7/23/2019 SRPS EN 545
1/88
SRPSKISTANDARD
SRPS EN 545Oktobar 2007.
Identi!an sa EN 545:2002+ AC:2004
Cevi, spojni delovi (fazonski komadi),pomo!ni delovi i njihovi spojevi od
nodularnog liva za cevovode za vodu
Zahtevi i metode ispitivanja
Ductile iron pipes, fittings, accessories and their joints for waterpipelines Requirements and test methods
I izdanje
Referentna oznakaSRPS EN 545:2007 (sr)INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE
7/23/2019 SRPS EN 545
2/88
Autorska prava za srpske standarde i srodne dokumente pripadaju Institutu za standardizaciju Srbije. Umnoavanje, u
celini ili delimi!no, kao i distribucija srpskih standarda i srodnih dokumenata, dozvoljeni su samo uz saglasnostInstituta za standardizaciju Srbije.
ISS
Izdaje Institut za standardizaciju Srbije
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE11030 Beograd, Stevana Brakusa 2, p.f. 2105
Telefoni: (011) 35-41-260, 35-41-261Telefaks: (011) 35-41-257Prodaja: (011) 25-47-496Informacioni centar: (011) 25-47-293
[email protected] [email protected]
www.jus.org.yu
mailto:[email protected]:[email protected]://www.jus.org.yu/http://www.jus.org.yu/mailto:[email protected]:[email protected]7/23/2019 SRPS EN 545
3/88
ISS SRPS EN 545:2007Ovaj standard doneo je direktor Instituta za standardizaciju Srbije reenjem br. 3026/34-52-01/2007
od 10. oktobra 2007. godine.
Ovaj standard je identi"an sa evropskim standardom EN 545:2002, uklju"uju!i i njegovu tehni"ku
ispravku AC:2004, i objavljen je uz dozvolu Evropskog komiteta za standardizaciju CEN, rue deStassart 36, B-1050 Brussels.
CEN i njegove "lanice u potpunosti zadravaju sva prava reprodukovanja i umnoavanja evropskih
standarda u bilo kom obliku i na bilo koji na"in i oni se ne mogu umnoavati bez pisanog odobrenja
CEN-a Institutu za standardizaciju Srbije.
This standard is identical with EN 545:2002, including its technical corrigendum AC:2004, and isreproduced by permission of CEN, rue de Stassart 36, B-1050 Brussels.
All exploitation rights of the European Standards in any form and by any means are reserved world-wide toCEN and its National Members, and no reproduction may be undertaken without the expressed permission in
writting by CEN through the Institute for Standardization of Serbia.
Nacionalni predgovor
Ovaj standard je nastao revizijom standarda SRPS ISO 2531:1991, Cevi, spojni delovi i pomo!ni delovi odnodularnog liva za cevovode pod pritiskom.
Ovaj standard izradila je Komisija za standarde iz oblasti cevi, spojnih delova i njihovih spojeva od livenoggvo"a, KS C005-2.
Ovaj standard predstavlja prevod evropskog standarda EN 545:2002 i njegove tehni!ke ispravke AC:2004 sa
engleskog na srpski jezik.
U ovom standardu navedena su najnovija izdanja citiranih evropskih standarda.
"Evropski standard" u tekstu ovog standarda treba shvatiti kao "srpski standard".
Veza citiranih evropskih i srpskih standarda
EN 196-1:1987 idt SRPS EN 196-1:1995EN 681-1:2003 idt SRPS EN 681-1:2007EN 805:2000 idt SRPS EN 805:2007EN 1092-2:1997 idt SRPS EN 1092-2:2005EN ISO 4034:2000 eqv SRPS ISO 4034:2001
Za potrebe ovog standarda mogu se primenjivati nie navedeni srpski standardi poto su u delu teksta na kojise ovaj standard poziva ekvivalentni evropskim standardima:
EN 10002-1:2001 SRPS EN 10002-1:1996 i SRPS EN 10002-1/1:1997EN ISO 4016:2000 SRPS ISO 4016:1998EN ISO 6506-1:1999 SRPS C.A4.003:1985
Slede#i evropski standardi mogu se primenjivati za potrebe ovog standarda poto nema odgovaraju#ih
srpskih standarda:
EN 197-1:2000EN ISO 7091:2000
i
7/23/2019 SRPS EN 545
4/88
SRPS EN 545:2007 ISS
ii
Citirani srpski standardi
SRPS EN 196-1:1995, Metode ispitivanja cementa Ispitivanje "vrsto!eSRPS EN 681-1:2007, Elastomerne zaptivke Zahtevi za materijale zaptivki spojeva na cevovodima
namenjenim za dovod i odvod vode Deo 1: GumaSRPS EN 805:2007, Snabdevanje vodom Zahtevi za sisteme i komponente izvan objektaSRPS EN 1092-2:2005, Prirubnice i njihovi spojevi Krune prirubnice za cevi, armature, fazonske
komade i pribor, koje nose oznaku PN Deo 2: Prirubnice od livenog gvo#aSRPS EN 10002-1:1996, Metalni materijali Ispitivanje zatezanjem Deo 1: Metode ispitivanja (na
sobnoj temperaturi)SRPS EN 10002-1/1:1997, Metalni materijali Ispitivanje zatezanjem Deo 1: Metode ispitivanja (na
sobnoj temperaturi) Izmene i dopuneSRPS ISO 4016:1998, Vijci sa estostranom glavom Klasa izrade CSRPS ISO 4034:2000, estostrane navrtke Klasa izrade CSRPS C.A4.003:1985, Mehani"ka ispitivanja metala Ispitivanje tvrdo!e po Brinelu
Citirani evropski standardi
EN 196-1:1987, Methods of testing cement Part 1: Determination of strenghtEN 197-1:2000, Cement Part 1: Composition, specificiations and conformity criteria for common
cementsEN 681-1:2003, Elastomeric seals Material requirements for pipe joint seals used in water and
drainage applications Part 1: Vulcanized rubberEN 805:2000, Water supply Requirements for systems and components outside buildingsEN 1092-2:1997, Flanges and their joints Circular flanges for pipes, valves, fittings and
accessories, PN designated Part 2: Cast iron flangesEN 10002-1:2001, Metallic materials Tensile testing Part 1: Method of ambient temperatureEN ISO 4016:2000, Hexagon head bolts Product grade C (ISO 4016:1999)EN ISO 4034:2000, Hexagon nuts Product grade C (ISO 4034:1999)
EN ISO 6506-1:1999, Metallic materials Brinell hardness test Part 1: Test method (ISO 6506-1:1999)EN ISO 7091:2000, Plain washers Normal series Product grade C (ISO 7091:2000)
7/23/2019 SRPS EN 545
5/88
EVROPSKI STANDARDEUROPEAN STANDARDNORME EUROPENNEEUROPISCHE NORM
EN 545
Jun 2002.
ICS 23.040.10; 23.040.40 Zamenjuje EN 545:1994
Verzija na srpskom jeziku
Cevi, spojni delovi (fazonski komadi), pomo!ni delovi i njihovi spojevi od
nodularnog liva za cevovode za vodu Zahtevi i metode ispitivanja
Ductile iron pipes, fittings,accessories and their joints for
water pipelines Requirementsand test methods
Tuyaux, raccords et accessoires enfonte ductile et leurs assemblages
pour canalisations deau Prescriptions et mthodes dessai
Rohre, Formstcke, Zubehrteileaus duktilem Gusseisen und ihre
Verbindungen fr Wasserleitungen Anforderungen undPrfverfahren
Ovaj evropski standard odobrio je CEN 10. maja 2002. godine.
$lanice CEN-a obavezne su da se pridravaju Internih pravila CEN/CENELEC u kojima su definisani uslovipod kojima evropski standard, bez izmena, sti!e status nacionalnog standarda. Aurirani spiskovi ibibliografske reference koje se odnose na te nacionalne standarde mogu se dobiti od Centralnog sekretarijata
ili od !lanica CEN-a.
Ovaj evropski standard postoji u tri zvani!ne verzije (na engleskom, francuskom i nema!kom jeziku). Verzijana nekom drugom jeziku, nastala prevo"enjem na nacionalni jezik pod odgovorno#u !lanice CEN-a iprijavljena Centralnom sekretarijatu, ima isti status kao zvani!na verzija.
$lanice CEN-a su nacionalne organizacije za standardizaciju Austrije, Belgije, $eke Republike, Danske,Finske, Francuske, Gr!ke, Holandije, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Malte, Nema!ke, Norveke,Portugala, panije, vajcarske, vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
CEN
Evropski komitet za standardizacijuEuropean Committee for Standardization
Comit Europen de NormalisationEuropisches Komitee fr Normung
Centralni sekretarijat: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels
2002 CEN Sva prava reprodukovanja i umnoavanja u bilo kom obliku i na bilo koji na!in zadravaju !lanice CEN-au svim zemljama.
