju u bilježnicu matični grad, aglomeraciju i konurbaciju - na slijepj karti učenici ucrtavaju najveće gradove i megalopolise te ih imenuju - metodom razgovora učenici se dosjećaju problema velikih gradova te načina
na koji se oni mogu umanjiti - zajedno definiramo infrastrukturu nabrajajući njezine elemente
Završni dio
(10 minuta)
- ponavljanje novih pojmova pomoću igre pictionary. Jedan učenik crta na ploču pojam pokušavajući ga prezentirati razredu. Onaj učenik koji prvi pogodi o kojem pojmu se radi skicira sljedeći pojam.
- nakon igre pictionary ponavljanje lokacija prvih civilizacija, najvećih gradova te megaloplisa pomoću zidne karte
Pitanja za
refleksiju:
Imenuj prvi grad i navedi kada je nastao. U kojoj suvremenoj državi se nalazi taj
grad te kakva je trenutna politička situacija na tome području?
Do kakvih posljedica dovodi neprihvaćanje različitosti i interkulturalnosti?
Objasni što su urbanizacija, a što suburbanizacija te navedi primjer suburbanog
naselja u svojoj blizini.
Objasni značenje riječi: ruralno, urbano i agrarno. Navedi prednosti i nedostatke
života na selu i u gradu.
Nabroji česte predrasude onih koji žive u gradovima prema onima koji žive na
selu i obrnuto. Jesu li te predrasude utemeljene? Navedi primjere koji ih
opovrgavaju.
Objasni međuzavisnost sela i grada.
Imenuj i pokaži na karti 7 najvećih megalopolisa. U kakvim zemljama s obzirom na
razvijenost dolazi do naglog povećanja stanovništva u gradovima.
Nabroji elemente infrastrukture te opiši infrastrukturu u razvijenim dijelovima
svijeta te u slabije razvijenim. Kakva je infrastruktura u tvome naselju? Navedi
probleme velikih gradova i primjere interkulturalnih sukoba među pripradnicima
različitih etničkih skupina.
Kakve predrasude prevladavaju prema stanovnicima visoke platežne moći, a
kakve prema stanovništvu koje živi u divljim naseljima velikih gradova. Koliko
uvjeti u kojima netko odrasta mogu utjecati na ograničavanje ili poticanje
njegovog uspjeha u budućnosti? Smatrate li da imate dobre predispozicije za
uspjeh u životu? Kako biste definirali uspjeh? Koje su prednosti i nedostatci
odrastanja u Zagrebu?
Materijalna
priprema:
Nastavne metode: metoda razgovora, usmeno izlaganje, metoda
demonstracije, neizravna grafička metoda, izravna grafička metoda
Oblici rada: samostalni rad, frontalni rad
Nastavna sredstva i pomagala: zidna karta, „slijepa“ karta, video:
(https://www.youtube.com/watch?v=yKJYXujJ7sU&feature=youtu.be), kartice s
pojmovima za pictonary (aglomeracija, konurbacija, infrastruktura, smog...), ppt
prezentacija s pripremljenim fotografijama, skicama i planom ploče, pripremljene
kartice za igru Pictionary.
Izradila: Sanja Benaković, prof.
103
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: Španjolski jezik
Nastavna tema: La escuela
Nastavna jedinica: Las asignaturas
Predmetna korelacija:
hrvatski jezik; latinski jezik; engleski jezik
Razred: 1. godina učenja španjolskog jezika
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će primijeniti novousvojeni vokabular.
Učenici će izraziti sklonost prema određenim predmetima, izraziti što im je teško, lagano, zabavno,
dosadno…
Učenici će opisati što rade na omiljenom predmetu.
Artikulacija (pregledni nacrt nastavnog sata)
Uvodni dio: - ponoviti već poznati vokabular kroz pantomimu (¿Qué hacemos en escuela? – leemos, escribimos, hablamos, escuchamos a los profesores…)
Glavni dio: - rad u parovima: podijeliti učenicima njihov raspored sati na španjolskom, osoba A ima praznine koje nadopunjuje uz pomoć rasporeda osobe B i obratno.
- učenici čitaju cijeli raspored na glas - ¿Qué asignatura te gusta más?; ¿Qué es fácil / difícil para ti?; ¿Qué
normalmente hacéis durante las clases de …?
Završni dio: - La rotonda de los gustos – učenici tvore vanjski i unutarnji krug tako da svatko stoji nasuprot svojega partnera, nastavnik postavi pitanja koja su već plenarno obrađena te učenici odgovaraju jedan drugome u paru. Kod svakog pitanja vanjski krug se pomiče za jedno mjesto tako da sa svakim pitanjem mijenjaju partnere.
Pitanja za refleksiju:
- Zadnja pitanja su na hrvatskom i potiču učenike da osvijeste različitosti u sklonostima prema različitim predmetima te da ih prihvate kao bogatstvo i raznolikost.
Izradila: Magda Kuljiš, prof.
104
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRO
Nastavna tema: Prihvaćanje različitosti
Nastavna jedinica: Kako vidimo i doživljavamo svijet?
Predmetna korelacija:
Etika, vjeronauk, hrvatski jezik
Razred: svi razredi
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će osvijestiti da različito
doživljavaju i vide isto
Učenici će povećati svoj kapacitet
prihvaćanja različitosti
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Možete li se sjetiti neke razredneili druge
situacije gdje ste imali različita mišljenja?
