mart, 2017.godina
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA
GRADSKE OPŠTINE GROCKA ZA PERIOD OD 2017.GODINE
DO 2021.GODINE
Nosilac izrade strateškog dokumenta Gradska opština
Grocka
Konsultant u procesu izrade strateškog dokumenta
SEE Project
InnoFocus
Rukovodilac izrade strateškog dokumenta
Dejan Remetić
Grafička redakcija i dizajn Dejan Remetić
Učesnici u izradi strateškog dokumenta dr Emil Veg
mr Karlo Puškarica
mr Svetlana Jovanović
MA Boban Stojanović
Ivan Josimović
Sava Krantić
Tanja Todorović
Vladan Jovanović
SKRAĆENICE
APR – Agencija za privredne registre
BDP – Bruto domaći proizvod
CROSO – Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja
EU – Evropska unija
GIS – Geografski informacioni sistem
GO – Gradska opština
GSP – Gradsko saobraćajno preduzeće
JP – Javno preduzeće
JKP – Javno komunalno preduzeće
JPP – Javno-privatno partnerstvo
KUD – Kulturno-umetničko društvo
LAP – Lokalni akcioni plan
MSP – Mala i srednja preduzeća
MSPP – Mala i srednja preduzeća i preduzetništvo
NALED – Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj
NVO – Nevladina organizacija
NSZ – Nacionalna služba za zapošljavanje
RZS – Republički zavod za statistiku
SKGO – Stalna konferencija gradova i opština
8
10
12 12 13 14 15 16 20 22 24 26 29 31 35
38 38 38 39 39 40 40 41 42
44 47 48
49 49
53 59 63
72
100
SADRŽAJ
1. UVODNA REČ PREDSEDNIKA OPŠTINE
2. METODOLOGIJA i PROCES IZRADE STRATEGIJE
3. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA 3.1. Opšte informacije 3.2. Istorijat 3.3. Geografija 3.4. Demografija 3.5. Političko-administrativno određenje 3.6. Ekonomija 3.7. Poljoprivreda 3.8. Infrastruktura 3.9. Omladina, sport i rekreacija 3.10. Zdravstvena i socijalna zaštita 3.11. Kultura, obrazovanje i nauka 3.12. Turizam i ugostiteljstvo
4. SEKTORSKE SWOT ANALIZE
4.1. Urbanizam i infrastruktura 4.2. MSPP 4.3. Poljoprivreda i ruralni razvoj 4.4. Turizam 4.5. Društvene delatnosti 4.6. Zaštita životne sredine 4.7. Opštinska uprava 4.8. ZBIRNA SWOT ANALIZA
5. STRATEŠKI I OPERATIVNI CILJEVI
5.1. VIZIJA GRADSKE OPŠTINE GROCKA 5.2. USKLAĐENOST SA DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
6. PRIORITETNE OBLASTI RAZVOJA
6.1. PRIORITETNA OBLAST 1 – URBANI RAZVOJ I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE 6.2. PRIORITETNA OBLAST 2 – EKONOMSKO-SOCIJALNI RAZVOJ: SA RURALNOM KOMPONENTOM,
RAZVOJEM PREDUZETNIŠTVA I DRUŠTVENOM INKLUZIJOM 6.3. PRIORITETNA OBLAST 3 – ODRŽIVO KORIŠĆENJE POTENCIJALA REKE DUNAV 6.4. PRIORITETNA OBLAST 4 – DOBRA, SAVREMENA I EFIKASNA UPRAVA
7. PROJEKTI 8. MEHANIZAM PRAĆENJA I EVALUACIJE
9
Grocka kao fokalna tačka poljoprivredne proizvodnje Grada Beograda, sinonim je za rastuću agroekonomiju, voćarstvo, i stvaranje povoljne poslovne klime uz modernizaciju i izgradnju infrastrukture.
Da bismo išli putem napretka, moramo biti svesni da opština Grocka ne koristi u potpunosti svoje potenci-jale. Brojni izazovi koje nosi put Srbije ka Evropskoj uniji i modernizaciji države postavlja lokalnim vlastima značajne zadatke, dok zahtevi privrede i svakodnevne potrebe građana moraju biti ispunjene. Sa ciljem poboljšanja kvaliteta života i rada moramo strateški planirati sve poteze – to podrazumeva da sve moguće resurse treba uposliti na pravi način. Shodno tome izrada Strategije održivog razvoja opštine Grocka određena je kao prioritet i prepoznata kao ulaganje u dobru opštinsku upravu.
Uvideli smo da su razvojne šanse opštine ulaganje u četiri ključna pravca: razvoj opštinske infrastrukture (vodovod, kanalizacija i putna mreža), iskorišćenje potencijala reke Dunav, podrška poljoprivredi i unapređenje rada lokalne uprave. Zahvaljujući planskom ulaganju i razvijanju, a kroz ova četiri razvojna stuba, opština Grocka postaće moderna lokalna zajednica okrenuta potrebama građana i privrede.
1. UVODNA REČ PREDSEDNIKA OPŠTINE
Ideja je da vodimo opštinu iznad politike i političkih podela, i da mesto u kom živimo i radimo prilagodimo nama i našim potrebama. Da bi svi postavljeni ciljevi i planovi bili sprovedeni potrebno je liderstvo, društvena podrška, timski rad i proaktivna uključenost javnog i privatnog sektora, i organizacija civilnog društ-va.
Izradom Strategije održivog razvoja opštine Grocka pokazujemo da smo odlučni da sačuvamo identitet Grocke, ne ugrozimo druge i ostavimo nasleđe budućim generacijama.
Mnogi misle da kao predsednik ti činiš neku uslugu građanima. Ne činiš ti ništa, ti samo pokazuješ
koliko si dobar domaćin.
10
Autori strategije su za potrebe procesa izrade strategije formirali tri metodološka pristupa, i to:
Obrada podataka (sekundarna istraživačka građa)
Ovaj korak je podrazumevao konceptualizaciju strukture, strateških i operativnih ciljeva. Na osnovu ekspertize tima autora formirala se integralna ideja o strateškom dokumentu i strateškim pravcima, odnos-no temama koje treba da prožimaju dalji razvoj gradske opština Grocka. Pored strateških i operativnih ciljeva, tim autora formulisao je i ključne indikatore putem kojih će se pratiti realizacija zadatih ciljeva.
Obrada sekundarne istraživačke građe se smatra pripremnim korakom, od kojeg se išlo ka razvijanju realističnog koncepta, na osnovu dodatne analize po-dataka.
Analiza stanja
U okviru analize stanja tim autora merio je “performanse” opštinske uprave, kroz poređenje post-ojećeg stanja sa aktuelnim strateškim dokumentima principom supsidijarnosti – opštinskim, gradskim, republičkim. Na taj način dobijen je podatak o mogućnostima opštinskog tima da sprovede strateške ciljeve, kao i informacija o samoj ispunjenosti strateških ciljeva u datom trenutku – u skladu sa tim, tim autora uradio je analizu i procenu optimizacije organizacije opštinske uprave, a potom i redefinisao i izvršio proveru zadatih strateških i operativnih ciljeva.
Prikupljanje primarnih podataka
Poslednji od tri koraka u segmentu formulacije kompletne verzije strateškog dokumenta bio je i prikupljanje podataka od relevantih grupa i pojedi-naca. Ovo je podrazumevalo organizaciju fokus grupa
sa relevantnim grupama u i van opštine – odeljenja, odseci, preduzetnici sa opštine, udruženja građana, sindikati i dr.
Zajedno, sva tri metodološka pristupa formirali su algoritam koji je za krajnji rezultat imao jasne, precizne i čitljive podatke i zaključke koji čine pred-metni strateški dokument. U skladu sa kompleksnom tematikom predviđanja dešavanja, obrade strateških mogućnosti i usklađivanja lokalnog strateškog doku-menta sa hijerarhijski jačim, tim autora se opredelio za ovakav način rada kako bi izradio sveobuhvatnu i svrsishodnu strategiju održivog razvoja gradske opštine Grocka.
2. METODOLOGIJA I PROCES IZRADE STRATEGIJE
1. Obrada podataka (sekundarna istraživačka građa)
2. Analiza stanja
5. Prikupljanje primarnih podataka
11
Šema 1. Algoritam procesa izrade strategije
Februar (I mesec) Mart (II mesec)
1.1. Uspostavljanje strateških i operativnih ciljeva (revizija)1
1.2. Uspostavljanje sistema indikatora za potrebe praćenja ostvarenja ciljeva2
2.1. Analiza opštinske organizacije: ocena svrshishodnosti postojećih organa i delova opštinske uprave; procena ne-dostataka organa i delova opštinske uprave koji trebaju da odgovore rizicima i problemima3
2.2. Evaluacija stepena ostvarenosti prioritetnih projekata i strateških ciljeva u skladu iz aktuelne strategije (Strategije razvoja Grada Beograda 2011-2016)4
2.3. Analiza efikasnosti organizacije opštinske uprave: analiza pretnji i šansi; analiza snaga i slabosti5
3. formiranje integralnog nacrta6
4. interno predstavljanje – komentari zaposlenih (prva revizija)
5.1. Anketiranje relevantnih grupa o prioritetnim oblastima usmen-im i pismenim putem (fokus grupe)
5.2. Anketiranje relevantnih grupa o prioritetnim oblastima putem sredstava informisanja
6. formiranje druge verzije dokumenta
7. javno predstavljanje – komentari građana (druga revizija)
8. formiranje treće verzije Strategije
9. finalno usaglašavanje i provera
10. usvajanje i javno čitanje
Slika1. Vremenska linija izrade Strategije 1 Ovaj korak urađen je za potrebe formiranja ponude. 2 Ibid. Sistem indikatora je revidiran tokom celog procesa izrade strateškog dokumenta. 3 Ovaj korak urađen je za potrebe formiranja ponude 4 Ibid. Evaluacija je rađena tokom celog procesa izrade strateškog dokumenta. 5 Ovaj korak urađen je za potrebe formiranja ponude. 6 Ibid.
12
3. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA
3.1. OPŠTE INFORMACIJE
Grocka je udaljena od užeg centra grada Beograda oko 25 kilometara , obuhvata površinu od 289,23 km² i pripada joj 15 naselja: Begaljica, Boleč, Brestovik, Vinča, Vrčin, Grocka, Dražanj, Živkovac, Zaklopača, Kaluđerica, Kamendol, Leštane, Pudarci, Ritopek i Umčari. Sva naselja su klasifikovana kao seoska, osim naselja Grocka, Kaluđerica, Vinča, Boleč, Leštane i Vrčin koja su klasifikovana kao urbana .
Opština se nalazi u istočnom delu Beograda, u severnom delu
Šumadije, sa severnim delom opštine smeštenim u Podunavlju, dok je južni deo opštine smešten oko doline reke Ralje, koja je pritoka Jezave, levog rukavca Velike Morave. Sa nadmorskom visinom od svega 71 metra, opština Grocka je jedan od najnižih delova Beograda. Druge reke u opštini su Bolečica i Gročica.
Slika 2. Pozicija opštine Grocka u Srbiji
Slika 4. Grb opštine Grocka
Slika 3. Pozicija opštine Grocka u Beogradu
Površina: 289,23 km² Gustina naseljenosti: 296 stanovnika po kvadratnom kilometru7
Broj stanovnika: 2002 -75.466
2011 - 85.6548 Adresa opštinske uprave: Bulevar oslobođenja 39, 11306 Grocka
veb sajt: www.grocka.rs
7 Strategija razvoja grada Beograda, 2011 8 Ibid.
13
NASELJE BROJ STANOVNIKA (POPIS IZ 2011.9)
Begaljica 3416
Boleč 6854
Brestovik 1067
Vinča 6829
Vrčin 9331
Grocka 8470
Dražanj 1563
Živkovac 397
Zaklopača 2304
Kaluđerica 27362
Kamendol 1109
Leštane 10893
Pudarci 1399
Ritopek 2587
Umčari 2926
Spisak naselja opštine Grocka sa populacijom :
Najstariji tragovi o postojanju naselja na teritoriji današnje opštine Grocka datiraju iz početka neolita (mlađeg kamenog doba). Najveće neolitsko naselje u ovom delu Evrope, koje se još uvek istražuje, nalazi se na obali Dunava u mestu Vinča. Kultura, koja je nastala na ovom prostoru u doba srednjeg i poznog neolita (5250-4250. godine pre nove ere), dobila je naziv "Vinčanska kultura". Rimljani su glavnu saobraćajnicu koja je povezivala Singidunum (Beograd) i Viminacijum (Kostolac), izgradili uz obalu Dunava na teritoriji današnje Grocke. Dokazi za to su brojni: vile-rustike, grobnice rimskih velikodostojnika, zlatan nakit, novac i mnoge druge iskopine.
Prvo pominjanje Grocke, u pisanoj formi, zabeleženo je u 9. veku (878. godine), kada se za naselje na ušću male rečice u Dunav srećemo sa slovenskim imenom Gardec. Sledeće pisano pominjanje zabeleženo je u zapisu Evlije Čelebije 1521. godine, pod nazivom Hisarlik (utvrđena vojna
postaja na carigradskom drumu). Najviše podataka o Grockoj u srednjem veku
nalazimo u turskim popisima i iz zapisa putopisaca. Gerlah, putopisac koji je 1578. godine prošao kroz Grocku je zabeležio: "...veliki potok deli Grocku na dva dela, u jednom delu podignute su male srpske kolibe pokrivene trskom i slamom, a u drugom ima i lepih turskih kuća, često šindrom pokrivenih."
Opština je osnovana 1955. od kada je pristupila zajednici beogradskih opština. Dan opštine, kao i opštinska slava, je Sveta Petka, 27. oktobar. Severni deo teritorije izlazi na reku Dunav dužinom od 24 kilometra, a obim granice opštinske teritorije je 96 kilometara. Do Grocke se stiže autoputem Beograd-Niš, železničkom prugom Beograd-Niš-Skoplje-Solun-Atina, magistralnim putem Beograd-Smederevo. Na teritoriji opštine Grocka saobraćaju vozila GSP.
Opština Grocka je postala deo šireg područja Grada Beograda 1955. godine. Raspuštanjem opštine
9 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji: Prvi rezultati 2011, Republički zavod za statistiku.
3.2. ISTORIJAT
14
Mali Mokri Lug 1957. istočni deo (sela Kaluđerica, Leštane i Vinča) je pripojen Grockoj. Ranih šezdesetih opštine Umčari i Vrčin su takođe raspuštene i priključene opštini Grocka.
Prijateljska je opština sa atinskim predgrađem Agia Paraskevi (grčki: Αγία Παρασκευή) i opština Kosovska Kamenica.
Centar opštine Grocka, odnosno centralno urbano naselje Grocka, nalazi se na samo 25 kilometara udaljenosti od užeg centra grada Beograda. Ova opština leži na 20° 43' istočne geografske dužine i 44° 40' severne geografske
širine, među ostalim gradskim opštinama Beograda ističe se svojom nadmorskom visinom koja iznosi 71 metar što je čini jednom od najnižih delova Beograda. Grocka zauzima površinu od 289,23 kilometara kvadratnih na kojima živi oko 85 654 stanovnika.
Gradska opština Grocka graniči se sa opštinama Pančevo, Kovin, Smederevo, i gradskim opštinama grada Beograda – Mladenovac, Sopot, Voždovac, Zvezdara i Palilula.
Gradska opština Grocka nalazi se na kontaktu šumadijskog pobrđa i vojvođanske ravnice. Ograničena je Dunavom sa severoistoka, dolinom Zavojničke reke, Avalom i „Šumadijskom gredom“ sa zapada i dolinom reke Ralje sa juga. Ima povoljan
geografski položaj u odnosu na širu regionalnu sredinu, na šta utiče međunarodna plovna reka Dunav, grad Beograd, kao i kontakt Šumadijske površi i Panonskog basena. Opština ima i veoma povoljan saobraćajni položaj (dva evropska koridora
- X i VII). Autoput Beograd–Niš i železnička pruga Beograd–Požarevac su glavne saobraćajnice koje od Beograda prelaze u Moravsku dolinu, prolaze kroz područje opštine dolinama Zavojničke reke i reke Ralje.
Prirodni uslovi su dali osnovne crte regionalnoj specijalizaciji korišćenja poljoprivrednog zemljišta u pravcu, pre svega voćarske i povrtarske proizvodnje, i sa znatnim učešćem vinograda.
Ukupna površina šumskog zemljišta iznosi oko 5,0% u odnosu na ukupnu teritoriju. Može se konstatovati da je šumovitost, gledajući prema površini šuma po stanovniku, veoma mala. Generalno, mali procenat šumskog zemljišta posledica je krčenja šuma u korist poljoprivrednog i
3.3. GEOGRAFIJA
15
građevinskog zemljišta. Prema vrstama drveća, preovlađuju različite vrste topole i vrbe (92%), dok su ostale manje zastupljene. Opšta je ocena da je šumsko zemljište nedovoljno zastupljeno i iskorišćeno.
Vodna svojstva opštine Grocka su određena njenim specifičnim položajem u neposrednom kontaktu sa Dunavom. Razvitak i fizionomija rečne mreže je posledica razvoja doline Dunava na južnom panonskom obodu. Dunav je severoistočna granica opštine i najmarkantniji je morfološki oblik ove teritorije. Sve reke na teritoriji opštine pripadaju slivu Dunava, a osim Ralje koja se u njega uliva preko Jezave, ostale su direktne pritoke. Vodno zemljište koje obuhvata sve površinske vode, bare i močvare,
vodozaštitna područja i zahvate na teritoriji Opštine učestvuje sa oko 2-3%.
U pogledu metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina, može se reći da područje opštine Grocka ne raspolaže resursima od većeg značaja. Izvesne mogućnosti se ogledaju u korišćenju geoloških građevinskih materijala. Naime, na teritoriji opštine eksploatišu se opekarske gline u Vinči i Vrčinu. Kada su ovakve sirovine u pitanjuna ovakvim terenima uvek postoji opasnost provociranja pokretanja potencijano nestabilnih padina. Aktiviranje novih manjih pozajmišta je neminovno, pa prilikom njihovog planiranja treba biti posebno oprezan i dozvoliti eksploataciju samo uz adekvatne mere zaštite.
3.4. DEMOGRAFIJA U Grockoj ukupno živi 85 654 stanovnika, od toga je oko 67 000 punoletnih građana. Stanovništvo u
Grockoj se u poslednjih 50 godina značajno uvećalo. Sa 32 836 stanovnika 1961. godine na 54 599 stanovni-ka 1981. godine do 75 466 stanovnika 2002. godine. Trend rasta je nastavljen i u poslednjih 10 godina10. U periodu od 2013. do 2015. godine trend doseljenih i odseljenih lica je slican i godišnje iznosti oko 1700-1900 doseljenih i oko 1300-1400 odseljenih11. U 2015. godini među doseljenima najviše je onih koji dolaze iz dru-gog grada/opštine u okviru iste teritorijalne oblasti (1086), zatim oni koji se doseljavaju iz druge oblasti (511), a na kraju doseljenici iz drugog naselja u okviru istog grada/opštine (238). Kada su u pitanju odseljeni iz Grocke, najviše je onih koji odlaze u drugi grad/opštinu u okviru iste teritorijalne oblasti (814), zatim oni koji se odseljavaju u druge oblasti (301), a na kraju odseljenici u druga naselja u okviru istog grada/opštine (238)12.
Polna struktura govori da ima ukupno 41 661 muškarac i 42 246 žena. Prosečna starost stanovnika u Grockoj iznosi 40,1 godina. Starosna struktura po stratumima se može videti u tabeli ispod13:
Godine Procenat stanovništva (%) Broj stanovnika
0 – 14 15,7 13 176
15 – 34 27,47 23 053
35 – 54 26,87 22 545
55 – 84 29,22 24 514
85 i više 0,74 619 10 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji: Prvi rezultati 2011, Republički zavod za statistiku. 11 Unutaršnje migracije, Republički zavod za statistiku. 12 Ibid. 13 Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2016., Republički zavod za statistiku.
16
Prema nacionalnoj pripadnosti u Grockoj živi 78 979 Srba, 855 Roma, 394 Goranca, 374 Makednoca, 255 Crnogoraca i 198 Muslimana. Prema veroispovesti u Grockoj ima 80 616 stanovnika hrišćanske vero-ispovesti, od toga 80 066 pravoslavne i 262 katoličke veroispovesti, kao i 766 pripadnika islamske vero-ispovesti. Ateista ima 298, nije se izjasnilo 1013, dok su podaci nepoznati za 1189 stanovnika. 14.
U Grockoj na poslednjim lokalnim izborima je bilo upisano ukupno 71 530 birača15. Obrazovna struktura stanovništva starijih od 15 godina u Grockoj prema nivou stručne spreme16:
Nivo stručne spreme Procenat stanovništva (%) Broj stanovnika
Bez školske spreme 2,01 1 426
Nepotpuno osnovno obrazovanje 6,08 4 298
Osnovno obrazovanje 21,13 14 939
Srednje obrazovanje 58,28 41 226
Više obrazovanje 5,67 4 006
Visoko obrazovanje 6,16 4 357
Nepoznato 0,67 479
14 Ibid. 15 Ibid. 16 Uzorak od 70 731 stanovnika. Podaci Republičkog zavoda za statistiku. Ibid. 17 Zakon o lokalnoj samoupravi, čl. 25 18 Gradska opština Grocka ima 34 Statutom utvrđene nadležnosti, Videti: Statut gradske opštine Grocka, čl. 17 19 Statut gradske opštine Grocka, čl. 34
3.5. POLITIČKO-ADMINISTRATIVNO ODREĐENJE
Grocka je gradska opština u okviru grada Beograda. Prava i obaveze, kao i nadležnosti gradske opštine Grocka su utvrđene Statutom grada Beograda i Statutom gradske opštine Grocka. Gradska opština ima svojstvo pravnog lica.
Grad Beograd je jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji i radi efikasnijeg i ekonomičnijeg obavljanja određenih nadležnosti grada Beograda, u okviru zakonom utvrđene teritorije grada Beograda, Statutom grada se obrazuju gradske opštine17, jedna od njih je gradska opština Grocka.
Nadležnosti gradske opštine Grocka su utvrđene Stautom gradske opštine Grocka u skladu sa
Statutom grada Beograda. Najvažnije nadležnosti gradske opštine Grocka su: donosi statut, budžet i završni program; donosi programe i sprovodi projekte razvoja i stara se o unapređenju uslova privređivanja; obrazuje mesne zajednice; stara se o održavanju komunalnog reda i komunalnih delatnosti, održava dečje vrtiće i osnovne škole; sportske objekte; sprovodi strategiju za mlade; stara se o razvoju oblika samopomoći i solidarnosti za lica sa posebnim potrebama, izvršava propise i opšte akte grada i opštine18. Organizaciona struktura gradske opštine Grocka
Organi Gradske opštine su19: - Skupština Gradske opštine Grocka, - Predsednik Gradske opštine Grocka, - Veće Gradske opštine Grocka, - Uprava Gradske opštine Grocka.
17
Skupština Gradske opštine je najviši organ gradske opštine. Organizacija i rad Skupštine Gradske opštine Grocka uređeni su Poslovnikom Skupštine Gradske opštine Grocka. Skupština opštine Grocka ima 35 odbornika. U poslednjem sazivu izabrano je 10 odbornica i 25 odbornika. Skupština opštine osniva stalna, posebna i povremena radna tela za razmatranje pitanja iz njene nadležnosti. Za razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Skupštine i vršenje drugih poslova u skladu sa Poslovnikom Skupštine, osnivaju se saveti i komisije kao stalna radna tela.
Predsednik Gradske opštine je izvršni organ Gradske opštine. Predsednika opštine bira Skupština opštine, iz reda odbornika, na vreme od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika Skupštine opštine. Predsednik Gradske opštine: predstavlja i zastupa gradsku opštinu, izvršava i stara se o izvršenju odluka i drugih akata Skupštine gradske opštine, naredbodavac je za izvršenje budžeta, usmerava rad Uprave gradske opštine, donosi pojedinačne i druge akte za koje je ovlašćen.
Veće gradske opštine predlaže Statut, budžet i druge odluke i akta koje donosi Skupština opštine, neposredno izvršava i stara se o izvršenju odluka i akata Skupštine gradske opštine, vrši nadzor nad radom Uprave gradske opštine, rešava u upravnom postupku u drugom stepenu, postavlja i razrešava načelnika Uprave gradske opštine.
Ako zakonom ili drugim propisom nije utvrđeno koji organ je nadležan za obavljanje poslova iz nadležnosti Gradske opštine, sve poslove koji se odnose na uređivanje odnosa iz nadležnosti Gradske opštine vrši Skupština Gradske opštine, a poslove koji su po svojoj prirodi izvršni, vrše izvršni organi Gradske opštine.
Osnovne organizacione jedinice24 koje vrše poslove Uprave Gradske opštine su:
20 Statut gradske opštine Grocka, čl. 36; Odluka o promeni Statuta gradske opštine Grocka, Sl. list grada Beograda, br. 59/11 21 Informator o radu gradske opštine Grocka (januar 2017.) 22 Statut gradske opštine Grocka, čl. 55 - 62. 23 Statut gradske opštine Grocka, čl. 63 – 66. 24 Informator o radu gradske opštine Grocka (januar 2017.)
Odeljenje za opštu upravu i imovinsko-pravne poslove
U ovom odeljenju postoje dva odseka, i to:
Odsek za opštu upravu,
Odsek za imovinsko-pravne poslove
Odeljenje za finansije, privredu i društvene delatnosti
U ovom odeljenju postoje tri odseka, i to:
Odsek za finansije, privredu i društvene delatnosti,
Odsek za poslove trezora,
Odsek za poslove javnih nabavki.
Odeljenje za građevinsko-urbanističke i komunalno-stambene poslove
U ovom odeljenju postoje dva odseka, i to:
Odsek za građevinsko-urbanističke poslove,
Odsek za komunalno-stambene poslove.
Odeljenje za inspekcijske poslove
U ovom odeljenju postoje dva odseka, i to:
Odsek za građevinsku inspekciju,
Odsek za komunalnu inspekciju.
Služba za zajedničke poslove
Služba za skupštinske poslove
Služba za kadrovske i opšte poslove i upravljanje ljudskim resursima
18
Opštinsko pravobranilaštvo25 kao zakonski zastupnik Gradske opštine Grocka, vrši poslove pravne zaštite imovinskih prava i interesa Gradske opštine Grocka. U zaštiti imovinskih prava i interesa Opštine, njenih organa, organizacija i drugih pravnih lica čije se finansiranje obezbeđuje u budžetu Opštine, Pravobranilaštvo preduzima sve pravne radnje i pravna sredstva pred sudovima i drugim nadležnim organima. Opštinsko pravobranilaštvo daje mišljenja u postupcima koje vode Opštinski organi u kojima može biti povređen interes Gradske opštine Grocka. Radom Opštinskog pravobranilaštva rukovodi javni pravobranilac koji ima jednog zamenika. Opštinskog pravobranioca i zamenike imenuje i razrešava Skupština opštine Grocka.
Šema 2. Šematski prikaz organizacione strukture Gradske opštine Grocka
25 Informator o radu gradske opštine Grocka (januar 2017.)
19
Broj zaposlenih: Uprava gradske opštine Grocka ima određen maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme od 118
zaposlenih26, a prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Upravi gradske opštine Grocka sistematizovano je 73 radnih mesta sa 118 službenika odnosno nameštenika i to:
- 2 službenika na položaju, - 107 službenika na izvršilačkim radnim mestima i - 11 na radnim mestima nameštenika. Trenutan broj popunjenih radnih mesta je 10927. Gradske opštine u skladu sa Statutom grada Beograda mogu osnivati mesne zajednice. Mesna
zajednica ima svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti utvrđenih statutom i odlukom o osnivanju. U gradskoj opštini Grocka postoji 15 mesnih zajednica28:
Mesna zajednica Adresa Kontakt telefon
Kaluđerica Kralja Petra I 7A 011/3411-241, 011/3413-715
Leštane Maršala Tita 60 011/8030-770
Vinča Profe.Vasića 174 011/8065-383
Boleč 7. Jula 1 011/8063-131
Ritopek Beogradska 4 011/8064-454
Zaklopača JNA 4 011/8525-119
Vrčin 29.Novembra 25 011/8053-479
Grocka Bul. Oslobođenja 29 011/8501-811
Begaljica Borisa Kidriča 011/8530-040
Brestovik Trg Vučka Milićevića 3 011/8520-051
Živkovac Dobrivoja Mihajlovića 22 011/8541-186
Kamendol 21. Avgusta 131 011/7873-938
Pudarci Palih boraca 21 011/7873-383
Umčari Trg Republike 2 011/8541-115
Dražanj Narodnog fronta 2 011/7873-015
U gradskoj opštini Grocka radi sedam opštinskih javnih preduzeća i to: EKO Grocka d.o.o., JP za razvoj opštine Grocka, JKP Grocka, JP Vodovod i kanalizacija, JP Gročanski komunalac, JP Pijace i zelenilo i JP Toplifikacija29.
26 Odluka o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vreme u sistemu lokalne samouprave Grada Beograda za 2015. godinu („Sl.list grada Beograda“ br. 4/2016) 27 Informator o radu gradske opštine Grocka (januar 2017.) 28 Internet prezentacija gradske opštine Grocka: http://www.grocka.rs/lokalna-samouprava/mesne-zajednice/ 29 Internet prezentacija gradske opštine Grocka: http://www.grocka.rs/lokalna-samouprava/opstinska-javna-preduzeca/
20
3.6. EKONOMIJA Značajnija preduzeća u opštini su Fabrika za preradu hemijskih vlakana DUNAV A.D. GROCKA, Metal-
Ineks Leštane, Feroplast Vrčin, Dan-Il Leštane, Botrugo, Veoldas inženjering, MM Produkt, Yu Label, G-net, Asmen, Tehnika hidraulike kao i zemljoradnička zadruga u Grockoj.30 Pored pomenutih važno je istaći i druga privredna društva koja predstavljaju nosioce lokalnog razvoja - AS „Braća Stanković“, Nova Šumadija, Ambalažerka, PDM Agro fruit i EDePro.