Ref. oznaka EN 545:2002 E
7/23/2019 SRPS EN 545
6/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Sadraj
Strana
Predgovor .......................................................................................................................................................... 4Uvod ................................................................................................................................................................ 6
1 Predmet i podru!je primene.................................................................................................................... 7
2 Normativne reference ............................................................................................................................. 7
3 Termini i definicije ................................................................................................................................. 8
4 Tehni!ki zahtevi ................................................................................................................................... 114.1 Opte..................................................................................................................................................... 114.2 Zahtevi za mere .................................................................................................................................... 124.3 Karakteristike materijala....................................................................................................................... 164.4 Prevlake i obloge za cevi ...................................................................................................................... 164.5 Prevlake za spojne delove i pomo#ne delove ....................................................................................... 194.6 Obeleavanje cevi i spojnih delova ...................................................................................................... 204.7 Nepropusnost........................................................................................................................................ 21
5 Karakteristike koje se zahtevaju za spojeve ......................................................................................... 215.1 Opte..................................................................................................................................................... 215.2 Savitljivi spojevi................................................................................................................................... 215.3 Savitljivi spojevi sa ograni!enim pomeranjem..................................................................................... 23
5.4 Spojevi sa prirubnicama ....................................................................................................................... 235.5 Cevi sa prirubnicama pri!vr#enim vijcima ili sa zavarenim prirubnicama......................................... 24
6 Metode ispitivanja ................................................................................................................................ 246.1 Mere cevi .............................................................................................................................................. 246.2 Pravost cevi .......................................................................................................................................... 256.3 Ispitivanje zatezanjem .......................................................................................................................... 256.4 Tvrdo#a po Brinelu............................................................................................................................... 266.5 Ispitivanje nepropusnosti cevi i spojnih delova kod proizvo"a!a ........................................................ 276.6 Masa cinka............................................................................................................................................ 276.7 Debljina prevlake boje.......................................................................................................................... 286.8 Debljina obloge od cementnog maltera ................................................................................................ 28
7 Metode ispitivanja performansi ............................................................................................................ 287.1 Otpornost obloge od cementnog maltera prema pritisku...................................................................... 287.2 Nepropusnost savitljivih spojeva pri pozitivnom unutranjem pristiku ............................................... 297.3 Nepropusnost savitljivih spojeva pri negativnom unutranjem pritisku............................................... 307.4 Nepropusnost savitljivih spojeva na naglavku pri pozitivnom spoljanjem pritisku............................ 307.5 Zaptivnost savitljivih spojeva pri dinami!kom unutranjem pritisku................................................... 317.6 Nepropusnost i mehani!ka otpornost spojeva sa prirubnicama............................................................ 317.7 Nepropusnost i mehani!ka otpornost prirubnica pri!vr#enih vijcima ili zavarenih............................ 32
8 Tabele mera .......................................................................................................................................... 32
8.1 Cevi sa krajem koji se ume#e i naglavkom .......................................................................................... 328.2 Cevi sa prirubnicom.............................................................................................................................. 348.3 Spojni delovi sa spojevima na naglavak............................................................................................... 358.4 Spojni deo sa prirubnicama .................................................................................................................. 51
2
7/23/2019 SRPS EN 545
7/88
ISS SRPS EN 545:2007Prilozi
Prilog A (normativan) Dozvoljeni pritisci................................................................................................... 68Prilog B (informativan) Otpornost cevi prema savijanju u uzdunom pravcu .............................................. 71Prilog C (informativan) Krutost cevi u popre!nom pravcu........................................................................... 72Prilog D (informativan) Podru!je upotrebe, karakteristike zemljita............................................................ 74
Prilog E (informativan) Podru!je upotrebe, karakteristike vode................................................................... 76Prilog F (informativan) Obezbe"enje kvaliteta ............................................................................................. 77
Prilog G (informativan) Metode prora!una podzemnih cevovoda, visine pokriva!a.................................... 79
Bibliografija..................................................................................................................................................... 82
3
7/23/2019 SRPS EN 545
8/88
SRPS EN 545:2007 ISS
4
Predgovor
Ovaj evropski standard pripremio je Tehni!ki komitet CEN/TC 203, Cevi, spojni delovi, pomo!ni delovi i
njihovi spojevi od livenog gvo#a, !iji sekretarijat je u nadlenosti AFNOR-a.
Ovaj dokument zamenjuje EN 545:1994.
Ovaj evropski standard mora da dobije status nacionalnog standarda ili objavljivanjem identi!nog teksta iliproglaavanjem najkasnije do decembra 2002. godine, a svi nacionalni standardi koji su u suprotnosti sa njimmoraju se povu#i najkasnije do decembra 2002. godine.
U ovom standardu Prilog A je normativan, a prilozi B, C, D, E, F i G su informativni.
Prema Internim pravilima CEN/CENELEC, nacionalne organizacije za standardizaciju slede#ih zemaljaobavezne su da primenjuju ovaj evropski standard: Austrije, Belgije, $eke Republike, Danske, Finske,
Francuske, Gr!ke, Holandije, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Malte, Nema!ke, Norveke, Portugala,panije, vajcarske, vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
7/23/2019 SRPS EN 545
9/88
EVROPSKI STANDARDEUROPEAN STANDARDNORME EUROPENNEEUROPISCHE NORM
EN 545:2002/AC
Decembar 2004.
ICS 23.040.10; 23.040.40
Verzija na srpskom jeziku
Cevi, spojni delovi (fazonski komadi), pomo!ni delovi i njihovi spojevi od
nodularnog liva za cevovode za vodu Zahtevi i metode ispitivanja
Ductile iron pipes, fittings,accessories and their joints for
water pipelines Requirementsand test methods
Tuyaux, raccords et accessoires enfonte ductile et leurs assemblages
pour canalisations deau Prescriptions et mthodes dessai
Rohre, Formstcke, Zubehrteileaus duktilem Gusseisen und ihre
Verbindungen fr Wasserleitungen Anforderungen und
Prfverfahren
Ova ispravka stupa na snagu 8. decembra 2004. godine i ugra"uje se u sve tri verzije evropskog standarda nazvani!nim jezicima.
CEN
Evropski komitet za standardizacijuEuropean Committee for Standardization
Comit Europen de NormalisationEuropisches Komitee fr Normung
Centralni sekretarijat: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels
2004 CEN Sva prava reprodukovanja i umnoavanja u bilo kom obliku i na bilo koji na!in zadravaju !lanice CEN-au svim zemljama.
Ref. oznaka EN 545:2002/AC:2004 E
7/23/2019 SRPS EN 545
10/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Uvod
Ovaj standard je u skladu sa optim zahtevima koje je CEN/TC 164 ve#uspostavio u oblasti snabdevanja
vodom.
Uvaavaju#i mogu#e nepovoljne uticaje na kvalitet vode namenjene za ljudsku upotrebu prouzrokovaneproizvodom obuhva#enim ovim standardom:
u ovom standardu ne postoji informacija o tome da li proizvod moe biti upotrebljen bez ograni!enja ubilo kojoj dravi !lanici EU ili EFTA;
treba napomenuti da dok se o!ekuje usvajanje evropskih kriterijuma koji se mogu proveravati, ostaju nasnazi postoje#i nacionalni propisi koji se odnose na upotrebu i/ili karakteristike ovog proizvoda.
6
7/23/2019 SRPS EN 545
11/88
ISS SRPS EN 545:2007
Cevi, spojni delovi (fazonski komadi)*), pomo!ni delovi i
njihovi spojevi od nodularnog liva**)
za cevovode za vodu Zahtevi i metode ispitivanja
1 Predmet i podru"je primene
Ovim evropskim standardom specificiraju se zahtevi i pridruene metode ispitivanja primenljive za cevi,spojne delove, pomo#ne delove i njihove spojeve od nodularnog liva za konstrukciju cevovoda:
za provo"enje vode (na primer vode za pi#e); sa pritiskom ili bez pritiska;
instalirane ispod ili iznad zemlje.
Ovaj standard se primenjuje za cevi, spojne delove i pomo#ne delove koji su:
proizvedeni sa naglavkom, prirubnicom ili krajevima koji se ume#u;
obi!no isporu!eni sa spoljanjom ili unutranjom prevlakom;
pogodni za temperature fluida izme"u 0 !C i 50 !C, isklju!uju#i zamrzavanje.
Ovaj standard obuhvata cevi, spojne i pomo#e delove livene bilo kojim postupkom livenja ili izra"ene odlivenih komponenti, kao i odgovaraju#ih spojeva u opsegu mera koje se proteu od DN 40 do i uklju!uju#iDN 2000.
Ovim standardom specificiraju se zahtevi za materijale, mere i tolerancije, mehani!ke osobine i standardneprevlake/obloge cevi i spojnih delova od nodularnog liva. U njemu su tako"e date zahtevane osobine(svojstva) za sve komponente uklju!uju#i spojeve. Konstrukcija spoja i oblici zaptiva!a nisu obuhva#eneovim standardom.
NAPOMENA U ovom standardu su svi pritisci izraeni u barima (100 kPa = 1 bar).
2 Normativne reference
U ovaj evropski standard ugra"ene su, putem pozivanja na datirane i nedatirane reference, odredbe iz drugihpublikacija. Ove normativne reference citirane su na odgovaraju#im mestima u tekstu, a spisak publikacijadat je ovde. Kada se navode datirane reference, naknadne izmene ili revizije bilo koje od ovih publikacijaprimenjuju se na ovaj evropski standard samo ako su u njega uklju!ene putem izmene ili revizije. Kada senavode nedatirane reference, primenjuje se najnovije izdanje publikacije na koju se poziva (uklju!uju#i i izmene).
EN 196-1, Metode ispitivanja cementa Deo 1: Odre#ivanje "vrsto!eEN 197-1, Cement Deo 1: Sastav, specifikacija i kriterijum uskla#enosti za obi"ne cementeEN 681-1, Zaptivke od elastomera Zahtevi za materijale za zaptivke spojeva cevi koji se
koriste u oblasti vodovoda i kanalizacije Deo 1: Vulkanizacija gume
Nacionalne fusnote*) U nekim standardima koristi se termin "fazonski komadi".
7
**) U nekim standardima u primeni i literaturi, za nodularni liv koristi se i "liveno gvo"e sa kuglastim grafitom","duktilno liveno gvo"e", "datil liv" i "ductil liv".
7/23/2019 SRPS EN 545
12/88
SRPS EN 545:2007 ISSEN 805:2000, Snabdevanje vodom Zahtevi za sisteme i komponente izvan gra#evina (objekta)EN 1092-2, Prirubnice i njihovi spojevi Krune prirubnice za cevi, ventile, spojne delove i
pomo!ne delove koje nose oznaku PN Deo 2: Prirubnice od livenog gvo#aEN 10002-1, Metalni materijali Ispitivanje zatezanjem Deo 1: Metoda ispitivanja na sobnoj
temperaturiEN ISO 4016:2000, Vijci sa estougaonom glavom Proizvod klase C (ISO 4016:1999)EN ISO 4034:2000, estougaone navrtke Proizvod klase C (ISO 4034:1999)EN ISO 6506-1, Metalni materijali Ispitivanje tvrdo!e metodom po Brinelu Deo 1: Metoda
ispitivanja (ISO 6506-1:1999)EN ISO 7091, Ravne podloke Standardna serija Proizvod klase C (ISO 7091:2000)
3 Termini i definicije
Za potrebe ovog evropskog standarda primenjuju se slede#i termini i definicije:
3.1
nodularni liv (ductile iron)*
)
liveno gvo"e sa kuglastim grafitomduktilno liveno gvo"eliveno gvo"e u kojem je grafit preteno u nodularnom (kuglastom) obliku, a koje se koristi za cevi, spojne ipomo#ne delove
3.2
cev(pipe)odlivak sa ujedna!enim otvorom po duini prave ose koji ima krajeve sa naglavkom, sa prirubnicom ilidelom koji se ume#e**), osim delova sa prirubnicom i naglavkom, prirubnicom i krajem koji se ume#e idvostrukih priklju!aka koji su svrstani u spojne delove
3.3spojni deo(fitting)fazonski komadspojni elementfitingodlivak koji nije cev i koji omogu#ava skretanje cevovoda, promenu pravca ili preseka. Osim toga, delovi saprirubnicom i naglavkom, sa prirubnicom i delom koji se ume#e i dvostruki priklju!ci tako"e su svrstani uspojne delove
3.4
pomo!ni pribor(accessory)bilo koji odlivak osim cevi i spojnih delova koji se koristi za cevovod; na primer:
podmeta!i, uloci za zaptivanje, !epovi i vijci za mehani!ke savitljive spojeve (videti 3.13);
podmeta!i, uloci za zaptivanje, !epovi, vijci i prstenasti osigura!i za savitljive spojeve sa ograni!enimpomeranjem (videti 3.14);
sedla za cevi kod ventila na priklju!ku;
prirubnice koje se mogu podeavati i prirubnice pri!vr#ene vijcima ili zavarene
NAPOMENA Ventili svih tipova nisu obuhva#eni terminom pomo#ni pribor.