Kako ste se zbog toga osjećali i kako ste
reagirali?
Uvodni dio: Učenici će se porededati po datumu rođenja, od siječnja do prosinca, te će profesor na temelju toga oformiti grupice od 4-5 učenika koji će dobiti zadatak da međusobno prokomentiraju sljedeću izreku te da objasne koje im asocijacije izaziva. Nakon toga kreće zajedničko plenarno dijeljenje. Anais Nin: We do not see things as they are; we see things as we are.
Glavni dio: Učenici dobivaju zadatak da kruže prostorijom te da na profesorov zank pokušaju sjesti baš na onu stolicu, baš na ono mjesto koje ih najviše privlači. Na temelju tog rasporeda u krugu, profesor ih dijeli u parove. Trebaju se udaljiti jedni od drugih koliko je to moguće te sjesti, u provima, na stolice okrenuti leđima. Jedan učenik dobiva sliku te je opisuje najbolje što može drugom učeniku koji crta. Učenici uspoređuju nacrtano i izvornu sliku te komentiraju u parovima kako im je bilo to iskustvo, što im se svidjelo ili ih je frustriralo, kako bi oni izveli zadatak da su imali različite uloge.
Završni dio: Učenici plenarno dijele svoja iskustva, a zatim profesor poslaže sve izvorne i nacrtane slike. Učenici primjećuju da je više parova imalo izvornu istu sliku te se na temlju toga grupiraju u manje grupe i uispoređuju kako je tko opisivao i crtao. Cilj je da osvijeste da su iste slike doživljavali drugačije, stavljali akcenat na druge stvari te da ih oni koji su crtali nisu jednako čuli.
Pitanja za refleksiju:
Kako odlučujemo što je na nekoj slici bitno te o načinu na koji ćemo to drugoj osobi prenijeti? O čemu to ovisi?
Izradila: Magda Kuljiš, prof.
105
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRO
Nastavna tema: Jačanje razredne kohezije
Nastavna jedinica: Naš razred kroz godinu dana
Predmetna korelacija:
Etika, vjeronauk, hrvatski jezik
Razred: prvi razred
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će osvijestiti da su se različito
doživljavali na početku školske i godine i
sada pri kraju
Učenici će osvijestiti kroz grupni rad koje
su situacije doprinijele jačanju razredne
kohezije
Učenici će izraziti pozitivne osobine za
svakog pojedinog učenika kroz igru
„Pričamo ti iza leđa“
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Jeste li jedni druge podjednako doživljavali na
početku godine i sada?
Što se promijenilo?
Koje situacije su najviše utjecale na vaš osjećaj
razrednog zajedništva?
Na koje pozitivne osobine svojih kolega ste
ponosni, što vam se sviđa kod njih?
Uvodni dio: Učenici dobivaju uputu da se s komadom presavijenog papira smjeste negdje u prostoru tako da imaju privatnosti. Profesor ih poziva da razmisle i napišu na vanjskom, vidljivom dijelu papira, neku svoju karakteristiku za koju znaju da je drugi odmah vide u njima, dakle nešto što je tipično za to kako doživljavaju da ih drugi vide. Zatim iznutra napišu nešto o sebi što ljudi o njima shvate kad ih malo bolje upoznaju. Kada su završili, profesor ih poziva da sjednu u krug te da prema drugima okrenu svoju vidljivu karakteristiku. Učenici gledaju što su ostali napisali te zatim to komentiraju. Isto se ponavlja s manje uočljivom osobinom.
Glavni dio: Učenici u grupama od petoro raspravljaju koje su to situacije tijekom školske godine doprinjele boljem upoznavanju drugih te kako se gradio osjećaj razrednog zajedništva. Slijedi plenarno dijeljenje i usporedba.
Završni dio: Igra „Pričamo ti iza leđa“ se poigrava našom sklonošću da komentiramo i kritiziramo druge samo što je sada pravilo da o osobi pričamo samo pozitivno. Učenik po učenik staje ispred razreda okrenut leđima prema ostalim učenicima, a oni govore što pozitivno vide u njemu, koristeći pridjeve ili kratke rečenice.
Pitanja za refleksiju:
Doživljavamo li jedni druge jedanko? Zašto je to tako i što nam to govori?
Izradila: Magda Kuljiš, prof.
106
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
Predmet: SRO
Nastavna tema: Mindfulness
Nastavna jedinica: Osnove tehnike Minfulness
Predmetna korelacija:
Etika, vjeronauk, hrvatski jezik, engleski jezik
Razred: svi razredi
Razrada postignuća (ishoda) i zadaci za provjeru njihove usvojenosti:
Ishod:
Učenici će upoznati osnovne ciljeve tehnike
pod nazivom Mindfulness
Učenici će osvijestiti razliku između
svjesnosti i automatizama u svakodnevnom
životu
Učenici će uvježbati povećati svoju
koncentraciju
Zadatak/ primjer pitanja za provjeru znanja:
Primjećujete li sitne detalje oko sebe, divite li im
se, uživate li u njima?
Koliko ste uistinu svjesni okusa, mirisa, boja,
zvukova?
Odlutaju li vam misli dok slušate druge?