Broj ekonomski aktivnog stanovništa u Grockoj je 34 847, a penzionera je 17 05931. U samoj Grockoj je zaposleno 11 474 stanovnika, od toga 7 502 zaposlenih u pravnim licima (privredna društva, preduzeća, ustanove, zadruge i druge organizacije), 3 333 stanovnika su privatni preduzetnici (lica koja samostalno obavljaju delatnost) i zaposleni kod njih i u Grockoj ima 639 registrovanih individualnih poljoprivrednika32.
Struktura zaposlenih prema sektoru delatnosti u Grockoj je sledeća33:
Sektor Procenat (%)
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0,9
Rudarstvo 0,2
Prerađivačka industrija 15,3
Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom 0,6
Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 3,0
Građevinarstvo 7,9
Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila 20,5
Saobraćaj i skladištenje 6,9
Usluge smeštaja i ishrane 2,6
Informisanje i komunikacije 1,2
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja 0,4
Poslovanje nekretninama 0,1
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti 10,4
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 0,8
Državna uprava i obavezno socijalno osiguranje 7,1
Obrazovanje 6,5
Zdravstvena i socijalna zaštita 7,1
Umetnost, zabava i rekreacija 0,5
Ostale uslužne delatnosti 2,4
Registrovani individualni poljoprivrednici 5,6
Nacionalna služba za zapošljavanje od 2016. godine je organizovana kroz dve ispostave na terotoriji opštine Grocka kao rezultat približavanja usluga krajnjim korisnicima. Jedna ispostava se nalazi u Grockoj, a
30 Izvor: Stalna konferencija gradova i opština – SKGO http://www.skgo.org/municipalities/102/privreda i Prostorni plan za deo gradske opština Grocka, Službeni list grada Beograda, br. 54/2012 31 Popis 2011. godine, Republički zavod za statistiku 32 Republički zavod za statistiku, 2015, Istraživanja o registrovanoj zaposlenosti zasnovano na kombinovanju podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) i Statističkog poslovnog registra (SPR) 33 Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2016., Republički zavod za statistiku.
21
druga u Kaluđerici. Ukupan broj nezaposlenih lica na evidencijama ispostava Grocka i Kaluđerica ima ukupno 5 018 nezaposlenih lica, 8 tražilaca promene zaposlenja i 54 drugih lica koja traže zaposlenje što je ukupno 5 080 lica (decembar 2016.).U decembru 2015.godine na evidenciji Službe Grocka bilo je evidentirano 5 263 lica što predstavlja smanjenje broja nezaposlenih. Nezaposlenih lica do 30 godina ima 970 što je 24% i predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu za oko 10%. Obrazovna struktura nezaposlenih lica je takođe veoma nepovoljna jer veliki broj nezaposlenih ima samo osnovno obrazovanje. Od ukupnog broja nezaposlenih čak 1 077 lica ima samo osnovnu školu od čega su 570 žene, dok sa kursevima ili dvogodišnjim obrazovanjem ima još 159 lica. Sa III stepenom stručne spreme na evidenciji nezaposlenih lica ima 1 324 lica, a sa IV stepenom 1 500 lica. Sa fakultetskim obrazovanjem VII/1 ili VII/2 stepenom ukupno ima 392 lica što predstavlja svega 7,7%34.
Prosečna neto zarada u Gradskoj opštini Grocka je bila u konstantnom porastu u periodu od 2010. godine do 2013. godine, a nakon toga je u konstantnom padu i u prethodnoj godini je iznosila 35.526 dinara. Pregled prosečne neto zarade u Grockoj od 2010. godine:35
Godina Zarada (RSD) Zarada (EUR)36
2010 31 347 304,3 2011 33 000 323,8 2012 36 960 326,8 2013 40 885 361,5 2014 39 276 334,8 2015 36 089 299 2016 35 526 288,6
Prosečna bruto zarada u Grockoj prema sektoru delatnosti u 2016. godini je iznosila37: Sektor Bruto zarada (RSD)
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 7 788 Vađenje ruda i kamena 42 219 Prerađivačka industrija 36 498
Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom i klimatizacija 101 149 Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 55 302
Građevinarstvo 38 652 Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila 32 813
Saobraćaj i skladištenje 49 894 Usluge smeštaja i ishrane 30 320
Informisanje i komunikacije / Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja 69 280
Poslovanje nekretninama / Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti 90 315
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 23 838 Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 66 556
Obrazovanje 49 966 Zdravstvena i socijalna zaštita 59 820 Umetnost, zabava i rekreacija 33 773
Ostale uslužne delatnosti 27 832 34 Lokalni akcioni plan zapošljavanja za 2017. godinu, Skupština gradske opština Grocka, 2017 35 Baza podataka: Republički zavod za statistiku 36 Izvor podataka za prosečnu vrednost evra tokom godine: Narodna banka Srbije 37 Zaposleni i zarade u Beogradu 2016. Godišnji presek. Sekreterijat za upravu – sektor za statistiku, grad Beograd.
22
U Grockoj je na kraju 2015. godine bilo registrovano 1 455 pravnih lica čiji je cilj stvaranje dobiti i 2 713 preduzetnika38.
Pravna lica i preduzetnici u Grockoj prema sektoru delatnosti39:
Sektor Broj pravnih lica Broj preduzetnika
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 17 31
Vađenje ruda i kamena 2 /
Prerađivačka industrija 198 403
Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom i klimatizacija 8 /
Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 15 7
Građevinarstvo 129 448
Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila 464 576
Saobraćaj i skladištenje 78 456
Usluge smeštaja i ishrane 36 137
Informisanje i komunikacije 33 84
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja 3 14
Poslovanje nekretninama 4 2
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti 103 217
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 26 74
Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 18 /
Obrazovanje 15 11
Zdravstvena i socijalna zaštita 9 26
Umetnost, zabava i rekreacija 79 15
Ostale uslužne delatnosti 218 212
38 Ibid. 39 Ibid. 40 Popis poljoprivrede 2012. Poljoprivreda u Republici Srbiji. Republički zavod za statistiku. 41 Izvor: Stalna konferencija gradova i opština – SKGO http://www.skgo.org/municipalities/102/privreda 42 Popis poljoprivrede 2012. Poljoprivreda u Republici Srbiji. Republički zavod za statistiku. 43 Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2016., Republički zavod za statistiku.
3.7. POLJOPRIVREDA Grocka je poljoprivredna opština sa 24 552 hektara40 obradivog poljoprivrednog zemljišta što predstavlja oko 85% ukupne teritorijalne površine41. U individualnom posedu se nalazi 92%, a u društvenoj svojini 8% površina. Gradska opština Grocka spada u malu grupu teritorijalnih jedinica u Republici Srbiji u kojoj učešće korišćenog poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini opštine iznosi preko 10%42.
U Grockoj postoji 4 043 poljoprivredna gazdinstva i koristi se 12 150 hektara poljoprivrednog
zemljišta. Stanovnici Grocke ukupno poseduju 3 566 traktora43. Prodaja i otkup proizvoda poljoprivrede obuhvataju: prodaju proizvoda iz sopstvene proizvodnje
pravnih lica i zadruga i otkup od porodičnih gazdinstava, koje vrše ovlašćene organizacije radi dalje prodaje ili prerade. U Grockoj je u toku 2015. godine prodato/otkupljeno 191 tona pšenice, 30 tona govedine,
23
ali i 10 603 tone jabuka i 409 tona šljive44.
Struktura gazdinstava prema veličini korišćenog poljoprivrednog zemljišta45:
Veličina zemljišta Broj gazdinstava Broj hektara (ha)
Bez zemljišta 33 Manje od 1 hektara 1 367 777
Od 1 do 2 hektara 926 1 364
Od 2 do 5 hektara 1 187 3 3804
Od 5 do 10 hektara 438 2 946
Od 10 do 20 hektara 82 1 100
Od 20 do 30 hektara 6 137
Od 30 do 50 hektara 1 36
Od 50 do 100 hektara 2 164
Preko 100 hektara 1 1 823
Prosek 3,01
Ukupno 4 043 12 150
Korišćeno poljoprivredno zemljište gazdinstava po kategorijama46:
Kategorija Broj gazdinstava Broj hektara (ha)
Okućnica 2 146 193
Oranice i bašte 2 137 3 251
Livade i pašnjaci 683 588
Voćnjaci 3 244 7 625
Vinogradi 1 384 487
Rasadnici 8 6
Ostalo 1 0
U Grockoj, poljoprivredno zemljište na kom su oranice i bašte (3 251 hektar), struktura korišćenog zemljišta je sledeća: žita – 2 388 hektara, mahunarke – 7 hektara, krompir – 29 hektara, industrijsko bilje – 2 hektara, povrće, bostan i jagode – 207 hektara, cveće i ukrasno bilje – 7 hektara, krmno bilje – 291 hektar47.
Struktura korišćenog poljoprivrednog zemljišta na kom su voćnjaci (7 625 hektara), prema voćnim vrstama je sledeća: jabuke – 1 219 hektara, kruške – 196 hektara, breskve – 2 372 hektara, kajsije – 1 949 hektara, trešnje — 1032 hektara, višnje – 445 hektara, šljive – 359 hektara, orasi – 16 hektara, lešnici – 6 hektara, ostalo – 1 058 hektara48.
U Grockoj 256 poljoprivrednih gazdinstava navodnjava zemljište, a ukupna površina zemljišta koja se navodnjava je 1 304 hektara. Dominantni načini navodnjavanja su sistem „kap po kap“ sa udelom od 52,1% i površinski sistem navodnjavanja sa 42,2%. Postoji samo 18 staklenika sa kapacitetom od 11 854 m2 i 141 plastenik sa kapacitetom od 66 529 m2 49.
44 Ibid. 45 Popis poljoprivrede 2012. Poljoprivreda u Republici Srbiji. Republički zavod za statistiku. 46 Ibid. 47 Ibid. 48 Ibid. 49 Ibid.
24
U gradskoj opštini Grocka broj grla prema strukturi je sledeći: goveda – 2 403 (od toga 1 007 su krave), svinje – 8 422 (od toga 603 su krmače), ovce – 764 (od toga 504 su ovce za priplod), koze – 767, stoka na ispaši – 891 (od toga: goveda – 73, ovce – 645, koze – 173)50.
Broj konja u Grockoj je 46, kokoši – 68 483, ćurki – 620, patki – 413, guski – 249, ostale živine – 503, a broj košnica pčela iznosi 2 63851.
Gradska opština Grocka raspolaže sa sledećim brojem objekata za smeštaj i kapacitetima: Goveda: ukupno 697 objekata sa kapacitetom od 5 373 goveda. Svinje: ukupno 1 860 objekata sa kapacitetom od 21 216 svinja. Kokoške: ukupno 644 objekta sa kapacitetom od 68 666 kokoši. Ostala stoka: ukupno 1 012 objekata sa kapacitetom od 19 276 m2 52 .
Prema broju članova poljoprivrednih gazdinstava i stalno zaposlenih na gazdinstivima struktura je sledeća53:
Broj članova i stalno zaposlenih Broj gazdinstava
1-2 lica 2 702
3-4 lica 1 162
5-6 lica 170
7 i više lica 9
Broj članova gazdinstva i stalno zaposlenih na gazdinstvu u gradskoj opštini Grocka je 9 337, od toga su 3 945 žene, a 5 392 muškarci. Na porodičnom gazdinstvu je angažovano ukupno 9 282 stanovnika, a na gazdinstvu pravnog lica/preduzetnika ukupno 55 stanovnika54.
50 Ibid. 51 Ibid. 52 Ibid. 53 Ibid. 54 Ibid.
3.8. INFRASTRUKTURA Pod infrastrukturom se podrazumevaju sva izgrađena javna dobra i uspostavljene institucije na
lokalnom nivou, čijim funkcionisanjem se obezbeđuje pružanje usluga građanima u oblasti komunalnih delatnosti.
Saobraćajna infrastruktura predstavlja osnovu za efikasan, efektivan i fleskibilan transport ljudi i dobara. Saobraćajna infrastruktura obezbeđuje neophodnu mobilnost stavnovništva i poslovnog sektora i sastoji se od putne mreže, železničke mreže, mreže plovnih puteva.
Infrastrukturna pitanja GO Grocka se zbog ingerencija i nadležnosti predviđene Statutom Grada
Beograda rešavaju na nivou grada.
25
Na teritoriji opštine Grocka prevoz putnika je poveren55: Gradskom saobraćajnom preduzeću Beograd, i to autobuskim linijama:
302 - Begaljica 303 - Zaklopača 304 - Ritopek 305 - Boleč 306 - Leštane 307 - Vinča 309 - Kaluđerica 311 - Leštane
taksi prevoznicima, SP "Lasta" - gradski, prigradski i lokalni autobuski prevoz:
351 – Šumice – Grocka – Dražanj 352A – Šumice –Dražanj (autoputem) 353 – Dražanj – Živkovac – Šumice (autoputem) 354 – Šumice – Vrčin – Zaklopača – Grocka - Kamendol 354A – Živkovac – Grocka—Zaklopača – Vrčin - Šumice 355 – Šumice – Grocka—Kamendol – Dražanj 355A—Šumice – Grocka—Kamendol– Živkovac – Dražanj 355L—Grocka—Kamendol—Umčari 356—Šumice—Grocka—Brestovik—Kamendol—Pudarci 361—Šumice – Živkovac 361B—Šumice—Dražanj 361L—Grocka—Dražanj 362 – Živkovac – Šumice (autoputem) 363 – Živkovac – Kamendol—Brestovik (centar) – Šumice 363A – Živkovac – Kamendol – Grocka – Šumice 363L – Živkovac – Kamendol – Grocka 366 – Kamendol – Umčari – Šumice (autoputem) 366A—Kamendol – Umčari – Šumice (autoputem)56
Putna mreža Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku putna mreža na teritoriji Grocke ima ukupno 56,2
km. Preko teritorije opštine Grocka prolaze važne saobraćajnice sa priključkom na panevropski Koridor X, i to autoput Beograd-Niš (E-75) koji se nalazi sa južne strane opštine, železnička pruga Beograd-Niš-Skoplje-Solun-Atina, magistralni put Beograd-Smederevo koji prolazi kroz središnji deo opštinske teritorije, kao i magistralni put Beograd-Mladenovac i dr. A sva naseljena mesta su povezana lokalnim putevima.
55 Internet prezentacija Gradskog saobrćajnog preduzeća: www.gsp.co.rs 56 Internet prezentacija: www.busevi.com
26
Uopšteno, svi putni pravci na teritoriji opštine Grocka su u funkciji. Mreža na užem području opštine i u većini naseljenih mesta i lokalni putevi zahtevaju sanaciju ili/i delimičnu rekonstrukciju i osavremenjavanje.
Mreža plovnih puteva Mrežu plovnih puteva na području grada čine rečna mreža i mreža plovnih kanala. Rečnu mrežu
predstavlja reka Dunav – Koridor VII, koji teče po severnom obodu opštine i koji je na području opštine plovna u celoj svojoj dužini. Generalno, može se oceniti da je 24 km57 Dunava nedovoljno iskorišćeno, kako za potrebe stanovnika, tako i sa stanovišta privrede.
3.9. OMLADINA, SPORT I REKREACIJA Sport i rekreacija: Aktivnosti sportskih radnika na teritoriji grada se obavljaju u okviru Sportskog saveza. Sportski savez opštine Grocka je sportska asocijacija strukovnih saveza, sportskih društava, klubova i drugih sportskih organizacija sa teritorije opštine Grocka. U savez su udružene sportske organizacije (strukovni savezi, sportska društva i sportski klubovi) radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva u oblasti sporta i fizičke kulture. Sportski savez član je Sportskog saveza Srbije, Sportskog saveza Beograda, Asocijacije Sport za sve Beograda, Saveza za organizovanje školskih sportskih takmičenja i Saveza za školski sport i olimpijsko vaspitanje Beograda. Sportski savez prema Statutu finansira se od upisnina, članarina, donacija, sponzorstava, prihoda od sopstvenih aktivnosti, javnih prihoda, neposrednog obavljanja privrednih i drugih delatnosti u skladu sa zakonom58, prihoda preduzaća, ustanova, agencija i drugih organizacija kojima je Savez osnivač ili suosnivač, drugih izvora u skladu sa zakonom. Na teritoriji opštine registrovano je više od dve hiljade sportista koji su aktivni u gotovo svim sportskim granama i disciplinama59.
57 Prostorni plan za deo gradske opštine Grocka, 2012, Službeni list grada Beograda, ISSN 0350-4727 58 Internet prezentacija Agencije za privredne registre: www.apr.gov.rs 59 Internet prezentacija Sportskog saveza opštine Grocka: www.grocka.svz.rs
Fudbalski savez Opštine Grocka Bulevar Oslobođenja 28, Grocka Tel: 011/8501-312 lokal: 203
Sportski savez Opštine Grocka Bulevar Oslobođenja 28, Grocka Tel: 011/8501-312 lokal: 328
U školskim takmičenjima učestvuju deca osnovnih i srednjih škola. Školski sport, kao integralni deo školskog fizičkog vaspitanja i fizičke kulture uopšte, realizuje se u okviru školskih sekcija i obuhvata sve sportske discipline za koje škola i sredina, u kojoj je škola, imaju prostorne i materijalne uslove za rad. Nastava fizičkog vaspitanja odvija se u fiskulturnim salama.
Prema podacima sa sajta fudbalskog saveza, Fudbalski savez opštine Grocka čini 11 klubova, oko 1400 registrovanih igrača i 30 trenera. Savez sporovodi i organizuje najmasovnija i najkvalitetnija takmičenja kroz seniorsku ligu i ligu petlića.
27
Fudbalski klubovi sa teritorije opštine Grocka: Fudbalski klub “Dunavac” osnovan 1931. godine Fudbalski klub “Vinča” osnovan 1934. godine Fudbalski klub “Mladost” osnovan 1936. godine Fudbalski klub “Leštane” osnovan 1943. godine Fudbalski klub “Vrčin” osnovan 1953. godine Fudbalski klub “Boleč” osnovan 1958. godine Fudbalski klub “Podunavac” osnovan 1959. godine Fudbalski klub “Partizan” osnovan 1969. godine Fudbalski klub “Hajduk” osnovan 1969. godine Fudbalski klub “Pudarci” osnovan 1972. godine Omladinski fudbalski klub “Kaluđerica” osnovan 2001.godine Fudbalski klub “Wizard” osnovan 2006. godine Fudbalski klub “Milano stars” Kaluđerica osnovan 2008. godine Omladinski fudbalski klub “Mladost” osnovan 2012. godine Fudbalski klub “Bubamara 2010” osnovan 2014.godine
Ostali sportski klubovi sa teritorije opštine Grocka: Omladinski rukometni klub “Umčari” osnovan 1970. godine Šahovski klub “Podunavac„ osnovan 1971. godine Omladinski KK “Grocka” osnovan 1972. godine Odbojkaški klub “Mladost” osnovan 1973. godine Šahovski klub “Grocka“ osnovan 1998. godine Šahovski klub “Leštane“osnovan 1999. godine Karate klub “Dunav“ osnovan 2001. godine Ženski rukometni klub “Avala” osnovan 2006. godine Atletski klub “Nikola Tesla“ osnovan 2006.godine Stonoteniski klub “Pudarci“ osnovan 2009.godine Boćarsko sportsko udruženje “Boleč“ osnovan 2011.godine Nautički klub “Dunavac“ osnovan 2011.godine Šahovski klub “Boleč“ osnovan 2012. godine Nautički klub “Marina Oasa “ osnovan 2012.godine Teniski klub “Marina Oasa “ osnovan 2012. godine Amaterski šahovski klub “Vrčin“ osnovan 2013.godine Šahovski klub “An pasan“ osnovan 2014. godine Džudo klub “Vinča“ osnovan 2015.godine Klub borilačkih sportova “Grocka“ Kjokušinkai karate klub “Kobra“ Kjokušinkai karate klub “Škorpion“ Kjokušinkai karate klub “Tigar“ Opštinski savez udruženja odgajivača golubova srpskih visokoletača “Grocka“ Opštinska organizacija sportskih ribolovaca “Gročica“ Grocka
Organizacije civilnog društva: Na teritoriji opštine Grocka postoji nekoliko desetina nevladinih organi-zacija, saveza i udruženja građana. U zavisnosti od oblasti interesovanja ili principa organizovanosti, ona su građanska, ekološka, sportska, nučna strukovna, udruženja osoba sa invaliditetom, itd. Opština Grocka svojim budžetom kroz konkurse, koje raspisuje za dodelu sredstava za programske aktivnosti i projekte, nastoji da u što većoj meri pruži podršku organizacijama civilnog društva I razvoju istih.
28
Spisak važnijih organizacija koje svoj rad ostvaruju na području opštine Grocka60: Evropski pokret prijateljstva Romski centar Sloboda Žene Begaljice Udruženje žena Vrčina Preobražaj za bolji Ritopek Udruženje Jelek Klub intelektualaca Grocka
HUMANITARNE ORGANIZACIJE Plemenito Srce Crveni krst Grocke SOS Telefon za žene i decu Čarolija Pepeljuga 21.veka i Prijatelji EKOLOŠKE ORGANIZACIJE, DRUŠTVA I POKRETI Lovačko udruženje Dunav Udruženje pčelara „PČELA“ Grocka RAZNE ORGANIZACIJE Svibor savez Srbije Opštinska organizacija penzionera Grocke Opštinska organizacija invalida rada Udruženje ratnih vojnih invalida Udruženje izbeglih, raseljenih i doseljenih lica Zavičaj Beograd SUBNOR-a Grocke KULTURNO-UMETNIČKA DRUŠTVA / ORGANIZACIJE KULTURE I UMETNOSTI KUD Boleč KUD Vinča KUD Stara Kaluđerica KUD Saša Todorović KUD Stevan Štrbac KUD Srbija 011 KUD Šumadinac
60 Internet prezentacija GO Grocka: www.grocka.rs
29
3.10. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA
Zdravstvena zaštita: Prvi organizovani oblici zdravstvene zaštite na području Grocke vezuju se za 1882. godinu, kada je za prvog sreskog lekara postavljen Joakim Faus i kada počinje sa radom zdravstvena služba u Varošici.
Dom zdravlja “Grocka” kao zdravstvena institucija iz reda ustanova osnovne, ambulantno-polikliničke delatnosti, sprovodi mere primarne zdravstvene zaštite na teritoriji opštine Grocka. Lekari u toku godine obave oko 415.000 pregleda pacijenata (bez stomatoloških usluga). U Domu zdravlja zaposleno je ukupno 421 radnika od čega: 98 lekara, 177 medicinskih sestara, 3 zdravstvena saradnika (2 psihologa i 1 logoped), na stomatologiji radi 51, a u apoteci 26 radnika, te 66 administrativno-tehničkog osoblja61.
Dom zdravlja raspolaže sa 18 vozila od kojih se 10 koristi za prevoz pacijenata koji idu na dijalizu i 6 ambulantnih kola za hitnu medicinsku pomoć.
Opremljenost dijagnostičkim aparatima je na zadovoljavajućem nivou. Radi obezbeđivanja dostupne zdravstvene zaštite u većim ili udaljenijim naseljima organizovane su zdravstvene stanice u Vrčinu, Vinči,
Kaluđerici i Umčarima, a ambulante u Begaljici, Kamendolu, Pudarcima, Dražanju, Brestoviku, Zaklopači i Ritopeku. Dom zdravlja “Grocka” svoju vrlo odgovornu delatnost sprovodi kroz sledeće organizacione celine: Služba za zdravstvenu zaštitu odraslih građana; Služba za zdravstvenu zaštitu dece i omladine; Služba za zdravstvenu zaštitu žena; Služba za polivalentnu patronažu; Služba medicine rada; Služba stomatološke zdravstvene zaštite; Služba hitne medicinske pomoći; Konsultativno-specijalistička služba (internistička, neuropsihijatrijska i ORL); Socijalna medicina; Služba laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike (rendgen i laboratorijska dijagnostika); Služba fizikalne medicine i rehabilitacije; Služba higijensko-epidemiološke
Slika 5. Dom zdravlja „Grocka“
61 Internet prezentacija Doma zdravlja Grocka: www.dzgrocka.co.rs
30
zaštite i zdravstvene statistike; Apotekarska služba sa apotekama u Grockoj, Vinči, Vrčinu, Kaluđerici, Umčarima i Begaljici; Zajedničke službe (za pravne, kadrovske i opšte poslove, za ekonomsko-finansijske poslove i nabavku, te za tehničke poslove)62.
Stručnom usavršavanju i obrazovanju kadrova u ovom kolektivu poklanja se velika pažnja. Po svojoj organizovanosti, rezultatima i aktivnostima na unapređenju i zaštiti zdravlja građana, Dom zdravlja “Grocka” spada u vodeće ustanove primarne zdravstvene zaštite na području grada Beograda pa i šire.
Dom zdravlja Grocka Grocka, Srpsko-grčkog prijateljstva 17 tel. 011/8501-661, 8501-958, faks 011/8510-032, 8510-033 www.dzgrocka.co.rs e-mail: [email protected]
Zdravstvene stanice: Vrčin, Železnički put 11, 011/8053-459 (opšta praksa), 011/8055-474 (ginekologija) Vinča, Smederevski put bb, 011/8035-121 Kaluđerica, Kralja Petra Prvog bb, 011/3410-590 Umčari, Moše Pijade 37, 011/7874-532
Ambulante: Begaljica, Borisa Kidriča bb, 011/8530-246 Kamendol, 21. avgusta 118, 011/8542-425 Pudarci, Palih boraca 21, 011/8541-044 Dražanj, Vučkova 26, 011/8541-014 Brestovik, Miće Stojkovića 2, 011/8525-160 Ritopek, Beogradska 5, 011/8063-112
Socijalna zaštita: Ustanove socijalne zaštite na teritoriji opštine Grocka čine Centar za socijalni rad grada Beograda – ispostava Grocka, kao osnovna ustanova socijalne zaštite i RO Gerontološki centar Grocka, kao ustanova u svojstvu pravnog lica koja obavlja delatnost od opšteg društvenog interesa u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite psihički zdravih odraslih i starijih lica.
Gradski centar za socijalni rad Grocka 11306 Grocka Bulevar oslobođenja 51 011/8501-064
RO Gerontološki centar 11306 Grocka Bulevar oslobođenja 51 Tel: 011/850-0377
62 Ibid.
31
3.11. KULTURA, OBRAZOVANJE I NAUKA
Institucije kulture na teritorije opštine
Centar za kulturu Grocka, Majevička 9, 11306 Grocka, veb adresa: http://www.kulturagrocka.rs/ Ustanova je osnovana radi obavljanja delatnosti kulture od značaja za grad Beograd — organizovanja
kulturnih i obrazovnih programa na teritoriji gradske opštine Grocka. Time je rad Centra pre svega fokusiran na stanovništvo gradske opštine Grocka i preuzima na sebe kreiranje kulturnog života i zadovoljavanje kulturnih potreba (kao i formiranje istih) lokalne zajednice.
Biblioteka “Ilija Garašanin” Bulevar oslobođenja 11, 11306 Grocka; dečje odeljenje - Bulevar oslobođenja 23, 11306 Grocka Biblioteka je ispostava Biblioteke grada Beograda, I ima razvijene programske aktivnosti. Biblioteka u svom muzejsko-književnom fondu ima zaostavštine dr Aleksandra Kostića i Ilije Garašanina. Bioskopska sala Opština Grocka u trenutku pisanja Strategije nema bioskopsku salu. Ali je pokrenuta procedura za izgradnju istog, uključujući potrebnu projektnu dokumentaciju i dozvole. Predviđa se da izgradnja bude izvedena sredstvima gradske opštine Grocka, kao i da ista bude gotova početkom 2019.godine.
Obrazovne jedinice na teritorije opštine Na teritoriji opštine Grocka radi PU „Lane“ sa šest objekata na teritoriji opštine63 i koju pohađa ukupno
2464 predškolca. Na teritoriji opštine Grocka radi šest matičnih osnovnih škola, sa područnim školama u svim naselji-
ma. Ukupno, u svim jedinicama, nastavu pohađa 6448 učenika, u 270 odeljenja. Đaka sa smetnjama u razvoju ima troje64.
63 Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2016., ISSN 2217-7981 64 Ibid.
32
Osnovne škole na teritoriji oštine Grocka su:
OŠ „Ilija Garašanin“ Grocka Područna OŠ – Zaklopača (OŠ „Ilija Garašanin“) Područna OŠ – Brestovik (OŠ „Ilija Garašanin“) OŠ „Aleksa Šantić“ Kaluđerica OŠ „Miloje Vasić“ Kaluđerica OŠ „Ivo Lola Ribar“ Begaljica OŠ „Mića Stojković“ Umčari Područna OŠ – Kamendol (OŠ „Mića Stojković“)
Područna OŠ – Živkovac (OŠ „Mića Stojković“) OŠ „Nikola Tesla“ Vinča Područna OŠ – Ritopek (OŠ „Nikola Tesla“) Područna OŠ – Boleč (OŠ „Nikola Tesla“) Područna OŠ – Leštane (OŠ „Nikola Tesla) OŠ „Sveti Sava“ Vrčin Područna OŠ – Donja Mala (OŠ „Sveti Sava“) Osnovna muzička škola Grocka
Na teritoriji opštine Grocka radi jedna srednja škola (srednja škola “Grocka“, adresa Užička, broj 2, Grocka) u kojoj postoji više obrazovnih profila (ekonomski tehničar, finansijski tehničar, trgovac, trgovinski tehničar, muški i ženski frizer, pekar i mesar, prirodno matematički smer i društveno jezički smer gimnazije). Nastavu pohađa 741 srednjoškolac, od čega 169 učenika gimnazije, 455 učenika srednje stručne škole i 117 učenika trogodišnje stručne škole. 65
Naučne institucije na teritoriji opštine Institut za nuklearne nauke „Vinča“ Mike Petrovića Alasa 12, 11351 Beograd , Grocka (Vinča)
Institut za nuklearne nauke „Vinča" osnovan je 1948. godine kao naučni centar za istraživanje najsavremenijih tema u osnovnim prirodnim naukama – fizici, hemiji i biologiji. Oblasti istraživanja su: fizika, hemija, biologija, energetika, zaštita od zračenja i zaštita životne sredine, zdravlje i životna sredina, nauka sa akceleratorima, nauka o materijalima. Sve ove oblasti pripadaju grupi prirodnih i tehničkih nauka. Zbog multidisciplinarnosti rada u institutu, on je sposoban da odgovori na glavne strateške pravce istraživanja koji su postavljeni na nivou države: novi materijali i nanonauke, energetika, biomedicina i zaštita životne sredine. Ukupan broj zaposlenih trenutno fluktuira oko 750, od kojih preko 250 su doktori nauka.