Nacionalne fusnote*) Analogni engleski termin (sinonim) za "ductile iron" je "spheroidal graphite cast iron", koji je definisan u standarduSRPS EN 1563:2005. Nodularni liv, tj. liveno gvo"e sa kuglastim grafitom, tako"e je poznat pod nazivom kovno--duktilno liveno gvo"e (ductile iron), videti SRPS EN 1563:2005.
8
**)Za "spigot" se koristi i termin "deo koji se uvla!i".
7/23/2019 SRPS EN 545
13/88
ISS SRPS EN 545:20073.5prirubnica(flange)pljosnat kruni kraj cevi ili spojni deo koji se prua upravno na osu cevi, sa otvorima za vijke ravnomerenoraspore"enim po krugu
NAPOMENA Prirubnica moe biti u!vr#ena (npr. livena zajedno sa cevi ili zavarena) ili podesiva; podesive
prirubnice sastoje se od prstenova, izjedna, ili od nekoliko delova sastavljenih zajedno, koji se nalaze na kraju spojnogoboda i mogu se slobodno obrtati oko ose cevi pre spajanja.
3.6deo koji se ume!e*)(spigot)muki kraj cevi ili spojnog dela
3.7kraj dela koji se ume!e(spigot end)najve#a dubina koju dosee deo koji se ume#e plus 50 mm
3.8naglavak(socket)enski kraj cevi ili spojnog dela koji omogu#ava spajanje sa delom slede#e komponente koja se u njegaume#e
3.9zaptiva"(gasket)zaptivna komponenta spoja
3.10spoj(joint)veza izme"u krajeva dve cevi i/ili spojnog dela u kojima je za zaptivanje upotrebljen zaptiva!
3.11savitljivi spoj(flexibile joint)spoj koji dozvoljava zna!ajan ugao skretanja u toku i posle postavljanja i koji moe prihvatiti neznatnupromenu pravca centralne linije
3.12savitljivi spoj ostvaren umetanjem (push-in flexibile joint)savitljivi spoj koji se ostvaruje umetanjem mukog dela kroz zaptiva!u naglavak komponente sa kojom sespaja
3.13mehani"ki savitljivi spoj(mechanical flexibile joint)savitljivi spoj u kome se dozvoljava zaptivanje postignuto pritiskom na zaptivku koji se postie mehani !kimsredstvima
3.14
savitljivi spoj sa ograni"enim pomeranjem(restrained flexibile joint)savitljivi spoj koji je opremljen tako da se spre!i razdvajanje ostvarenog spoja
3.15spoj pomo!u prirubnice(flanged joint)spoj dva kraja cevi sa prirubnicama
3.16nazivni pre"nik (mera) (DN)"nominal size (DN)#alfanumeri!ko ozna!avanje mere za komponente u mrei cevovoda koje se upotrebljava radi upu#ivanja.Ono se sastoji od slovne oznake DN, posle koje je ceo broj bez oznake mere koji se posredno dovodi u vezusa fizi!kom veli!inom otvora ili spoljanjeg pre!nika krajeva koji se povezuju, u milimetrima
"EN ISO 6708:1995, 2.1#
Nacionalna fusnota
9
*)Za "spigot" se koristi i "deo koji se uvla!i".
7/23/2019 SRPS EN 545
14/88
SRPS EN 545:2007 ISS3.17nazivni pritisak (PN)"nominal pressure (PN)#alfanumeri!ko ozna!avanje koje se upotrebljava radi upu#ivanja kojim se dovode u vezu mehani!kekarakterstike i karakteristike mera komponenata u mrei cevovoda. Oznaka se sastoji od slovne oznake PN,posle koje je broj bez oznake mere
"EN 1333:1996, 2#
NAPOMENA Sva oprema iste nazivne veli!ine DN ozna!ena istim brojem PN ima usaglaene mere spojnih delova.
3.18pritisak za ispitivanje nepropusnosti*)(leak tightness test pressure)pritisak kojim se deluje na komponentu tokom proizvodnje da bi se obezbedila njena nepropusnost
3.19dozvoljeni radni pritisak (PFA)"allowable operating pressure (PFA)#najve#i hidrostati!ki pritisak koji komponenta trajno moe da izdri u upotrebi
"EN 805:2000, 3.1.2#3.20dozvoljeni najve!i radni pritisak (PMA)"allowable maximum operating pressure (PMA)#najve#i pritisak koji se povremeno javlja, uklju!uju#i nagli porast pritiska, koji komponenta moe da izdri uupotrebi
"EN 805:2000, 3.1.1#
3.21dozvoljeni probni pritisak na licu mesta (PEA)"allowable site-test pressure (PEA)#najve#i hidrostati!ki pritisak koji novoinstalirana komponenta moe da izdri za relativno kratko vreme priosiguranoj celovitosti i nepropusnosti*)cevovoda
"EN 805:2000 3.1.3#
NAPOMENA Ovo ispitivanje pritiskom je razli!ito od ispitivanja pritiskom u sistemu (STP), koje se odnosi naprora!unski pritisak cevovoda i !iji je cilj da osigura njegovu celovitost i nepropusnost; videti tako"e A.1.
3.22krutost cevi u popre"nom pravcu(diametral stiffness of a pipe)karakteristika cevi koja joj doputa da se odupre i ne dobije ovalan oblik preseka pod optere#enjem kada jeinstalirana
3.23
ispitivanje performansi sistema(performance test)ispitivanje radi proveravanja projekta (konstrukcije) koje se radi jednom, a ponavlja samo posle promena uprojektu (konstrukciji)
3.24duina (length)korisna duina cevi ili spojnog dela kakva je prikazana na slici 4 za cevi i na slikama od 5 do 21 za spojnedelove
NAPOMENA Za cevi sa prirubnicom i spojne delove, korisna duinaL (lza ra!ve) jednaka je ukupnoj duini. Zacevi i spojne delove sa naglavkom, korisna duina Lu (lu za ra!ve) jednaka je ukupnoj duini umanjenoj za najve#udubinu koju dosee deo koji se ume#e kako je dato u katalozima proizvo"a!a.
Nacionalna fusnota
10
*)U primeni za engleski termin "leak tightness" je i "nepropustljivost".
7/23/2019 SRPS EN 545
15/88
ISS SRPS EN 545:20073.25odstupanje(deviation)dozvoljena projektna duina u odnosu na standardizovanu duinu cevi ili spojnog dela
3.26ovalnost(ovality)
dozvoljeno odstupanje preseka cevi od krunog oblika; ono je jednako:
1 2
1 2
100A A
A A
$ %&' (
)* +
gde je:A1 najve#a osa, u milimetrima;A2 najmanja osa, u milimetrima.
4 Tehni"ki zahtevi
4.1
Opte
4.1.1 Cevi i spojni delovi od nodularnog liva
Nazivne veli!ine, klase debljina, duine i prevlake posebno su specificirane u 4.1.1, 4.2.1, 4.2.3, 4.4 i 4.5.Ako se, prema dogovoru proizvo"a!a i kupca, cevi i spojni delovi sa razli!itim klasama debljine zida, duinei/ili prevlakama i drugi tipovi spojnih delova, a ne oni navedeni u 8.3 i 8.4 isporu!uju uz pozivanje na ovajstandard, oni moraju da ispune sve druge zahteve ovog standarda.
NAPOMENA1 Drugi tipovi spojnih delova obuhvataju: ugaone ra!ve, T-ra!ve i redukcione delove sa razli!itimkombinacijama DN ,dn, ra!ve za pranjenje
Standardizovani nazivni pre!nici DN cevi i spojnih delova su slede#i: 40, 50, 60, 65, 80, 100, 125, 200, 250,
300, 350, 400, 450, 500, 600, 700, 800, 900, 1 000, 1 100, 1 200, 1 400, 1 500, 1 600, 1 800, 2 000.
Dozvoljeni pritisci za cevi i spojne delove od nodularnog liva moraju biti prema Prilogu A.
NAPOMENA2 Prilozi B i C, respektivno, daju otpor savijanju u uzdunom pravcu i krutost u popre!nom pravcu zacevi od nodularnog liva.
NAPOMENA3 Ako su instalirane i ako se upotrebljavaju pod uslovima za koje su projektovane (videti piloge D, E iG), cevi, spojni delovi i pomo#ni delovi od nodularnog liva i njihovi spojevi zadravaju sve svoje funkcionalnekarakteristike za vreme radnog veka zbog konstantnih osobina materijala, postojanosti njihovog popre!nog preseka iprojekta sa visokim stepenom sigurnosti.
4.1.2
Stanje povrine i popravka
Cevi, spojni delovi i pomo#ni delovi moraju biti bez greaka i povrinskih nepravilnosti koje mogu dadovedu do neusaglaenosti sa ta!kom 4 i ta!kom 5.
Ako je potrebno, cevi i spojni delovi se mogu popraviti, npr. zavarivanjem, da bi se uklonile povrinskenepravilnosti i lokalizovane greke kako se ne bi irile kroz !itavu debljinu zida, pod uslovom:
da se popravka vri prema pisanoj proceduri proizvo"a!a;
da popravljene cevi i spojni delovi ispunjavaju zahteve iz ta!ke 4 i ta!ke 5.
4.1.3
Tipovi spojeva i me#usobna veza
4.1.3.1 Opte
11
Materijali za gumene zaptiva!e moraju da ispune zahteve EN 681-1, tip WA. Kada su potrebni materijalikoji nisu guma (npr. za spojeve), oni moraju biti u skladu sa odgovaraju#im evropskim standardom ili,ukoliko ne postoji evropski standard, odgovaraju#im me"unarodnim standardom.
7/23/2019 SRPS EN 545
16/88
SRPS EN 545:2007 ISS4.1.3.2 Spojevi pomo!u prirubnica
Prirubnice moraju da se projektuju tako da se mogu spojiti sa prirubnicama !ije su mere i tolerancijeuskla"ene sa EN 1092-2. Ovo osigurava me"usobnu vezu izme"u svih komponenata sa prirubnicama (cevi,pomo#ni delovi, ventili...) istih PN i DN i odgovaraju#ih karakteristika spoja.