Uvodni dio: Profesor će učenicima objasniti da je Minfulness tehnika koja se koristi s ciljem povećanja koncentracije, smanjenja automatiziranih, nesvjesnih oblika ponašanja te većeg stupnja opažanja i uživanja u sadašnjem trenutku uz bolju svjesnost o vlastitim mislima, emocijama i ponašanju. Objasnit će im da će na konkretne primjere naići rješavajući kviz. Nakon toga, učenici će individualno riješiti kviz Mindfulness, te pogledati rješenja za sebe.
Glavni dio: Učenici će u grupama prokomentirati pitanja iz kviza, što ih je iznenadilo, na što već obraćaju pažnju, što im je lako i prirodno ili pak izaziva frustraciju. Profesor će im pustiti kratku Mindfulness vježbu (Bring It Down – Flow / GoNoodle – dostupno na youtubeu). Nakon vježbe učenici će ponovno u grupicama prokomentirati kako su se osjećali izvodeći vježbu, jesu li im misli lutale, je li to iskustvo za njih bilo opuštajuće ili ne.
Završni dio: Učenici plenarno dijele svoja iskustva te komentiraju na kojem bi pitanju iz kviza željeli sljedeći put dobiti više bodova, na čemu žele raditi i zašto.
Pitanja za refleksiju:
Kako nam svjesnost pomaže kada slušamo druge? Kad se vi ponašate po automatizmu? Obraćate li pažnju na znakove stresa i uznemirenosti u vašem tijelu?
Izradila: Magda Kuljiš, prof.
107
Kviz – Mindfulness
1
Nikada
2
Rijetko
3
Ponekad
4
Često
5
Uvijek
1. Ako šetajući ugledam cvijet, zastanem i pomirišem ga.
2. Imam običaj brinuti zbog budućnosti i/ili žaliti zbog prošlosti.
3. Uzmem dosta vremena da uistinu uživam u okusu hrane koju jedem.
4. Jurim od jednog mjesta na drugo ne obraćajući pažnju na put koji prelazim.
5. Uhvatim se u vlastitim mislima dok slušam druge.
6. Primjećujem što se događa u mom tijelu kada sam uznemiren.
7. Mogu jednostavno sjediti i uživati u zalasku sunca.
8. Nakon rasprave i dalje razmišljam što sam mogao reći kako bih dokazao da sam
u pravu.
9. Izgubim se u mislima umjesto da uživam u senzornim iskustvima, recimo u
poljupcu.
10. Postajem nestrpljiv dok čekam u redu ili na semaforu.
11. Zastanem i osjetim zahvalnost na onom što se događa u mom životu.
12. Strog sam prema sebi kada pogriješim.
13. Često mozgam kako da se izvučem iz problema ili situacija.
14. Obraćam pažnju na zvukove poput šuma vjetra ili kiše, automobila u prolazu.
Zbrojite bodove za pitanja: 1, 3, 6, 7, 11, 14 =
Dodajte tom zbroju 34
Oduzmite od ukupnog zbroja bodove za pitanja: 2, 2, 5, 8, 9, 10, 12, 13 =
0 – 18 – Početnik: Često si izgubljen u mislima i nesvjestan sadašnjeg trenutka. Nastavi vježbati.
19 – 38 – Poprilično svjestan: Redovito si prisutan za što god jest u tvojoj sadašnjosti. Nastavi
vježbati.
39 – 56 – Gotovo prosvijećen: Nastavi vježbati.
108
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
A Naslov knjige Moj sin, fanatik
B
Autor
Hanif Kureishi
C Bibliografski podaci
Autor : Hanif Kureishi
Zemlja: Velika Britanija
Jezik: Engleski
Žanr: Kratka priča
Izdavač: Faber and Faber
Godina izdanja: 1997
ISBN 0-571-17739-5
Moj sin Fanatik je kratka priča koja je prvi put objavljena u New
Yorkeru 1994. godine. Ponovno se pojavljuje u Kureishijevoj zbirci
kratkih priča iz 1997. godine, Ljubav u plavom vremenu, a također kao
dopuna nekim izdanjima u The Black Album.
D
Linkovi (adaptacije,
osvrti, potpuni tekstovi
itd.)
https://mseisinger.files.wordpress.com/2014/09/my-son-the-fanatic-
by-hanif-kureishi.pdf
http://www.academia.edu/4860226/_Whos_the_Fanatic_now_Father-
and-Son_Conflicts_in_My_Son_the_Fanatic_and_East_is_East._
https://www.newyorker.com/magazine/1994/03/28/my-son-the-
fanatic
https://en.wikipedia.org/wiki/My_Son_the_Fanatic_(film)
https://www.youtube.com/watch?v=2CK2zZpWNjA
E Tema
Tema priče Moj sin, fanatik je sukob kultura. On se prvo ogleda u
međugeneracijskom sukobu između oca, Parveza, pakistanskog
useljenika i njegova sina Alija. Što je još značajnije, pokazuje duboku
podjelu u svjetonazoru između svjetovnog Zapada i
fundamentalističkog Islama.