Geomagnetski zavod, Brestovik Put za Umčare 3, 11306 Beograd, Grocka Geomagnetski zavod obavlja stručne poslove iz oblasti geomagnetizma i aeronomije koji se odnose
na proučavanje prostornih i vremenskih karakteristika električnog, magnetskog i elektromagnetskog polja Zemlje. Praćenje vremenskih varijacija tih polja se vrši permanentno na opservatoriji u Grockoj. Od 2004. godine međunarodna razmena podataka je olakšana ulaskom geomagnetske opservatorije Grocka u Inter-magnet, tj. međunarodnu mrežu opsrevatorija. Ovo je jedina geomagnetna opservatorija na prostorima bivše Jugoslavije.
Ogledno dobro „Radmilovac“ Smederevski put bb, 11306 Beograd, Grocka ODPF „Radmilovac“ je organizaciona jedinica Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u
kojoj se izvodi deo nastave, stručna i proizvodna praksa, ali i naučno-istraživački rad. „Radmilovac“ je legat porodice Milana Vukićevića, koji je testamentom iz 1941.godine ostavio zemlju Poljoprivrednom fakultetu. 65 Ibid.
33
Kulturna dobra i spomenici
Nalazište u Vinči Interesovanje evropske arheološke nauke za nalazište Vinča javlja se početkom prošlog veka, kada njen
istraživač profesor Miloje Vasić objavljuje prve naučne radove u vodećim evropskim naučnim časopisima. Istražen je samo centralni deo lokaliteta, odnosno oko 4% od ukupne površine nalazišta. Na istraženoj površini, profesor Vasić je otkrio arheološki sloj debljine oko 10 metara. U arheološkim slojevima otkrivene su ruševine naselja i tragovi života od neolita (5500. godina pre nove ere), pa sve do današnjih dana, što praktićno znači da se u Vinči u kontinuitetu živi sedam hiljada godina. Posebnu zanimljivost predstavlja podatak da je 80 posto arheoloških naslaga formirano u periodu od 5250. do 4250. godine pre nove ere.
Vinčanska kultura prostirala se na teritoriji od oko 200.000 kvadratnih kilometara, odnosno, na prostoru omeđenom Karpatima na severu, rekom Bosnom na zapadu, sofijskim poljem na istoku, i skopskom kotlinom na jugu. Na ovoj ogromnoj površini pronađeno je preko 600 nalazišta sa arheološkim materijalom koji je stilski veoma ujednačen, što govori da je to bila vrlo kompaktna i homogena kultura. Mnogi svetski i evropski arheolozi vinčansku kulturu tretiraju kao jednu od najranijih evropskih civilizacija. Tokom neolita, u periodu dužem od hiljadu godina, jedni pored drugih živeli su i radili ribari, zemljoradnici, tkači, grnčari, lovci, stočari, vračevi, kamenoresci. Vinča je imala centralno mesto na širem području. Bogatstvo nalaza u Vinči i njena dugotrajnost pokazuju da je to naselje predstavljalo istaknuto mesto u lokalnim, kao i u regionalnim okvirima. To potvrđuju i mnogobrojni nalazi luksuzne robe koja potiče sa obala Egeje, udaljenih više od hiljadu kilome-tara. Zahvaljujući nalazima iz neolitskog perioda, pre svega antropomorfnim figurinama, Vinča je zauvek ucrta-na na mapu svetske kulturne baštine. Međutim, značaj arheološkog nalazišta Belo brdo u Vinči ne leži samo u ostacima iz doba neolita. Otkriće jama iz bakarnog i bronzanog doba (period od 4000. do 2000. god. p.n.e.), kao i srednjovekovne nekropole (od 700. do 1500. god. n.e), pokazalo je da je i nakon okončanja neolitske epohe, Vinča naseljavana sve do naših dana66.
Manastir Rajinovac
Prvi put se pominje u turskom popisu u 16. veku, tačnije 1528. godine kao manastir Sv. Rajko. Prvobitna manastirska crkva nije sačuvana i od tog perioda više puta je rušena i obnavljana. Popisom
66 Internet prezentacija Muzeja Grada Beograda: http://www.mgb.org.rs/itemlist/tag/index.php?option=com_k2&view=itemlist&layout=category&task=category&id=143&Itemid=347
Slika 6. figurine (levo) pronađene na arheološkom nalazištu (desno)
34
Beogradske mitropolije iz 1732. godine, crkva se opisuje kao brvnara. Prva opsežna obnova manastira preduzeta je 1793. trudom oberkneza Stevana Andrejića Palalije, kada nastaje crkva kao jednobrodna građevina, koja je sačuvana do danas. Druga velika obnova trajala je od 1833. godine do 1839. godine, kada je po odluci kneza Miloša skupljan prilog za obnovu. Prepravkama vršenim 1920. godine, bitno je izmenjen izgled crkvene građevine, tako da je srušena priprata i oba kubeta, zazidan južni zid i dozidani potporni zidovi sa južne i severne strane.
Rančićeva kuća Rančićeva kuća se nalazi u naselju Grocka, u
Majevičkoj ulici 9, u neposrednoj blizini Gročanske čaršije, na uzvišici, na prostranoj parceli, slobodno postavljena u odnosu na uličnu regulaciju. Kuća je nastala početkom 19. veka, kao dvodelna kosovska prizemljuša zidana u bondručnoj konstrukciji sa ispunom od čatme, i pokrivena četvoroslivnim ćeramidnim krovom sa velikim krovnim ispustima – strejama.
Vila profesora Bogdana Gavrilovića Vila Gavrilović je spomenik kulture i nekadašnji letnjikovac profesora Bogdana Gavrilovića, čuvenog
srpskog matematičara. Donji deo Vile ukopan je u zemlju i dobrim delom zidan od kamena – ovaj duboki podrum prati ukupnu površinu samog letnjikovca. U pitanju je pravi vinski podrum, koji je nekada i služio svojoj svrsi. Sagrađena je 1928. godine u stilu secesije, tada veoma popularnom evropskom stilu u arhitekturi i umetničkim zanatima, koji se danas na vili ponajviše ogleda u ukupnom oblikovanju prostora i prozorskim elementima. Ova skladna građevinska lepotica ubraja se među prve vikendice u Grockoj, a bila je okružena sa 2.5 hektara placa i imala je direktan pogled na Dunav.
Danas, Vila je u vlasništvu Grada Beograda. Ima velika oštećenja od klizišta, koja nisu blagovremeno sanarina. Nakon poplava 2014.godine, Vila je pretrpela dodatna oštećenja i skoro je uništena.
Gročanska čaršija Kao centar naselja, Gročanska čaršija sastoji se od zbijenih kuća u nizu, podignutih na uličnoj regulaciji
i pretežno poslovno-stambene namene, što u celini čini karakterističan ambijent srpskih palanki XIX veka. Osim što je svedočanstvo jednog vremena, Gročanska čaršija, svojom arhitekturom i vizurama, pruža mogućnost doživljavanja ambijenta, koji predstavlja i značajno dostignuće narodnog neimarstva.
Cincareva kuća Kuća je podignuta u prvoj polovini XIX veka za bogatu cincarsku trgovačku porodicu. Zidana je u
bondručnoj konstrukciji sa ispunom od čatme i pokrivena četvoroslivnim ćeramidnim krovom. Pripada grupi gročanskih varoških kuća koje karakteriše najviši građevinski, konstruktivni i likovni domet gradnje i oblikovanja.
Slika 7. Rančićeva kuća
35
3.12. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, objavljenim u publikaciji „Opštine i regioni u Re-publici Srbiji“ 2016. godine, opštinu Grocka je u 2015. godini posetilo 888 turista. Od toga je bilo 275 do-maćih gostiju i 613 iz inostranstva. U istom periodu evidentirano je 1101 noćenje, od toga 356 domaćih gostiju i 745 gostiju iz inostranstva. Turistička obeležja opštine Gročanske svečanosti Poslednja nedelja jula tradicionalno je posvećena "Gročanskim svečanostima". Manifestacija traje od 1967. godine, i svake godine iz početka nudi osećaj odmora i opuštanja stanovnicima Grocke i njihovim gostima. Sedam dana sportskih događanja, muzike i igre, stvara atmosferu sreće i radosti. Dani žena Begaljice Prvu veću manifestaciju u toku jedne kalendarske godine organizuju žene, i to u naselju Begaljica. Za “Dane žena Begaljice” izlažu se ručni radovi koji se izrađuju tokom zime i donose se jela spremljena po starim receptima. Poseban žiri ocenjuje kvalitet radova i jela a najbolji bivaju nagrađeni. Spasovdanski sabor harmonikaša Ova manifestacija u Boleču već godinama okuplja najbolje harmonikaše iz Grocke i cele Srbije. Celog dana se na bini smenjuju najbolji i najuspešniji virtuozi na instrumentu koji je postao nezamenljiv u narodnoj muzici. Pored harmonikaša, nastupaju i pevači koji uz pratnju harmonike i orkestra pevaju stare i novokomponovane narodne pesme. Svake godine se na saboru okupi više hiljada posetilaca. Uskršnje nadigravanje Manifestacija nazvana „Uskršnje nadigravanje“ održava se drugog dana Uskrsa u Umčarima. Organizuje se veliko druženje i takmičenje u navlačenju konopca, bacanju kamena s ramena i tradicionalno tucanje uskršnjim jajima. Događaj se obično zatvara velikim koncertom uz učešće kulturno-umetničkih društava. Noć pozorišta U prvoj polovini jula meseca održava se manifestacija „Noć pozorišta“. Organizator je Centar za kulturu Grocka - institucija kulture grada Beograda.
Od kulturnih dobara važno je pomenuti još i Božićevu, Karapešićevu, Markovićevu, Mitrovićevu, Panićevu, Popovićevu, Smiljanićevu, Teomirovićevu, Topalovićevu, Vlajkovićevu kuću, kao i Rimsku grobnicu na lokalitetu Dubočaj, kasno rimsku grobnicu u Brestoviku i spomen kosturnicu u Ritopeku
Slika 8. Gročanske svečanosti
36
Kreni Kolo Poslednje nedelje pre Petrovdana (12. jul) u Vrčinu se održava festival folklora „Kreni Kolo“. Davne 1989. godine pokrenuta je u Vrčinu kulturno-sportska manifestacija pod imenom "Pesmom za Srbiju".
Izložba oldtajmera Prva nedelja u avgustu je dan kada „Oldtajmer klub“ iz Grocke organizuje izložbu starih automobila. Manifestacija omogućava domaćim i stranim posetiocima da uživo vide automobilsku istoriju iz svih krajeva sveta.
Sajam hortikulture U zavisnosti od vremenskih uslova, tokom meseca aprila-maja, u Gročanskoj čaršiji održava se Sajam hortikulture kada učesnici na prodajnoj izložbi posetiocima prikazuju svoje ukrasno i začinsko bilje. Sajam zimnice Krajem septembra na Gročanskoj čaršiji posetioci Sajma zimnice imaju priliku da degustiraju proizvode izlagača, koji se takmiče za nagradu stručnog žirija. Posetioci imaju priliku i da vide bogat muzički program. Ribolov Velika raznolikost ribljih vrsta podstiče snažan razvoj sprotskog ribolova, svih kategorija. Na teritoriji opštine Grocka postoje aktivna ribolovna i lovna udruženja, kao što su Ribolovačko-nautički klub ,,Smuđ'' iz Ritopeka, Nautički klub ,,Dunavac'' iz Grocke, Opštinska organizacija sportskih ribolovaca ,,Gročica'' iz Grocke, Lovačko društvo „Dunav“ - Grocka. Jahanje i konjički sportovi Konjički klub "Urban Cowboy", porodice Paunić, otvoren je za sve ljubitelje konjičkog sporta. Porodica Paunić je u Grockoj naseljena preko 300 godina, oduvek je uzgajala konje, a konjičkom sportu se posvetila 90-tih godina 20. veka. info: Od važnijih opštinskih manifestacija posebno se izdvajaju mesne slave – svako naselje opštine Grocka ima svoju slavu koja se jednom godišnje obeležava sa bogatim programom i aktivnostima.
Restoran „Sveti Nikola“, 17. oktobra 33 Restoran „Da Vinci“, Nikole Pašića 53 Restoran „Ljuba“, 17. oktobra 29 Restoran „Dvor Aleksandar“ Kružni put 64 Restoran „Romantična noć“, Smederevski
put 44 Restoran „Slast Event Club“, Smederevski
put 1a Restoran „Marina“, 7.juli 12 Restoran „Srbija“, Nikole Pašića BB
Splav restoran „Alaska priča“, Dunav Hotel „Radmilovac“, Smederevski put 1 Hotel „Hedonic“, Auto put 13 Hotel „Mlinarev san“, Smederevski put 17 Prenoćište „Narcis“, Marsala Tita 41
Slika 10. Izložba oldtajmera
Veći ugostiteljski objekti na teritoriji opštine:
Slika 9 „Kreni kolo“ manifestacija
37
38
4.1. Urbanizam i infrastruktura
4. SEKTORSKE SWOT ANALIZE
4.2. MSPP
SNAGE SLABOSTI
Postojanje mogućnosti za studijske analize – definisanje razvojnih prioriteta
Veliki deo teritorije (preko 70%) nije pokriven planovima detaljne urbanističke razrade
Mogućnost korišćenja pozitivnih i negativnih iskustava ostalih gradskih opština
Loša putna mreža (prvog, drugog reda, i atarski putevi)
Geografski položaj Nedostatak planske dokumentacije (urbanistički planovi stari
preko 20 godina)
Slaba vidljivost postojeće i važeće planske dokumentacije na
sajtu gradske opštine Grocka
Neizgrađena primarna infrastruktura u obodnim naseljima (saobraćajnice, vodovodni i kanalizacioni sistem, kolektori,
sistem grejanja i dr)
ŠANSE PRETNJE
Saradnja sa međunarodnim institucijama na rešavanju infrastrukturnih problema
Pretežni razvoj infrastrukture je u nadležnosti Grada Beograd
Sanacija divlje gradnje i mogućnost razvoja novih modela urbanog razvoja (posebno u naselju Kaluđerica)
Izdavanje građevinskih dozvola za objekte preko 800m2
Saradnja sa Gradom Beogradom na rešavanju infrastrukturnih problema
Ugrožavanje i narušavanje zdravlja stanovništva zbog nerešenih osnovnih infrasrukturnih pitanja
Razvoj seoskog područja Investitorski interesi u urbanizmu
SNAGE SLABOSTI
Veliki broj MSPP Neaktivnost udruženja preduzetnika
Postojanje udruženja preduzetnika Neažurna opštinska baza podataka privrednika i preduzetnika
Potencijal za formiranje privredno-komercijalnih zona uz velike saobraćajne rute - rečne i drumske
Nepostojanje opštinskog uslužnog centra za privredni sektor
Postojanje kvalifikovane i obučene radne snage za primarne i sekundarne grane privrede
ŠANSE PRETNJE
Oživljavanje Kancelarije za MSPP i privrednog razvojnog centra Nedefinisani imovinsko-pravni odnosi na nivou grad-opština
Saradnja sa Ministarstvom privrede Otežana dostupnost kapitala za privredu Saradnja sa donatorima
Privlačenje investitora
39
4.3. Poljoprivreda i ruralni razvoj
SNAGE SLABOSTI
Veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača Neorganizovanost malih poljoprivrednih proizvođača
Velike površine poljoprivednog zemljišta visokog kvaliteta Loša organizovanost zadruga
Postojanje kvalifikovane i obučene radne snage za poljoprivrednu proizvodnju
Zastarela tehnologija pristupa poljoprivrednoj proizvodnji
Finansijska i tehnička podrška Grada Beograda poljoprivrednom razvoju
Nepostojanje opštinskog fonda za poljoprivredu
ŠANSE PRETNJE
Napuštene proizvodne hale propalih velikih proizvođača u svrhu zadrugarstva, otkupnih stanica i sl.
Nekontrolisana upotreba pesticida
Pogodna klima za voćarske kulture Neinformisanost malih proizvođača
Gradske stručne službe u oblasti razvoja i kontrole Nedostatak finansijskih
sredstava
4.4. Turizam
SNAGE SLABOSTI
Strategija razvoja turizma Grada Beograda Nedostatak organizovane turističke ponude
Glavni putni koridor Nedostatak sadržaja za sport i rekreaciju
Reka Dunav Mali broj odmarališta i relax centara
Postojanje turističkih objekata i potencijalnih objekata (domaćinstava)
Nedovoljno kvalitetnih turističkih kapaciteta i sadržaja
Zainteresovanost građana za seoski turizam Nepostojanje seoskog turzima kao zasebnog turističkog
proizvoda opštine
Neadekvatna turistička infrastruktura
ŠANSE PRETNJE
Urbanističko rešenje dunavskog priobalja kroz Grocku kao turističkog područja
Nedostatak finansijskih sredstava za izgradnju turističkih sadržaja
Zakonski okviri koji bi omogućili razvoj turizma Neregulisan status upravljanja nalazištem Vinča između
Republike, Grada i opštine
Saradnja sa Turističkom organizacijom Beograda
Saradnja sa donatorima
Saradnja sa opštinama i gradovima R.Srbije i drugih podunavskih zemalja koje imaju rešeno pitanje turističke ponude
40
4.5. Društvene delatnosti
4.6. Zaštita životne sredine
SNAGE SLABOSTI
Razvijena mreža obrazovnih institucija Nedostatak ustanova iz oblasti kulture
Razvijena mreža predškolskih ustanova Neadaptiranost objekata u oblasti školstva, zdravstva, sporta,
predškolslog obrazovanja
Aktivna kulturnoumetnička društva Neprilagođenost infrastrukture potrebama osoba sa
invaliditetom Mreža zdravstvenih Ustanova
Postojanje centra za socijalni rad
Veliki broj NVO Aktivni sportski klubovi
Kancelarija za mlade
ŠANSE PRETNJE
Saradnja sa Gradom Beogradom na otvaranju institucija u oblasti kulture
Neodstatak finansijskih sredstava
Saradnja sa nevladinim sektorom Promena zakonskih propisa Saradnja sa donatorima
Saradnja sa evropskim institucijama
Harmonizacija propisa sa EU standardima
SNAGE SLABOSTI
Velike površine pod zelenilom Neuređenost postojećih vodotokova
Reka Dunav Nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Bogata vegetacija i zelene oaze Nepostojanje kanalizacione i vodovodne mreže u pojedinim
naseljima Pogodno zemljište za voćarske kulture Veliki broj divljih deponija
Neuređenost gradske deponije u Vinči
Nepostojanje evidencije zagađivača životne sredine
Loša komunalna infrastruktura za potrebe odlaganja otpada
ŠANSE PRETNJE
Saradnja sa gradskim Zelenilom Veliki broj zagađivača
Energetska bezbednost Širenje divljih deponija
Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine
Kritične tačke u energetici opštine
Saradnja sa republičkim i gradskim organima Zagađenost manjih vodotokova
Saradnja sa donatorima Autoput Beograd - Niš
41
4.7. Opštinska uprava
SNAGE SLABOSTI
Postojanje stručnih kadrova Nepostojanje centra za upravljanje razvojem gradske opštine
Grocka Spremnost različitih aktera na međuinstitucionalnu i
međusektorsku saradnju Neadekvatna kadrovska struktura opštinskih službenika
Umrežavanje i partnerstvo Loša informaciona i informatička struktura
Korisnik dodatnih sredstava kroz budžet Grada Beograda Neusklađenost sistema sa republičkim propisima i prosekom
Loša saradnja sa organizacijama civilnog društva
ŠANSE PRETNJE
Uspostavljanje eUprave Nedostatak finansijskih sredstava
Uspostavljanje efikasnih i inovativnih sistema za vođenje javnih finansija
Komplikovane i nejasne procedure
Saradnja sa Gradom Beogradom i Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave
Nezainteresovanost zaposlenih opštine za unapređivanje i saradnju
Reorganizacija rada i optimizacija sistematizacije radnih mesta
42
4.8. ZBIRNA SWOT ANALIZA
SNAGE
Geografski položaj Reka Dunav
Glavni putni koridor Veliki broj MSPP
Potencijal za formiranje privredno-komercijalnih zona uz velike saobraćajne rute – rečne i drumske Veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača
Velike površine poljoprivednog zemljišta visokog kvaliteta Postojanje kvalifikovane i obučene radne snage za poljoprivrednu proizvodnju
Pogodno zemljište za voćarske kulture Velike površine pod zelenilom
Strategija razvoja turizma Grada Beograda Zainteresovanost građana za seoski turizam
Postojanje stručnih kadrova Spremnost različitih aktera na međuinstitucionalnu i međusektorsku saradnju
Korisnik dodatnih sredstava kroz budžet Grada Beograda Mogućnost korišćenja pozitivnih i negativnih iskustava ostalih gradskih opština
Veliki broj NVO Aktivni sportski klubovi
ŠANSE
Sanacija divlje gradnje i mogućnost razvoja novih modela urbanog razvoja (posebno u naselju Kaluđerica) Urbanističko rešenje dunavskog priobalja kroz Grocku kao turističkog područja
Saradnja sa međunarodnim institucijama na rešavanju infrastrukturnih problema Saradnja sa Gradom Beogradom na rešavanju infrastrukturnih problema
Saradnja sa gradskim Zelenilom Razvoj seoskog područja
Oživljavanje Kancelarije za MSPP i privrednog razvojnog centra Uspostavljanje eUprave
Reorganizacija rada i optimizacija sistematizacije radnih mesta Uspostavljanje efikasnih i inovativnih sistema za vođenje javnih finansija
Zakonski okviri koji bi omogućili razvoj turizma Saradnja sa Turističkom organizacijom Beograda
Saradnja sa opštinama i gradovima R.Srbije i drugih podunavskih zemalja koje imaju rešeno pitanje turističke ponude Saradnja sa Gradom Beogradom na otvaranju institucija u oblasti kulture
Saradnja sa nevladinim sektorom Pogodna klima za voćarske kulture
Napuštene proizvodne hale propalih velikih proizvođača u svrhu zadrugarstva, otkupnih stanica i sl. Privlačenje investitora
Saradnja sa donatorima
43
SLABOSTI
Neizgrađena primarna infrastruktura u obodnim naseljima (saobraćajnice, vodovodni i kanalizacioni sistem, kolektori, sistem grejanja i dr)
Loša putna mreža (prvog, drugog reda, i atarski putevi) Loša komunalna infrastruktura za potrebe odlaganja otpada
Nedostatak planske dokumentacije (urbanistički planovi stari preko 20 godina) Loša informaciona i informatička struktura
Loša saradnja sa organizacijama civilnog društva Neadekvatna kadrovska struktura opštinskih službenika
Nepostojanje centra za upravljanje razvojem gradske opštine Grocka Nepostojanje opštinskog uslužnog centra za privredni sektor Neažurna opštinska baza podataka privrednika i preduzetnika
Neorganizovanost malih poljoprivrednih proizvođača Zastarela tehnologija pristupa poljoprivrednoj proizvodnji
Nepostojanje opštinskog fonda za poljoprivredu Neuređenost gradske deponije u Vinči
Veliki broj divljih deponija Nepostojanje evidencije zagađivača životne sredine
Neprilagođenost infrastrukture potrebama osoba sa invaliditetom Nedostatak sadržaja za sport i rekreaciju
Neadaptiranost objekata u oblasti školstva, zdravstva, sporta, predškolslog obrazovanja Neadekvatna turistička infrastruktura
Nepostojanje seoskog turzima kao zasebnog turističkog proizvoda opštine
PRETNJE
Nezainteresovanost zaposlenih opštine za unapređivanje i saradnju Izdavanje građevinskih dozvola za objekte preko 800m2
Pretežni razvoj infrastrukture je u nadležnosti Grada Beograd Nedefinisani imovinskopravni odnosi na nivou grad-opština
Investitorski interesi u urbanizmu Promena zakonskih propisa
Komplikovane i nejasne procedure Ugrožavanje i narušavanje zdravlja stanovništva zbog nerešenih osnovnih infrasrukturnih pitanja
Neregulisan status upravljanja nalazištem Vinča između Republike, Grada i opštine Neinformisanost malih proizvođača Nekontrolisana upotreba pesticida
Veliki broj zagađivača Širenje divljih deponija
Zagađenost manjih vodotokova Kritične tačke u energetici opštine
Autoput Beograd - Niš Nedostatak finansijskih sredstava
44
5. STRATEŠKI I OPERATIVNI CILJEVI
PRIORITETNA OBLAST 1 – URBANI RAZVOJ I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Strateški cilj 1. - Unapređeno mesto i životna sredina u kojoj ljudi žive i rade, podstaknut razvoj urbanog identiteta
Operativni cilj 1.1. - unapređenje urbanističke dokumentacije
Operativni cilj 1.2. - unapređenje komunalnog sistema
Opreativni cilj 1.3. - promocija održivih načina zaštite životne sredine - bioremedijacija
Operativni cilj 1.4. - otkrivanje i uklanjanje divljih deponija, kabastog i opasnog otpada
PRIORITETNA OBLAST 2 – EKONOMSKO-SOCIJALNI RAZVOJ: SA RURALNOM KOMPONENTOM, RAZVOJEM PREDUZETNIŠTVA I DRUŠTVENOM INKLUZIJOM
Strateški cilj 2. - Unapređeni uslovi za jačanje privrednih aktivnosti, povećanje obima investicija i socijalni razvoj
Operativni cilj 2.1. - izgradnja funkcionalne ekonomske infrastrukture
Operativni cilj 2.2. - konkuretna i moderna, izvozno orjentisana poljoprivreda
Operativni cilj 2.3. - podrška razvoju postojećim i novim privrednim subjektima
Operatvni cilj 2.4. - Unapređenje diverzifikovanosti, dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga koje odgovaraju potrebama građana
Strateški cilj 3. - Unapređeno održivo turističko okruženje
Operativni cilj 3.1. – podsticaj uvođenje novih turističkih proizvoda
Operativni cilj 3.2. – stimulisanje povećanja broja turista
Operativni cilj 3.3. – razvoj ruralnog i city break turizma kao kombinacija posebnih vidova turističke ponude
PRIORITETNA OBLAST 3 – ODRŽIVO KORIŠĆENJE POTENCIJALA REKE DUNAV
Strateški cilj 4. – Unapređeno iskorišćenje reke Dunav i priobalja
Operativni cilj 4.1. – promocija Dunava kao turističke, saobraćajne i transportne rute
Operativni cilj 4.2. – unapeđenje iskorišćenja Dunava kao turističkog potencijala
Operativni cilj 4.3. – unapređenje iskorišćenja Dunava kao mogućnosti za privredni razvoj
45
PRIORITETNA OBLAST 4 – DOBRA, SAVREMENA I EFIKASNA UPRAVA
Strateški cilj 5. - Unapređeni institucionalni i upravljački kapaciteti - Korak ka smart city konceptu.
Operativni cilj 5.1. - unapređenje administritivnih procedura
Operativni cilj 5.3. - jačanje ljudskih kapaciteta opštinske uprave
Operativni cilj 5.4. - modernizacija opštinske uprave kroz uvođenje informatičkih alata i njihov transfer u privredu, poljoprivredu, turizam i svakodnevni život građana Grocke
46
47
5.1. VIZIJA GRADSKE OPŠTINE GROCKA
GROCKA2021 – opština kao servis građana, sa konkurentnom privredom i razvijenom poljoprivredom
Uspešnost dobre lokalne uprave ogleda se u zadovoljstvu građana, koji traže dobre uslove za život i rad. Uspešan razvoj prati konkuretnu privredu, kojoj uslove stvara opštinska uprava i pomaže da neometano obavlja svoju delatnost.
Opština kao servis građana
Komplikovanost procedura, netransparentan rad i elitistički pristup, biće prošlost za opštinu Grocka. Građani moraju posmatrati opštinsku upravu kao mehanizam okrenut isključivo njima, koji služi upravo po-trebama društva i koji organizuje uslove za kvalitetan život.
Glavni posao opštinske uprave ogleda se u obezbeđenju sredstava za podsticaj poljoprivrede, stvaranju jednakih i jasnih uslova za mala i srednja preduzeća, davanje ekonomskih funkcija napuštenim javnim prostorima, i podsticaju svih društvenih aktivnosti.
Konkurentna privreda
Postojanje velikog broja malih i srednjih preduzeća, kao i predzetnika ukazuje na to da je individualno (porodično i small-scale poslovanje) vrlo pristuno i cenjeno. Od takvih principa ne treba odstupiti, a treba im stvoriti sve uslove za negovanje takvog načina rada.
Misija opštinske uprave je da pojednostavi sve procedure za poslovanje MSPP, uveže se sa svim re-publičkim organima relevantnim za privredu (Agencija za privredne registre, Poreska uprava), uspostavi redovne aktivnosti razvoja veština privrednika (obuke i konsultacije), osnažuje rad opštinskih saveta za privredu i lokalnih udruženja privrednika.
Razvijena poljoprivreda
Grocka je pretpežno voćarski kraj kada je u pitanju poljoprivreda. To podrazumeva stvaranje svih po-trebnih uslova za neometani rad i progresivni razvoj poljoprivrednih kultura, sa fokusom na voćarstvo.