Vijci i navrtke moraju da ispune najmanje zahteve standarda EN ISO 4016:2000 i EN ISO 4034:2000, klasa!vrsto#e 4.6. Kada se primenjuju podloke, one moraju biti usaglaene sa standardom EN ISO 7091.
Iako to ne uti!e na me"usobne spojeve, proizvo"a!mora navesti u svom katalogu da li se njegovi proizvodiuobi!ajeno isporu!uju sa fiksnim ili podesivim prirubnicama.
NAPOMENA Zaptiva!za prirubnicu moe biti jedan od onih datih u EN 1514.
4.1.3.3 Savitljivi spojevi
Cevi i spojni delovi sa savitljivim spojevima moraju imati spoljanji pre!nik DE i tolerancije kraja koji seume#e u skladu 4.2.2.1. To prua mogu#nost me"usobne veze komponenata opremljenih razli!itim vrstama
savitljivih spojeva. Uz to, svaka vrsta savitljivog spoja mora biti projektovana da ispuni sve osobinezahtevane ta!kom 5.
NAPOMENA1 Za me"usobnu vezu razli!itih vrsta spojeva unutar podru!ja razli!itih tolerancija DE, uputstvoproizvo"a!a podrazumeva osiguranje odgovaraju#ih osobina spoja pri visokim pritiscima (npr. merenjem i izboromspoljanjeg pre!nika).
NAPOMENA2 Za me"usobno spajanje sa postoje#im cevovodom koji moe imati spoljanje pre!nike koji nisu uskladu sa 4.2.2.1, u uputstvu proizvo"a!a treba navesti odgovaraju#a sredstva za me"usobne veze (npr. adapteri).
4.1.4
Materijali u kontaktu sa vodom namenjenom za ljudsku upotrebu
Cevi, spojni delovi, pomo#ni delovi i njihovi spojevi obuhvataju nekoliko materijala datih u ovom standardu.
Kada se upotrebljavaju pod uslovima za koje su oni projektovani, u stalnom ili povremenom kontaktu savodom za ljudsku upotrebu, cevi, spojni delovi i njihovi spojevi ne smeju promeniti kvalitet te vode u tojmeri da ne odgovara zahtevima nacionalnih propisa.
Za tu svrhu mora se pozivati na odgovaraju#e nacionalne propise i standarde, primeniti odgovaraju#e ENstandarde ako su na raspolaganju, imaju#i u vidu uticaj materijala na kvalitet vode i zahteve za spoljanjesisteme i komponente kao to je dato u EN 805.
NAPOMENA Evropska ema za prihvatanje (EAS) je u fazi razvoja u odnosu na Direktivu za gra"evinske proizvodei Direktivu za vodu za pi#e i njihovi zahtevi #e biti uvedeni u ovaj standard kada budu kompletni.
4.2 Zahtevi za mere
4.2.1
Debljina zida
4.2.1.1 Opte
Debljina zida cevi mora se izra!unavati ili kori#enjem obrasca za cevi i spojne delove klase K (videti4.2.1.2) ili prema definisanim pre!nicima u skladu sa 4.2.1.3 za cevi klase 40 od DN 40 do DN 400.
Za cevi, standardizovane klase debljina su date u ta!ki 8.1. Druge debljine cevi su mogu#e prema dogovorunaru!ioca i isporu!ioca.
Za spojne delove, vrednost debljine eprikazana je u tabelama i na slikama u ta!kama 8.3 i 8.4. Veli!ina ejenazivna debljina koja odgovara glavnom delu tela cevi. Stvarna debljina u bilo kojoj ta!ki moe biti
pove#ana radi pove#anja otpornosti prema lokalnim velikim naponima u zavisnosti od oblika odlivka (npr.na unutranjem polupre!niku luka, na mestima spajanja ogranka sa telom ra!ve i sli!no).
12
U Prilogu A date su najve#e vrednosti PFA, PMA i PEA.
7/23/2019 SRPS EN 545
17/88
ISS SRPS EN 545:20074.2.1.2 Klase K za cevi i spojne delove
Nazivna debljina cevi i spojnih delova data je kao funkcija nazivnog pre!nika DN, sa najmanjom vredno#uod 6 mm za cevi i 7 mm za spojne delove prema slede#em obrascu:
e =K (0,5 + 0,001 DN)
gde je:e nazivna debljina zida, u milimetrima;DN nazivni pre!nik;K koeficijent koji se koristi za odre"ivanje debljine. Bira se iz serije celih brojeva: 8, 9, 10, 11, 12...
4.2.1.3 Klasa 40 za cevi
Nazivna debljina zida cevi od DN 40 do DN 400 data je kao funkcija nazivnog pre!nika u tabeli 15.
4.2.1.4 Tolerancije
Tolerancije nazivne debljine zida (cevi) i spojnih delova date su u tabeli 1. Merenje debljine zida mora biti uskladu sa 6.1.1.
Tabela 1Mere u milimetrima
Vrsta odlivkaNazivna debljina zida
eGrani"no odstupanje odnazivne debljine zida
a)
-5,0 1,3Centrifugalno livene cevi Klase 40.5,0 (1,3 + 0,001 DN)-6,0 1,3Centrifugalno livene cevi Klase K.6,0 (1,3 + 0,001 DN)-7,0 2,3Cevi i spojni delovi koji nisu centrifugalno liveni.7,0 (2,3 + 0,001 DN)
a) Data je samo donja grani!na vrednost kako bi se osigurala otpornost prema unutranjem pritisku.
4.2.2 Pre"nik
4.2.2.1 Spoljanji pre"nik
Ta!ka 8.1 utvr"uje vrednosti spoljanjeg pre!nika DE, sa prevlakom obloenog ravnog kraja cevi koji seume#u i spojnih delova i njihovih najirih dozvoljenih tolerancija, kada se merenje vri kori #enjem mernetrake u skladu sa 6.1.2. Ove tolerancije se primenjuju na krajeve koji se ume#u za sve klase debljine cevi ispojnih delova.
NAPOMENA1 Pojedini tipovi elasti!nih spojeva koriste se unutar razli!itih granica tolerancije (videti 4.1.3.3).
Za DN -300, spoljanji pre!nik ravnog tela cevi meri se mernom trakom i mora biti takav da omogu#iostvarenje spoja preko najmanje dve tre#ine duine cevi od kraja dela koji se ume#e kada je potrebno ise#icev na licu mesta.
Za DN .300 isto se primenjuje na odre"eni procenat cevi, to se definie dogovorom naru!ioca i isporu!ioca.Takve cevi moraju biti posebno obeleene.
Dodatno, ovalnost (videti 3.26) kraja cevi koji se ume#e i spojnih delova:
mora ostati unutar tolerancije za DE (videti tabelu 15) za nazivne pre!nike od DN 40 do DN 200; i
ne sme prekora!iti 1 % za nazivne pre!nike od DN 250 do DN 600 ili 2 % za DN .600.
NAPOMENA
2 Uz uputstvo proizvo"a!a treba da se naglasi da postoji potreba i na!in za korekciju ovalnosti; zaizvesne tipove elasti!nih spojeva prihvata se i najve#a ovalnost bez potrebe za ponovnim dovo"enjem do krunogoblika pre spajanja.
13
7/23/2019 SRPS EN 545
18/88
SRPS EN 545:2007 ISS4.2.2.2 Unutranji pre"nik
Nazivna vrednost unutranjeg pre!nika centrifugalno livenih cevi, izraena u milimetrima, jednaka je brojukoji stoji uz oznaku DN, a tolerancije koje se primenjuju na cevi sa oblogom na unutranjoj strani moraju bitione koje su navedene u tabeli 2.
Ove tolerancije se primenjuju na cevi klasa debljine do klase K10 i za debljine obloge od cementnog malterakoje su date u tabeli 8. U slu!aju da su debljine cementne obloge i/ili debljine zida cevi ve#e, premadogovoru naru!ioca i isporu!ioca, ove tolerancije se ne primenjuju.
NAPOMENA Zbog na!ina proizvodnje cevi od nodularnog liva i njihove unutranje obloge, unutranji pre!nik sadonjom grani!nom vredno#u moe se pojaviti samo lokalno po duini cevi.
Usaglaenost mora biti ustanovljena prema zahtevima 6.1.3. ili prora!unom, na osnovu merenja spoljanjegpre!nika cevi, debljine zida cevi bez obloge i debljine obloge.
Tabela 2
DNGrani"no odstupanje
a)mm
od 40 do 1000 101 100 do 2 000 0,01 DN
a) Data je samo donja grani!na vrednost.
4.2.3 Duina
4.2.3.1 Standardizovane duine cevi sa naglavkom i krajem koji se ume!e
Cevi moraju da se isporu!uju prema standardizovanim duinama datim u tabeli 3.
Tabela 3
DNStandardizovane duine,Lu
a)
m40 i 50 360 do 600 5 ili 5,5 ili 6700 i 800 5,5 ili 6 ili 7
900 do 1 400 6 ili 7 ili 8,151 500 do 2 000 8,15
a) Videti 3.24.
Dozvoljena odstupanja (videti 3.25) na standardizovanim duinamaLucevi moraju biti:
za standardizovane duine od 8,15 m: /150 mm;
za sve ostale standardizovane duine: /100 mm;
Cevi moraju da se projektuju na duine uzete iz opsega: standardizovana duina plus ili minus dozvoljenoodstupanje. One moraju biti proizvedene sa svojim projektovanim duinama plus ili minus grani!noodstupanje dato u tabeli 6.
Proizvo"a!mora navesti ove duine u svom katalogu.
Duina mora da se meri u skladu sa 6.1.4 i mora biti unutar grani!nih odstupanja navedenih u tabeli 6.
Od ukupnog broja cevi sa naglavkom i krajem koji se ume#e, koje treba da se isporu!e sa svakim pre!nikom,procenat kra#ih cevi ne sme da prekora!i 10 % i u tom slu!aju smanjenje duine mora da bude:
do 0,15 m za cevi od kojih se seku uzorci za ispitivanje (videti 4.3);
do 2 m sa dodatkom od 0,5 m za DN 0700;
do 3 m sa dodatkom od 0,1 m za DN 1700.
14
7/23/2019 SRPS EN 545
19/88
ISS SRPS EN 545:20074.2.3.2 Standardizovane duine za cevi sa prirubnicom
Cevi moraju biti isporu!ene sa standardizovanim duinama onako kako je prikazano u tabeli 4.