F Kratki sažetak (do 150
riječi)
Parvez je pakistanski imigrant koji živi u Engleskoj. On radi kao taksist i
asimiliran je u zapadni način života. Njegov sin, Ali, čini se da je
prihvatio stil života svojih britanskih vršnjaka. Međutim, Parvez je sve
više i više sumnjičav prema svom sinu dok primjećuje očite promjene u
Alijevom ponašanju. Taksist govori o svojim brigama svojim kolegama i
Bettini, prostitutki koja je postala Parvezov prijatelj. Svi njegovi "snovi
o tome kako se dobro živi u Engleskoj" (koji uključuju sretno vjenčanje i
109
siguran posao u knjigovodstvu za Alija) raspadaju se kad njegov sin
prizna da je obeshrabren očevim zanemarivanjem muslimanskih
zapovijedi o molitvama i očevom nepoštivanju zabrane na alkohol i
svinjsko meso. Sve više uznemiren sinovim vjerskim
fundamentalizmom i prezirom prema asimilaciji, Parvez jedne noći
izudara Alija. Sin reagira samo jednim pitanjem: "Pa, tko je sada
fanatik?"
G Zašto je ova priča
prikladna za ciljanu
grupu RSP čitatelja (u
skladu s Kriterijima
odabira)?
1. Odražava politički/povijesni moment
2. Promovira razumijevanje kulturoloških različitosti i nasljeđa
3. Odnosi se na aktualnu migrantsku situaciju
H
Kako se interesi
čitatelja odražavaju u
ovoj knjizi?
Iako je objavljena 1994. godine, Kurieshijeva priča govori o stvarnosti s
kojom se svijet bori. Pitanje tzv. "radikalizirane" mladeži zabrinjava
mnoge ljude današnjice. "Moj sin, fanatik" inzistira da kad se
susretnemo s različitošću, moramo to pokušati shvatiti. Posebna
generacija, ona kojoj pripada Ali, jedinstveno se razlikuje od svih
ostalih. Oni posjeduju jezične i kulturne vještine koje nisu imali njihovi
roditelji. Istodobno, postali su svjesni singularne i površinske
pozornosti generacije njihovih roditelja.
I Zašto je ova priča
motivacijska za
učenike?
Kako se nekoliko binarnih opozicija obrće, priča se može tumačiti na
više razina i učenici mogu naučiti da čitanje nikad ne može biti
dovršeno ili završeno. Oni će biti motivirani da je pročitaju više od
jedanput.
J Prepoznaje li se u ovoj
priči povijesni,
politički,
multi/interkulturalni,
migrantski ili sličan
kontekst?
Ako da, navedite
ukratko.
U najširem smislu, novi historicizam koristi literaturu u smislu pokušaja
rekonstrukcije i razumijevanja društvene i intelektualne povijesti ili
osjećaja za određeno razdoblje. To se može primijeniti na ovu priču da
bi se shvatilo kako je biti pakistanski imigrant ili dijete useljenika u
Engleskoj 1980-ih i početkom devedesetih godina.
K Odražava li se u ovoj
priči princip inkluzije?
Promiče li ona
razumijevanje
kulturoloških razlika i
nasljeđa? Navedite
ukratko.
Već od same prve rečenice: "Potajno, otac je počeo zalaziti u sinovu
sobu", čitatelji postaju očevi suučesnici i blisko se poistovjećuju s
njegovim gledištem i njegovom zbunjenošću sinovljevim
fundamentalizmom. Čitatelji bi inače očekivali da će stara generacija
biti vezana za etničke i vjerske tradicije; a da će imigranti druge
generacije biti skloniji asimilaciji. Ovaj proces potkopavanja očekivanja
čitatelja prenosi se do krajnosti, jer Kureishijeva kratka priča završava
bez neposrednog zatvaranja i bez jamstva eventualnog rješavanja u
budućnosti. Teorije hibridnosti usmjerene su na razbijanje
tradicionalnih, neadekvatnih zavisnosti o binarnim parovima koji se
koriste za generiranje krutih sustava poretka. Nasuprot tome, Kureishi
ima za cilj izgradnju više prohodnog, fleksibilnog sustava poretka koji
110
odražava osobnost pojedinca i vodi otvorenosti, promjenjivosti i
toleranciji. U svojim tekstovima autor neprekidno postavlja pitanja
hijerarhijskim dvojnostima na kojima temeljimo naše pretpostavke o
rasi, klasama i spolu.
S ove točke gledišta, razvoj načela uključivanja i razumijevanja
kulturnih razlika i nasljeđivanja u učeničkoj populaciji današnjice
predstavlja prioritet.
Izradila: Jelena Crnek, prof.
Naziv aktivnosti: Prema kozmopolitskom čitanju / Trojanski konj
Opis obrazovnih
aktivnosti u 300
riječi (trajanje, dob
učenika, organizacija
razreda učenika -
parova, skupina,
individualnih itd.,
Zadaće učenika,
materijali za
podršku, evaluacija i
metoda procjene,
učinak aktivnosti na
RSP
čitanje ili motiviranje
RSP-a za čitanje)
Trajanje: 3 x 45 minuta
Učenička dob: 17-18
Organizacija razreda: rad u skupinama
Cilj lekcije:
- Uključivanje učenika u jednostavnu mehaniku stvaranja značenja
proizašlih iz razumijevanja binarnih opozicija
- Razvoj empatije, kroz ponovno stvaranje glasa i misli književnoga
lika
Materijali za podršku:
- Internet
- Časopisi s temama iz svakodevnog života
Nastavni materijali:
- 3 teksta
- kartice s natuknicama
- obrazac za govornih točake i pisanje brzih pitanja
Aktivnosti:
Čitanju, tumačenju i raspravi o tekstu predhode:
I. Aktivnosti prije čitanja Podstiču motivaciju i prikupljanje pozadinskih informacija kako bi se
olakšalo čitanje i omogućilo učenicima da Kureishija svrstaju u širi,
111
ne-književni kontekst.
Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina, prema interesima
svojih članova, preuzima zadatak prikupljanja, odabira i vrednovanja
informacija o određenoj temi koja se odnosi na Kureishija.
Na taj način, kao u slagalici, svaka skupina, pridodaje svoje podatke
kojma se stječe sveobuhvatni pogled na autora i pripremaju temelji
za susret s tekstom.
Prijedlozi tematskih pristupa:
a) Sex & Drugs & Rock 'n' Roll
Učenici na Internetu pronalaze informacije i materijale o
promjenama u rock glazbi tijekom 1980-ih i 1990-ih. Naglasak je na
promjeni glazbenih stilova iz glam-rocka (David Bowie) u punk-rock
(Sex Pistols). Također, a ovisno o društvenom statusu, i na promjeni
seksualnih navika, modi, aktivnostima u slobodno vrijeme i sl. Kako
učenici imaju tendenciju prikaza pop fenomena 1980-ih i 1990-ih bilo
kao pot-pourri ili izlaganjem enciklopedijskoga znanje o ovom dobu,
nastavnici trebaju osigurati da se fokus zadrži na glazbi i odrazu
njezina doba, osobito promjeni društvenih fenomena kao što su
stavovi prema autoritetu, materijalni uspjeh, društvena pitanja,
seksualnost ili rodne konstrukcije.
b) Pop-Star Kureishi
Prikupljajući informacije učenici o Kureishiju uče kao o kulturnoj ikoni
i slavnoj osobi; spoznaju njegova gledišta o književnosti, rasi, spolu i
obitelji. Najbolji izvor je njegova web-stranica
(http://www.hanifkureishi.com). Poticaj treba biti usmjeren prema
istinskom ljudskom interesu a ne promatranju autora u kontekstu
promotivne kulture.
c) Kureishijeve knjige kao studija(e) regije
Ovdje učenici proučavaju najvažnije činjenice i brojke o suvremenim
britanskim etničkim skupinama. To daje realističnu i činjeničnu
pozadinu Kureishijevim fikcijama. Nastavnik bi trebao potaknuti
112
učenike da ne nabrajaju samo statističke podatke već da istražuju
kakav je uistinu život manjinskih skupina u Velikoj Britaniji.
d) Ako je čovjek umoran od Londona ...
Većina Kureishijeva romana i kratkih priča smještena je u London.
Učenicima se daje zadatak istraživanja grada s posebnim naglaskom
na pitanja klase, etničkih manjinskih skupina i popularnih mjesta. U
razvijanju vlastitih 'mentalnih mapa' učenici uče o jednoj od glavnih
kategorija kulturoškoga proučavanja: izgradnji 'prostora' (urbani vs.
seoski prostor, predgrađe vs. grad) kao sredstva oblikovanja
identiteta.
Nakon pripremnih aktivnosti učenici će moći povezati svoje čitanje
priča s raznim temama koje pripadaju kulturološkom znanju čime se
stvara trajnija i čvrsto povezana mreža znanja. Njihovo povezivanje s
Kureishijem neće se odvijati u mentalnom vakuumu već će učenici
biti u mogućnosti stalno povezivati književnost, film, glazbu... s
prethodno stečenim znanjima.
2. Aktivnost čitanja
1. Učeničke skupine dobivaju nastavne materijale. Čitat će:
- epizodu iz restorana (iz Parvezove retrospekcije)
- epizodu s Betinom
- epizodu s majkom
3. Aktivnosti poslije čitanja
Dizajnirane načinom kojemu je svrha upoznavanje učenika s teorijom
Drugih/drugotnosti (teorije postkolonijalizma) kao i analize diskursa.
Kako se neki argumenti navode samo u neizravnom govoru i
problemi za podsticanje rasprave samo su naznačeni u ulomku, od
učenika se traži da navedu argumente za raspravu između
113
fundamentalističkoga sina i zapadnjačkog oca koji se vrte oko Alijeve
optužbe usmjerene Parvezu: "Previše si upleten u Zapadnu
civilizaciju".
S ciljem privremenog distanciranja učenika od teksta predlažu se
dvije metode rada. Učenici će dalje reagirati na tekst pretvarajući ga
u performance i igranje uloga.
Ovdje se ne promiču samo usmenojezične vještine nego i svijest o
ulozi neverbalnih značenja i improvizacije kroz gestu i govor tijela u
komunikaciji. Dramski rad (holistički u svom djelokrugu) ima za cilj
poticanje jačeg osjećaja uključivanja, čime se olakšava motiviranje
učenika i poticanje učenja kroz aktivno sudjelovanje.
Postavljanjem sljedećih aktivnosti potiče se učenike na uključivanje u
kontraverzne rasprave o suprostavljenim sustavima vrijednosti.
Aktivnost 1: Pretvaranje scene u restoranu u tableau - žive slike
Zamrznute žive slike (Frozen tableau) ili kiparska scena korisne su kao
podstrek za razumijevanje književnoga teksta. Učenici mogu
vizualizirati scenu prikazanu igranjem uloga likova, a mogu i stvoriti
konstelacije likova tumačeći odnose između uključenih aktera u cilju
stvaranja kompozitne slike koja izražava sve značajke i odnose
između likova.