Zadatak opštine je da poljoprivrednicima omogući svakodnevnu medijaciju (zajednički dogovor i za-drugarstvo), adekvatnu reakciju kada su prirodne katastrofe u pitanju (poplave i grad), i dobru infrastrukturu.
GROCKA POSTAJE ODRŽIVA LOKALNA ZAJEDNICA DOSTUPNA SVIMA.
48
5.2. USKLAĐENOST SA DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
Kao što je već napomenuto u odeljku Metodologija i process izrade strategije, a u okviru pristupa Anali-za stanja, tim autora vršio je procenu sposobnosti i analizu organizacije opštinske uprave, kroz merenje ost-varenosti strateških ciljeva. Okvir za ovakvo merenje bili su aktuelni strateški dokumenti koji su u postupku vršenja analize posmatrani supsidijarno, “odozdo na gore” – lokalni, gradski i republički. Tim autora opredelio se za ovakav pristup, budući da se u postupku pisanja strateških dokumenata uvek koristi princip “odozgo na dole”, što znači da svaki dokument na nižem nivou vlasti mora biti usklađen sa onim krajnjim, nacionalnim. Kod analize i merenja kakvo je primenjeno u ovom slučaju, posmatrani su indikatori sa lokala, a nakon obavljenih analiza usledio je process usklađivanja nacrta strateškog dokumenta.
Proces usklađivanja strateškog dokumenta, usledio je u dve etape:
1) nakon okončanja analiza, elementarni postulati pobrojanih strateških dokumenata izdvojeni su i postavljeni kao okvir,
2) nakon izrade druge verzije dokumenta, usledila je provera usklađenosti dokumenta sa pobrojanim strateškim dokumentima, odnosno verifikacija indikatora i strateških ciljeva.
Dokumenti sa kojima je usklađivan strateški dokument gradske opštine Grocka:
Strategija razvoja Grada Beograda (2011-2016)
Strategija razvoja poljoprivrede Grada Beograda do 2015. godine
Strategija za uvođenje i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole u Gradu Beogradu
Strategija razvoja turizma Grada Beograda
Strategija upravljanja rizicima Grada Beograda
Strategija podrške razvoju civilnog društva na teritoriji Grada Beograda
Nacionalna strategija održivog razvoja
Strategija za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i konkurentnosti za period od 2015. do 2020. godine
Strategija poljoprivrednog i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014-2024. godine
Strategija razvoja turizma Republike Srbije za period od 2016.godine do 2025. godine
Strategija prostornog razvoja Republike Srbije 2009-2013-2020
Strategija upravljanja otpadom za period 2010-2019. godine
Strategija i politika razvoja industrije Republike Srbije od 2011. do 2020. godine
Strategija reforme javne uprave u Republici Srbiji
Strategija razvoja elektronske uprave u Republici Srbiji za period 2015-2018. godine
Strategija zapošljavanja za period od 2011-2020. godine
Nacionalna strategija za mlade za period od 2015. do 2025. godine
Strategija Evropske Unije za Dunavski region
Strategija „Evropa 2020“
49
6. PRIORITETNE OBLASTI RAZVOJA
6.1. PRIORITETNA OBLAST 1 - Urbani razvoja i zaštita životne sredine
50
Klju
čni i
ndik
ator
i: Ra
zvija
nje
urba
nist
ičko
g in
form
acio
nog
sist
ema
opšt
ine
Izra
da u
rban
istič
ke p
lans
ke d
okum
enta
cije
za sv
e lo
kaci
je n
a te
ritor
iji o
pštin
e od
vita
lnog
i kap
italn
og zn
ačaj
a Po
kriv
enos
t pla
nsko
m d
okum
enta
cijo
m d
etal
jne
urba
nist
ičke
razr
ade
terit
orije
opš
tine
uveć
ana
za 3
0%
Real
izac
ija m
era
sana
cije
i rem
edija
cije
na
5 lo
kaci
ja
Sman
jenj
e br
oja
divl
jih d
epon
ija za
15%
Po
kriv
enos
t ter
itorij
e vo
dovo
dnom
mre
žom
uve
ćana
za 5
0%
Pokr
iven
ost t
erito
rije
kana
lizac
iono
m m
režo
m u
veća
na za
35%
Pr
oces
gas
ifika
cije
spro
vede
n na
25%
terit
orije
opš
tine
Unap
ređe
nje
pokr
iven
osti
terit
orije
obu
hvać
ene
uslu
gom
odl
agan
ja k
omun
alno
g ot
pada
za 1
5%
Pove
ćan
tehn
ički
kap
acite
t za
potre
be o
dlag
anja
otp
ada
i rec
ikla
že se
kund
arnh
siro
vina
za 1
0%
Obja
vlje
n 1
konk
urs i
z obl
asti
isto
rijsk
o-ku
lturn
e ba
štin
e, u
rban
izm
a i a
rhite
ktur
e Ob
javl
jena
2 k
onku
rsa
iz o
blas
ti za
štite
živo
tne
sred
ine
Pove
ćane
pov
ršin
e od
eko
lošk
og z
nača
ja p
od za
štito
m lo
kaln
e up
rave
i Gra
da B
eogr
ada
za 1
0% u
roku
od
5 go
dina
Za
10%
una
pređ
eno
koriš
ćenj
e ob
novl
jivih
izvo
ra e
nerg
ije u
obj
ektim
a ja
vnih
nam
ena
Stra
tešk
i cilj
Op
erat
ivni
cilj
M
ere
Opis
mer
e
Unap
ređe
no m
esto
i živ
otna
sr
edin
a u
kojo
j lju
di ži
ve i r
ade,
pods
takn
ut ra
zvoj
urb
anog
id
entit
eta
unap
ređe
nje u
rban
ističk
e do
kum
enta
cije
Razv
oj u
rban
istič
kog
info
rmac
iono
g si
stem
a op
štin
e
Izra
da a
plik
acije
(na
baz
i pos
toje
će G
IS p
latfo
rme
Dire
kcije
za
izgr
adnj
u Gr
ada
Beog
rada
) koj
a bi
bila
ažu
riran
a na
ned
eljn
om n
ivou
sa
nadl
ežni
m S
ekre
tarij
atom
Gr
ada
Beog
rada
i pom
oću
koje
bi b
ilo m
oguć
e pr
atiti
važe
će p
lans
ke d
okum
ente
za
terit
oriju
opš
tine
Groc
ka; p
otpi
sati
pose
ban
mem
oran
dum
o s
arad
nji n
a ba
zi k
ojeg
bi
se
defin
isal
e m
eđus
obne
oba
veze
; Na
bazi
upi
ta iz
nav
eden
og s
iste
ma
bilo
bi
mog
uće
defin
isat
i osn
ovne
ele
men
te n
a os
novu
koj
ih s
e is
hodu
je in
form
acija
o
loka
ciji
čim
e bi
se
unap
redi
o i u
brza
o po
stoj
eći s
iste
m iz
dava
nja
info
rmac
ija o
lo
kaci
ji op
štin
skog
ode
ljenj
a za
urb
aniz
am
Izra
da u
rban
istič
kih
plan
ova
regu
-la
cije
Od s
trane
loka
lne
upra
ve d
efin
isat
i prio
ritet
ne p
lans
ke d
okum
ente
i Ur
bani
stič
ke
proj
ekte
koj
i bi s
e u
adek
vatn
om p
erio
du iz
radi
li od
stra
ne o
vlaš
ćeni
h ur
bani
stič
kih
kuća
; nap
omin
jem
o da
fina
nsije
ri iz
rade
pla
nske
dok
umen
taci
je i U
P-a
po Z
akon
u o
plan
iranj
u i i
zgra
dnji
mog
u bi
ti i p
rivat
na p
ravn
a ili
fiz
ička
lica
uko
liko
sa n
jima
reša
vaju
i sv
oje
razv
ojne
pro
jekt
e. O
d po
sebn
og z
nača
ja s
u re
gula
cion
i pla
novi
ko
jima
se d
efin
išu
regu
laci
one
povr
šine
za
javn
e na
men
e ka
o i p
ovrš
ine
na k
ojim
a su
pla
nira
ne p
roiz
vodn
e i d
ruge
priv
redn
e ak
tivno
sti s
a je
dne
stra
ne, a
sa
drug
e ak
tivno
sti k
ojim
a se
stim
uliš
e iz
grad
nja
spor
tsko
-rekr
eativ
nih
i tur
istič
kih
sadr
žaja
u
zoni
Dun
avke
rivi
jere
. Def
inis
ati p
riorit
ete
na ja
vnoj
rasp
ravi
sa
zain
tere
sova
nim
st
rana
ma.
Obe
zbed
iti a
ltern
ativ
ne iz
vore
fina
nsira
nja
kako
bi s
e ub
rzao
nav
eden
i pr
oces
.
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a iz
obl
asti
urba
nizm
a, a
rhite
ktur
e i/i
li za
štite
is
torij
sko-
kultu
rne
bašt
ine
U ci
lju s
timul
acije
razv
oja
turis
tičko
-kul
turn
ih ra
zvoj
nih
proj
ekat
a ka
o i p
odiz
anja
st
epen
a ur
bani
teta
odr
eđen
im a
mbi
jent
alni
h Ce
lina,
kre
irati
listu
lok
alite
ta o
d po
sebn
og zn
ačaj
a za
arh
itekt
onsk
o-ur
bani
stič
ko o
blik
ovan
je p
utem
javn
og k
onku
r-sa
. Kre
irati
stim
ulat
ivni
fina
nsijs
ki b
udže
t i n
apra
viti
naci
onal
ni p
oziv
za
krei
ranj
e id
ejni
h re
šenj
a.,O
d po
sebn
og z
nača
ja s
u lo
kaci
je a
rheo
lošk
ih n
alaz
išta
kao
i zo
ne i
celin
e u
prio
balju
Dun
ava
od zn
ačaj
a za
razv
oj tu
ristič
ke p
onud
e.
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
kap
acite
ta
opšt
insk
e upr
ave –
Deli
very
unit)
Urbani razvoja i zaštita životne sredine
51
Unap
ređe
no m
esto
i živ
otna
sr
edin
a u
kojo
j lju
di ži
ve i r
ade,
pods
takn
ut ra
zvoj
urb
anog
id
entit
eta
unap
ređe
nje k
omun
alnog
sis
tem
a
Izgr
adnj
a ka
naliz
acio
ne m
reže
Usle
d ve
like
razn
uđen
osti
opšt
ine
Groc
ka i
kask
adne
tipo
lolo
gije
razm
ešta
ja n
asel
-ja
, pr
oces
s iz
grad
nje
kana
lizac
ione
mre
že n
ije u
sva
kom
del
u op
štin
e te
kao
ravn
omer
no. P
reko
70%
ter
itorij
e op
štin
e Gr
ocka
nem
a ka
naliz
acio
ni v
od. O
vom
m
erom
pre
dviđ
a se
spr
ovođ
enje
infra
stru
ktur
nih
kapi
taln
ih z
ahva
ta n
a po
stav
ljanj
u pr
imar
nih
i sek
unda
rnih
kan
aliz
acio
nih
vodo
va, a
u s
arad
nji s
a na
dlež
nim
inst
an-
cam
a Gr
ada
Beog
rada
– J
KP V
odov
od i k
anal
izac
ije.
Izgr
adnj
a vo
dovo
dne
mre
že
Prim
arni
vod
vod
ovon
e m
reže
u o
pštin
i Gro
cka
grad
io s
e pa
rale
lno
i sa
velik
im
kopn
enim
ruta
ma
(mag
istra
lni p
ravc
i i a
utop
ut).
Oko
7 na
selja
, odn
osno
pre
ko 6
0%
opšt
ine
Groc
ka j
e da
nas
bez
izvo
ra p
ijaće
vod
e. O
vom
mer
om p
redv
iđa
se
izgr
adnj
a pr
imar
nih
i sek
unda
rnih
vod
ova
pija
će vo
de.
Gasi
fikac
ija
Sa c
iljem
dav
anja
ene
rget
ski e
fikas
nih
reše
nja
i naj
jefti
nijih
za
građ
ane,
opšt
ina
Groc
ka ć
e sp
rove
sti p
roce
s ga
sifik
acije
opš
tine.
U o
vom
tren
utku
oko
10%
opš
tine
je g
asifi
kova
no, a
ovo
m m
erom
pla
nira
se p
osta
vlja
nje
voda
i za
preo
stal
a na
selja
.
Jača
nje
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta
za u
prav
ljanj
e živ
otno
m sr
edin
om
Krei
ranj
e pa
rtner
stav
a sa
civ
ilnim
sek
toro
m u
dom
enu
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne i
trans
fer z
nanj
a i i
skus
tava
; kre
iranj
e st
rate
ških
par
tner
stav
a sa
gra
dovi
ma
i opš
tin-
ama
u Sr
biji
koji
imaj
u sl
ične
pro
blem
e u
dom
enu
kom
unal
ne p
oliti
ke.
Inf
or-
mac
iono
, te
hnič
ko i
kad
rovs
ko j
ačan
je n
adle
žnog
ode
ljenj
a u
opšt
ini
Groc
ka i
kr
eira
nje
jasn
og a
kcio
nog
plan
a de
lova
nja
u si
nerg
iji s
a na
dlež
nim
gra
dski
m i
re-
publ
ički
m o
rgan
ima.
Jača
nje
loka
lnog
kap
acite
ta za
po-
trebe
odl
agan
ja k
omun
alno
g ot
pada
Naba
vka
neop
hodn
e te
hnič
ke o
prem
e, ja
čanj
e ka
drov
skog
i or
gani
zaci
onog
ka-
paci
teta
; kre
iranj
e JP
Pa s
a za
inte
reso
vani
m li
cim
a ko
ja b
i se
bavi
la p
rikup
ljanj
em i
obra
dom
sek
unda
rnih
siro
vina
; po
tenc
ijaln
o ra
zmat
ranj
e os
niva
nja:
soc
ijaln
ih
pred
uzeć
a u
kojim
a bi
se
ugro
ženi
slo
jevi
sta
novn
ištv
a m
ogli
zapo
sliti
uz
podr
šku
loka
lne
upra
ve.
Unap
ređe
nje
koriš
ćenj
a ob
novlj
ivih
iz
vora
ene
rgije
na
javn
im u
stan
o-va
ma
kojim
a je
osn
ivač
opš
tine
Groc
ka
Izra
da a
kcio
nog
plan
a za
men
e po
stoj
ećih
sis
tem
a gr
ejan
ja to
ple
vode
na
javn
im
obje
ktim
a sa
sis
tem
ima
koji
koris
te s
olar
nu e
nerg
iju il
i dru
gim
ene
rege
tski
efi-
kasn
im s
iste
mim
a (s
ečka
, top
lotn
e pu
mpe
i sl
.); z
amen
a si
stem
a os
vetlj
enja
na
tačk
ama
od ja
vnog
inte
resa
sa
osve
tljen
jem
koj
e ko
risti
sola
rnu
ener
giju
ili d
rugi
en
erge
tski
efik
asan
sis
tem
; uvo
đenj
e en
erge
tski
efik
asni
jih r
ešen
ja u
obj
ektim
a ja
vne
nam
ene
prom
ocija
odr
živih
nač
ina
zašt
ite ži
votn
e sre
dine
- bi
ore-
med
ijacij
a
Pove
ćanj
e po
vrši
na p
od š
umam
a i
zašt
ićen
im p
rirod
nim
dob
rima
Izra
da s
tudi
je p
oten
cija
lnih
zon
a za
štite
prir
odni
h sp
ecifi
čnos
ti i r
etko
sti o
d st
rane
na
dlež
nog
orga
na R
epub
ličko
g (G
rads
kog)
zav
oda
za z
aštit
u pr
irode
na
terit
oriji
op
štin
e Gr
ocka
. Na
osno
vu re
zulta
ta S
tudi
je, k
reira
ti ad
ekva
tne
skup
štin
ske
odlu
ke
koje
bi z
atim
pro
šle
proc
edur
u us
vaja
nja
od s
trane
SO
Groc
ka i
Skup
štin
e Gr
ada
Beog
rada
. Izr
ada
akci
onog
pla
na o
čuva
nja
i una
pređ
enja
zaš
tite
nave
deni
h pr
o-st
ora
i kr
eira
nje
tako
zvan
og k
once
pta
‘’akt
ivne
zaš
tite’’
(ot
vore
ne u
čion
ice,
izle
tišta
, ško
le o
rijen
tirin
ga i s
l).
Urbani razvoja i zaštita životne sredine
52
Unap
ređe
no m
esto
i živ
otna
sr
edin
a u
kojo
j lju
di ži
ve i r
ade,
pods
takn
ut ra
zvoj
urb
anog
id
entit
eta
prom
ocija
odr
živih
nač
ina
zašt
ite ži
votn
e sre
dine
- bi
ore-
med
ijacij
a
Sana
cija
i re
med
ijaci
ja u
grož
enih
i ko
ntam
inira
nih
podr
učja
Izra
da s
tudi
je k
oja
bi m
apira
la i
kate
goriz
oval
a ko
ntam
inira
na p
odru
čja
na
terit
oriji
Opš
tine
i de
finis
ala
prio
ritet
nost
njih
ovog
reš
avan
ja;
krei
ranj
e ak
cion
ih p
lano
va z
a sa
naci
ju n
aved
enih
pod
ručj
a u
sara
dnji
sa n
adle
žnim
or
gani
ma
Grad
a Be
ogra
da i
Repu
blik
e Sr
bije
. Iz
rada
pro
jekt
no-te
hnič
ke
doku
men
taci
je i
krei
ranj
e ad
ekva
tnih
nam
ena
kojim
a bi
se
’’opo
ravl
jena
’’ po
druč
ja p
onov
o ko
ristil
a kr
oz a
dekv
atne
pro
stor
ne n
amen
e (z
aštit
no
zele
nilo
, zel
enilo
spe
cija
lne
nam
ene,
kom
unal
ne p
ovrš
ine
i sl).
otkr
ivanj
e i u
klanj
anje
divlj
ih
depo
nija
, kab
asto
g i o
pasn
og
otpa
da
Aktiv
na k
omun
ikac
ija sa
gr
ađan
stvo
m i
orga
niza
cija
ma
civi
l-no
g dr
uštv
a u
vezi
sa n
eleg
alni
m
depo
nija
ma
Izra
da k
atal
oga
godi
šnjih
kam
panj
a an
imira
nja
stan
ovni
štva
za
učeš
će u
sa
naci
ji ne
lega
lnih
dep
onija
na
terit
oriji
opš
tine
Groc
ka. K
reira
ti 4
godi
šnje
ka
mpa
nje
u ko
jima
bi u
čest
vova
li i j
avni
i pr
ivat
ni i
civil
ni s
ekto
r i to
kom
ko
je b
i se
sani
rale
odr
eđen
e ne
ural
gičn
e ta
čke
na te
ritor
iji o
pštin
e. P
ose-
ban
focu
s sta
viti
na e
duka
ciju
ško
lski
h uz
rast
a.
Unap
ređe
nje
post
ojeć
eg k
omun
alno
g si
stem
a kr
oz u
spos
tavl
janj
e se
rvis
a za
odl
agan
je o
pasn
og i
kaba
stog
ot
pada
Krei
rati
JPP
za p
otre
be o
tkla
njan
ja o
pasn
og i
kaba
stog
otp
ada
na te
ritor
iji
opšt
ine.
Kre
irati
stim
ulat
ivne
meh
aniz
me
(u d
omen
u in
gere
ncija
loka
lne
upra
ve)
pom
oću
kojih
bi
se p
ospe
šio
rast
biz
nisa
koj
i bi
se
bavi
li tre
-tir
anje
m n
aved
enih
tipo
va o
tpad
a.
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a iz
obl
asti
zašt
ite ži
votn
e sr
edin
e
Opre
delit
i god
išnj
i fon
d za
fina
nsira
nje
’’nep
rofit
nih’
’aktiv
nost
i nam
enje
nih
zašt
iti ž
ivot
ne s
redi
ne s
a po
sebn
im a
spek
tom
na
koriš
ćenj
e m
oder
nih
tehn
olog
ija;
krei
rati
finan
sijs
ki m
ehan
izam
pun
jenj
a ‘’e
kolo
škog
fon
da’’
kojim
bi s
e fin
ansi
rale
eko
lošk
e i d
ruge
akt
ivno
sti o
d zn
ačaj
a za
zaš
titu
živo
tne
sred
ine
opšt
ine
Groc
ka.
Ukla
njan
je o
tpad
a i u
ređe
nje
otpa
da
na o
bala
ma
i rec
i Dun
av
Krei
ranj
e po
sebn
e or
gani
zaci
one
jedi
nice
unu
tar p
osto
jeće
g JK
P-a,
koj
a bi
se
bav
ila o
drža
vanj
em d
unav
ske
rivije
re o
pštin
e i s
preč
avan
jem
dep
ono-
vanj
a ko
mun
alno
g i d
rugo
g ot
pada
; inf
orm
acio
no, t
ehni
čko
i kad
rovs
ko
jača
nje
nave
dene
org
aniz
acio
ne je
dini
ce i
snaž
nije
um
reža
vanj
e sa
kom
u-na
lnim
sist
emim
a Gr
ada
Beog
rada
Pi
sanj
e i i
mpl
emen
taci
ja p
roje
kata
fin
ansi
rani
h od
stra
ne tr
ećih
stra
na
(vid
i viš
e po
d: D
obra
, sav
rem
ena
i efik
asna
upr
ava
- jač
anje
ljuds
kih k
a-pa
citet
a opš
tinsk
e upr
ave –
Del
ivery
uni
t)
Urbani razvoja i zaštita životne sredine
53
6.2. PRIORITETNA OBLAST 2 - Ekonomsko-socijalni razvoj:
sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
54
Klju
čni i
ndik
ator
i: Po
veća
nje
broj
a pr
eduz
etni
ka z
a 20
%
Pove
ćanj
e br
oja
mal
ih i
sred
njih
pre
duze
ća za
15%
Ra
st in
tegr
alne
i or
gans
ke p
roiz
vodn
je za
13%
Ur
eđen
o 70
% a
tars
kih
pute
va n
a te
ritor
iji o
pštin
e Re
vita
lizov
ano
i asf
altir
ano
35%
put
eva
prvo
g i d
rugo
g re
da n
a te
ritor
iji o
pštin
e Ur
eđen
je 2
pos
toje
ća ja
vna
pros
tora
za p
otre
be o
tkup
nih
stan
ica,
pro
dajn
ih sa
jmov
a i h
ala
ili p
ijaca
Us
post
avlja
nje
sist
ema
i meh
aniz
ama
za p
odst
icaj
pro
izvo
dnje
Po
veća
nje
turis
tički
h po
seta
za 2
5%
Rast
bro
ja d
omać
inst
ava
i gaz
dins
tava
u s
vrhe
turis
tičke
pon
ude
za 1
5%
Unap
ređe
nje
kval
iteta
usl
uga
soci
jaln
e za
štite
Ob
javl
jena
3 k
onku
rsa
iz o
blas
ti ru
raln
og ra
zvoj
a, t
uriz
ma
i agr
opriv
rede
Ob
javl
jen
1 ko
nkur
sa za
pot
rebe
odr
žava
nja
razl
ičiti
h do
gađa
ja u
svrh
u po
dstic
anja
turis
tičke
pon
ude
Uveć
anje
izvo
rnih
prih
oda
budž
eta
ostv
aren
ih n
apla
tom
por
eza
od p
ravn
ih li
ca za
5%
Stra
tešk
i cilj
Op
erat
ivni
cilj
M
ere
Opis
mer
e
Unap
ređe
ni u
slovi
za ja
čanj
e pr
ivre
dnih
akt
ivnos
ti,
pove
ćanj
e ob
ima
inve
stic
ija i
soci
jaln
i raz
voj
izgra
dnja
funk
ciona
lne
ekon
omsk
e inf
rast
rukt
ure
Unap
ređe
nje
posl
ovno
g i i
nves
ti-ci
onog
am
bije
nta
Poje
dnos
tavl
jenj
em
proc
edur
a i
pove
ćanj
em
trans
pare
ntno
sti
za
dobi
janj
em d
ozvo
la i
odob
renj
a, k
ako
za p
oslo
vanj
e, ta
ko i
grad
nju
opšt
ina
će u
napr
editi
inv
estic
ionu
klim
u i
mog
ućno
sti.
Sara
dnjo
m s
a lo
kaln
om
pore
skom
upr
avom
, NSZ
, ali
i sa
Agen
cijo
m z
a pr
ivre
dne
regi
stre
, ubr
zaće
se
pro
ces
otva
ranj
a pr
ivre
dnih
sub
jeka
ta,
kao
i nj
ihov
o po
slov
anje
. Za
hval
juju
ći d
rugi
m m
eram
a, k
ao š
to s
u iz
rada
pro
mot
ivni
h tiz
era,
fo
rmira
nje
loka
lnih
org
ana
med
ijaci
je o
pštin
ske
upra
ve i
pre
duze
tnik
a,
stva
ra s
e po
zitiv
an i
mpu
ls z
a dr
uge
priv
redn
ike
koji
pokr
eću
posl
ovni
pr
oces
na
terit
oriji
opš
tine
Groc
ka.
Uspo
stav
ljanj
e op
štin
skog
usl
užno
g ce
ntra
za p
rivre
dni s
ekto
r
Za p
otre
be l
akše
g po
slov
anja
priv
redn
ika
na t
erito
riji
opšt
ine
Groc
ka,
opšt
insk
a up
rava
će
pokr
enut
i usl
užni
cen
tar z
a pr
ivre
dni s
ekto
r, ko
ji će
om
oguć
iti
lakš
e i
brže
ot
vara
nje
novih
pr
ivre
dnih
su
bjek
ata,
kr
oz
skra
ćiva
nje
proc
edur
a i d
avan
je o
bjaš
njen
ja z
a sv
e po
trebn
e ko
rake
, ali
i po
stoj
ećim
priv
redn
icim
a iz
lazi
ti u
susr
et k
roz
svak
odne
vnu
med
ijacj
u,
sara
dnju
i pr
užan
je u
slug
a ko
je s
u u
nadl
ežno
sti
opšt
ine.
Cilj
ova
kvog
us
lužn
og c
entra
je
trans
pare
ntni
ji ra
d, v
eća
posv
ećen
ost
zara
d br
žeg
ekon
omsk
og ra
zvoj
a i p
ojed
nost
avlje
nje
proc
edur
a.
Med
ijska
kam
panj
a op
štin
e u
svrh
u pr
omoc
ije in
vest
icio
nog
pote
ncija
la
Za p
otre
be p
rom
ocije
poz
itivn
e in
vest
icio
ne k
lime
i dob
rih p
oslo
vnih
stra
-na
gra
dske
opš
tine
Groc
ka,
opšt
insk
a up
rava
će
izra
diti
prom
otiv
ne
med
ijske
tize
re, u
vid
u vi
deo
snim
aka
i bro
šura
, koj
i će
dist
ribui
rani
put
em
veb
sajta
opš
tine,
ali
i dru
gih
med
ijski
h sr
edst
ava.
Opš
tina
će p
okre
nuti
i m
edijs
ku k
ampa
nju
slan
ja k
ljučn
ih p
oruk
a “in
vest
iraj
u Gr
ocku
” pu
tem
bi
lbor
da n
a fo
kaln
im sa
obra
ćajn
im ta
čkam
a na
ula
zu u
opš
tinu.
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
ka-
pacit
eta o
pštin
ske u
prav
e – D
elive
ry u
nit)
Ekonomsko-socijalni razvoj: sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
55
Unap
ređe
ni u
slovi
za ja
čanj
e pr
ivre
dnih
akt
ivnos
ti,
pove
ćanj
e ob
ima
inve
stic
ija i
soci
jaln
i raz
voj
konk
uret
na i m
oder
na, iz
vozn
o or
jentis
ana p
oljo
privr
eda
Uređ
enje
ata
rske
put
ne m
reže
Kako
je G
rock
a pr
etež
no p
oljo
priv
redn
i kra
j, sa
foku
som
na
voća
rstv
o, u
is
torij
i gra
dili
su s
e at
arsk
i put
evi z
a sv
e po
ljopr
ivre
dne
radn
je. T
renu
tno
su t
i ata
rski
put
evi v
rlo z
apuš
teni
i ni
su p
roho
dni z
a po
ljopr
ivre
dnu
me-
hani
zaci
ju.
Ovom
mer
om p
redi
vđa
se o
drža
vanj
e i
uređ
enje
ata
rski
h pu
teva
, ka
o i
regu
lisan
je n
jihov
o pr
avno
-imov
insk
og s
tatu
sa,
sa c
iljem
ko
načn
og u
pisi
vanj
a u
imov
insk
u ka
rtu o
pštin
e.
Revi
taliz
acija
i as
falti
ranj
e pu
tne
mre
že d
rugo
g i p
rvog
reda
Od v
ažni
h pu
tnih
pra
vaca
na
terit
oriji
opš
tine
Groc
ka, i
zdva
jaju
se
dva:
m
agis
traln
i pra
vac
prem
a Sm
eder
evu
od B
eogr
ada,
i au
topu
t E-7
5. D
rugi
pu
tni p
ravc
i prv
og i
drug
og r
eda
nisu
tak
o ra
zvije
ni, u
sled
ned
osta
taka
sr
edst
ava,
ali
i od
sust
va e
kono
msk
e op
ravd
anos
ti. O
va m
era
pred
viđa
re
vita
lizac
iju p
osto
jeće
put
ne m
reže
oba
reda
, ali
i izg
radn
ju n
ove,
koja
će
dopr
inet
i zna
čajn
om p
ovez
ivan
ju a
utop
uta
(form
iranj
e no
vih
izla
za i
petlj
i),
nase
lja i
smed
erev
ske
trans
verz
ale.
Unap
ređe
nje
prot
ivgr
adne
odb
rane
Pouč
eni i
skus
tvim
a pr
etho
dnih
god
ina,
a u
skl
adu
sa iz
rađe
nim
stra
tešk
im
doku
men
tima,
opš
tinsk
a up
rava
će
pokr
enut
i pro
cess
una
pređ
enja
pro
-tiv
grad
ne o
dbra
ne –
to p
odra
zum
eva
mod
erni
zaci
ju la
nsirn
ih ra
mpi
i ob
-je
kata
za
potre
be p
rotiv
grad
ne m
ehan
izac
ije; n
abav
ku d
odat
nog
stre
ljiva
za
pro
tivra
dno
dejs
tvo;
dop
unsk
a ob
uka
prot
ivgr
adni
h op
erat
era
i zaš
titne
op
rem
e za
iste
.