Tabela 4
Tip cevi DNStandardizovana duina,Lu
a)
mSa izlivenim prirubnicama 40 do 2000 0,5 ili 1 ili 2 ili 3
40 do 600 2 ili 3 ili 4 ili 5700 do 1 000 2 ili 3 ili 4 ili 5 ili 6
Sa prirubnicama pri!vr#enim vijcima ili zavarenimprirubnicom
1 100 do 2 000 4 ili 5 ili 6 ili 7a) Videti 3.24. Druge duine su mogu#e na osnovu dogovora naru!ioca i isporu!ioca.
4.2.3.3 Standardizovane duine spojnih delova
Spojni delovi moraju da se isporu!e u standardizovanim duinama datim u 8.3. i 8.4.
NAPOMENA Prikazane su dve serije mera, serija A koja odgovara standardu ISO 2531 i serija B, uglavnom
ograni!ena na DN 450.
Dozvoljena odstupanja (videti 3.25) standardizovanih duina spojnih delova serije A moraju biti onakvakakva su data u tabeli 5. Nijedno odstupanje nije dozvoljeno za spojne delove serije B. Spojni delovi morajubiti tako projektovani da se uzme u obzir duina cevi u opsegu odstupanja: standardizovana duina, plus iliminus dozvoljeno odstupanje; cevi moraju biti proizvedene sa projektovanim duinama, plus ili minusodstupanja data u tabeli 6.
Tabela 5
Tip spojnog dela DNOdstupanje
mmPrirubnica sa naglavkom 40 do 1 200 /25
Prirubnica sa krajem koji se ume#e 1 400 do 2 000 /25Redukcioni spojni delovi40 do 1 200 +50/25T-ra!ve
1 400 do 2 000 +75/35Lukovi 90!(1/4) 40 do 2 000 /(15 + 0,03 DN)Lukovi 45!(1/8) 40 do 2 000 /(10 + 0,025 DN)
40 do 1 200 /(10 + 0,02DN)Lukovi 22!30 i 11!15' (1/6 i 1/32)1 400 do 2 000 /(10 + 0,025DN)
4.2.3.4 Tolerancije duina
Grani!na odstupanja duine moraju biti onakva kakva su prikazana u tabeli 6.
Tabela 6
Tip odlivkaGrani"na odstupaja
mmCevi sa naglavkom i krajem koji se ume#e (pune duine ili skra#ene) 30/+70Spojni delovi za spajanje pomo#u naglavka /20Cevi i spojni delovi za spajanje pomo#u prirubnice /10a)
a) Na osnovu dogovora naru!ioca i isporu!ioca, manja grani!na odstupanja su mogu#a, ali ne manja od /3 mmza DN - 600 i /4 mm za DN > 600.
4.2.4
Pravost cevi
Cevi moraju biti prave, sa najve#im odstupanjem od 0,125 % njihove duine.
Verifikacija ovih navedenih zahteva za pravost obi!no se vri vizuelnim kontrolisanjem, ali u slu!ajevimasumnje ili spora odstupanje se meri u skladu sa zahtevima ta!ke 6.2.
15
7/23/2019 SRPS EN 545
20/88
SRPS EN 545:2007 ISS4.3 Karakteristike materijala
4.3.1
Zatezne osobine
Cevi, spojni delovi i pomo#ni delovi izra"eni od nodularnog liva moraju imati zatezne osobine navedene utabeli 7.
Zatezna !vrsto#a mora biti ispitana u skladu sa 6.3.
Tabela 7
Najmanja zatezna"vrsto!a,Rm
MPa
Najmanje izduenje posle prekida, A%Tip odlivka
DN 40 do DN 2 000 DN 40 do DN 1 000 DN 1 100 do DN 2 000Centrifugalno livene cevi 420 10 7
Cevi, spojni delovi i pomo#nidelovi koji nisu centrifugalno
liveni420 5 5
Na osnovu dogovora naru!ioca i isporu!ioca moe se meriti konvencionalni napon te!enja pri izduenju od 0,2 %
(Rp0,2). Ovaj napon ne sme biti manji od: 270 MPa ako je A 112 % za DN 40 do DN 1 000 ili A 110 % za DN .1 000;
300 MPa u ostalim slu!ajevima.
Za centrifugalno livene cevi od DN 40 do DN 1 000, najmanje izduenje posle prekida mora biti 7 % za klase debljineiznad K12.
4.3.2
Tvrdo!a
Tvrdo#a razli!itih komponenata (elemenata) mora biti takva da ih je mogu#e se#i, buiti, izra"ivati navojei/ili mainski obra"ivati obi!nim alatima. U slu!aju spora, tvrdo#a se mora meriti metodom po Brinelu uskladu sa 6.4.
Tvrdo#a po Brinelu ne sme prekora!iti vrednost od 230 HB za cevi i 250 HB za spojne i pomo#ne delove. Zakomponente izra"ene zavarivanjem, ve#e vrednosti tvrdo#e po Brinelu dozvoljene su u zoni uticaja toplote.
4.4 Prevlake i obloge za cevi
4.4.1 Opte
Ako nije druga!ije dogovoreno izme"u naru!ioca i isporu!ioca, sve cevi se isporu!uju sa prevlakom cinka saspoljane strane i zavrnim slojem u skladu sa 4.4.2 i unutranjom oblogom od cementnog maltera u skladusa 4.4.3.
Zone spoja su zati#ene na slede#i na!in:
spoljana povrina krajeva koji se ume#u: isto kao i prevlaka na spoljanosti cevi; prirubnice i naglavak (!elo i unutranja povrina): prevlaka na bazi bitumena ili sinteti!kih smola*),
pojedina!no ili u kombinaciji sa prvom prevlakom ili prevlakom od cinka.
Slede#e prevlake se tako"e mogu koristiti u zavisnosti od spoljanjih i unutranjih uslova upotrebe.
a) Spoljanje prevlake:
prevlaka od boje bogate cinkom, sa najmanjom povrinskom masom od 150 g/m2, sa zavrnimslojem;
deblja prevlaka od cinka, sa najmanjom povrinskom masom od 200 g/m2, sa zavrnim slojem;
polietilenska navlaka (kao dodatak uz prevlaku na bazi cinka sa zavrnim slojem);
Nacionalna fusnota
16
*)U primeni se za ove vrste prevlaka koristi i "premaz".
7/23/2019 SRPS EN 545
21/88
ISS SRPS EN 545:2007
prevlaka od cink-aluminijuma (85Zn-15Al), sa najmanjom povrinskom masom od 400 g/m2, sazavrnim slojem;
prevlaka od polietilena nanesena ekstruzijom;
prevlaka od poliuretana;
obloga od cementnog maltera oja!anog vlaknima, sa nazivnom debljinom od najmanje 5 mm; lepljiva traka.
b) Unutranje prevlake (obloge):
obloge (premaz - prevlaka) na bazi bitumena;
deblja obloga od cementnog maltera;
obloga od cementnog maltera sa prevlakom koja zaptiva;
obloga od poliuretana.
c) Prevlake u zoni spojeva:
prevlake na bazi epoksidnih smola;
prevlake na bazi poliuretana.
Ove spoljanje i unutranje prevlake moraju biti u skladu sa zahtevima odgovaraju#ih EN standarda ili, kadane postoje odgovaraju#i EN standardi, moraju biti u skladu sa odgovaraju#im ISO ili nacionalnimstandardima, ili sa odgovaraju#im tehni!kim propisima utvr"enim dogovorom.
Za prevlake navedene pod c), kada je to utvr"eno dogovorom naru!ioca i isporu!ioca, grani!no odstupanjespoljanjeg pre!nika DE kraja koji se ume#e zati#enog prevlakom moe biti ve#e nego to je definisano u
8.1, to obezbe"uje da je mogu
#nost me
"usobnog povezivanja proizvoda osigurana.
Sve zavrne unutranje prevlake (obloge) moraju biti u skladu sa 4.1.4.
NAPOMENA1 Podru!je upotrebe navedenih prevlaka i obloga dato je u Prilozima D i E.
NAPOMENA2 Cevi sa livenim prirubnicama mogu se zatiti prevlakom kao i spojni delovi (videti 4.5).
NAPOMENA3 Najvia temperatura fluida moe se ograni!iti na 35 !C za neke polimerne prevlake. Ako se takvaprevlaka koristi na viim temperaturama, moraju se izvriti dodatna ispitivanja.
4.4.2 Spoljanja prevlaka cinka sa zavrnim slojem
4.4.2.1 Opte
Spoljana prevlaka na centrifugalno livenim cevima od nodularnog liva mora se sastojati od sloja metalnogcinka pokrivenog zavrnim slojem materijala na bazi bitumena ili sinteti!ke smole kompatibilne sa cinkom.Potrebno je naneti oba sloja.
Cink se obi!no nanosi na oksidisanu povrinu cevi nakon termi!ke obrade; po izboru proizvo"a!a, sloj cinkaje mogu#e naneti i na o!i#ene cevi. Pre nanoenja cinka potrebno je osuiti povrinu cevi i ukloniti r"u i sve!estice koje sadre ulje ili mast.
4.4.2.2 Karakteristike prevlaka
Prevlaka cinka mora da prekriva spoljanju povrinu cevi i obezbedi gust, neprekidan i ravnomeran sloj.Potrebno je da bude bez greaka kao to su neprekrivena mesta ili loe prianjanje. Ujedna !enost prevlakemora se proveriti vizuelnim kontrolisanjem. Kada se vri merenje u skladu sa 6.6, srednja masa cinka pojedinici povrine ne sme biti manja od 130 g/m2. $isto#a kori#enog cinka mora biti najmanje 99,88 %.
17
7/23/2019 SRPS EN 545
22/88
SRPS EN 545:2007 ISSZavrni sloj mora ravnomerno da prekriva celu povrinu na kojoj je sloj metalnog cinka i mora biti bezgreaka, kao to su nepokrivena mesta ili loe prianjanje. Ujedna!enost prevlake mora biti proverenavizuelnim kontrolisanjem. Kada se meri u skladu sa 6.7, srednja vrednost debljine zavrnog sloja ne sme bitimanja od 70 2m sa najmanjom dozvoljenom lokalnom debljinom od 50 2m.
4.4.2.3 Popravke
Ote#enja prevlake tamo gde je irina povrine sa koje je potpuno uklonjen cink i zavrnog sloja ve #a od5 mm, kao i povrine koje su ostale nezati#ene (npr. tokom izvrenih ispitivanja), moraju se popraviti.
Popravke se moraju izvriti:
rasprivanjem metalnog cinka u skladu sa 4.4.2.2 ili primenom boje bogate cinkom sa najmanje 90 %cinka u masi suvog filma (prevlake) i sa srednjom masom nanesene boje koja nije manja od 150 g/m2i
nanoenjem zavrnog sloja u skladu sa 4.4.2.2.