Aktivnosti Zamrznutih živih slika dobro su provedive u praksi. Jedino
treba izbjegavati neobične položaje tijela, budući da učenici moraju
biti sposobni izdržati svoje pozicije u trajanju od oko jedne minute.
a) Zamrznuta živa slika s jednim kiparom
Nastavnik pita svoje učenike: "Trebamo nekoga da nas oblikuje u
sliku". Dolazi učenik-volonter. "Uvedi likove u svoju skulpturu bilo
kojim redosljedom." Učenik-volonter određuje tko će predstavljati
Alija i Parveza, Bettinu i Parvezovu bezimenu suprugu, Alijevu majku.
Nitko ne smije govoriti, a likovi moraju biti i fizički savitljivi. Kipar ih
oblikuje u sliku svrstavajući ih u skupinu, izvrčući mali prst, naginjući
114
glavu, namještajući kut usana, itd. Zatim učenici razgovaraju o tome
što pojedina skulptura otkriva o osobnosti likova i njihovim
odnosima.
b) Zamrznuta živa slika bez kipara
Nije odabran kipar, ali učenici ulaze u sliku, jedan po jedan. Sami
odlučuju koji će lik iz teksta predstaviti. Samostalno oblikuju izmjene
prema osobnim željama. Iznova, ne smije biti izgovorenih uputa ili
zahtjeva; sve se izvodi pomoću oblikovanja.
c) Korištenje žive slike temeljem citata
Učenici rade u paru (Ali, Parvez) ili u skupinama od četiri (uključujući
Bettinu i majku/ženu). Iz svojih tekstova odabiru značajan citat za
scenu. Primjerice, kada Ali osuđuje alkohol, "Ali to je zabranjeno„.
Nakon pažljiva razgovora, učenici moraju pronaći način
predstavljanja na temelju kojega će ostatak skupine pokušati
pogoditi stvarni citat.
d) Govorna živa slika
Nakon jedne ili dvije aktivnosti učenici opisuju svoje osjećaje prema
ostalim likovima žive slike. Ponovno stvaraju glas i misli književnoga
lika.
Aktivnost 2: Izvođenje restoranske scene pomoću kartica s
natuknicama
Korištenje kartica s natuknicama je koristan način unapređenja
vještina učenika u improvizaciji i improviziranom govoru. To je
svojevrsni "vođeni zadatak" tijekom kojega učenici reagiraju na
podražaje i stvaraju, kao u ovom slučaju, razmjenu mišljenja i ideja.
Restoranska scena se čini idealnim scenarijem za takvu vježbu jer se
otac i sin suočavaju proturječnim mišljenjima, od konkretnih stvari
(alkohol, svinjetina itd.) do apstraktnih ideja (stavova prema ženama,
religiji itd.). Od učenika se traži da naprave popis temeljnjih sukoba
koji se javljaju tijekom ovog suočavanja. Nakon toga započinje sukob:
115
dva učenika sjedaju za stol; drugi učenici mogu ostati stajati iza njih,
dajući im znakove i poticaje ili glumeći Bettinu i majku / suprugu.
Onda "konobar" daje kartice s natuknicama - svaki put Ali ili Parvez
izražavaju svoje mišljenje o situacji koja im se nudi. Da bi učenici
“ušli” u svoje uloge, preporučljivo je najprije početi s materijalnim,
realnim stvarima, a potom nastaviti s apstraktnima. Cilj je da učenici
“uđu” u ulogu i na dosljedan način izraze mišljenje o nizu pitanja.
Potencijalno razvijene rasprave mogu biti raznolike. Kartice s
natuknicama mogu prvo potaknuti reakciju na alkohol, svinjetinu,
cigarete, prostitutke, zapadnjačke filmove ili stilove života. Naknadno
se može potaknuti reakcija na očeve planove za njegova sina: školu,
stereo opremu, videorekorder, računalo, djevojku, sport ili koledž.
Nadalje se razgovor može baviti opće suprostavljenim pitanjima:
asimilacija/razdvajanje ili uklapanja u odnosu na fundamentalizam.
Učenike treba potaknuti da osmisle svoj kraj ove izvedbe koja može
kulminirati pomirenjem ili razdvajanjem. Po završetku, učenici bi
trebali raspravljati ne samo o pro et kontra argumentima, već i o
tome kako su se osijećali u ovoj izvedbi.
Je li stvorila više tolerancije? Je li ponovno potvrdila postojeće
predrasude? Mogli bi nadalje razmišljati i o Alijevim razlozima da
postane fundamentalist (u tekstu samo u naznakama).
Evaluacija i metoda procjene:
Uloga učitelja - pružiti materijale i djelovati kao posrednik, voditelj ili
inicijator rasprava.
Kako bi procijenili i ocijenili učinak prethodnih aktivnosti na učenike,
od njih se traži da:
- završe čitanje price
- napišu kratki kritički esej koji će prezentirati, u ne više od 5 minuta,
donoseći konačne zaključke o kraju priče.
Učenici se procjenjuju prema njihovoj sposobnosti da
demonstriraju:
- poznavanje sadržaja i oblika književnoga teksta iz drugih kultura i
zemalja
- angažiranost spram piščevih ideja i tema
- uvažavanje načina na koji se tekst odnos na širi kontekst
- prepoznavanje i uvažavanje načina na koji pisac stvara i oblikuje
116
značenja i učinke
- empatiju, kroz ponovno stvaranje glasa i misli likova iz priče.