Prom
ocija
org
ansk
e pr
oizv
odnj
e i
proi
zvod
nje
zdra
ve h
rane
U sk
ladu
sa
proc
esom
mod
erni
zaci
je, a
li i t
ržiš
nim
zah
tevi
ma
opšt
ina
će
pods
ticat
i org
ansk
e pr
oizv
ođač
e i p
roiz
voža
če z
drav
e hr
ane,
u s
klad
u sa
na
cion
alno
m i
grad
skom
regu
lativ
om. O
va m
era
podr
azum
eva
finan
sijs
ki
pods
ticaj
, obu
ku i
kom
unik
aciju
sa
cilje
m m
oder
iranj
a pl
asm
ana
proi
zvo-
da.
Revi
taliz
acija
nap
ušte
nih
proi
zvod
-ni
h ha
la, m
agac
ina
i dru
gih
koris
nih
javn
ih p
rost
ora
i obj
ekat
a za
pot
rebe
ru
raln
og ra
zvoj
a i a
grop
rivre
de
U sa
radn
ji sa
Gra
dom
Beo
grad
om i
Min
ista
rstv
om p
rivre
de o
rgan
izov
ati
konk
urs
kojim
će
napu
šten
i obj
ekti
i obj
ekti
u st
ečaj
u bi
ti do
delje
ni n
a od
ređe
ni v
rem
ensk
i pe
riod
na k
oriš
ćenj
e pr
ivre
dnim
sub
jekt
ima
koji
ispu
njav
aju
prop
isan
e kr
iterij
ume.
Kr
iterij
umi
će
biti
plan
irani
ob
im
proi
zvod
nje
i inv
estic
ije, d
ok ć
e op
štin
a im
ati v
elik
u ul
ogu
u m
oder
iranj
u ot
kupn
og p
roce
sa i
med
ijaci
je s
a pr
oizv
ođač
ima.
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a za
razv
oj
uslo
va z
a ag
ropr
ivre
du
Za p
otre
be u
napr
eđen
ja p
oslo
vanj
a lo
kaln
ih p
redu
zetn
ika
i pr
ivre
dnik
a op
štin
a će
rasp
isat
i kon
kurs
e ko
jima
će d
otira
ti sr
edst
va u
dva
nav
rata
: 1)
stru
čnim
udr
užen
jima
građ
ana
koji
će s
prov
oditi
edu
kaci
ju m
alih
pol
jop-
rivre
dnih
pro
izvo
đača
, s k
rajn
jim c
iljem
pov
ećan
ja k
valit
eta
proi
zvod
nje,
ra
zvija
nja
obim
a po
slov
nog
proc
esa
i ver
tikal
nog
udru
živan
ja, i
2) s
amim
pr
ivre
dnic
ima
i pre
duze
tnic
ima,
koj
i sre
dstv
a m
ogu
upos
liti z
a na
bavk
u op
rem
e i m
ašin
a, k
ojim
a će
una
pred
iti sv
oju
proi
zvod
nju.
Ekonomsko-socijalni razvoj: sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
56
Unap
ređe
ni u
slovi
za ja
čanj
e pr
ivre
dnih
akt
ivnos
ti,
pove
ćanj
e ob
ima
inve
stic
ija i
soci
jaln
i raz
voj
podr
ška r
azvo
ju p
osto
jećim
i no
vim p
rivre
dnim
subj
ektim
a
Uvođ
enje
adm
inis
trativ
nih
olak
šica
pr
eduz
etni
cim
a i m
alim
i sr
ednj
im
pred
uzeć
ima
u vi
du o
slob
ađan
ja o
d od
ređe
nih
taks
i
Opšt
insk
a up
rava
će
izra
diti
inte
rnu
stud
iju i
anal
izu
post
ojeć
ih p
rivre
dnik
a i p
redu
zetn
ika,
koj
e će
ank
etira
ti, s
a ci
ljem
dob
ijanj
a in
form
acije
o s
u-vi
šnim
daž
bina
ma
koje
su
nam
etnu
te o
d st
rane
nad
ležn
og o
rgan
a.
Opšt
insk
a up
rava
će
popi
sane
daž
bine
i ta
kse
poku
šati
da u
blaž
i ili
ukin
e,
ali u
sled
kom
plik
ovan
ih z
akon
skih
pro
cedu
ri, u
kolik
o to
ne
bude
mog
uće
– m
ože
ponu
diti
odre
đenu
vrs
tu n
adok
nade
ili k
ompe
nzac
ije (u
vid
u us
luga
ili
pro
gram
a), o
dređ
enim
kat
egor
ijam
a pr
eduz
etni
ka i
priv
redn
ika.
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a za
pot
rebe
ru
raln
og ra
zvoj
a
Kako
bi s
e po
dsta
kao
razv
oj ru
raln
ih k
raje
va, o
pštin
ska
upra
va ć
e ra
spis
ati
konk
urs
za u
druž
enja
gra
đana
i n
efor
mal
ne g
rupe
, ko
jima
će d
otira
ti sr
edst
va.
Dotir
ana
sred
stva
mog
u bi
ti ko
rište
na z
a un
apre
đenj
e in
fra-
stru
ktur
e, k
valit
eta
uslu
ga, r
azvo
j seo
skog
turiz
ma,
izra
de n
ovih
turis
tički
h pr
oizv
oda,
pro
mot
ivni
h ak
tivno
sti.
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
ka-
pacit
eta o
pštin
ske u
prav
e – D
elive
ry u
nit)
unap
ređe
nje
dive
rzifi
kova
nost
i, dos
tupn
osti
i kva
litet
a soc
ijaln
ih u
sluga
ko
je od
gova
raju
pot
reba
ma
građ
ana
Unap
ređe
nje
međ
usek
tors
kih
soci
jal-
nih
uslu
ga i
prog
ram
a
Međ
usek
tors
ke u
slug
e su
deo
ko
ncep
ta in
tegr
ativ
nih
soci
jaln
ih u
slug
a.
Inte
grat
ivni
pris
tup
podr
azum
eva
zaje
dnič
ko,
plan
irano
i k
oord
inis
ano
delo
vanj
e vi
še s
ocija
lnih
akt
era,
nar
očito
na
nivo
u lo
kaln
e za
jedn
ice.
Soc
i-ja
lni a
kter
i su,
po
prav
ilu, s
ekto
rski
pod
elje
ni i
orga
nizo
vani
. Na
drug
oj
stra
ni, p
otre
be g
rađa
na z
a so
cija
lnim
usl
ugam
a su
hol
istič
ke i
ne p
ozna
ju
sekt
orsk
u po
delje
nost
nad
ležn
osti
javn
ih in
stitu
cija
. Ov
om m
erom
pod
-st
iče
se u
napr
eđiv
anje
međ
usek
tors
ke s
arad
nje
i međ
usek
tors
kih
uslu
ga i
prog
ram
a, k
oji
inte
griš
u ob
last
i ko
je, š
ire g
leda
no, s
pada
ju u
ele
men
te
soci
jaln
og k
apita
la g
rađa
na, a
nal
aze
se u
obl
asti:
soc
ijaln
e za
štite
, obr
a-zo
vanj
a i d
ečje
zaš
tite,
zdr
avst
vene
zaš
tite,
kul
ture
, spo
rta, r
ekre
acije
i om
ladi
nski
h pi
tanj
a.
Unap
ređe
nje
uslu
ga s
ocija
lne
zašt
ite
u za
jedn
ci
Кont
inui
rano
razv
ijanj
e pr
ava
i usl
uga
u ob
last
i soc
jaln
e za
šite
u z
ajed
nici
. Un
apre
đenj
e po
loža
ja m
argi
naliz
ovan
ih d
rušt
veni
h gr
upa,
kao
i pe
riodi
čno
prei
spiti
vanj
e pr
omen
a i
dono
šenj
e ad
ekva
tnih
odl
uka
za o
bezb
eđen
je
uslu
ga k
oje
odgo
vara
ju p
otre
bam
a ko
risni
čkih
gru
pa u
zaje
dnic
i.
Ekonomsko-socijalni razvoj: sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
57
Unap
ređe
ni u
slovi
za ja
čanj
e pr
ivre
dnih
akt
ivnos
ti,
pove
ćanj
e ob
ima
inve
stic
ija i
soci
jaln
i raz
voj
unap
ređe
nje
dive
rzifi
kova
nost
i, dos
tupn
osti
i kva
litet
a soc
ijaln
ih u
sluga
ko
je od
gova
raju
pot
reba
ma
građ
ana
Pods
tican
je p
redu
zetn
ištv
a že
na,
mla
dih
i soc
ijaln
og p
redu
zetn
ištv
a
Imaj
ući u
vid
u pr
oble
m n
ezap
osle
nost
i mla
dih
(u s
taro
snoj
dob
i od
18 d
o 30
god
ina)
i že
na n
eoph
odno
je p
ružit
i teh
ničk
u po
dršk
u za
jača
nje
ka-
paci
teta
mla
dih
i že
na,
kroz
spe
cija
lizov
ane
obuk
e u
cilju
pod
stic
anja
pr
eduz
etni
štva
i ra
zvoj
a ve
štin
a u
ovom
seg
men
tu p
rivre
de: e
duka
cija
o
pokr
etan
ju i
vođe
nju
posl
a, o
buke
za
zapo
činj
anje
biz
nisa
i izr
adu
bizn
is
plan
a, b
espo
vrat
na p
omoć
za
finan
sira
nje
najb
oljih
pos
lovn
ih id
eja,
men
-to
ring
u ra
noj f
azi r
azvo
ja i
dr.T
akođ
e, f
inan
sijs
ka i
nefin
asijs
ka p
omoć
tre
ba d
a bu
de p
ruže
na i
licim
a ko
ji se
prip
adaj
u gr
upam
a te
ško
zapo
šljiv
ih
– st
ariji
od
45 g
odin
a, p
oseb
no o
sobe
koj
e su
ost
ale
bez
posl
a to
ko p
rivat
-iz
acije
ili u
pre
duze
ćim
a u
proc
esu
rest
rukt
urira
nja
ili n
akon
raci
onal
izac
ije
u ja
vnom
sek
toru
, oso
be s
a in
valid
iteto
m i
osob
e be
z st
ručn
ih k
valif
ikac
i-ja
.
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
ka-
pacit
eta o
pštin
ske u
prav
e – D
elive
ry u
nit)
Unap
ređe
no o
drživ
o tu
ristič
ko
okru
ženj
e po
dstic
aj u
vođe
nje n
ovih
tu
ristič
kih p
roizv
oda
Form
iranj
e or
gana
ili o
delje
nja
pri
opšt
insk
om si
stem
u za
pot
rebe
ba
vlje
nja
turis
tičko
m p
onud
om
Budu
ći d
a tre
nutn
a op
štin
ska
orga
niza
cija
ne
prep
ozna
je p
oseb
an o
rgan
ili
odel
jenj
e ko
je
bi
se
bavi
lo
turis
tičko
m
ponu
dom
i
turis
tičko
m
orga
niza
cijo
m,
neop
hodn
o je
pr
istu
piti
optim
izac
iji
orga
niza
cije
op
štin
skog
sis
tem
a, s
a ci
ljem
form
iranj
a je
dini
ce k
oja
će p
oseb
no p
ratit
i tu
ristič
ke p
okaz
atel
je i
turis
tičke
pro
izvo
de n
a te
ritor
iji o
pštin
e Gr
ocka
, ali
i sa
rađi
vati
sa re
leva
ntni
m n
adle
žnim
org
anim
a.
Izra
da st
rate
gije
una
pređ
enja
turiz
-m
a gr
adsk
e op
štin
e Gr
ocka
Uz
pom
oć
eksp
erts
ke
grup
e de
finis
ati
prio
ritet
ne
obla
sti
razv
oja
osla
njaj
ući s
e na
prir
odne
, kul
turn
e i s
aobr
aćaj
ne k
arak
teris
tike
Groc
ke.
Stra
tegi
ja
mor
a bi
ti us
agla
šena
sa
na
cion
alno
m
i be
ogra
dsko
m
stra
tegi
jom
raz
voja
tur
izm
a i
u sk
ladu
sa
trenu
tnim
kap
acite
tima,
ali
i po
tenc
ijalim
a Gr
ocke
Izra
da st
rate
gije
una
pređ
enja
seo
s-ko
g tu
rizm
a
Izdv
ajan
jem
rura
lnog
turiz
ma
dobi
ja s
e in
icija
lni z
amah
, osn
ova
za ra
zvoj
os
talih
vid
ova
turiz
ma
prim
eren
ih p
odru
čju
kao
što
je G
rock
a. S
obz
irom
na
izra
ženu
rura
lnos
t opš
tine
ovaj
kor
ak b
i naj
pre
dove
o do
ost
variv
anja
ko
mer
cija
lnih
efe
kata
a u
z ni
žu s
topu
inve
stic
ija.
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a za
pot
rebe
od
ržav
anja
razl
ičiti
h do
gađa
ja u
sv
rhu
pods
tican
ja tu
ristič
ke p
onud
e
Kako
bi s
e po
speš
ila p
onud
a do
gađa
ja u
turis
tičke
pon
ude,
opš
tina
će
dotir
ati s
reds
tva
treći
m li
cim
a (u
druž
enja
i ne
form
alne
gru
pe).
Koris
nici
sr
edst
ava
biće
zadu
ženi
da
ista
sred
stva
upo
sle
u sv
rhe
orga
niza
cije
orig
i-na
lnih
i pr
epoz
natil
jivih
dog
ađaj
a, k
ao in
ovat
ivni
h tu
ristič
kih
proi
zvod
a u
ponu
di o
pštin
e Gr
ocka
.
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
ka-
pacit
eta o
pštin
ske u
prav
e – D
elive
ry u
nit)
Ekonomsko-socijalni razvoj: sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
58
Unap
ređe
no o
drživ
o tu
ristič
ko
okru
ženj
e
stim
ulisa
nje p
oveć
anja
bro
ja
turis
ta
Map
iranj
e tu
ristič
kih
pote
ncija
la
Map
iranj
e po
tenc
ijala
je in
tegr
alni
deo
uku
pnog
nap
ora
da s
e Gr
ocka
sta
vi
na tu
ristič
ku m
apu
Beog
rada
, Srb
ije i
podu
navs
kog
regi
ona.
Iako
mož
e bi
ti ur
ađen
o ne
zavi
sno
od p
ripre
ma
stra
tegi
je, m
apira
nje
je n
opho
dna
faza
ko
ja d
aje
jasn
o de
finis
ane
indi
kato
re r
azvo
ja z
asno
vani
h na
rea
lnim
pa
ram
etrim
a.
Med
ijska
kam
panj
a op
štin
e u
svrh
u pr
omoc
ije tu
ristič
ke p
onud
e
Med
ijska
ka
mpa
nja
će
biti
konc
eptu
aliz
ovan
a na
sa
vrem
eni
nači
n,
koris
teći
kon
venc
iona
lna,
ali
mno
go v
iše
najn
ovija
sre
dstv
a ko
mun
ikac
ije
sa
pote
ncija
lnim
tu
ristim
a np
r. so
cija
lne
mre
že.
Pose
bno
je
važn
o pr
eciz
no d
efin
isat
i cilj
ne g
rupe
uz
koriš
ćenj
e se
ta ra
znov
rsni
h kr
iterij
uma
(sta
rost
, int
eres
ovan
ja, m
ater
jaln
i sta
tus,
geog
rafs
ki d
omet
, sao
brać
ajne
ve
ze it
d.) T
akođ
e će
se
pose
bna
pažn
ja o
brat
iti n
a ef
ikas
nost
i ef
ektiv
nost
ka
mpa
nje
tj. o
dnos
ulo
ženo
g pr
ema
dobi
jeno
m. M
edijs
ka k
ampa
nja
će b
iti
kont
inua
lna,
toko
m c
ele
godi
ne, g
odin
u za
god
inom
.
razv
oj ru
raln
og i c
ity b
reak
tu
rizm
a kao
kom
bina
cija
pose
bnih
vido
va tu
ristič
ke
ponu
de
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a za
un-
apre
đenj
e se
osko
g tu
rizm
a
Jedn
om g
odiš
nje
će s
e or
gani
zova
ti ko
nkur
s za
dod
elu
sred
stav
a za
un
apre
djen
je p
ojed
inač
nih
dom
aćin
stav
a ko
ja p
okuš
avaj
u da
rad
e u
turiz
mu.
Por
ed s
reds
tava
opš
tina
uspo
stav
ila b
i se
sara
dnja
sa
nadl
ežni
m
min
ista
rstv
om u
cilj
u po
veća
nja
fond
a al
i i k
oord
inac
ije n
a na
cion
alno
m
nivo
u.
Orga
nizo
vanj
e pr
omot
ivne
kam
panj
e se
osko
g tu
rizm
a
Prom
otiv
na k
ampa
nja
bi p
ošto
vala
ista
pra
vila
kao
i m
edijs
ka k
ampa
nja
s tim
što
bi b
ila o
rgan
izov
ana
dvos
mer
no, p
rem
a po
tenc
ijaln
im tu
ristim
a i
prea
loka
lnim
dav
acio
ma
uslu
ga.
Ekonomsko-socijalni razvoj: sa ruralnom komponentom, razvojem preduzetništva i društvenom inkluzijom
59
6.3. PRIORITETNA OBLAST 3 - Održivo korišćenje potencijala reke Dunav
60
Klju
čni i
ndik
ator
i: Po
veća
nje
turis
tički
h po
seta
na
Duna
vu za
20%
Po
veća
nje
broj
a pr
ista
janj
a tu
ristič
kih
brod
ova
za 3
5%
Pove
ćanj
e i u
napr
eđen
je k
apac
iteta
loka
lne
mar
ine
Izda
vanj
e 20
% vi
še d
ozvo
la za
pos
lova
nje
ugos
titet
ljski
h ob
jeka
ta n
a Du
navu
Ob
javl
jena
2 k
onku
rsa
u ve
zi sa
odr
živi
m k
oriš
ćenj
em i/
ili u
ređe
njem
reke
Stra
tešk
i cilj
Op
erat
ivni
cilj
M
ere
Opis
mer
e
Unap
ređe
no is
koriš
ćenj
e re
ke
Duna
v i p
rioba
lja
prom
ocija
Dun
ava k
ao
turis
tičke
, sao
brać
ajne i
tra
nspo
rtne r
ute
Izra
da st
rate
gije
upr
avlja
nja
rizic
ima
Pouč
eni i
skus
tvom
pop
lava
iz 2
014.
godi
ne, k
ada
je o
pštin
a Gr
ocka
imal
a ve
like
posl
edic
e, s
tvor
ila s
e po
treba
za
izra
dom
jedn
og s
trate
škog
dok
u-m
enta
– d
okum
ent s
trate
gije
upr
avlja
nja
rizic
ima
koji
će, p
ored
pom
enut
ih
mog
ućno
sti r
izik
a od
pop
lava
, pre
divd
eti i
sve
ost
ale
rizik
e, k
ao š
to s
u pr
irodn
e i
ekol
oške
kat
astro
fe,
ener
gets
ke o
pasn
osti
i sl
. Do
kum
ent
pred
viđa
i sv
e m
ehan
izm
e za
pre
venc
iju i
otkr
ivan
je p
omen
utih
rizi
ka –
to
podr
azum
eva
elab
orac
iju s
vih
inst
ituci
onal
nih
kapa
cite
ta, n
a sv
im n
ivoi
-m
a, a
koj
i su
u sp
rezi
sa o
pštin
om.
Izra
da a
kcio
nog
plan
a za
pre
venc
iju
rizik
a od
pop
lava
Izve
den
kao
deriv
at iz
stra
tegi
je u
prav
ljanj
a riz
icim
a, a
kcio
ni p
lan
za p
re-
venc
iju r
izik
a od
pop
lava
je p
riorit
etni
dok
umen
t za
opš
tinu,
koj
i će
na
osno
vu is
kust
va i
elab
orira
nih
sist
emat
skih
reše
nja
u st
rate
giji,
pre
dvid
eti
posl
edic
e i r
ešen
ja k
oje
mog
u do
neti
neke
nov
e po
plav
e. P
oseb
an a
kcen
at
u ak
cion
om p
lanu
tre
ba b
iti n
a pr
even
ciji
rizik
a od
pop
lava
, što
pod
ra-
zum
eva
i odr
eđen
je k
onkr
etni
h m
era
za iz
grad
nju
sist
ema
za p
reve
rem
eno
otkr
ivan
je p
opla
va, k
anal
a za
upr
avlja
nje
višk
om v
oden
e m
ase
i pro
cedu
ra
za e
vaku
aciju
.
Izra
da M
aste
r pla
na u
ređe
nja
du-
navs
ke o
bale
Sist
emat
sko
uređ
enje
oba
le j
edne
vel
ike
reke
kao
što
je
Duna
v je
od
klju
čnog
zna
čaja
, pos
ebno
u s
luča
ju o
pštin
e Gr
ocka
, za
koju
je n
eoph
odno
du
goro
čno
plan
iranj
e in
vest
iranj
a u
uređ
enje
oba
le, s
a sv
im k
apac
itetim
a.
Ovak
vo p
lani
ranj
e ob
uhva
ta u
ređe
nje
šeta
lišta
, pris
tani
šta
i oba
lout
vrde
. Iz
rada
Mas
ter p
lana
ure
đenj
a du
navs
ke o
bale
na
terit
oriji
opš
tine
Groc
ka je
ob
iman
i si
stem
atič
an d
okum
ent,
koji
se p
lani
ra i
na o
pštin
skom
i na
gra
d-sk
om n
ivou
, i k
oji ć
e sa
drža
ti sv
e ne
opho
dne
poda
tke
za d
alje
pla
nira
nje
izgr
adnj
e ob
ale
Duna
va u
Gro
ckoj
.
Održivo korišćenje potencijala reke Dunav
61
Unap
ređe
no is
koriš
ćenj
e re
ke
Duna
v i p
rioba
lja
prom
ocija
Dun
ava k
ao
turis
tičke
, sao
brać
ajne i
tra
nspo
rtne r
ute
Unap
ređe
nje
i izg
radn
ja d
odat
nog
kapa
cite
ta p
rista
ništ
a
Post
ojeć
i kap
acite
ti pr
ista
ništ
a za
pol
ovila
u G
rock
oj n
e is
punj
avaj
u sv
e po
trebe
i st
anda
rde.
Pos
toje
će p
rista
lište
je p
ogod
no z
a pr
ista
janj
e m
alih
ča
mac
a i p
lovil
a sa
plit
kim
gaz
om. I
nves
ticijo
m ć
e se
pris
tani
šte
pre
sveg
a ad
aptir
ati i
za
veća
plo
vila,
a p
otom
će
biti
ispo
štov
ani s
vi m
eđun
arod
ni
stan
dard
i – p
odra
zum
eva
bezb
edno
st p
utni
ka, p
rola
znik
a, s
tand
ard
kada
je
u p
itanj
u br
odsk
a ko
mun
ikac
ija i
evid
enci
ja. O
vim
zah
vato
m ć
e se
un-
apre
diti
i kap
acite
t, št
o zn
ači d
a će
mar
ina
u Gr
ocko
j biti
u m
oguć
nost
i da
prim
i i ve
ći b
roj p
lovi
la n
ego
što
mož
e sa
da.
Uređ
enje
šeta
lišta
Kako
je s
asta
vni d
eo u
žeg
cent
ra o
pštin
e Gr
ocka
, i š
etal
ište
koj
e se
nas
-ta
vlja
pre
ma
reci
i pr
uža
uz to
k ne
kolik
o ki
lom
etar
a, p
lani
ra se
urb
anis
tičko
ur
eđen
je š
etal
ište
– a
dekv
atna
pej
zažn
a ar
hite
ktur
a i p
ropr
atni
sad
ržaj
, ka
o št
o su
ugo
stite
ljski
obj
ekti,
šta
ndov
i sa
suve
nirim
a, h
rano
m i
sl.
Uređ
enje
oba
lout
vrde
Jeda
n od
prio
ritet
a ko
ji se
pro
klam
uje
akci
onim
pla
nom
pom
enut
im u
pr
etho
dnim
mer
ama
jest
e i u
ređe
nje
vešt
ački
h vo
doto
kova
koj
i slu
že k
ao
susp
enzo
r-zon
a za
pop
lavn
e vo
de.
Sast
avni
deo
ovi
h vo
doto
kova
je
i ob
alou
tvrd
a. P
roje
ktom
će
se o
buhv
atiti
izgr
adnj
a i u
ređe
nje
svih
vita
lnih
ob
alou
tvrd
a na
gla
vnom
toku
reke
Dun
av, a
na
terit
oriji
opš
tine
Groc
ka. N
a ta
j nač
in ć
e se
pod
ići b
ezbe
dnos
t sam
og n
asel
ja G
rock
a.
Uređ
enje
pris
tani
šta
za k
ruze
re i
velik
e tu
ristič
ke b
rodo
ve
U po
sebn
om s
egm
entu
ure
đenj
a m
arin
e Gr
ocka
, bić
e po
kren
uta
izgr
adnj
a pr
ista
ništ
a za
kru
zere
i ve
like
rečn
e tu
ristič
ke b
rodo
ve. T
o po
draz
umev
a ur
eđen
je r
ečno
g dn
a pr
i pris
tani
štu,
ali
i uvo
đenj
e do
datn
ih t
ehno
lošk
ih
reše
nja
koja
će
omog
ućiti
vel
ikim
plo
vilim
a da
bez
bedn
o pr
ista
nu u
svim
us
lovim
a u
mar
inu
u Gr
ocko
j.
Pis
anje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
(v
idi v
iše
pod:
Dob
ra, s
avre
men
a i e
fikas
na u
prav
a - j
ačan
je lju
dskih
ka-
pacit
eta o
pštin
ske u
prav
e – D
elive
ry u
nit)
unap
eđen
je isk
orišć
enja
Du
nava
kao
turis
tičko
g po
tenc
ijala
Održ
avan
je tr
adic
iona
lnih
takm
ičen
-ja
, fes
tival
a i s
mot
ri na
i po
red
reke
Du
nav
Opšt
ina
Groc
ka je
poz
nata
po
velik
om b
roju
fest
ival
skih
dog
ađaj
a ko
ji su
tra
dici
onal
na d
ešav
anja
za
žite
lje, a
li i p
oset
ioce
opš
tine.
Ova
mer
a po
dra-
zum
eva
podr
ška
post
ojeć
im, k
ao i
doda
tno
razv
ijanj
e fe
stiv
al i
doga
đaja
, ko
ji su
vez
ani z
a re
ku D
unav
. Ova
mer
a uv
odi i
razv
ijanj
e no
vih, d
odat
nih
sadr
žaja
koj
i će
uveć
ati v
idlji
vost
reke
Dun
av, o
pštin
e Gr
ocka
pri
Beog
radu
i g
ener
alno
u tu
ristič
koj p
onud
i R.S
rbije
. Ova
kva
mer
a pr
edvi
đa fe
stiv
ale
popu
t fre
gata
, rev
ije b
rodo
va, r
azni
h vr
sta
takm
ičen
ja, p
okaz
nih
vežb
i i sl
.
Održivo korišćenje potencijala reke Dunav
62
Unap
ređe
no is
koriš
ćenj
e re
ke
Duna
v i p
rioba
lja
unap
eđen
je isk
orišć
enja
Du
nava
kao
turis
tičko
g po
tenc
ijala
Obja
vljiv
anje
kon
kurs
a iz
obl
asti
razv
oja
rečn
og tu
rizm
a
Kako
je
reka
Dun
av s
trate
ška
pred
nost
opš
tine
Groc
ka,
od v
elik
e je
va
žnos
ti tu
ristim
a pr
ikaz
ati s
ve m
oguć
nost
i i le
pote
, kad
a je
u p
itanj
u sp
oj
Duna
v-Gr
ocka
. To
podr
azum
eva
i obj
avlji
vanj
e ko
nkur
sa k
oji ć
e ne
form
al-
nim
gru
pam
a, in
divi
duam
a ili
udr
užen
jima
građ
ana
dode
liti s
reds
tva
za
razv
oj r
ečno
g tu
rizm
a, k
ao š
to j
e re
krea
tivni
rib
olov
, ure
đenj
e pl
ovila
i
spla
vova
, a u
turis
tičke
svr
he it
d.
unap
ređe
nje i
skor
išćen
ja
Duna
va ka
o m
oguć
nost
i za
privr
edni
razv
oj
Izgr
adnj
a od
mar
ališ
ta i
rela
x-ce
ntra
Kako
opš
tina
Groc
ka o
bilu
je p
ogod
nom
klim
om i
velik
im b
roje
m s
unča
nih
dana
, ali
i vod
enim
resu
rsom
– re
ka D
unav
; tur
istim
a i ž
itelji
ma
će o
vim
pr
ojek
tom
biti
pon
uđen
o vi
kend
-odm
aral
ište
, rel
ax-c
enta
r, ko
ji će
biti
po-
goda
n za
biz
nis
koris
nike
, ali
i one
koj
i vol
e da
pro
vedu
vik
end
van
grad
a.
U ok
viru
ove
mer
e pr
edvi
đa s
e i r
azvo
j mod
ela
kojim
će
cilj
biti
ispu
njen
–
JPP
mod
el i
li ko
ndom
iniju
m.
Mod
el ć
e ra
zvija
ti op
štin
ska
upra
va,
u sa
radn
ji sa
Gra
dom
Beo
grad
om, s
a ci
ljem
izna
laže
nja
adek
vatn
og re
šenj
a.