4.4.3
Unutranje oblaganje cementnim malterom
Ukoliko nije specificirano odgovaraju#im EN standardima, unutranje oblaganje cevi od nodularnog livacementnim malterom mora da bude u skladu sa slede#im zahtevima.
4.4.3.1 Opte
Obloga od cementnog maltera na cevima od nodularnog liva mora se sastojati od homogenog sloja kojiprekriva ukupnu unutranju povrinu cevi.
Nanoenje se izvodi centrifugalno, obrtanjem cevi ili kori#enjem glave za centrifugalno rasprivanje ilikombinacijom ove dve metode. Dozvoljeno je poravnavanje zidarskom ravnalicom (lopaticom).
Pre nanoenja obloge, metalne povrine moraju biti o!i#ene i odma#ene.
Cementni malter se sastoji od meavine cementa, peska i vode. Ako se koriste dodaci, oni moraju odgovarati4.1.4. i moraju biti navedeni. Odnos mase pesak/cement ne sme prekora!iti 3,5. U fazi meanja, odnos vode icementa zavisi od postupka proizvodnje i mora biti odre"en tako da bude u skladu sa 4.4.3.2. i 4.4.3.3.
Cement koji se koristi mora biti jedan od onih navedenih u standardu EN 197-1 ili cement otporan premasulfatima. Cement sa visokim sadrajem aluminijum-oksida moe se koristiti za neprera"enu vodu ili zaposebnu primenu na osnovu dogovora izme"u naru!ioca i isporu!ioca. Posle zrenja obloga mora biti uskladu sa 4.1.4. Pesak koji se koristi mora biti odgovaraju#eg kvaliteta i ne sme sadrati organske ne!isto#eili fine !estice gline koje mogu uticati ni kvalitet obloge. Voda koja se koristi u meavini maltera mora bitivoda za pi#e ili voda uporedivog kvaliteta.
Nakon nanoenja svee obloge, konrolisano zrenje*)
mora se izvesti tako da obezbedi dovoljnu hidratacijucementa.
Gotova zavrena obloga mora biti u skladu sa 4.1.4, 4.4.3.2. i 4.4.3.3.
4.4.3.2 $vrsto!a obloge
Ako se meri u skladu sa 7.1, pritisna !vrsto#a cementne obloge nakon 28 dana ne sme biti manja od 50 MPa.
NAPOMENA Pritisna !vrsto#a obloge je u direktnoj vezi sa ostalim funkcionalnim osobinama kao to su velikagustina, dobro vezivanje i niska poroznost.
Nacionalna fusnota
18
*)U okviru nege betona.
7/23/2019 SRPS EN 545
23/88
ISS SRPS EN 545:20074.4.3.3 Debljina i stanje povrine
Nazivna debljina obloge od cementnog maltera i njene tolerancije moraju biti onakve kakve su date utabeli 8. Ako je izmerena u skladu sa 6.8, debljina obloge mora biti unutar odre"enih tolerancija.
Povrina obloge od cementnog maltera mora biti ujedna!ena i glatka. Tragovi zidarske ravnalice, izvirivanje
zrnaca peska i tekstura na povrini nastali zbog na!ina proizvodnje su prihvatljivi. Ali tu ne smeju postojatiudubljenja ili lokalne greke koje smanjuju debljinu ispod najmanje vrednosti date u tabeli 8.
Fine brazde i naprsline debljine vlasi (mikroskopske naprsline) izazvane povrinom bogatom cementommogu se pojaviti u suvim oblogama. Kada se naprsline izazvane skupljanjem materijala vezanog cementomrazvijaju u suvim oblogama, irina naprsline i njeno odgovaraju#e radijalno pomeranje ne smeju prekora!itivrednosti date u tabeli 8.
Tabela 8Mere u milimetrima
DebljinaDN
Nazivna vrednost Grani"no odstupanjea)
Najve!a irina prsline inajve!a deformacija u
radijalnom pravcu40 do 300 4 1,5 0,4350 do 600 5 2,0 0,5
700 do 1 200 6 2,5 0,61 400 do 2 000 9 3,0 0,8
a) Date su samo donje grani!ne vrednosti.
NAPOMENA1 Obloga od cementnog maltera na kraju cevi moe imati najve#u kosinu duine od 20 mm.
NAPOMENA2 Skladitenje cevi i spojnih delova u toploj, suvoj sredini moe izazvati irenje metala i skupljanjemaltera prouzrokuju#i u suvoj oblozi razvoj povrina kod kojih nema me"usobne veze i naprsline izazvane skupljanjemkoje prekora!uju irinu datu u tabeli 8. Kada se obloga ponovo pokvasi, to prouzrokuje apsorpciju vlage i naprsline sezatvaraju pribliavaju#i se vrednostima u tabeli 8 i eventualno #e se same po sebi zatvoriti.
4.4.3.4 Popravke
Popravljanje ote#enih povrina obloga mora se izvriti upotrebom ili cementnog maltera (videti 4.4.3.1) iliodgovaraju#eg polimernog maltera; nanoenje moe biti ru!no.
Pre nanoenja maltera za popravku, ote#ena povrina mora biti ostrugana do neote#ene obloge ili dometalne povrine i sav odstranjen materijal mora biti uklonjen. Posle izvrene popravke, obloga mora biti uskladu sa 4.4.3.1, 4.4.3.2, 4.4.3.3 i 4.1.4.
4.5 Prevlake za spojne delove i pomo!ne delove
4.5.1
Opte
Ako nije druga!ije utvr"eno dogovorom proizvo"a!a i kupca, svi spojni i pomo#ni delovi i cevi koje nisucentrifugalno livene moraju se isporu!iti prevu!eni bojom spolja i unutra u skladu sa 4.5.2; spojni delovimogu tako"e dobiti unutranju oblogu od cementnog maltera u skladu sa 4.4.3, mainski ili ru!no nanesenu,kao dodatak ili kao zamenu za prevlaku boje.
Slede#e prevlake mogu se tako"e isporu!iti, u zavisnosti od spoljanih i unutranjih uslova upotrebe:
a) Spoljanje prevlake:
boja bogata cinkom za prevla!enje zavrnim slojem;
polietilenski rukav (kao dodatak na prevlaku boje ili prevlaku boje bogate cinkom sa zavrnimslojem);
19
7/23/2019 SRPS EN 545
24/88
SRPS EN 545:2007 ISS
deblja prevlaka sa najmanjom debljinom od 50 2m, koja se nanosi elektroliti!ki na peskarenu ifosfatizovanu povrinu;
lepljiva traka;
prevlaka od epoksidne smole.
b) Unutranje prevlake (obloge):
deblja obloga od cementnog maltera; obloga od cementnog maltera sa zaptivnim slojem;
deblja prevlaka (obloga) sa najmanjom debljinom od 50 2m, koja se nanosi elektroliti!ki napeskarenu i fosfatizovanu povrinu;
poliuretanska prevlaka (obloga);
prevlaka (obloga) od emajla;
prevlaka od epoksidne smole.
Ove spoljane prevlake i unutranje obloge moraju se usaglasiti sa odgovaraju#im evropskim standardima ili,ako nema evropskih standarda, moraju biti u skladu sa me"unarodnim ili nacionalnim standardima ili satehni!kom specifikacijom.
Sve zavrne prevlake (obloge) moraju biti u skladu sa ta!kom 4.1.4.
NAPOMENA Podru!je upotrebe ovih prevlaka i obloga dato je u prilozima D i E.
4.5.2
Prevlake boje
4.5.2.1 Opte
Materijali za prevlake moraju biti od bitumena ili na bazi sinteti!kih smola. Dozvoljeni su odgovaraju#idodaci (kao npr. razre"iva!i, neorganski punioci) koji omogu#avaju laku primenu i suenje. Pre nanoenjaprevlake povrina odlivka mora biti suva, o!i#ena od r"e ili nenalepljenih !estica ili stranih materija kao tosu ulje ili mast. Prevlaka mora biti fabri!ki nanesena.
4.5.2.2 Karakteristike prevlake
Prevlaka mora ujedna!eno pokrivati !itavu povrinu odlivka i imati gladak pravilan izgled. Suenje mora bitidovoljno da osigura da se taj komad ne#e lepiti za susedni (obloeni) prevu!en komad.
Ako se meri u skladu sa 6.7, glavna debljina prevlake ne sme biti manja od 70 2m, a lokalna najmanjadebljina prevlake ne sme biti manja od 50 2m. Debljina prevlake na bazi sinteti!ke smole naneseneelektroliti!ki ne sme biti manja od 35 2m.
4.6 Obeleavanje cevi i spojnih delova
Sve cevi i spojni delovi moraju biti !itko i trajno obeleeni i na njima moraju da budu najmanje slede#einformacije:
naziv i znak proizvo"a!a;
oznaka godine proizvodnje;
oznaka kojom se identifikuje nodularni liv;
DN;
opseg PN prirubnica kada se primenjuju;
pozivanje na ovaj standard;
oznaka klase centrifugalno livenih cevi kada nije K9.
Uz to, cevi !iji je DN .300 koje su podesne za se!enje moraju biti ozna!ene (osim ako su sve cevi istog DN
podesne za se!enje).
Prvih pet oznaka prethodno navedenih moraju biti odlivene ili utisnute u hladnom stanju; ostale oznakemogu se naneti nekom od metoda, tj. bojenjem na odlivku ili lepljenjem na pakovanju.
20
7/23/2019 SRPS EN 545
25/88
ISS SRPS EN 545:20074.7 Nepropusnost
Cevi, spojni delovi i spojevi moraju biti projektovani tako da budu nepropusni za vodu pri ispitivanjudozvoljenim pritiskom (PEA):
cevi i spojni delovi moraju biti ispitani u skladu sa 6.5 i ne smeju pokazati vidljivo curenje, znojenje ilineki drugi znak ote#enja;
spojevi moraju ispuniti zahteve za karakteristike iz ta!ke 5.
5 Karakteristike koje se zahtevaju za spojeve
5.1 Opte
Da bi se osigurala njihova pogodnost za upotrebu u podru!ju snabdevanja vodom, svi spojevi morajupotpuno ispuniti zahteve za karakteristike iz ta!ke 5.
Moraju biti ispitane osobine za najmanje jedan DN za svaku od grupa datih u tabeli 9. Najmanje jedan DN jepredstavnik grupe kada su osobine zasnovane na istim konstrukcionim karakteristikama u celom opsegu
veli!ine. Ako grupa sadri proizvode razli!ite konstrukcije i/ili proizvedene razli!itim postupcima, grupamora biti razdvojena na podgrupe.