Učinak aktivnosti na čitanje RSP:
Predložena praksa inicira proces razmišljanja koji dovodi do veće
kulturne osjetljivosti i proširene svijesti o kulturnim različitostima i
kulturnim zajednicama. Tako formirana spoznaja, kasnije se može
primijeniti i na šire kategorije kao što su rasa, rod, društvene klase
itd.
Povezanost s
kurikulumom
(ocjena,
srodni ciljevi, KSC
(znanje, vještine,
kompetencije
nastale iz rada na
konkretnom
tekstu)
Razina (razred): 3-4
Kurikulum
Svjetska književnost: postkolonijalne teorije vs. teorija hibridnosti
Građanski odgoj: razvijanje strategija rješavanja sukoba; izgradnja
građanske pismenosti putem govornih točaka i pisanja brzih pitanja
(Talking Points and Writing Prompts)
Povijest & Geografija – Pakistanska kultura i religija; Migracije i
interkulturalno prožimanje
Engleski jezik i književnost: Postkolonijalna literatura; sleng
Arhitektura u umjetnosti - izgradnja prostora; urbani vs. ruralni
prostor, predgrađe vs. grad) kao sredstvo oblikovanja identiteta.
Znanja:
- postkolonijalne teorije vs. teorije hibridnosti - različiti načini na koje autor postiže učinke na čitatelje - doprinos književnosti estetskom, imaginacijskom i
intelektualnom rastu pojedinca - doprinos svjetske književnosti razumijevanju područja
ljudskih interesa - šira i univerzalna pitanja
Vještine:
- prikupljanja, odabira i vrednovanja pozadinskih informacija - čitanja, tumačenja i ocijenjivanja književnih tekstova iz
različitih zemalja i kultura - razumijevanja doslovnog i implicitnog značenja, relevantnih
117
konteksta i dubljih tema ili stavova koji tekst komunicira - predstavke informiranoga, osobnog odgovora na književni
tekst na primjeren i učinkovit način - učvršćivanje prosocijalnih ponašanja - rad i djelotvorna suradnja u skupinama - vještina empatije - kritičko razmišljanje o svijetu, međuovisnosti ljudi s različitih
kontinenata - izvedbene vještine i vještine igranja uloga - improvizacija i improvizirani govor - učenje kroz aktivno sudjelovanje - rasprava/debata
Kompetencije:
- bolje razumijevanje sebe i svijeta oko sebe - kritičko razmišljanje o svijetu, ljudskoj međuovisnosti,
prijateljstvu, obiteljskim odnosima - uživanje u iskustvu čitanja svjetske književnosti - interkulturne komunikacijske kompetencije - razumijevanje kultura u sveobuhvatnom pristupu pismenosti - uvažavanje različitih načina razmišljanja, molitve/odijevanja/
ponašanja na otvoren i tolerantan način
Bibliografska
referenca koja će se
koristiti tijekom
aktivnosti (knjiga,
priča, časopis,
pregled, časopis,
časopis itd.): Autor
(i), naziv, izdavačka
kuća, ISBN, br.
stranica, godina
izdavanja, malena
slika naslovnice
Autor : Hanif Kureishi
Zemlja: Velika Britanija
Jezik: Engleski
Žanr: Kratka priča
Izdavač: Faber and Faber
Godina izdanja: 1997
ISBN 0-571-17739-5
118
Kratki opis digitalnih
izvora (aplikacija,
igara, web stranica,
stranica FB i sl.)
http://www.hanifkureishi.com
http://www.toondoo.com/cartoon/8039082
http://www.clrep.org/uploads/1/7/7/6/17760533/talking_points.pdf
Rezultati / Ono što
smo naučili – Ishodi
Očekivani ishodi lekcije
Učenici će moći demonstrirati:
- jasno analitičko i kritičko razumijevanje autorovih namjera kao i dubljih implikacija i stavova prikazanih u tekstu
- dobar odabir tekstovnih referenci - osjetljivu i detaljnu reaciju na način na koji jezik funkcionira u
tekstu - komunicirati obziran i promišljen osobni odgovor na tekst - održati perceptivnu i uvjerljivu reakciju s dobro odabranim
detaljima naracije i situacije - vještinu improvizacije i neverbalnih poruka.
Preporuke (bit će
uključene u O2-
Priručnik za NPL
čitatelje)
Metode poučavanja kao i tekst mogu pomoći u povećanju interesa za
čitanje kod NLP čitatelja.
Mehanika stvaranja značenja korištenjem binarnih opozicija može se
kasnije primijeniti na cijelu priču kako bi se postigle nove vještine
potrebne za objašnjenje prihvatljivih značenja teksta. Ponovnim
stvaranjem glasa i misli književnoga lika postići će se razvoj empatije.
Izradila: Jelena Crnek, prof.
119
X. gimnazija „Ivan Supek“
Klaićeva 7, Zagreb
A Naslov djela
Marionettes, Inc.
B Autor
Ray Bradbury
C Bibliografski podaci
Autor: Ray Bradbury
zemlja: SAD
Jezik: Engleski
Ćamr: SF kratke priče
Izdavač Doubleday & Company
Izdano: 1951
Tip izdanja: Tisak (Hardback)
stranica: 256
ISBN 0-553-23096-4
D Linkovi (adaptacije, kritike,
tekstovi etc.)
http://www.angelfire.com/or/grace/marionettes.html
E Tema
Sukob između čovjeka i stroja; ljudska ovisnost o
tehnologiji.