Poje
dnos
tavl
jenj
e pr
oced
ure
za d
obi-
janj
e do
zvol
e za
pos
lova
nje
ugos
titel
jski
h ob
jeka
ta
Kom
plek
sni
proc
esi
i pr
oced
ure
dobi
janj
a do
zvol
a za
rad
ugo
stite
ljski
h ob
jeka
ta u
mno
gom
e ug
roža
vaju
tur
istič
ku p
onud
u u
opšt
ini
Groc
ka.
Opšt
insk
a up
rava
će
u sa
radn
ji sa
gra
dski
m in
stan
cam
a ra
zviti
alg
orita
m
poje
dnos
tavl
jenj
a pr
oced
ura,
koj
ima
će d
oprin
eti b
ržem
pok
reta
nju
rada
ug
ostit
eljs
kih
obje
kata
, čim
e će
se
posp
ešiti
zap
osle
nost
i sa
moz
apoš
lja-
vanj
e, al
i u p
rvom
redu
turis
tička
pon
uda
Održivo korišćenje potencijala reke Dunav
63
6.4. PRIORITETNA OBLAST 4 - Dobra, savremena i efikasna uprava
64
Klju
čni i
ndik
ator
i: Po
veća
n br
oj k
oriš
ćenj
a el
ektro
nski
h us
luga
za
15%
od
stra
ne g
rađa
na sa
terit
orije
opš
tine
Pove
ćan
broj
kor
išće
nja
elek
trons
kih
uslu
ga z
a 15
% o
d st
rane
priv
redn
ih s
ubje
kata
sa te
ritor
ije o
pštin
e Uv
ođen
je in
ovat
ivni
h ka
nala
kom
unik
acije
sa g
rađa
nim
a us
post
avlja
nje
elek
trons
ke u
prav
e us
post
avlja
nje
sist
ema
za u
prav
ljanj
e ja
vnom
svoj
inom
un
apre
đenj
e in
form
acio
nog
sist
ema
upra
vlja
nja
javn
im fi
nans
ijam
a
Stra
tešk
i cilj
Op
erat
ivni
cilj
M
ere
Opis
mer
e
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
unap
ređe
nje a
dmin
istra
tivni
h pr
oced
ura
Optim
izac
ija u
prav
nih
post
upak
a za
pr
ivre
du i
građ
ane
Koriš
ćenj
e op
timiz
ovan
ih u
prav
nih
post
upak
a za
priv
redu
i g
rađa
ne.
Mod
eli
adm
inis
trativ
nih
post
upak
a ko
je
spro
vode
je
dini
ce
loka
lne
sam
oupr
ave
za p
rivre
du i
gra
đane
raz
vijen
i su
i j
avno
dos
tupn
i pr
eko
Regi
stra
adm
inis
trativ
nih
post
upak
a ko
ji je
javn
o do
stup
an f
unkc
iona
lni
porta
l i e
lekt
rons
ka b
aza
svih
adm
inis
trativ
nih
post
upak
a ko
je s
prov
ode
javn
a up
rava
i ja
vna
pred
uzeć
a na
zah
tev
posl
ovni
h su
bjek
ata
(priv
redn
ih
druš
tava
, pre
duze
tnic
i i d
r). M
era
se sp
rovo
di k
roz s
lede
će fa
ze:
1. m
apira
nje
adm
inis
trativ
nih
post
upak
a na
loka
lnom
niv
ou p
rem
a pr
ivre
di
i gra
đani
ma,
2.
pre
uzim
anje
mod
ela
post
upak
a iz
Reg
istra
, 3.
usp
osta
vlja
nje
unap
ređe
ne p
roce
dure
kao
usl
uge
za p
rivre
du i
građ
ane
(pre
ko ša
ltera
i pr
eko
Porta
la e
Upra
va),
4. st
alno
ažu
riran
je p
ostu
pka
u sk
ladu
sa n
ovim
zako
nski
m re
šenj
ima.
Pr
imen
om p
onuđ
enih
mod
ela
ostv
arić
e se
uje
dnač
eno
post
upan
je o
rgan
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e, uš
teda
vre
men
a i t
rošk
ova
i izv
esno
st z
a pr
ivre
du i
građ
ane.
Ci
lj: P
rimen
a 90
opt
imiz
ovan
ih u
prav
nih
post
upak
a.
Uspo
stav
ljanj
e i v
ođen
je s
lužb
enih
ev
iden
cija
u e
lekt
rons
kom
obl
iku
Prel
azak
na
rad
iskl
juči
vo u
Cen
traln
oj a
plik
aciji
za
elek
trons
ku o
brad
u i
skla
dišt
enje
po
data
ka
mat
ični
h kn
jiga
koja
je
us
post
avlje
na
kao
»skl
adiš
te«
za o
bjed
inje
no č
uvan
je p
odat
aka
– je
dins
tven
a ba
za
u ko
ju
mat
ičar
i op
štin
skih
i
grad
skih
up
rava
pr
enos
e po
datk
e iz
lo
kaln
ih
aplik
acija
, ta
kozv
anog
dru
gog
(ele
ktro
nsko
g) p
rimer
ka m
atič
nih
knjig
a.
Rad
u ve
likom
bro
ju lo
kaln
ih a
plik
acija
stv
ara
prob
lem
e u
sist
emu
koji
bi
treba
lo d
a bu
de j
edin
stve
n za
cel
u dr
žavu
, a
i vi
soki
su
tro
škov
i od
ržav
anja
. Cen
traln
a ap
likac
ija ..
.
Dobra, savremena i efikasna uprava
65
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
unap
ređe
nje a
dmin
istra
tivni
h pr
oced
ura
Uspo
stav
ljanj
e i v
ođen
je s
lužb
enih
ev
iden
cija
u e
lekt
rons
kom
obl
iku
...pr
eras
ta iz
»sk
ladi
šta«
u z
ajed
ničk
i ala
t za
rad
svih
mat
ičar
a na
terit
oriji
Sr
bije
što
pod
razu
mev
a po
tpun
i pre
laza
k sv
ih m
atič
nih
podr
učja
na
rad
u Ce
ntra
lnoj
apl
ikac
iji d
o kr
aja
ove
godi
ne, a
uje
dno
i nap
ušta
nje
rada
u
loka
lnim
apl
ikac
ijam
a i n
jihov
o od
ržav
anje
. Pre
pot
puno
g pr
elas
ka n
a ra
d u
Cent
raln
oj a
plik
aciji
bić
e po
treba
n pr
enos
pos
ledn
jeg
stan
ja u
mat
ični
m
knjig
ama,
kao
i pr
enos
pod
atak
a o
drža
vlja
nstv
u. U
Cen
traln
oj a
plik
aciji
se
razv
ijaju
mod
uli z
a iz
radu
sta
tistič
kih
izve
štaj
a ko
ji su
pot
rebn
i opš
tini.
Prel
azak
na
rad
u ce
ntra
lnim
apl
ikac
ijam
a u
drug
im u
prav
nim
pos
tupc
ima
u sk
ladu
sa
tehn
ički
m m
oguć
nost
ima
opšt
ine
(pris
tup
cent
raliz
ovan
im
info
rmac
ioni
m s
iste
mim
a m
inis
tars
tava
).
Unap
ređe
nje
tehn
ički
h ka
paci
teta
op
štin
ske
upra
ve ra
di e
fikas
nije
g po
stup
anja
Obez
beđi
vanj
e el
ektro
nski
h kv
alifi
kova
nih
serti
fikat
a za
sve
zap
osle
ne k
oji
rade
na
re
šava
nju
upra
vnih
po
stup
aka
zbog
ve
rifik
acije
id
entit
eta
zapo
slen
og i
njeg
ove
inst
ituci
je k
ako
bi s
e om
oguć
ilo k
oriš
ćenj
e m
odel
a u
elek
trons
kom
obl
iku
prek
o Po
rtala
eUp
rave
.
Inst
alac
ija j
edno
g od
int
erne
t pr
etra
živa
ča:
Inte
rnet
Exp
lore
r ili
Goo
gle
Chro
me.
Obez
beđi
vanj
e in
tern
et k
onek
cije
ka
Porta
lu e
Upra
va: w
ww.e
upra
va.g
ov.rs
In
stal
irano
okr
užen
je z
a bi
lo k
oji
kva
lifik
ovan
i el
ektro
nski
ser
tifik
at
(Priv
redn
a ko
mor
e Sr
bije
, JP
Po
šta
Srbi
je,
Min
ista
rstv
o un
utra
šnjih
po
slov
a - b
espl
atan
serti
fikat
na
lično
j kar
ti - i
Hal
kom
).
Dost
ava
lični
h do
kum
enat
a pu
tem
po
šte
Omog
ućiti
opc
iju d
a se
dok
umen
t dos
tavi
put
em p
ošte
na
kućn
u ad
resu
. Pi
lot p
roje
kat ć
e se
odn
ositi
na
voza
čku
dozv
olu,
a n
a os
novu
isku
stva
iz
pilo
ta ra
zmot
riće
se m
oguć
nost
dos
tave
i dr
ugih
dok
umen
ata
(ličn
e ka
rte i
paso
ša).
Aktiv
nost
i ne
izi
skuj
u fin
ansi
jska
sre
dstv
a (a
naliz
a sa
dašn
jih
proc
edur
a, n
acrt
novi
h pr
oced
ura,
ela
bora
t pr
oces
a, p
ripre
ma
izm
ena
i do
puna
pro
pisa
, spe
cifik
acije
tehn
ički
h i o
rgan
izac
ioni
h re
šenj
a, p
reci
zna
kalk
ulac
ija p
otre
bnih
fina
nsijs
kih
sred
stav
a).
Dobra, savremena i efikasna uprava
66
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
unap
ređe
nje a
dmin
istra
tivni
h pr
oced
ura
Unap
ređe
nje
funk
cion
alno
sti s
ajta
op
štin
e
Prim
ena
Smer
nica
za
izra
du v
eb p
reze
ntac
ija o
rgan
a dr
žavn
e up
rave
, te
ritor
ijaln
e au
tono
mije
i je
dini
ca lo
kaln
e sa
mou
prav
e pr
i raz
voju
nov
e ve
b pr
ezen
taci
je, u
cilj
u nj
ihov
e st
anda
rdiz
acije
, spe
cifič
no u
pog
ledu
: pr
užan
ja j
asni
h, t
ačni
h, a
ktue
lnih
inf
orm
acija
o a
ktiv
nost
ima
opšt
ine
koriš
ćenj
em In
tern
eta,
čim
e se
obe
zbeđ
uje
trans
pare
ntno
st n
jihov
og
rada
; pr
užan
ja a
žurn
ih i
konz
iste
tnih
info
rmac
ija o
pro
cedu
ram
a us
luga
iz
nadl
ežno
sti, k
ao i
njih
ovog
pos
tavl
janj
a na
Por
tal e
Upra
va
(www
.eup
rava
.gov
.rs) k
ako
bi s
e po
veća
la n
jihov
a do
stup
nost
kor
isni
cim
a;
obez
beđi
vanj
a ko
nzis
tent
nog
vizu
elno
g id
entit
eta,
gra
fički
h el
emen
ata
i na
viga
cije
; ob
ezbe
điva
nja
uskl
ađen
osti
ve
b pr
ezen
taci
ja
sa
stan
dard
ima
o eP
ristu
pačn
osti:
pov
ećan
je s
lova
, nav
igac
ija ta
stat
urom
, dok
umen
ta
za
preu
zim
anje
po
nuđe
na
u vi
še
form
ata,
al
tern
ativ
a u
vidu
od
gova
raju
ćeg
teks
ta,
titl
i/ili
trans
krip
ti za
sve
med
ije u
ne-
teks
tual
nom
fo
rmat
u,
kont
rast
po
zadi
ne
i sl
ova,
au
tom
atsk
a ko
nver
zija
teks
ta u
aud
io fo
rmat
tj. „
ozvu
čava
nje
veb
sajta
“, pr
imen
a CA
PTCH
A si
stem
a (z
aštit
a ko
ntak
t fo
rmul
ara
od n
ežel
јene
SPA
M
pošt
e), g
rafič
ka a
ltern
ativ
a sa
drža
ja;
dost
upno
st: l
ako
i brz
o uč
itava
nje
stra
nica
nez
avis
no o
d pl
atfo
rme
i vrs
te
inte
rnet
ko
nekc
ije,
iden
tično
pr
ikaz
ivan
je
veb
prez
enta
cije
u
najz
astu
plјe
nijim
veb
pre
gled
ačim
a (F
irefo
x, IE
, Ch
rom
e, Op
era,
Safa
ri), v
idlјi
vost
veb
saj
ta i
viso
ko ra
ngira
nje
u in
tern
et p
retra
gam
a (s
earc
h en
gine
s) –
Goo
gle,
Bing
, Yah
oo i
sl.,
po k
lјučn
im p
ojm
ovim
a.
prila
gođa
vaju
ći v
eb d
izaj
n (R
espo
nsive
web
des
ign
- RW
D) -
dina
mič
na
prom
ena
u iz
gled
u ve
b st
rani
ce u
zav
isno
sti o
d ve
ličin
e ek
rana
i or
ijent
acije
ure
đaja
. od
gova
raju
ći n
ivo
bezb
edno
sti v
eb p
reze
ntac
ije (p
enet
ratio
n te
st).
jača
nje l
juds
kih ka
pacit
eta
opšt
insk
e upr
ave
Podi
zanj
e ka
drov
skih
kap
acite
ta sa
ci
ljem
vođe
nja
odgo
vorn
ih ja
vnih
fin
ansi
ja
Obuk
a za
posl
enih
za
prim
enu
mod
ela
optim
izov
anih
upr
avni
h po
stup
aka
- sa
veto
davn
a po
dršk
a od
stra
ne M
DULS
-a i
SKGO
-a.
Obuk
a za
posl
enih
u k
oriš
ćenj
u in
form
acio
no-k
omun
ikac
ioni
h te
hnol
ogija
kr
oz
upot
rebu
el
ektro
nski
h kv
alifi
kova
nih
serti
fikat
a,
gene
rato
ra
elek
trons
kih
uslu
ga n
a Po
rtalu
eUp
rava
, m
odul
a eZ
UP z
a ra
zmen
u po
data
ka u
ele
ktro
nsko
m o
blik
u i d
rugi
h ap
likat
ivni
h re
šenj
a ko
je o
pštin
a ko
risti
u ra
du -
obuk
e iz
vodi
Dire
kcija
za e
lekt
rons
ku u
prav
u.
...
Dobra, savremena i efikasna uprava
67
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
Podi
zanj
e ka
drov
skih
kap
acite
ta sa
ci
ljem
vođe
nja
odgo
vorn
ih ja
vnih
fin
ansi
ja
...
Obuk
e za
posl
enih
u o
smiš
ljava
nju
proj
ekat
a i
popu
njav
anje
apl
ikac
ija
(form
ular
a) za
dod
atna
sre
dstv
a ko
ja o
bezb
eđuj
u m
inis
tars
tva.
jača
nje l
juds
kih ka
pacit
eta
opšt
insk
e upr
ave
Pisa
nje
i im
plem
enta
cija
pro
jeka
ta
finan
sira
nih
od st
rane
treć
ih s
trana
Form
iranj
e op
štin
skog
tim
a za
pis
anje
i im
plem
enta
ciju
pro
jeka
ta k
oji s
e fin
ansi
raju
od
stra
ne tr
ećih
stra
na (D
eliv
ery
unit)
Ob
uke
zapo
slen
ih u
osm
išlja
vanj
u pr
ojek
ata
i po
punj
avan
je a
plik
acija
(fo
rmul
ara)
za
učeš
će o
pštin
e u
pris
tupn
im f
ondo
vim
a EU
i d
rugi
m
dona
tors
kim
fond
ovim
a ka
ko b
i se
pore
d bu
džet
skih
sre
dsta
va o
bezb
edila
do
datn
a sr
edst
va z
a re
aliz
aciju
akt
ivno
sti o
pštin
e - s
avet
odav
na p
odrš
ka
od st
rane
SKG
O-a
i dru
gih
nevl
adin
ih o
rgan
izac
ija.
Obuk
e za
posl
enih
u o
smiš
ljava
nju
proj
ekat
a i
popu
njav
anje
apl
ikac
ija
(form
ular
a) za
dod
atna
sre
dstv
a ko
ja o
bezb
eđuj
u m
inis
tars
tva.
mod
erni
zacij
a opš
tinsk
e up
rave
kroz
uvo
đenj
e in
form
atičk
ih al
ata i
njih
ov
trans
fer p
rivre
du,
poljo
privr
edu,
turiz
am i
svak
odne
vni ž
ivot g
rađa
na
Groc
ke
Inte
grac
ija e
lekt
rons
kih
uslu
ga s
a sv
ih n
ivoa
u in
form
acio
ni si
stem
op
štin
e
Funk
cion
alno
sti
koje
je
potre
bno
obez
bedi
ti pr
eko
veb
prez
enta
cije
(p
orta
la)
opšt
ine
prek
o ko
je s
e do
lazi
do
Porta
la e
Upra
va k
oji
je
jedi
nstv
ena
tačk
a pr
istu
pa sv
im p
odac
ima
iz sl
užbe
nih
evid
enci
ja:
Jedn
osta
vne
form
e ko
je s
adrž
e:
polјe
za p
retra
gu e
lekt
rons
kih
uslu
ga,
opci
ju za
regi
stra
ciju
kor
isni
ka,
prik
az sa
drža
ja st
rukt
uira
n po
živ
otni
m o
blas
tima,
vi
šeje
zičn
i int
erfe
js i
uslu
ge (z
a na
cion
alne
man
jine)
. Re
gist
raci
ja k
oris
nika
(om
oguć
iti tr
i niv
oa a
uten
tikac
ije: p
rijav
lјiva
nje
sa
aktiv
nom
em
ail
adre
som
, re
gist
raci
ja s
a dv
ostru
kom
aut
entik
acijo
m,
koriš
ćenj
e kv
alifi
kova
nog
serti
fikat
a).
Pers
onal
izac
ija k
oris
nika
: Moj
pro
fil, M
oji s
adrž
aji,
Moj
i zah
tevi,
Moj
a or
-ga
niza
cija
, Map
a za
pot
pis,
Krei
ranj
e us
luge
, Moj
a ob
aveš
tenj
a, M
oj k
alen
-da
r, M
oja
doku
men
ta, M
oje
sand
uče,
ePl
aćan
je+,
Adm
inis
traci
ja, O
djav
a.
Gene
rato
r usl
uga:
kre
iranj
e st
rukt
uira
nih
uslu
ga ra
zlič
itog
nivo
a so
fistic
i-ra
nost
i koj
i tre
ba d
a om
oguć
i uni
form
no p
ruža
nje
uslu
ga o
d st
rane
org
ana
(jedi
nstv
enos
t ob
raza
ca i
pro
cedu
ra z
a po
stup
ke k
oji
se v
ode
pred
op
štin
om a
ko s
u u
pita
nju
pove
rena
ovl
ašće
nja)
. da
vanj
e in
form
acija
o u
sluz
i, m
oguć
nost
pre
uzim
anja
obr
azac
a za
pod
noše
nje
zaht
eva
i zap
očin
janj
e po
stup
ka p
red
orga
nom
, ...
Dobra, savremena i efikasna uprava
68
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
mod
erni
zacij
a opš
tinsk
e up
rave
kroz
uvo
đenj
e in
form
atičk
ih al
ata i
njih
ov
trans
fer p
rivre
du,
poljo
privr
edu,
turiz
am i
svak
odne
vni ž
ivot g
rađa
na
Groc
ke
Inte
grac
ija e
lekt
rons
kih
uslu
ga s
a sv
ih n
ivoa
u in
form
acio
ni si
stem
op
štin
e
… gene
risan
je e
lekt
rons
kih
obra
zaca
za
podn
ošen
je z
ahte
va i
elek
trons
ko
podn
ošen
je za
htev
a (n
a Po
rtalu
, pre
ko v
eb-s
ervi
sa/ D
MS
sist
ema)
, po
tpis
ivan
je za
htev
a (e
lekt
rons
kih
doku
men
ata)
, eD
osta
vu u
Moj
e sa
nduč
e,
ePla
ćanj
e+: p
laća
nje
taks
i pri
vođe
nju
elek
trons
kog
upra
vnog
pos
tupk
a Ob
rada
zah
teva
: aut
oriz
ovan
i pre
gled
pod
netih
ele
ktro
nski
h za
htev
a: p
ri-ka
z el
ektro
nski
h za
htev
a po
razl
ičiti
m k
riter
ijum
ima,
prik
az d
etal
јnih
info
r-m
acija
o e
lekt
rons
kom
zah
tevu
, pre
uzim
anje
ele
ktro
nsko
g za
htev
a, u
nos
delo
vodn
og b
roja
, pro
men
a st
atus
a el
ektro
nsko
g za
htev
a, s
lanj
e no
vih
i pr
egle
d po
stoj
ećih
por
uka,
sla
nje
emai
l por
uke
podn
osio
cu z
ahte
va, d
a-va
nje
odgo
vora
na
upuć
enu
rekl
amac
iju.
eZak
aziv
anje
: mog
ućno
st za
kazi
vanj
a te
rmin
a pr
ed o
rgan
om
eOba
vešt
enja
: oba
vešt
avan
je p
reko
SM
S-a,
em
ail-a
, ili
dire
ktno
na
Porta
lu
o st
atus
ima
pred
met
a, p
odse
ćanj
e da
istič
u do
kum
enta
, da
je iz
vrše
na
dost
ava
i dr.
ePar
ticip
acija
: mog
ućno
st p
odno
šenj
a ko
men
tara
u to
ku ja
vnih
rasp
rava
i no
vih
inic
ijativ
a.
eAnk
ete:
mog
ućno
st g
ener
isan
ja o
nlin
e up
itnik
a.
eZUP
: au
toriz
ovan
a ra
zmen
a po
data
ka (
elek
trons
kih
doku
men
ata)
iz
služ
beni
h ev
iden
cija
put
em v
eb s
ervi
sa n
a za
jedn
ičko
j ser
visn
oj m
agis
trali
svih
org
ana
Met
areg
ista
r: au
toriz
acija
ko
risni
ka
(org
ana/
služb
enik
a)
koji
vode
po
stup
ke i
koris
te p
odat
ke iz
evi
denc
ija d
rugi
h or
gana
.
Uspo
stav
ljanj
e in
tegr
isan
og
info
rmac
iono
g si
stem
a za
pot
rebe
fu
nkci
onis
anja
opš
tinsk
e up
rave
Obez
beđi
vanj
e ne
opho
dnih
pra
vnih
i te
hnič
kih
pred
uslo
va z
a re
aliz
aciju
„p
amet
ne“
upra
ve š
to p
odra
zum
eva
dost
upno
sti k
ljučn
ih in
form
acio
no-
kom
unik
acio
nih
čini
laca
/ te
hnol
oški
h pr
etpo
stav
ki (K
ey IC
T En
abler
s):
eIde
ntite
t (e
ID)
– ko
rišće
nje
kval
ifiko
vani
h el
ektro
nski
h se
rtifik
ata
(gra
đani
mog
u u
post
upci
ma
za a
uten
tifik
aciju
kor
istit
i ser
tifik
at n
a lič
noj k
arti
sa č
ipom
); eD
okum
ent
(eDo
cum
ents
) –
elek
trons
ki d
okum
enti
potp
isan
i ele
ktro
n-sk
im p
otpi
som
kor
iste
se
za s
lanj
e in
form
acija
/ p
odat
aka
toko
m
vođe
nja
post
upak
a;
...
Dobra, savremena i efikasna uprava
69
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
mod
erni
zacij
a opš
tinsk
e up
rave
kroz
uvo
đenj
e in
form
atičk
ih al
ata i
njih
ov
trans
fer p
rivre
du,
poljo
privr
edu,
turiz
am i
svak
odne
vni ž
ivot g
rađa
na
Groc
ke
Uspo
stav
ljanj
e in
tegr
isan
og
info
rmac
iono
g si
stem
a za
pot
rebe
fu
nkci
onis
anja
opš
tinsk
e up
rave
… Aute
ntičn
i izvo
ri (A
uthe
ntic
Sour
ces)
– m
odul
eZU
P in
tegr
isan
na
Porta
lu
eUpr
ava
omog
ućav
a au
tom
atsk
o po
punj
avan
je o
braz
aca
konz
iste
nt-
nim
i ta
čnim
pod
acim
a iz
regi
star
a na
dlež
nih
orga
na;
eBez
bedn
ost (
eSec
urity
) – e
lekt
rons
ko č
uvan
je i
preu
zim
anje
pod
atak
a i
doku
men
ata
na
bezb
edan
na
čin
u sk
ladu
sa
Za
kono
m
o in
form
acio
noj
bezb
edno
sti
(izra
da
Akta
u
info
rmac
iono
j be
zbed
nost
i).
Jedi
nstv
ena
prija
va (S
SO –
Sin
gle
Sign
On)
– g
rađa
ni m
ogu
da o
stva
re
pris
tup
ka v
iše
sist
ema
bez
višes
truke
prij
ave
(log
on)
prek
o Po
rtala
eU
prav
a za
sve
post
upke
koj
e vo
de.
Uspo
stav
ljanj
e el
ektro
nske
pis
arni
ce
Elek
trons
ka p
isar
nica
treb
a da
om
oguć
i sle
deće
funk
cion
alno
sti:
Aute
ntič
nost
i
neop
orec
ivos
t po
rekl
a ka
o i
inte
grite
t el
ektro
nsko
g do
kum
enta
se
obe
zbeđ
uje
meh
aniz
mom
kva
lifik
ovan
og
elek
trons
kog
serti
fikat
a, p
repo
znat
og u
dom
aćoj
leg
isla
tivi
zako
nom
o e
lekt
rons
kom
po
tpis
u .
Datu
m i
vrem
e pr
ijem
a do
kum
enta
mog
u da
se
regi
stru
ju n
a ne
dvos
mis
len
nači
n te
hnič
ki v
eom
a sl
ični
m m
ehan
izmom
vre
men
skog
ži
ga, k
oji j
e pr
epoz
nat Z
akon
om o
ele
ktro
nsko
m d
okum
entu
.
Pore
d m
ehan
izam
a el
ektro
nsko
g po
tpis
a i v
rem
ensk
og ž
iga,
pot
rebn
o je
da
pla
tform
a im
a m
oguć
nost
i koj
e pr
oizi
laze
iz u
puts
tva
o ka
ncel
arijs
kom
po
slov
anju
a to
je b
elež
enje
dod
atni
h in
form
acija
vez
anih
za
doku
men
t i
proc
es u
kom
se
nala
zi. T
ehno
lošk
i se
ta p
otre
ba s
vodi
na
rad
sa m
eta
poda
cim
a do
kum
enat
a ko
ji se
razm
enju
ju. D
akle
, sis
tem
mor
a da
om
oguć
i ek
stra
kciju
i u
pisi
vanj
e pr
edvi
đeno
g se
ta m
eta
poda
taka
u e
lekt
rons
ki
doku
men
t.
Sist
em z
a ra
zmen
u do
kum
enta
cije
tre
ba d
a om
oguć
i po
vezi
vanj
e sa
dr
ugim
, raz
noro
dnim
, sis
tem
ima
za ru
kova
nje
elek
trons
kim
dok
umen
tima.
Ov
o po
vezi
vanj
e tre
ba d
a bu
de u
rea
lnom
vre
men
u uz
oču
vanj
e sv
ih
info
rmac
ija v
ezan
ih z
a do
kum
enta
koj
a se
raz
men
juju
. Rea
lizac
ija o
vog
zaht
eva
je m
oguć
a sa
mo
pošt
ovan
jem
sta
ndar
da i
nter
oper
abiln
osti
i po
vezi
vanj
em si
stem
a pu
tem
ser
visn
e m
agis
trale
.
Mod
uli b
i tre
balo
da
obez
bede
: M
oguć
nost
skla
dišt
enja
velik
og b
roja
dok
umen
ta
Mog
ućno
st e
fikas
ne p
retra
ge d
okum
enat
a ...
Dobra, savremena i efikasna uprava
70
mod
erni
zacij
a opš
tinsk
e up
rave
kroz
uvo
đenj
e in
form
atičk
ih al
ata i
njih
ov
trans
fer p
rivre
du,
poljo
privr
edu,
turiz
am i
svak
odne
vni ž
ivot g
rađa
na
Groc
ke
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
Uspo
stav
ljanj
e el
ektro
nske
pis
arni
ce
...
Ogra
niča
vanj
e pr
ava
pris
tupa
i m
oguć
nost
gra
nulir
anog
dod
eljiv
anja
pra
va
pris
tupa
i au
toriz
ovan
ih a
ktiv
nost
i nad
dok
umen
tima
Mog
ućno
st k
reira
nja
posl
ovni
h to
kova
dok
umen
ata
Mog
ućno
st lo
gova
nja
svih
akt
ivno
sti
Mog
ućno
st
auto
mat
izov
ane
klas
ifika
cije
do
kum
enat
a pr
ema
nivo
u po
verlj
ivos
ti i p
osle
dičn
a en
krip
cija
sadr
žaja
Ve
rzio
nira
nje
doku
men
ata
Efik
asna
sara
dnja
kor
isni
ka u
radu
sa d
okum
entim
a Ek
stra
kcija
pod
atak
a iz
met
a po
data
ka e
lekt
rons
kog
doku
men
ta u
baz
u po
data
ka o
dok
umen
tima
Potp
is e
lekt
rons
kih
doku
men
ata
koji
se n
alaz
e na
ser
veru
, im
plem
entir
an
pom
oću
mod
ula
SPeD
oc
Auto
mat
ska
i man
ueln
a ve
rifik
acija
dok
umen
ta k
oji s
e ve
ć na
lazi
međ
u fa
jlovi
ma
na se
rver
u i i
zveš
taj o
verif
ikac
iji.
Mod
erni
zaci
ja in
form
atič
kih
reše
nja
za ra
d sa
javn
im fi
nans
ijam
a Us
post
avlja
nje
sist
ema
za v
ođen
je f
inan
sija
koj
i će
u po
tpun
osti
prat
iti
zako
nsku
regu
lativ
u.