Tabela 9
DN grupe 40 do 250 300 do 600 700 do 1 000 1 100 do 2 000DN kojem se daje prednost u svakoj grupi 200 400 800 1 600
Kada su obuhva#ene prirubnice, mora se izvriti ispitivanje za najmanje jedan PN za svaku od grupa datih utabeli 9. PN za ispitivanje je najve#i postoje#i PN za svaku konstrukciju prirubnice. Jedan PN je predstavnikgrupe kada je izvo"enje zasnovano na istim konstrukcionim parametrima u celom opsegu veli!ine. Akogrupa sadri proizvode razli!ite konstrukcije i/ili proizvedene razli!itim postupcima, grupa mora bitirazdvojena na podgrupe.
Ako za proizvo"a!a grupa sadri samo jedan DN ili PN, taj DN ili PN se moe smatrati delom susedne grupepod uslovom da je prema istom projektu i proizveden istim postupkom.
5.2 Savitljivi spojevi
5.2.1
Opte
Svi spojevi moraju biti projektovani tako da budu potpuno savitljivi, zbog !ega dozvoljeni uglovi skretanjakoje je propisao proizvo"a!ne smeju biti manji od:
3!303za DN 40 do DN 300;
2!303za DN 350 do DN 600;
1!303za DN 700 do DN 2 000.Svi spojevi moraju biti projektovani tako da obezbede dovoljno aksijalno pomeranje; doputeno povla!enjemora biti propisano od strane proizvo"a!a.
NAPOMENA Ova odobrenja za instalirani cevovod uskla"ena su sa pokretima tla i/ili termi!kim pojavama bezizazivanja dodatnih napona.
5.2.2
Uslovi ispitivanja
Moraju biti ispitane osobine svih projektovanih spojeva pod najnepovoljnijim dozvoljenim uslovima primenei pomeranja spoja kao to je navedeno ispod:
a) spoj sa najve#im prstenastim zazorom (videti 5.2.3.1) poravnat, pomeren do dozvoljene vrednosti koju jedeklarisao proizvo"a!i podvrgnut smicanju (videti 5.2.3.3);
b) spoj sa najve#im prstenastim zazorom (videti 5.2.3.1) pomeren do dozvoljene vrednosti koju jedeklarisao proizvo"a!(videti 5.2.1).
21
7/23/2019 SRPS EN 545
26/88
SRPS EN 545:2007 ISSSpojevi ne smeju pokazivati vidljive tragove curenja, a cevi i spoljni delovi koji se ispituju sa spojevima nesmeju pokazati nikakva ote#enja kada su podvrgnuti ispitivanjima datim u tabeli 10.
Tabela 10
Ispitivanje Zahtevi ispitivanja Uslovi ispitivanjaMetoda
ispitivanjaSpojevi sa najve#imprstenastim zazorom,poravnati i pomereni sasmi!u#im optere#enjem
1. Pozitivan unutranjihidrostati!ki pritisak
Ispitni pritisak: (1,5 PFA + 5) barTrajanje ispitivanja: 2 hBez vidljivog curenja
Spojevi sa najve#imprstenastim zazorom,pomereni
Prema 7.2
2. Negativan unutranjipritisak
Ispitni pritisak: 0,9 bara)Trajanje ispitivanja: 2 hNajve#e promene pritiska tokomperioda ispitivanja: 0,09 bar
Spojevi sa najve#imprstenastim zazorom,poravnati i pomereni sasmi!u#im optere#enjem
Prema 7.3
Spojevi sa najve#imprstenastim zazorom,
pomereni3. Pozitivan spoljanihidrostati!ki pritisak
Ispitni pritisak: 2 barTrajanje ispitivanja: 2 hBez vidljivog curenja
Spojevi sa najve#imprstenastim zazorom*)poravnati i pomereni sasmi!u#im optere#enjem
Prema 7.4
4. Promenljiv unutranjihidrostati!ki pritisak
24 000 ciklusaIspitni pritisak: izme"u PMA i(PMA 5) barBez vidljivog curenja
Spojevi sa najve#imprstenastim zazorom,poravnati i pomereni sasmi!u#im optere#enjem
Prema 7.5
a) 0,9 bar ispod atmosferskog pritiska (priblino 0,1 bar apsolutnog pritiska).
Ispitivanje 3 (pozitivan spoljanji pritisak) ne zahteva se za mehani!ke spojeve, pod uslovom da su bilipodvrgnuti ispitivanju karakteristika prema 1 i 2.
Ispitivanje 4 (cikli!ni unutranji hidrostati!ki pritisak) ne zahteva se za:
spojeve koji uspeno funkcioniu u periodu od 10 godina pre datuma prvog objavljivanja ovogstandarda;
spojeve koji su ve# imali uspeno ispitivanje karakteristika prema ispitivanju 4 definisanom u prvomizdanju ovog standarda.Parametri ispitivanja
5.2.3.1 Prstenasti zazor
Ispitivanje osobina svih spojeva mora biti u krajnjim tolerancijama proizvo"a!a tako da je po!etni razmakizme"u zaptivnih povrina naglavka i kraja koji se uvla!i jednak najve#oj projektovanoj vrednosti plus 0 %,minus 5 %. Dozvoljava se mainska obrada unutranje povrine naglavka da bi se ostvarili zahtevaniprstenasti zazori (po!etni grani!ni uslovi) za ispitivanje karakteristika, pri !emu rezultuju#i pre!nik moe bitineznatno van standardnih normalnih proizvo"a!kih tolerancija.
5.2.3.2 Debljina cevi
Kod svih spojeva moraju biti ispitane karakteristike sa srednjom debljinom zida kraja cevi od livenog gvo"a(na duini od 2 DN, u milimetrima, od !ela kraja koji se uvla!i) jednakoj najmanjim specificiranimvrednostima za cevi za koje je spoj projektovan plus 10 %, minus 0 %. Dozvoljeno je da se kraj ispitivanecevi koji se uvla!i mainski obradi bruenjem da bi se postigla zahtevana debljina.
Nacionalna fusnota
22
*)U tekstu na engleskom jeziku nedostaje "and withdrawn", dok u francuskom postoji.
7/23/2019 SRPS EN 545
27/88
ISS SRPS EN 545:20075.2.3.3 Smicanje
Moraju biti ispitane karakteristike svih spojeva sa rezultuju#om silom smicanja u njutnima, kroz spoj nemanji od 50 DN, uzimaju#i u obzir masu cevi, njen sadraj i geometrijski oblik ispitnog sklopa (videti 7.2).
5.3 Savitljivi spojevi sa ograni"enim pomeranjem
Svi savitljivi spojevi sa ograni!enim pomeranjem moraju biti projektovani tako da budu barem poluelasti!nii zbog toga dozvoljeni ugao skretanja koji je potvrdio proizvo"a!ne sme biti manji od polovine vrednostiprikazane u 5.2.1.
Moraju se ispitati karakteristike savitljivih spojeva sa ograni!enim pomeranjem svih konstrukcija u skladu sa7.2 do 7.5 prate#i zahteve iz 5.2.2 i 5.2.3 osim to:
preporu!eni uslovi iz 5.2.2 a) ne smeju biti primenjeni;
ne sme biti spoljanjeg aksijalnog ograni!enja pomeranja pri ispitivanju pozitivnim unutranjimpritiskom, tako da su spojevi potpuno izloeni aksijalnoj sili.
Tokom ispitivanja pozitivnim unutranjim pritiskom, aksijalno kretanje mora teiti postojanoj vrednosti izaustavljanju.
Ako su mehanizam ograni!avanja pomeranja i zaptivna komponenta spoja sa ograni!enim pomeranjemnezavisni, takav spoj ne mora se izlagati ispitivanju 2 i ispitivanju 3 iz 5.2.2 ako spoj bez ograni!enogpomeranja ispunjava zahteve ovih ispitivanja.
5.4 Spojevi sa prirubnicama
Da bi se prikazala njihova !vrsto#a i nepropusnost u uslovima rada, spojevi sa prirubnicama moraju bitipodvrgnuti ispitivanju karakteristika. Kada se ispituju u skladu sa 7.6, ne smeju pokazati vidljivo curenje podkombinovanim dejstvom unutranjeg hidrostati!kog pritiska i momenta savijanja datog u tabeli 11, gde je:
pritisak (1,5 PN + 5) bar;
odgovaraju#i moment savijanja dobijen sabiranjem momenata savijanja prouzrokovanih masomkomponenata i vode u ispitnom sklopu i mogu#eg spoljanjeg optere#enja izra!unatog kao funkcijaduine raspona nepoduprtog dela ispitnog ure"aja (videti 7.6).
NAPOMENA Momenti savijanja dati u tabeli 11 jednaki su njihovoj rezultanti prouzrokovanoj masom cevi i vode unepoduprtoj cevi duineLizme"u prostih oslonaca, sa:
L = 8 m za DN -250;
L= 12 m za DN 1300.Tabela 11
DN Moment savijanjakN 4m
DN Moment savijanjaKN 4m
40 0,7 500 6350 0,9 600 8760 1,3 700 11665 1,4 800 14680 1,8 900 181100 2,3 1 000 222125 2,9 1 100 265150 4,0 1 200 313200 6,0 1 400 423250 8,6 1 500 475300 26,0 1 600 548350 33,8 1 800 625400 42 2 000 770450 51
23
7/23/2019 SRPS EN 545
28/88
SRPS EN 545:2007 ISS5.5 Cevi sa pirubnicama pri"vr!enim vijcima ili sa zavarenim prirubnicama
Da bi se prikazali !vrsto#a i nepropusnost spoja prirubnice i cevi u strogim uslovima rada, cevi saprirubnicama pri!vr#enim vijcima ili zavarenim moraju biti izloene ispitivanju karakteristika. Kada suispitane u skladu sa 7.7, one ne smeju pokazati tragove vidljivog curenja pod kombinovanim delovanjemhidrostati!kog unutranjeg pritiska do 2 PN (u barima) i spoljanjeg optere#enja dovoljnog da prouzrokujemomente savijanja date u tabeli 12. Prora!un primenjenog spoljanjeg optere#enja mora uzeti u obzirmoment savijanja nastao usled mase komponenata i vode u ispitnom sklopu.
NAPOMENA1 Cevovodi sa prirubnicama u radu mogu biti izloeni velikim momentima savijanja prouzrokovanimvelikim rasponima nepoduprtog dela i/ili slaganjem oslonaca.
NAPOMENA2 Momenti savijanja dati u tabeli 12 su !etiri puta ve#i od rezultuju#ih momenata prouzrokovanihmasom cevi i vode u nepoduprtoj cevi duine L izme"u prostih oslonaca, sa:
L= 8 m za DN -250;
L= 12 m za DN 1300.