F Kratki sažetak (do 150 riječi)
Stvaranje androida dvojnika omogućuje Bralingu da
pobjegne od svoje supruge i upusti se u užitak koji mu je
inače onemogućen - konkretno, putovanje u Rio. Premda se
to čini idealnim, ono što sam čin čini nedopustivim je
izostanak zrelog vladanja situacijom u kojoj se od čovjeka
očekuje prihvaćanje odgovornosti umjesto njezina
prebacivanja na tehnološku inačicu. Nakon što je prepustio
tu odgovornost svojoj marioneti, Braling je užasnut kad
marioneta želi potpunu odgovornost jer zapravo voli
Bralingovu ženu i želi se brinuti o njoj. Marionete u priči su
sposobne razviti osjećaje i zamisliti svijet u svoj njegovoj
složenosti.
G Zašto je ova priča prikladna za
RSP čitatelje (u skladu s Kriteriji
razvoja sadržaja) ?
1. prikladna za RSP čitatelje
2. odražava njihove interese
3. preporuka proizašla iz rezultata ankete
120
4. visoko motivirajuća
H Koje su interesi ciljanih čitatelja
vide u ovoj knjizi , priči?
Bradbury koristi "Marionettes, Inc." kao metaforu kako bi
opisao mogućnost prevlasti tehnologije nad ljudskim umom
i emocijama. Bradburyjeva vizija upozorava da, ne bude li
društvo oprezno, tehnologija može postati superiorna nad
ljudima.Trošeći i kontrolirajući umove svojih korisnika ona
može kontrolirati, doslovno, čak i ljudski život.
I Zašto je prilča motivirajuća za
čitatelje?
Priča odgovara na pitanja poput:
1. U društvu u kojemu nad svime vladaju mediji i bezbrojni
oblici novih zabava, shvaćaju li ljudi da su mediji ti koji
konzumiraju njih, prije nego što bude prekasno?
2. Upravljaju li ljudi tehnologijom ili obratno?
3. Povećavamo li svoju slobodu, a time i životno
zadovoljstvo, ulaganjem u tehnologiju? Ljudi stvaraju
ovisnost o zabavnim tehnologijama misleći da će tako
dosegnuti sreću. I upravo suprotno, što je više koriste
njihova sreća je kratkotrajnija.
4. Bradbury se bavi ovim pitanjem zabrinut zbog činjenice
da se ljudi usredotočuju na zabavu više nego bi trebali.
Iznenađujuće, Bradburyjeva kratka priča "Marionettes,
Inc." (kao i Fahrenheit 451), napisana prije 60 godina, i
dalje se može primijeniti na sadašnje društvo. Facebook,
televizijske emisije, filmovi i videoigre, među mnogim
drugim oblicima zabavne tehnologije, utječu na manjak
ljudske usredotočenosti na ono što je zaista važno u životu.
Bradbury analizira društvene trendove i stoga je važno je
čitati njegovo djelo. Razumijevanje problema iz prošlosti
pomaže nam u boljoj recepciji sadašnjosti.
J Postoji li povijesni, politički,
multikulturalni, migrantski ili
slični kontekst prepoznat u ovoj
knjizi / priči? Ako da, kratko
prikaži.
Pedesetih godina prošlog stoljeća pojavili su se novi tipovi
tehnologije. Svi su ih bili željni isprobati. Filmovi, televizijske
emisije i oglasi privukli su pozornost društva. Bilo je to
uzbudljivo vrijeme za život, no bilo je i kritičara poput Ray
Bradburvja koji su vjerovali da će tadašnji trend dovesti do
superiornosti strojeva nad ljudima. Bradbury se ovim
problemom bavi u svojoj kompilaciji kratkih priča pod
nazivom The Illustrated Man, objavljene 1951. godine). U
njoj se Bradbury bavi značajnim društvenim pitanjima
poput rasizma, sebičnosti i kapitalizma. Između ostaloga,
zabrinut je i zbog prekomjernog korištenja zabavnih
tehnologija.U "Marionettes, Inc." Bradbury izravno govori o
tome kako tehnologija kontrolira živote svojih entuzijasta;
posebno kritizira tehnologiju zabave koja je obuzela umove
Amerikanaca u 1950-ima.
121
Izradila: Jelena Crnek, prof.
K Postoji li načelo uključivanja
koje se odražava u ovoj knjizi /
priči i promiče li razumijevanje
kulturnih različitosti i baštine?
Ukratko prikaži.
Bradbury njeguje uvjerenje da je prihvaćanje vlastitih
ograničenja i oduševljenje svakodnevnim radostima u
našem životu uvijek pravi izbor, a egoistične želje temelj
ljudske nesreće.Vodeća ideja Bradburyjeva opusa je da je
ovisnost o tehnologiji izravan put za dehumanizirano
društvo. Ray Bradbury je bio svjestan činjenice da ljudsko
društvo može lako postati tlačiteljsko i podređeno, a
cenzuru vlasti vidi kao prvi korak prema totalitarizmu.
Gubitak čovječnosti zbog neupitne ovisnosti o tehnologiji
česta je propast mnogih Bradburyjevih likova.
Top Related