Unap
ređe
nje
kana
la k
omun
ikac
ije
opšt
ine
na d
rušt
veni
m m
reža
ma
i dr
ugim
ala
tima
za p
oveć
anje
eP
artic
ipac
ije g
rađa
na
Otva
ranj
e zv
anič
nih
opšt
insk
ih n
alog
a/ka
nala
na
druš
tven
im m
reža
ma
(Fac
eboo
k-u,
Twi
tter-u
, You
Tube
-u) z
a ko
mun
ikac
iju s
a gr
ađan
ima
u ci
lju
pove
ćanj
e eP
artic
ipac
ije g
rađa
na k
roz
onlin
e okr
užen
je, š
to p
odra
zum
eva:
po
znav
anje
i ra
zum
evan
je z
ajed
nice
, po
vezi
vanj
e i i
nter
akci
ju s
a za
jedn
icom
(viš
esm
erna
kom
unik
acija
), kr
eira
nje,
sla
nje
i raz
men
u kv
alite
tnih
i zn
ačaj
nih
sadr
žaja
(zan
imlji
ve i
koris
ne v
esti,
naj
ave,
jedi
nstv
eni
poda
ci,
istra
živa
nja,
zan
imlji
ve
činj
enic
e, o
dgov
ori i
td.),
ko
ntin
uira
no ra
zvija
nje
odno
sa,
brzu
reak
ciju
, tra
nspa
rent
nost
, is
kren
ost.
U si
stem
atiz
aciji
rad
nih
mes
ta o
dred
iti z
apos
leno
g ko
ji će
se
bavi
ti is
klju
čivo
kom
unik
acijo
m s
a gr
ađan
ima,
prip
rem
om s
aopš
tenj
a o
radu
op
štin
e i v
ođen
jem
kan
ala
prek
o ko
jih g
rađa
ni d
aju
pred
loge
i su
gest
ije.
Izbo
r odg
ovar
ajuć
ih a
lata
za
uklju
čiva
nje
što
veće
g br
oja
građ
ana
u pr
oces
pa
rtici
paci
je št
o po
draz
umev
a:
info
rmis
anje
i ed
ukac
iju -
prez
enta
cije
, bro
šure
, inf
orm
ator
i, se
kcija
čes
to
post
avlja
na p
itanj
a na
veb
prez
enta
ciji
opšt
ine,
saop
šenj
a za
javn
ost i
dr.
...
Dobra, savremena i efikasna uprava
71
Unap
ređe
ni in
stitu
cion
alni
i up
ravlj
ački
kap
acite
ti - K
orak
ka
smar
t city
kon
cept
u
mod
erni
zacij
a opš
tinsk
e up
rave
kroz
uvo
đenj
e in
form
atičk
ih al
ata i
njih
ov
trans
fer p
rivre
du,
poljo
privr
edu,
turiz
am i
svak
odne
vni ž
ivot g
rađa
na
Groc
ke
Unap
ređe
nje
kana
la k
omun
ikac
ije
opšt
ine
na d
rušt
veni
m m
reža
ma
i dr
ugim
ala
tima
za p
oveć
anje
eP
artic
ipac
ije g
rađa
na
...
kons
ulto
vanj
e -
upitn
ici,
foku
s gr
upe,
rad
ioni
ce, o
krug
li st
olov
i i p
anel
di
skus
ije, r
adne
gru
pe, s
avet
odav
ne g
rupe
i dr
. iz
vešt
avan
je o
rez
ulta
tima
i do
prin
osu
javn
osti
- iz
vešt
aji,
budž
etsk
e po
ruke
, med
ijski
čla
nsci
, em
isije
, gos
tova
nja,
inte
rvju
i i d
r. Na
Por
talu
eUp
rava
pos
toji
mod
ul e
Parti
cipa
cija
koj
i se
mož
e ko
ristit
i za
uklju
čiva
nje
građ
ana
u pr
oces
e do
noše
nja
odlu
ka.
72
7. PROJEKTI Kroz jednostavan obrazac identifikacije projekta, tim autora pripremio je određena projektno-strateška
rešenja za pobrojane probleme i rizike u gradskoj opštini Grocka, koji su u skladu sa svim navedenim strateškim i operativnim ciljevima.
Pobrojani projekti iziskuju dalji razvoj za potrebe implementacije i pobrojani su isključivo u funkciji strateškog planiranja.
1. URBANI RAZVOJ I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE NAZIV PROJEKTA Izrada softverske aplikacije (ili tematskog lejera) koja bi bila povezana sa GIS-om Direkcije za izgradnju Grada Beograda pomoću koje bi se posebno za Grocku mogli generisati traženi podaci o urbanističkim parametrima gradnje
1.1.
KRATAK OPIS Izrada aplikacije (na bazi postojeće GIS platforme Direkcije za izgradnju Grada Beograda) koja bi bila ažuri-rana na nedeljnom nivou sa nadležnim Sekretarijatom Grada Beograda i pomoću koje bi bilo moguće pratiti važeće planske dokumente za teritoriju opštine Grocka; Softverska aplikacija imala bi dvosmernu komunikaciju sa pretpostavljenim GISom Grada Beograda, kako bi po-daci sa terena bili predstavljani gradskim urbanističkim odeljenjima/organima.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza postojećeg stanja Priprema tehničkog opisa Izrada – programiranje Izrada – uvezivanje sa GISom Grada Beograda Implementacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gra-
da Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada baze javne imovine na teritoriji opštine Grocka
1.2.
KRATAK OPIS Integracija i razmena podataka sa nadležnim repub-ličkim i gradskim telima, koji vode baze podataka i prikupljaju informacije o javnoj imovini – zadatak je dobiti podatke o javnoj imovini na teritoriji opštine Grocka, koja će za potrebe privlačenja investicija razviti dodatne softverske module za potrebe in-formisanja i komunikacije sa zainteresovanom ciljnom grupom
PREGLED AKTIVNOSTI Izrađen informacioni sistem Preuzeti podaci od relevantnih državnih organa Izrađeni softverski moduli za manipulaciju po-
dacima Formatiranje podataka i predstavljanje javnosti Podignut kapacitet zaposlenih u lokalnim samou-
pravama za upravljanje imovinom
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd NALED Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 10.000.000,00 RSD
73
NAZIV PROJEKTA Izrada kataloga investicionih lokacija na bazi javne imovine na teritoriji opštine Grocka sa posebnim osvrtom na lokacije namenjene za: proizvodne, trgovačke, stambene i sportsko rekreativne namene
1.3.
KRATAK OPIS Formiranje promotivnog dokumenta - Kataloga investi-cionih projekata u opštini Grocka, sa ciljem predstavljan-ja lokacija za investiranje od strane privatnih pravnih lica, ali i od strane lokalne samouprave i republičkih or-gana, kao i Srednjoročni plan upravljanja javnom imovinom u opštini Grocka, kao okvir za njihovo poboljšano upravljanje i održavanje.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrađeni srednjoročni planovi upravljanja
javnom imovinom Kreirani promotivni katalozi sa predlozima in-
vesticionih projekata koji aktiviraju javnu imovinu za potencijalne investiture
Podignut kapacitet zaposlenih u lokalnim samoupravama za upravljanje imovinom
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd NALED Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada plana i programa izrade planske i projektno tehničke dokumentacije za prioritetne komunalne projekte na teritoriji opštine Grocka (participativni pristup sa građanima)
1.4.
KRATAK OPIS Potrebno je definisati prioritetne planske dokumente i urbanističke projekte koji bi se u adekvatnom periodu izradili od strane ovlašćenih urbanističkih kuća ili nadležnih organa države. Aktivnost podrazumeva ak-tivno komuniciranje sa građanima, sa ciljem dobijanja preciznih podataka o ključnim i kritičnim komunalnim problemima, a sa konačnim zadatkom prioritizacije istih.
PREGLED AKTIVNOSTI Definisanje prioritetnih komunalnih projeka-
ta Izrada planske i projektno tehničke doku-
mentacije Javna rasprava Obezbeđivanje finansiranja
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JKP Beogradski vodovod i kanalizacija
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Objava konkursa arhitektonsko-urbanističkog uređenja kompleksa arheoloških nalazišta na teritoriji opštine Grocka
1.5.
KRATAK OPIS U cilju stimulacije razvoja turističko-kulturnih razvojnih projekata kao i podizanja stepena urbaniteta određenim ambijentalnih Celina, kreirati listu lokaliteta od posebnog značaja za arhitektonsko-urbanističko oblikovanje putem javnog konkursa. Kroz konkurs dobiti rešenja koja predlažu ili uređuju pojedine segmente lokaliteta.
PREGLED AKTIVNOSTI Priprema dokumentacije i objava konkursa Izbor najboljeg rešenja
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Republički zavod za zaštitu spomenika kulture
VREDNOST PROJEKTA 4.000.000,00 RSD
74
NAZIV PROJEKTA Realizacija twinning projekata sa gradovima i opštinama u Srbiji i inostranstvu sa sličnim problemima u segmentu komunalne politike
1.6.
KRATAK OPIS U cilju rešavanja postojećih komunalnih izazova, po-trebno je pratiti raspoložive javne pozive, a kako bi se u saradnji sa opštinom ili gradom koji ima ili je imao slične probleme u segmentu komunalne politike, došlo do najboljih rešenja za građane.
PREGLED AKTIVNOSTI Praćenje javnih poziva na nivou EU I Republike
Srbije Izbor odgovarajuće optine ili grada Pisanje projektne dokumentacije Implementacija projektnog zadatka
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo spoljnih poslova Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada investicionih tizera za projekte i investicije od posebnog značaja na teritoriji opštine Grocka (sa posebnim osvrtom na kulturno-istorijsko nasleđe)
1.7.
KRATAK OPIS Potrebno je izraditi predloge investicionog potencijala opštine Grocka u cilju pripreme tizera kao način prezentovanja projekata investitorima ili partnerima za JPP. Zadatak je stvoriti modele potencijalne saradnje privatnog i javnog sektora, koji će proizvesti partnerima, ali sa primarnim ciljem prezervacije i očuvanja baštine.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza postojećeg stanja Izbor projekata i investicija Izrada investicionog tizera
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Republički zavod za zaštitu spomenika culture Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada sanacionih planova kojima bi se stabilizovale i umirile zone klizišta u onim rejonima namenjenim za stanovanje i privredu
1.8.
KRATAK OPIS Izrada studije koja bi mapirala i kategorizovala kon-taminirana područja na teritoriji Opštine i definisala pri-oritetnost njihovog rešavanja; kreiranje akcionih planova za sanaciju navedenih područja u saradnji sa nadležnim organima Grada Beograda i Republike Srbije. Izrada pro-jektno-tehničke dokumentacije i kreiranje adekvatnih namena kojima bi se ’’oporavljena’’ područja ponovo koristila kroz adekvatne prostorne namene (zaštitno zelenilo, zelenilo specijalne namene, komunalne pov-ršine i sl).
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada studije kojom bi se mapirala I kategori-
zovala područija Kreiranje akcionih planova za sanaciju Izrada projektno-tehničke dokumentacije kreiranje adekvatnih namena kojima bi se
’’oporavljena’’ područja ponovo koristila kroz adekvatne prostorne namene
Predstavljanje rezultata javnosti
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd
VREDNOST PROJEKTA 1.500.000,00 RSD + 20.000.000,00 RSD
75
NAZIV PROJEKTA Kreiranje posebnog odeljka na web sajtu opštine Grocka sa interaktivnim pregledom izdatih građevinskih i lokacijskih dozvola (dozvole izdate od strane opštinskog organa i nadležnog gradskog sekretarijata)
1.9.
KRATAK OPIS Na WEB sajtu opštine Grocka potrebno je omogućiti pot-puno transparentan pregled svih izdatih građevinskih i lokacijskih dozvola. Odeljak će biti svojevrsni „hub“ za informacije koje pristižu od Grada Beograda, GISa Direkcije, kao i iz relevantnih opštinskih odeljenja.
PREGLED AKTIVNOSTI Pregled postojećeg stanja Izrada dela WEB sajta
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 1.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izgradnja vodovodne mreže 1.10.
KRATAK OPIS U saradnji sa gradskim preduzećima, opština će pristupi izradi situacione analize odsustva vodovone mreže – primarnog i sekundarnog voda; potom izradi projektno-tehničke dokumentacije, i konačno realizaciji i izgradnju primarnih i sekundarnih vodova pijaće vode u naseljima opštine Grocka
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada situacione analize Izrada projektno tehničke dokumentacije Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda JKP Vodovod i kanalizacija
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 75.000.000,00 RSD Godina II – 100.000.000,00 RSD Godina III – 150.000.000,00 RSD Godina IV – 80.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izgradnja kanalizacione mreže
1.11.
KRATAK OPIS Uzimajući u obzir postojeće stanje, i kaskadni tip rasporeda naselja opštine Grocka, vrlo je mali procenat teritorije opštine pokriven kanalizacionom mrežom. Sa ciljem urbanizacije i ruralnog razvoja opština pokreće inicijativu za razvoje kanalizacione infrastrukture, u saradnji sa gradskim instancama. Izrada kanalizacione mreže predviđa izgradnju ispusta, kanalizacionih čvorova, šahti, kolektora otpada, kanala i cevi, kao i povezivanje sa gradskim sistemom.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada situacione analize Izrada projektno tehničke dokumentacije
Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda JKP Vodovod i kanalizacija
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 50.000.000,00 RSD Godina II – 100.000.000,00 RSD Godina III – 130.000.000,00 RSD Godina IV – 80.000.000,00 RSD
76
NAZIV PROJEKTA Gasifikacije opštine
1.12.
KRATAK OPIS Kako bi se građanstvu ponudio način energetski efi-kasnog i jeftinog sistema grejanja, opština će pristupiti procesu gasifikacije teritorije opštine. U ovom trenutku jedan deo teritorije opštine jeste pokriven, ali je neo-phodno sprovesti primarne i sekundarne vodove po celoj opštini. Ovaj proces može uključiti i privatnog partnera, koji na osnovu modela JPP može izvršiti predviđeni posao.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada situacione analize Izrada projektno tehničke dokumentacije Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda JKP Vodovod i kanalizacija Ministarstvo rudarstva i energetike Javno-privatno partnerstvo
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 70.000.000,00 RSD Godina II – 70.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Zamena sistema grejanja u objektima javne namene (sportske sale, vrtići, škole i sl.) sa sistemima na solarno grejanje ili drugim energetski efikasnim sistemom
1.13.
KRATAK OPIS Zamena zastarelih sistema grejanja u objektima koji kor-iste kotlove, čvrsto gorivo i druge “prljave” vidove grejan-ja. Predložena rešenja trebaju biti održiva, koristiti jeft-inu i ekološki ispravnu masu, a ujedno pogodna za čišćenje i buduću nadogradnju.
PREGLED AKTIVNOSTI Pregled trenutnog stanja Popis objekata i prioritizacija kritičnih Izbor odgovarajućih objekata Izbor energetski efikasnog sistema Zamena postojećih sistema
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo rudarstva i energetike Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I - 30.000.000,00 RSD Godina II – 20.000.000,00 RSD Godina III – 10.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Zamena sistema javnog osvetljenja na tačkama od interesa sa sistemima osvetljenja na solarnu energiju ili nekim energetski efikasnim sistemom
1.14.
KRATAK OPIS U skladu sa nadležnostima, opština će pristupiti zameni javnog osvetljenja na mestima koja su od vitalnog značaja za građanstvo, privredu i turizam. To podra-zumeva uređenje dopunskog sistema osvetljenja, ali ne i gradskog.
PREGLED AKTIVNOSTI Pregled trenutnog stanja Izbor odgovarajućih tačaka Izbor energetski efikasnog sistema Zamena postojećih sistema
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo rudarstva i energetike Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I - 10.000.000,00 RSD Godina II – 10.000.000,00 RSD
77
NAZIV PROJEKTA Razvijanje modela JPP za potrebe unapređenja energetske efikasnosti
1.15.
KRATAK OPIS Razvoj modela i kreiranje JPPa sa zainteresovanim pravnim licima koja bi pristupila zameni postojećih zastarelih sistema grejanja i osvetljenja, sa modernim i održivim rešenjima. Model može obuhvatiti i druge komunalne usluge, kao što su gasifikacija ili vodosnab-devanje.
PREGLED AKTIVNOSTI Pregled trenutnog stanja Razvoj i kreiranje modela Predstavljanje javnosti
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Komisija za javno privatna partnerstva Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada Studije opravdanosti zaštite prirodnih retkosti i specifičnosti na teritoriji opštine Grocka
1.16.
KRATAK OPIS Potrebno je izraditi situacionu analizu prirodnih retkosti i specifičnosti na teritoriji opštine. Nakon toga, sledi iz-rada studije koja će precizno formulisati podatke i mere kojima pomenute specifičnosti i retkosti mogu biti prezervirane. Na osnovu studije sledi izrada akcionog plana očuvanja i unapređenja zaštite navedenih pro-stora, retkosti i specifičnosti. Poseban vid promocije pomenutih specifičnosti i retkosti biće kroz kreiranje takozvanog koncepta ‘’aktivne zaštite’’ (otvorene učio-nice, izletišta, škole orijentiringa i sl) putem kojih će se uticati na kritičnu ciljnu grupu – mlade.
PREGLED AKTIVNOSTI Pregled trenutnog stanja – izrada situacione
analize Izrada studije Izrada akcionih planova Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Zavod za zaštitu prirode Srbije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
78
NAZIV PROJEKTA Kreiranje i implementacija 4 tematske promotivne kampanje iz segmenta ekologije i zaštite životne sredine
1.17.
KRATAK OPIS Izrada kataloga 4 godišnje kampanje animiranja stanov-ništva za učešće u sanaciji nelegalnih deponija na teri-toriji opštine Grocka u kojima bi učestvovali i javni i privatni i civilni sektor i tokom koje bi se sanirale od-ređene neuralgične tačke na teritoriji opštine. Poseban fokus staviti na edukaciju školskih uzrasta. Promotivne kampanje će obuhvatiti posebno predstavljanje posledi-ca na ekosistem opštine. Slogan kampanje će biti “misli lokalno, deluj globalno” sa ciljem slanja aktuelne poruke ekološki svesnih građana.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada predloga kampanje Implementacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beogra-
da
VREDNOST PROJEKTA 500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Kreiranje ekološkog fonda opštine Grocka (ekološki fond kao pravno lice)
1.18.
KRATAK OPIS Uspostavljanje godišnjeg fonda za finansiranje ’’neprofitnih’’aktivnosti namenjenih zaštiti životne sredi-ne sa posebnim aspektom na korišćenje modernih tehnologija
PREGLED AKTIVNOSTI Uspostavljanje fonda Kreiranje finansijskog mehanizam punjenja
‘’ekološkog fonda’’ Realizacija Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat zaštite životne sredine Grada Beograda JKP Zelenilo Beograd Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine
VREDNOST PROJEKTA Godina I - 5.000.000,00 RSD Godina II – 3.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Sanacija i rekultivacija divljih deponija
1.19.
KRATAK OPIS Izrada projekta sanacije, zatvaranja i rekultivacija divljih deponija kojim će definisati tehnološki, hidrograđevinski, mašinski proces sanacije, te projekat uređenja i projekat ozelenjavanja. Nakon izrada idejnog plana sanacije i re-kultivacije, sledi realizacija
PREGLED AKTIVNOSTI Evidencija divljih deponija Sanacija I rekultivacija Analiza rezultata
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat zaštite životne sredine Grada Beograda JKP Zelenilo Beograd Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I - 15.000.000,00 RSD Godina II – 7.500.000,00 RSD
79
NAZIV PROJEKTA Unapređenje kapaciteta lokalnog komunalnog preduzeća kroz tehničko opremanje
1.20.
KRATAK OPIS Informaciono, tehničko i kadrovsko jačanje nadležnog lokalnog komunalnog preduzeća u opštini Grocka i kreiranje jasnog akcionog plana delovanja u sinergiji sa nadležnim gradskim i republičkim organima. Poseban fokus biće na tehničkom opremanju, odnosno nabavci nove opreme, poput kamiona, kanti, kontejnera, mašina za preradu i prikupljanje, opreme za radnike i sl.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza postojećeg stanja Izrada predloga za unapređenje kapaciteta
lokalnog komunalnog preduzeća Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JKP Zelenilo Beograd Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 25.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Unapređenje kapaciteta lokalnog komunalnog preduzeća za potrebe tretmana sekundarnih sirovina
1.21.
KRATAK OPIS Potrebno je kreirati stimulativne mehanizme (u domenu ingerencija lokalne uprave) pomoću kojih bi se pospešio rast biznisa koji bi se bavili tretiranjem I tretmanom sekundarnih sirovina. Predviđena je nabavka mašina koje mogu prerađivati prikupljeni otpad u sirovine sa daljim ciklusom upotrebe.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza postojećeg stanja Izrada predloga stimulativnih mehanizama Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JKP Zelenilo Beograd Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 35.000.000,00 RSD
80
2. EKONOMSKO-SOCIJALNI RAZVOJ: SA RURALNOM KOMPONENTOM, RAZVOJEM PREDUZETNIŠTVA I DRUŠTVENOM INKLUZIJOM
NAZIV PROJEKTA Uređenje atarske putne mreže
2.1.
KRATAK OPIS Trenutno stanje atarske putne mreže nije na zavidnom nivou. Planirano je uređenje atarskih puteva, nasipanjem i krčenjem. Cilj je poboljšati prohodnost poljoprivrednih mašina, kako bi se što manje habali asfaltni putevi prvog i drugog reda. Projekat podrazumeva i uređenje imov-insko-pravnih odnosa u vezi sa atarskom putnom mrežom – prevođenje atarske putne mreže na gradsku opštinu Grocka.
PREGLED AKTIVNOSTI Ispitivanje postojeće atarske mreže Izrada projektno tehničke dokumentacije Sprovođenje nabavke Implementacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat za imovinske i pravne poslove JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 35.000.000,00 RSD Godina II – 20.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Asfaltiranje i revitalizacija putne mreže prvog i drugog reda
2.2.
KRATAK OPIS Sa ciljem unapređenja prohodnosti i povezanosti, opšti-na će inicirati pre svega revitalizaciju primarnih i sekundarnih putnih pravaca, a potom i izgradnju novih koji će skratiti vreme putovanja od ključnih kopnenih pravaca do vitalnih lokacija Opštine.
PREGLED AKTIVNOSTI Ispitivanje postojeće putne mreže Izrada projektno tehničke dokumentacije Sprovođenje nabavke Implementacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd JKP Beograd put JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 100.000.000,00 RSD Godina II – 50.000.000,00 RSD Godina III – 50.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Nabavka protivgradnih mreža
2.3.
KRATAK OPIS Poučeni teškim iskustvom prethodnih godina, opština će pokrenuti postupak subvencionisanja nabavke pro-tivgradnih mreža za voćarske useve. Cilj je smanjiti štetu od potencijalnih katastrofalnih naleta grada.
PREGLED AKTIVNOSTI Situaciona analiza protivgradne zaštićenosti Sprovođenje konkursa za dodelu sredstava Subvencionisanje korisnika
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Uprava za poljoprivredu Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 30.000.000,00 RSD Godina II – 30.000.000,00 RSD
81
NAZIV PROJEKTA Nabavka protivgradnih raketa i modernizacija lansirnih rampi
2.4.
KRATAK OPIS 2015. i 2016.godine gradska opština Grocka i poljop-rivrednici pretrpeli su velike gubitke kada je u pitanju rod. Naročito su na udaru bili voćari. Dobar deo useva nije bio upotrebljiv i morao je biti bačen ili korišćen kao voće petog stepena kvaliteta u preradi. Shodno tome, opština će inicirati modernizaciju postojećih mehani-zama lansiranja protivgradnih raketi, kao i nabavku novih raketa.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada analize Sprovođenje nabavke Implementacija Predstavljanje javnosti
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Zainteresovani proizvođači Susedne lokalne samouprave i opštine Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 20.000.000,00 RSD Godina II – 10.000.000,00 RSD Godina III – 10.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Obuka operatera protivgradnim sistemom i nabavka opreme
2.5.
KRATAK OPIS U sklopu aktivnosti nabavke opreme i modernizacije me-hanizacije za odbranu protiv grada, opština će organi-zovati obuke operatera sistemima za protivgradno dejst-vo, kao i nabavke opreme i alata za iste – uniformi, či-zama, alata, zaštitne opreme i sl.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada specifikacije potrebne opreme Sprovođenje nabavke Realizacija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
82
NAZIV PROJEKTA Razvijanje lokalnog održivog modela socijalnog preduzetništva 2.6.
KRATAK OPIS Ekonomski i socijalni status najugroženijih populacionih grupa (izbeglice, stariji građani, Romi itd.) je u procesu tranzicije pogoršan, u nekim slučajevima drastično - do granice siromaštva. Odgovorno upravljanje podra-zumeva kreiranje socijalnog modela koji če rešavati problem ovih grupa ali tako da ne ugrožava ukupan razvoj opštine. Model koji se predlaže, ciklus održivog zapošljavanja (CIZ), razvijen je kako bi dao dugoročan odgovor i sprečio generisanje i nagomilavanje istih problema. Ova metodologija omogućava kontinualno praćenje populacionih trendova, pre svega sa ekonomsko-socijalnog stanovišta i relativno brzo prilagođavanje lokalnih politika obrazovanja, zapošlja-vanja i socijalnog staranja za one koje je nisu mogli bit uključeni u proaktivne mere održivog zapošljavanja.
PREGLED AKTIVNOSTI Formiranje inter-sektorskog tela za koordi-
naciju i operativne jedinice pri opštini Stvaranje i održavanje baze podataka koja bi
uključivala sve ugrožene grupe, njihove potrebe, kvalifikacije i potencijale za zapo-šljavanje ili samozapošljavanje
Kreiranje fonda za podršku inicijativa za zaapošljavanje i/ili poslovnih poduhvata koji otvaraju nova radna mesta
Lokalna kampanja za podršku zapošljavanju
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd MSPP Gradski centar za socijalno preduzetništvo Lokalne obrazovne institucije Strukovne asocijacije i udruženja privrednika Udruženja i organizacija korisnika projekta tj. pri-
padnika ugroženih grupa Domaće i strane razvojne agencije Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 5.000.000,00 RSD Godina II – 2.500.000,00 RSD Godina III – 2.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Razvoj programa dodatne obuke i mentorstva u oblasti socijalnog preduzetništva 2.7.
KRATAK OPIS Kako bi model socijalnog preduzetništva efikasno zaživ-eo među zainteresovanim stanovništvom biće organi-zovan niz setova obuka, kojima će se objašnjavati model socijalnog preduzetništva, formalno-pravni okvir, efekti, primeri dobre prakse i dr.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada specifikacije projektnog zadatka Izrada silabusa obuka Odabir zainteresovanih građana i pravnih lica Sprovođenje obuka Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Gradski centar za socijalno preduzetništvo Lokalna udruženja građana MSPP Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.200.000,00 RSD
83
NAZIV PROJEKTA Uvođenje servisa porodičnih asistenata u mesnim zajednicama 2.8.
KRATAK OPIS Umesto razvijanja koncepta pružanja pomoći pojedi-načnim ugroženim grupama ovaj concept če obezbediti obuhvat svih građana kojima pomoć zajednice potrebna. Porodični assistenti će biti deo lokalne zajednice, obučeni za podršku različitim grupama (stariji građani, žene koje su žrtve porodičnog nasilja, siromašnima, oso-be sa specijalnim potrebama itd). Nihovo stalno pri-sustvo “na terenu” obezbeđuje bolje poznavanje lokalnih problema nego neki drugi modeli praćenja i skraćuje vreme reakcije na problem porodice ili pojedinaca. Nije zanemarljiv ni uticaj na razvoj atmosfere međusobne zavisnosti i solidarnost članova zajednice ali i uštede koje bi bile ostvarene u opštinskom budžetu. Projekat bi takođe pomogao razvijanju modela saradnje na polju društvene zaštite kao što su JPP, povezivanje civilnog i javnog sektora itd.
PREGLED AKTIVNOSTI Mapiranje opštine po kriterijumu ugroženosti
osetljivih grupa Selekcija i obuka porodičnih asistenata Pilot period testiranja modela i provere re-
zultata Kreiranje opštinskih mehanizama za održivo
finansiranje servisa
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Lokalna udreženja građana Gročanski preduzetnici Omladinska udruženja Gradski Centar za socijalni rad Obrazovne institucije Sekretarijat za socijalnu zaštitu Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 15.000.000,00 RSD Godina II – 30.000.000,00 RSD
84
NAZIV PROJEKTA Podsticanje razvoja ženskog preduzetništva i preduzetništva mladih
2.9.
KRATAK OPIS Kako bi ugrožene grupe lokalnog stanovništva bile ad-ekvatno osnažene na temu zapošljavanja i samozapo-šljavnja, opština će organizovati obuke na temu preduzetništva sa mlade i žene. Zainteresovani polaznici će naučiti osnove razvijanja biznisa i poslovanja firme. Predviđeno je i da se polaznicima pomogne novčano oko nabavke osnovnih sredstava za rad.
PREGLED AKTIVNOSTI Selekcija mladih za obuke Individualno mentorstvo Konsultativne aktivnosti sa polaznicima obuka Nabavka osnovnih sredstava za rad Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Gradski centar za socijalno preduzetništvo Ministarstvo privrede Sekretarijat za privredu Grada Beograda Kancelarija za mlade i saradnju sa udruženjima Gra-
da Beograda MSPP Privredna komora Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD + 2.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada vodiča za start-up preduzeća i preduzetnike na opštini Grocka
2.10.
KRATAK OPIS Sa idejom da se razvije lokalni i jedinstveni identitet poslovanja malih i srednjih preduzeća, kao i preduzet-nika, opština će pristupiti formiranju vodiča za početnike u biznisu i start-up-ove.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada situacione analize Analiza postojećih modela start-up biznisa Organizovanje okruglog stola sa ciljem in-
formisanja javnosti i debate o mogućnosti primene modela
Izrada brošure za start-up preduzeća i preduzetnike Grocke
Promocija i distribucija brošure
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo privrede Kancelarija za mlade i saradnju sa udruženjima Gra-
da Beograda MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Privredna komora Beograda
VREDNOST PROJEKTA 1.500.000,00 RSD
85
NAZIV PROJEKTA Obuka preduzetnika i privrednika o poslovnim procesima
2.11.
KRATAK OPIS Kvalitet poslovanja lokalnih malih i srednjih preduzeća umnogome doprinosi i razvoju lokalne zajednice, a naročito ekonomskom razvoju. Činjenica da se povećan-jem prometa određenih privatnika prihoduje veća količina novca kroz porez, ukazuje na to da je neo-phodno čuvati i negovati sve poslovne prilike na opštini. Kao sastavni deo edukativnih modula zainteresovanog građanstva na temu poslovanja i preduzetništva, opština će organizovati i obuke o poslovnim procesima, razvi-janju biznisa, marketiniškim strategijama, koncipiranju proizvoda i sl. Sve što je od veština potrebno već razvi-jenim i afirmisanim privrednicima.
PREGLED AKTIVNOSTI Saradnja sa lokalnim pravnim licima i
prikupljanje podataka Formiranje silabusa obuka Individualno mentorstvo Obuka Konsultativne aktivnosti sa zainteresovanima Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo privrede MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Privredna komora Beograda
VREDNOST PROJEKTA 3.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Obuka poljoprivrednih proizvođača o zdravoj hrani i organskoj proizvodnji
2.12.
KRATAK OPIS Opština će propagirati kroz obuke i promotivne kampan-je proizvodnju organske i zdrave hrane, koja je glavni proizvod i mogućnost trgovine na razvijenim tržištima. Grocka sa svojim poljoprivrednim, naročito voćarskim potencijalom, treba da iskoristi priliku da plasira svu robu označenu sa “zdravo” ili “organsko”. Zainteresovani poljoprivredni proizvođači će imati mogućnost da saznaju kako njihov proizvod može biti prepoznat kao organski ili zdrav, i kako može naći put ka razvijenom tržištu.
PREGLED AKTIVNOSTI Informisanje javnosti o stanju proizvodnje or-
ganskog i zdravog u Grockoj Odabir zainteresovanih lica Obuka Sertifikacija Konsultativni proces Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo privrede MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Privredna komora Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 4.000.000,00 RSD
86
NAZIV PROJEKTA Revitalizacija napuštenih objekata u svrhe podsticanja privrednih aktivnosti – kapaciteti za preradu voća i povrća
2.13.
KRATAK OPIS Sa idejom da se spoji lepo i korisno, opština će pokrenuti inicijativu revitalizacije lokalnih napuštenih objekata, javne imovine. Zadatak će biti privesti nameni te objekte, odnosno pridati im ekonomsku funkciju i to: kroz dodelu zainteresovanim privrednicima koji će tu organizovati određene proizvodne ili prerađivačke procese ili pokre-nuti lokalne, u svrhu pomoći lokalnim privrednicima, pre-radnu stanicu otpalog ili oštećenog voća.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza postojećih objekata Regulisanje imovinsko pravnih odnosa Informisanje javnosti o aktivnostima Formiranje modela upravljanja stanicama Implementacija Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo privrede MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Privredna komora Beograda
VREDNOST PROJEKTA 50.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada investicionog kataloga opštine
2.14.
KRATAK OPIS Kao sastavni deo promotivnih aktivnosti opštine, biće formirana Investicioni katalog, koji će obuhvatiti podatke o lokacijama koje će biti zauzete projektima državnih preduzeća i organa, odnosno projekata koji se fi-nansiraju javnim sredstvima. Katalog će sadržati i infor-macije o lokacijama koje mogu biti zanimljive privatni pravnim licima, koje za cilj imaju pokretaje određenog ekonomskog ciklusa – biznisa. Katalog će biti dostupan na četiri jezika: srpski, engleski, nemački i ruski, a dis-tribucija istog će biti putem Interneta.
PREGLED AKTIVNOSTI Mapiranje investicionih lokacija Prikupljanje podataka o projektima u toku i
koji će biti pokrenuti u budućnosti, a koji se finansiraju od strane javnih sredstava
Formiranje predloga biznis modela za in-teresantne lokacije na teritoriji opštine
Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Ministarstvo privrede Privredna komora Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
87
NAZIV PROJEKTA Medijska kampanja promocije opštine kao dobre investicione lokacije
2.15.
KRATAK OPIS Sa ciljem predstavljanja opštine Grocka kao dobrog lo-kalnog partnera sa dobrim mogućnostima za in-vestiranje, atraktivnim lokacijama za gradnju i upravom koja ume da sarađuje, biće pokrenuta kampanja prema interesantnim ciljnim grupama investitora.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada vizuelnog identiteta kampanje Zakup prostora za oglašavanje Realizacija kampanje
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd MSPP Sekretarijat za privredu Grada Beograda Ministarstvo privrede Privredna komora Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 3.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Obuka zainteresovanih lica o seoskom turizmu
2.16.
KRATAK OPIS Kako je seoski turizam veliki razvojni potencijal gradske opštine Grocka, biće pokrenuta obuka građana o mogućnostima za zapošljavanje i samozapošljavanje lica, koja žele da se bave seoskim turizmom. Glavni cilj je naučiti zainteresovana lica da uposle sopstvene resurse u svrhu organizovanja seoskog turizma.
PREGLED AKTIVNOSTI Formiranje silabusa obuka Raspis konkursa za zainteresovana lica Obuka zainteresovanih lica Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sekretarijat za privredu Grada Beograda Privredna komora Beograda Turistička organizacija Grada Beograda Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
VREDNOST PROJEKTA 1.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada mape turističkih potencijala i turističkog vodiča opštine
2.17.
KRATAK OPIS Kako bi turistički sadržaj koji je u ponudi i svi turistički proizvodi sa teritoriji opštine Grocka bili što vidljiviji, opština će pristupiti izradi mape turističkog sadržaja, kao i turističkog vodiča opštine. U tom vodiču mesto će imati sve prirodne lepote opštine, znamenitosti, turis-tičko-ugostiteljski objekti i sl. Vodič i mapa će prevashodno biti distribuirani putem društvenih mreža i sajta opštine, ali će određena količina biti i štampana.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada specifikacije za mapu i vodič: spisak
znamenitosti Javna promocija izrađenog spiska, i
dostavljanje predloga građana sa ciljem dopune
Izrada mape turističkih potencijala Izrada turističkog vodiča opštine Distribucija mape i vodiča Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Turistička organizacija Grada Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.500.000,00 RSD
88
NAZIV PROJEKTA Unapređenje turističke signalizacije
2.18.
KRATAK OPIS U saradnji sa nadležnim lokalnim telom, ali i drugim or-ganima, opština će sprovesti nabavku potrebne ne-dostajuće i nove turističke signalizacije. Info-table sa imenima naselja, mesta, prirodnih specifičnosti i retkos-ti, objašnjenja, table za pešačenje, biciklizam, rečni turi-zam i dr.
PREGLED AKTIVNOSTI Sprovođenje javne nabavke Postavljanje signalizacije Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Turistička organizacija Grada Beograda Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
89
3. ODRŽIVO KORIŠĆENJE POTENCIJALA REKE DUNAV
NAZIV PROJEKTA Izrada Master plana uređenja dunavskog priobalja kod opštine Grocka
3.1.
KRATAK OPIS Master plan je preduslov bilo kakvog ozbiljnijeg razvoja turističke destinacije i čak i mikro-destinaciji kao što je Grocka je neophodan da bi se potencijali i postojeće vrednosti valorizovale. On mora dati odgovor na pitanja kao što su: realna procena stanja i potencijala turističkih resusrsa opštine; prioritetni vidovi turizma koji se mogu najbrže razviti i vratiti uloženo; infrastrukturne potrebe, prioriteti i dinamika investiranja; precizno definisanje potencijalnih klijenata i pozicioniranje na turističkoj ma-pi. Master plan takođe mora uzeti u obzir i biti usklađen sa većim turističkim celinama kojima Grocka pripada geografski (Beograd, Srbija, Podunavlje), kao i sa njihovim planovima za razvoj. To omogućava i realnu procenu kompetitivnosti turističke ponude i adekvatno korišćenje prednosti kao i umanjivanje potencijalnih razvojnih rizika.
PREGLED AKTIVNOSTI Presek stanja i opis potencijala Analiza kompetitivnosti, definicija ciljnih gru-
pa, postavljenih prioritetnih vidova turizma koji će biti podržani u prvih 5 godina
Procena prioritetnih infrastrukturnih potreba i rokova izgradnje
Kreiranje baze potencijalnih investitora Koncipiranje marketing plana
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Turistička organizacija Beograda Privatni investitori u turizmu – hotelijeri, turopera-
tori, dunavske kruz kompanije, lokalni preduzet-nici
Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Razvijanje modela JPP za potrebe uređenja obale Dunava kod opštine Grocka
3.2.
KRATAK OPIS Na osnovu Master plana uređenja dunavskog priobalja biće izrađen katalog modela i modusa izvođenja JPP, a za potrebe izgradnje kapitalnih projekata u okviru uređenja dunavskog priobalja. Ovakav katalog obuhvatiće modele izgradnje raznih objekata, poput re-lax i spa centara, akva parkova, sportskih hala i sl.
PREGLED AKTIVNOSTI Izrada liste kapitalnih projekata sa potencija-
lom za JPP Analiza zakonodvanog okvira u datim
slučajevima Izrada modela JPP za date slučajeve Izrada kataloga Promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Komisija za javno privatna partnerstva Sekretatijat za privredu Grada Beograda Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
90
NAZIV PROJEKTA Uređenje pristaništa i marine Grocka
3.3.
KRATAK OPIS Da bi se 24 km Gročanskog priobalja Dunava olje valorizovalo potrebno je stvoriti infrastrukturne uslove koji bi pored servisiranja stanovništva opštine takodje privlačili potencijalne posetioce. Najvažniji projekat bi bio izgradnja marine i pristaništa , na jednoj ili dve lokacije. Dve lokacije treba razmotriti kao opciju za razdvajanje dve tipa turističke posete; jedno su turisti koji dolaze u Srbiju/Grocku na rečnim kruzerima a drugi tip bi bili lokalni turisti i oni iz bliskog regiona Beograda, Vojvodine i centralne Srbije. I jedan i drugi vid imaju veliki potencijal; oko 60 000 turista godišnje dođe na brodovima – broj onih koji dođe individualnim plovilima je na nivou statističke greške i nisu previše bitni za razvoj turizma; s druge strane ne sme smetnuti sa uma da posetioci iz bliskog okruženja mogu postati značajan izvor prihoda. Za njihove potrebe je važan drugi tip infrastrukture koji bi povezao sadržaja na kopnu sa onima na vodi (npr. akva park, spa, restoranski i smaštajni kapaciteti, sportski i rekreativni sadržaji itd.).
PREGLED AKTIVNOSTI Aktivna kampanja privlačenja investicija Izrada urbanističke i tehničke dokumentacije Izvođenje infrastrukturnih radova Oglašavanje suprastrukturnih lokacija i pro-
jektovanih sadržaja Kreiranje mehanizama za podsticaj otvaranja
novih radnih mesta Izvođenje infrastrukturnih radova
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija JP
Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda
Lokalni preduzetnici Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA Godina I – 80.000.000,00 RSD Godina II – 30.000.000,00 RSD
91
NAZIV PROJEKTA Uređenje šetališta na reci Dunav
3.4.
KRATAK OPIS Simultano sa uređenjem pristaništa i marine mora se prići uređenju priobalja kao dopune većeg projekta, ali i projekta koji doprinosi unapređenja kvaliteta života i okruženja građana Grocke. Uređenje bi se radilo u nekol-iko faza - U početnoj fazi, dovoljno je urediti šetališta u urbanističkim zonama (npr. Grocka i Vinča), dok će se u krajnjoj težiti uređenju šetališta do i oko svih naselja opštine Grocka koja su na Dunavu.
PREGLED AKTIVNOSTI Studija izvodljivosti u korelaciji sa master pla-
nom Aktivna kampanja privlačenja investicija Izrada urbanističke i tehničke dokumentacije Izvođenje infrastrukturnih radova
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija JP Građevinska direkcija za građevinsko zemljište i
izgradnju Beograda Lokalni preduzetnici zainteresovani za pokretanje
svojih biznisa na lokacijama šetališta Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 30.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada modela partnerstva sa privatnim sektorom za izgradnju vikend odmarališta na reci Dunav
3.5.
KRATAK OPIS Kako bi se podstakao seoski turizam i ruralni razvoj, opština će pokrenuti process razvoja modela partnerstva koji će biti ponuđen privatnom sektoru. U okviru modela biće predviđen način izgradnje, održavanja i podele prof-ita, što podrazumeva potpuno uređenje odnosa sa privatnim partnerom koji bi mogao izgraditi vikend od-maralište kraj Dunava.
PREGLED AKTIVNOSTI Anketiranje privatnih pravnih lica u vezi sa
mogućnostima za izgradnju vikend od-marališta
Izrada preliminarnog modela partnerstva Diskusija sa privatnim sektorom Izrada finalnog modela Predstavljanje javnosti
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Turistička organizacija Beograda Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
VREDNOST PROJEKTA 2.300.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada modela partnerstva sa privatnim sektorom za izgradnju relax i spa-centra
3.6.
KRATAK OPIS Na osnovu prethodnih izrada modela, Master plana uređenja dunavskog priobalja, opština će pripremiti i model partnerstva sa privatnim sektorom za potrebe izgradnje relax i spa-centra, koji predstavljaju veliku tur-ističku i razvojnu priliku Grocke. Ponuđeni model obuhvatiće definisanje svih oblasti, prava i obaveza iz-među ugovornih strana.
PREGLED AKTIVNOSTI Anketiranje privatnih pravnih lica u vezi sa
mogućnostima za izgradnju relax i spa-centra
Izrada preliminarnog modela partnerstva Diskusija sa privatnim sektorom Izrada finalnog modela Predstavljanje javnosti
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Turistička organizacija Beograda Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
VREDNOST PROJEKTA 2.300.000,00 RSD
92
NAZIV PROJEKTA Izrada strategije upravljanja rizicima
3.7.
KRATAK OPIS Sa zadatkom prevencije budućih posledica prirodnih ka-tastrofa, ali prevashodno prevencije, opština će pristupiti procesu izrade strategije upravljanja rizicima. U pitanju je dokument koji će objediniti sve procedure, procese i standard u vezi sa prevencijom, odbranom i sanacijom posledica prirodnih katastrofa.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza posledice prethodnih godina Analiza postojećih strateških dokumenata dru-
gih opština i gradova Analiza zakondovanog okvira Izrada preliminarnog nacrta strategije Javna diskusija Predstavljanje i promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sektor za vanredne situacije Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 1.500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Izrada akcionog plana za prevenciju rizika od poplava
3.8.
KRATAK OPIS Na osnovu strategije upravljanja rizicima, a u skladu sa drugim zakonskim aktima, opština će izraditi akcioni plan prevencije rizika od poplava. Plan će predstaviti sve mere, kako infrastrukturne, tako i institucionalne koje doprinose preventivnom delovanju. Zadatak je podići spremnost građanstva i svest o opasnosti od rizika od poplava, a potom izvršiti i infrastrukturne zahvate na vodotokovima i kanalima, koji sprečavaju i/ili odvode višak vode koji nastaje nakon velikih padavina ili podi-zanja nivoa reke.
PREGLED AKTIVNOSTI Analiza strategije upravljanja rizicima opštine
Grocka Analiza postojećih akcionih planova i usk-
lađivanje Analiza zakondovanog okvira Izrada preliminarnog nacrta akcionog plana Javna diskusija Predstavljanje i promocija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Sektor za vanredne situacije
VREDNOST PROJEKTA 1.000.000,00 RSD
93
4. DOBRA, SAVREMENA I EFIKASNA UPRAVA
NAZIV PROJEKTA Optimizacija upravnih postupaka kroz primenu Modela administrativnih postupaka za privredu i građane
4.1.
KRATAK OPIS Modeli administrativnih postupaka koje sprovode jedinice lokalne samouprave za privredu i građane razvi-jeni su i javno dostupni preko Registra administrativnih postupaka koji je javno dostupan funkcionalni portal i elektronska baza svih administrativnih postupaka koje sprovode javna uprava i javna preduzeća na zahtev poslovnih subjekata (privrednih društava, preduzetnici i dr)
PREGLED AKTIVNOSTI mapiranje administrativnih postupaka na lo-
kalnom nivou prema privredi i građanima preuzimanje modela postupaka iz Registra uspostavljanje unapređene procedure kao
usluge za privredu i građane (preko šaltera i preko Portala eUprava)
stalno ažuriranje postupka u skladu sa novim zakonskim rešenjima.
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Stalna konferencijom gradova i opština Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Registar administrativnih postupaka Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Uspostavljanje i vođenje službenih evidencija u elektronskom obliku
4.2.
KRATAK OPIS Prelazak na rad isključivo u Centralnoj aplikaciji za el-ektronsku obradu i skladištenje podataka matičnih knjiga koja je uspostavljena kao »skladište« za ob-jedinjeno čuvanje podataka – jedinstvena baza u koju matičari opštinskih i gradskih uprava prenose podatke iz lokalnih aplikacija, takozvanog drugog (elektronskog) primerka matičnih knjiga
PREGLED AKTIVNOSTI obezbediti pristup centralizovanim infor-
macionim sistemima ministarstava obezbediti prenos poslednjeg stanja u
matičnim knjigama obezbediti prenos podataka o državljanstvu iz
lokalne baze
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 1.000.000,00 RSD
94
NAZIV PROJEKTA Obezbeđivanje elektronskih kvalifikovanih sertifikata za sve zaposlene koji rade na rešavanju upravnih postupaka
4.3.
KRATAK OPIS Obezbeđivanje elektronskih kvalifikovanih sertifikata za sve zaposlene koji rade na rešavanju upravnih postupa-ka zbog verifikacije identiteta zaposlenog i njegove in-stitucije kako bi se omogućilo korišćenje modela u el-ektronskom obliku preko Portala eUprave.
PREGLED AKTIVNOSTI verifikacija institucije verifikacija identiteta zaposlenih edukacija zaposlenih za korišćenje modela u
elektronskom obliku preko Portala eUprave.
Instalacija jednog od internet pretraživača: Internet Explorer ili Google Chrome.
Obezbeđivanje internet konekcije ka Portalu eUprava: www.euprava.gov.rs.
Instalacija okruženja za bilo koji kvalifikovani elektronski sertifikat (Privredna komore Srbije, JP Pošta Srbije, Ministarstvo unu-trašnjih poslova - besplatan sertifikat na ličnoj karti - i Halkom).
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 500.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Unapređenje funkcionalnosti sajta opštine u skladu sa Smernicama za izradu veb prezentacija organa državne uprave
4.4.
KRATAK OPIS Primena Smernica za izradu veb prezentacija organa državne uprave, teritorijalne autonomije i jedinica lo-kalne samouprave pri razvoju nove veb prezentacije, u cilju njihove standardizacije
PREGLED AKTIVNOSTI pružanja jasnih, tačnih, aktuelnih informacija o
aktivnostima opštine korišćenjem Inter-neta, čime se obezbeđuje transparentnost njihovog rada;
pružanje ažurnih i konzistetnih informacija o procedurama usluga iz nadležnosti, kao i njihovog postavljanja na Portal eUprava (www.euprava.gov.rs)
obezbeđivanja konzistentnog vizuelnog iden-titeta, grafičkih elemenata i navigacije;
obezbeđivanja usklađenosti veb prezentacija sa standardima o ePristupačnosti:
obezbediti dostupnost: lako i brzo učitavanje stranica nezavisno od platforme i vrste internet konekcije
obezbediti prilagođavajući veb dizajn (Responsive web design - RWD)
obezbediti odgovarajući nivo bezbednosti veb prezentacije.
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd
VREDNOST PROJEKTA 900.000,00 RSD
95
NAZIV PROJEKTA Obuka zaposlenih za primenu modela optimizovanih upravnih postupaka
4.5.
KRATAK OPIS Podizanje kadrovskih kapaciteta sa ciljem vođenja odgo-vornih javnih finansija
PREGLED AKTIVNOSTI obuka zaposlenih u korišćenju informaciono-
komunikacionih tehnologija kroz upotrebu elektronskih kvalifikovanih sertifikata, generatora elektronskih usluga na Portalu eUprava, modula eZUP za razmenu po-dataka u elektronskom obliku i drugih ap-likativnih rešenja koje opština koristi u radu - obuke izvodi Direkcija za el-ektronsku upravu.
obuka zaposlenih u usavršavanju tehnika komunikacije među kolegama unutar opštine - podizanje motivacije i želje zapo-slenih da posluju kao tim čime će se obezbediti i profesionalna komunikacija prema korisnicima njihovih usluga.
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Stalna konferencijom gradova i opština Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 900.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Obuke zaposlenih u osmišljavanju projekata i popunjavanje aplikacija (formulara) za učešće opštine u pristupnim fondovima EU i drugim donatorskim fondovima
4.6.
KRATAK OPIS Pisanje i implementacija projekata finansiranih od strane trećih strana
PREGLED AKTIVNOSTI Formiranje opštinskog tima za pisanje i imple-
mentaciju projekata koji se finansiraju od strane trećih strana (Delivery unit)
Obuke zaposlenih u osmišljavanju projekata i popunjavanje aplikacija (formulara) za učešće opštine u pristupnim fondovima EU i drugim donatorskim fondovima.
Obuke zaposlenih u osmišljavanju projekata i popunjavanje aplikacija (formulara) za do-datna sredstva koja obezbeđuju minis-tarstva.
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Konsultantske kuće Udruženja građana sa kapacitetom za edukaciju
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
96
NAZIV PROJEKTA Integracija elektronskih usluga sa svih nivoa u informacioni sistem opštine
4.7.
KRATAK OPIS Obezbeđivanje funkcionalnosti preko veb prezentacije (portala) opštine preko koje se dolazi do Portala eUprava koji je jedinstvena tačka pristupa svim podacima iz službenih evidencija.
PREGLED AKTIVNOSTI analiza postojećeg stanja izbor informatičkog rešenja u skladu sa za-
konskom regulativom koje će obezbediti: jednostavne forme veb prezentacije registraciju korisnika personalizaciju korisnika
povezati se sa rešenjem za: Generator usluga eZakazivanje eObaveštenja eParticipacija eAnkete eZUP Metaregistar
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 3.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Uspostavljanje integrisanog informacionog sistema za potrebe funkcionisanja opštinske uprave
4.8.
KRATAK OPIS Obezbeđivanje neophodnih pravnih i tehničkih preduslo-va za realizaciju „pametne“ uprave što podrazumeva dostupnosti ključnih informaciono-komunikacionih čini-laca
PREGLED AKTIVNOSTI analiza postojećeg stanja izbor informatičkog rešenja u skladu sa za-
konskom regulativom uvodjenje eIdentiteta (eID) uvodjenje eDokumenta(eDocuments) omogućavanje autentičnog izvora (Authentic
Sources) obezbediti eBezbednost (eSecurity) omogućiti jedinstvenu prijavu (SSO – Single
Sign On)
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
97
NAZIV PROJEKTA Uspostavljanje elektronske pisarnice 4.9.
KRATAK OPIS Elektronska pisarnica treba da omogući funkcionalnosti autentičnost i neoporecivost porekla kao i integritet el-ektronskog dokumenta, beleženje dodatnih informacija vezanih za dokument i proces u kom se nalazi, sistem za razmenu dokumentacije uz povezivanje sa drugim, raznorodnim, sistemima za rukovanje elektronskim dokumentima. Ovo povezivanje treba da bude u realnom vremenu uz očuvanje svih informacija vezanih za doku-menta koja se razmenjuju uz obezbedjivanje visokog nivoa kripcije podataka.
PREGLED AKTIVNOSTI analiza postojećeg stanja izbor informatičkog rešenja u skladu sa za-
konskom regulativom
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
NAZIV PROJEKTA Modernizacija informatičkih rešenja za rad sa javnim finansijama
4.10.
KRATAK OPIS Uspostavljanje sistema za vođenje finansija koji će u potpunosti pratiti zakonsku regulativu.
PREGLED AKTIVNOSTI analiza postojećeg stanja izbor informatičkog rešenja u skladu sa za-
konskom regulativom koje će obezbediti: planiranje i budžetiranje javnih rashoda; efikasno i efektivno izvršenje budžeta; finansijsku kontrolu; računovodstvo, praćenje i finansijsko izvešta-
vanje eksterni nadzor javnih finansija
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministartsvo finansija Fondovi i donacije
VREDNOST PROJEKTA 5.000.000,00 RSD
98
NAZIV PROJEKTA Unapređenje kanala komunikacije opštine na društvenim mrežama i drugim alatima za povećanje ePar-ticipacije građana
4.11.
KRATAK OPIS Otvaranje zvaničnih opštinskih naloga/kanala na društvenim mrežama (Facebook-u, Twitter-u, YouTube-u) za komunikaciju sa građanima u cilju povećanje ePar-ticipacije građana kroz online okruženje
PREGLED AKTIVNOSTI sistematizacijom radnih mesta odrediti zapo-
slenog koji će se baviti isključivo komu-nikacijom sa građanima, pripremom saopštenja o radu opštine i vođenjem ka-nala preko kojih građani daju predloge i sugestije.
izbor odgovarajućih alata za uključivanje što većeg broja građana u proces participacije.
korišćenje modula eParticipacija koji se može koristiti za uključivanje građana u procese donošenja odluka.
POTENCIJALNI PARTNERI Grad Beograd Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave
VREDNOST PROJEKTA 2.000.000,00 RSD
99
100
8. MEHANIZAM PRAĆENJA I IZVEŠTAVANJE
Zadatak strateškog dokumenta je dvojak: pre svega da na pravi način institucionalizuje i formuliše ideje nosioca strateškog razvoja, a potom i da onima za koje se razvija i trećim licima pruži jasan uvid u mogućnosti i ideje koje nosilac ima kada je u pitanju održivost i razvijanje. Takav proces je neophodno pratiti i u određenim vremenskim intervalima ocenjivati, kako bi se dobila jasna informacija o tome šta je nosilac razvoja uradio od zadatog i predstavljenog plana, i šta još treba da uradi, kao i da se u budućem strateškom planiranju mogu uočiti prednosti i mane.
Kako je opština Grocka za potrebe izrade ovog strateškog dokumenta jednokratno angažovala uslužnog ponuđača, ali i formirala potreban organ za prikupljanje, obradu podataka i proces izrade Strategije, konstatuje se nepostojanje stalnog tela ili osobe koja će biti zadužena za permanentnu evaluaciju stepena ostvarenosti dokumenta. Shodno tome, predviđeno je da odeljenja, tela i druge povezane institucije gradske opštine Grocka, svoje aktivnosti planiraju i sprovode u skladu sa ovom Strategijom. Na taj način će plan održivog razvoja biti u skladu sa metodologijom i matricom postavljenom od strane autora Strategije, dok će u slučaju evaluacije biti jasno i precizno moguće utvrditi činjenično stanje i stepen ispunjenosti. Predviđa se da opština Grocka u određenom vremenskom intervalu, a preporuka je da to bude nakon isteka dve godine od usvajanja Strategije, izvrši kratku internu procenu stepena ispunjenosti ciljeva i indikatora postavljenih u strateškom dokumentu . Pomenutu internu procenu izvršiće organ ili zaposleno lice opštine koje odredi predsednik opštine.
Predviđa se i potencijalna eksterna ocenjivanja stepena ispunjenosti ciljeva i indikatora postavljenih u Strategiji, od ponuđača usluga angažovanog od strane opštine. Lice može sprovesti performance test i kroz ekspertizu jasno utvrdi pozicioniranje opštine na lestvici ciljanog stepena razvoja.
Sa ciljem što preciznijeg utvrđivanja stepena ostvarenosti Strategije, preporučeno je da se proces sprovodi uz pomoć sledećih kriterijuma:
Stepen izvršenja Procentualno izražavanje stepena ispunjenosti određenog indikatora, odnosno ostvarenosti mere, na lestvici od 0 do 100%, sa zaokruživanjem na deseti podeljak. Kvantitativni podatak. Efekat ostvarenja Deskriptivno predstavljanje uticaja i efekta određene mere i promene indikatora. Akcenat je na prikupljanju informacija od građanstva i komparativna analiza sa očekivanim rezultatima. Kvalitativni podatak. Rok izvršenja Analiza: kada je određena mera primenjena. Cilj je dobiti podatak o tome kada je, u odnosu na predočen plan u okviru Strategije, određena mera procesuirana. Konačan zadatak je stvaranje elementa za završnu analizu i uporedno poređenje sa drugim kriterijumima.
101
Rok ostvarenja Analiza: kada je određena mera ostvarena. Cilj je dobiti podatak o tome kada je, u odnosu na predočen plan u okviru Strategije, određena mera ostvarena. Konačan zadatak je stvaranje elementa za završnu analizu i uporedno poređenje sa drugim kriterijumima. Formalno-pravne promene koje utiču na indikatore Analiza promene formalističkog okruženja u odnosu na početno stanje. Cilj je identifikovati institucionalne promene koje potencijalno mogu ograničiti stepen ostvarenja indikatora, ili onemogućiti da on uopšte bude ispunjen (primer: promena nadležnosti). Druge anomalije u odnosu na početno stanje Posmatranje drugih neformalnih okolnosti koje mogu uzrokovati promenu statusa mere ili indikatora u odnosu na početno stanje (primer: prirodne nepogode).
Preporuka je da ove kriterijume koriste i potencijalni ekspertski evaluatori, angažovani od strane opštine, ali i opštinski organ koji potencijalno bude angažovan za ovaj posao.
Važno je napomenuti i mogućnost ocenjivanja stepena ispunjenosti održivosti. Ovakav posao mora biti poveren stručnim i sertifikovanim licima i/ili telima koji mogu uraditi procenu održivosti određenih promena i procesa. Ideja je da se na taj način izvrši dodatna provera stepena ispunjenosti ciljeva Strategije, ali i da jasna slika o postojanju ili nepostojanju održivosti u nastalim promenama. Preporuka je da se ovakvo ocenjivanje sprovodene šest meseci pre isteka mandata Strategije.
Top Related