Tabela 12
Najmanje rastojanje
Ya)
(mm)
DN Moment savijanja
kN 4m Klasa 40 K9 K1040 2,9 128 132 13250 3,7 131 135 13560 5,2 134 139 13965 5,6 135 140 14080 7,2 139 145 145100 9,3 144 150 150125 11,6 149 156 156150 16,0 155 161 163200 24,0 165 171 176250 34,2 175 183 188300 104 186 194 201350 135 200 205 212400 168 214 216 224450 205 227 235500 251 238 247600 348 259 270700 463 281 292800 584 302 315900 724 323 337
1 000 886 343 3591 100 1 060 364 3811 200 1 250 385 4031 400 1 690 427 447
1 500 1 900 447 4691 600 2 190 468 4911 800 2 500 509 5352 000 3 080 551 579
a) Videti 7.7.
6 Metode ispitivanja
6.1 Mere cevi
6.1.1 Debljina zida
Debljina zida cevi mora biti saglasna sa onom koju navodi proizvo"a!. On moe upotrebiti kombinacijurazli!itih na!ina, npr. direktno merenje debljine zida mehani!kim ili ultrazvu!nim merenjem.
24
7/23/2019 SRPS EN 545
29/88
ISS SRPS EN 545:2007Debljina zida cevi od livenog gvo"a mora biti izmerena odgovaraju#om opremom sa grani!nom grekomod /0,1 mm.
6.1.2 Spoljanji pre"nik
Cevi sa naglavkom i krajem koji se ume#e moraju biti izmerene po obimu, na kraju koji se ume#e pomo#u
trake, ili kontrolisane pomo#u kalibra. Pored toga, moraju da se vizuelno kontroliu za utvr
"ivanje ovalnostikraja koji se ume#e i u slu!aju sumnje, najve#a i najmanja osa kraja koji se ume#e mora da se izmeri
odgovaraju#om opremom ili on mora da se kontrolie pomo#u kalibra.
6.1.3
Unutranji pre"nik
Svi unutranji pre!nici obloenih cevi moraju da se izmere pomo#u odgovaraju#e opreme:
ili
a) moraju da se izvre dva merenja pod pravim uglom na popre!nom preseku koji je na 200 mm ili vie odkraja !ela. Tada se mora izra!unati srednja vrednost ova dva merenja;
ili
b) kalibar mora da pro"e du spoljanje cevi po sistemu prolazi/ne prolazi.6.1.4
Duina
Duina cevi sa naglavkom i delom koji se ume#e mora da se izmeri odgovaraju#om opremom:
na jednoj cevi iz prve skupine cevi livenih od novog liva za cevi u livenom stanju;
na prvoj cevi za cevi koje se sistematski seku na odre"enu duinu.
6.2 Pravost cevi
Cevi se moraju valjati na dva portala ili rotirati oko svoje ose na valjcima, koji su, u oba slu !aja, odvojeni na
rastojanju ne manjem od dve tre#ine standardizovane duine cevi.
Ta!ka najve#eg odstupanja od pravca ose mora biti odre"ena i mora da se izmeri odstupanje u toj ta!ki.
6.3 Ispitivanje zatezanjem
6.3.1
Uzorci
Debljina uzorka i pre!nik epruvete za ispitivanje moraju biti onakvi kakvi su dati u tabeli 13.
6.3.1.1 Centrifugalno livene cevi
Uzorak mora da se ise!e od kraja cevi koji se ume#e. Uzorak moe da se se!e paralelno ili upravno na osucevi, ali u slu!aju odstupanja, mora da se koristi uzorak paralelan sa osom.
6.3.1.2 Cevi koje nisu centrifugalno livene, spojni delovi i pomo!ni delovi
Prema izboru proizvo"a!a, uzorci se moraju liti ili zajedno sa livenim komadima ili odvojeno. U tom slu!ajuoni se moraju liti od istog metala koji se upotrebljava za odlivke. Ako se odlivci podvrgavaju termi!kojobradi, uzorci se moraju podvrgnuti istom ciklusu termi!ke obrade.
6.3.2
Priprema epruvete za ispitivanje
Epruvete za ispitivanje moraju se dobiti od svakog uzorka koji predstavlja metal, mainskom obradom nasrednjoj debljini uzorka, sa cilindri!nim delom koji ima pre!nik dat u tabeli 13.
Epruveta za ispitivanje mora imati ta!no izmerenu duinu koja je jednaka najmanje petostrukom nazivnom
pre!niku epruvete za ispitivanje. Krajevi epruvete za ispitivanje moraju biti takvi da odgovaraju maini zaispitivanje.
25
Povrinska hrapavost cilindri!nog dela epruvete za ispitivanje mora biti takva da je Rz -6,3.
7/23/2019 SRPS EN 545
30/88
SRPS EN 545:2007 ISSAko je odre"eni pre!nik epruvete za ispitivanje ve#i od 60 % izmerene najmanje debljine uzorka, dozvoljavase mainski obra"ena epruveta za ispitivanje sa manjim pre!nikom.
Tabela 13
Tip odlivka Nazivni pre"nik
epruvete za ispitivanjemm
Grani"no
odstupanje pre"nikamm
Tolerancija
oblikaa)
mmCentrifugalno livene cevi sa debljinomzida (mm): manjom od 6 2,5 od 6 do 8, ali ne uklju!uju#i 8 3,5 od 8 do 12, ali ne uklju!uju#i 12 5,0 12 i ve#om 6,0
/0,06 0,03
Cevi, spojni i pomo#ni delovi, koji nisucentrifugalno liveni: uzorci liveni zajedno uz odlivak 5,0 /0,06 0,03 posebno liveni uzorci:
uzorak debljine 12,5 mm zaodlivak debljine manje od12 mm
6,0 /0,06 0,03
uzorak debljine 25 mm zaodlivak debljine 12 mm i ve#e
12,0ili
14,0
/0,09
/0,09
0,04
0,04a) Najve#a razlika izme"u najmanjeg i najve#eg izmerenog pre!nika epruvete za ispitivanje.
Zatezna !vrsto#a mora biti izra!unata ili iz nazivnog pre!nika epruvete za ispitivanje posle mainske obradesa tolerancijama datim u tabeli 13 ili, ako to nije slu!aj, od stvarnog pre!nika epruvete za ispitivanjeizmerenog pre ispitivanja; stvarni pre!nik mora biti izmeren sa grani!nom grekom -0,5 % i mora biti u
granicama od /10 % nazivnog pre!nika.
6.3.3
Ure#aj i metoda ispitivanja
Ispitivanje zatezanjem mora biti izvreno u skladu sa EN 10002-1.
6.3.4
Rezultati ispitivanja
Rezultati ispitivanja moraju biti u skladu sa tabelom 7. Ako nisu u skladu, proizvo"a!mora:
a) u slu!aju kada metal ne odgovara zahtevanim mehani!kim osobinama, istraiti da se utvrdi razlog iosigura da se svi odlivci u skupini ili ponovo termi!ki obrade ili odbace. Odlivci koji su ponovo termi!kiobra"eni ponovo se ispituju u skladu sa 6.3;
NAPOMENA Proizvo"a!moe da ograni!i koli!inu za odbacivanje vre#i ispitivanja dok odba!ena skupina odlivakane bude zaokruena zadovoljavaju#im rezultatom ispitivanja na svakom kraju intervala koji je u pitanju, u ciljuproizvodnje.
b) u slu!aju greke na epruveti za ispitivanje, mora se izvriti novo ispitivanje. Ako je ono u redu, skupinaje prihvatljiva, ako ne, proizvo"a!moe da odlu!i kao pod a).
6.4 Tvrdo!a po Brinelu
Kada se vri ispitivanje tvrdo#e po Brinelu (videti 4.3.2), ono mora biti izvreno ili na razmatranom odlivkuili na uzorku ise!enom od odlivka. Povrina mora biti prikladno pripremljena laganim lokalnim bruenjem, aispitivanje mora biti izvreno u skladu sa EN ISO 6506-1, upotrebom !eli!ne kuglice pre!nika 2,5 mm,5 mm ili 10 mm.
26
7/23/2019 SRPS EN 545
31/88
ISS SRPS EN 545:20076.5 Ispitivanje nepropusnosti cevi i spojnih delova kod proizvo#a"a (u fabrici)
6.5.1
Opte
Cevi i spojni delovi moraju biti ispitani u skladu sa 6.5.2 i 6.5.3, respektivno. Ispitivanje mora biti izvrenona svim cevima i spojnim delovima pre nanoenja spoljanih i unutranjih obloga, osim za cevi koje seprevla!e metalnim cinkom, to moe biti izvreno pre ispitivanja.
Ure"aji za ispitivanje moraju biti prikladni za primenu navedenih ispitnih pritisaka za cevi i/ili spojnedelove. Oni moraju biti opremljeni industrijskim merilima pritiska sa dozvoljenom grekom od /3 %.
6.5.2
Centrifugalno livene cevi
Unutranji hidrostati!ki pritisak mora se podizati postepeno dok ne dostigne fabri!ki ispitni hidrostati!kipritisak dat u tabeli 14, koji se ne menja dovoljno dugo tako da omogu#ava vizuelno kontrolisanje tela cevi.Ukupno trajanje ciklusa delovanja pritiska ne sme biti manje od 15 s, uklju!uju#i 10 s pod ispitnimpritiskom.
Tabela 14
Najmanji pritisak ispitivanja u fabricibar
Centrifugalno livene cevi Cevi koje nisu centrifugalno livene i
spojni delovia)
DN
Klasa 40 K09 K19 Sve klase debljine40 do 300 40 0,5 (K + 1)2 50 25b)
350 do 600 40c) 0,5 K2 40 16700 do 1 000 0,5 (K 1)2 32 10
1 100 do 2 000 0,5 (K 1)2 25 10a) Fabri!ki hidrostati!ki ispitni pritisak manji je za spojne delove nego za cevi zato to oblik spojnog dela oteava dase osigura izdrljivost na visokom unutranjem pritisku tokom ispitivanja.b) 16 bar za cevi i spojne delove sa PN 10 prirubnicama.c) Najve#i DN za klasu cevi 40 je DN 400.
6.5.3
Cevi koje nisu livene centrifugalno i spojni delovi
Po slobodnom izboru proizvo"a!a one se moraju podvrgnuti ispitivanju hidrostati!kim pritiskom, ispitivanjuvazduhom ili ispitivanju odgovaraju#ih karakteristika vakuumom.
Kada se vri ispitivanje hidrostati!kim pritiskom, mora da se vri na isti na!in kao za centrifugalno livene
cevi (videti 6.5.2), osim za ispitne pritiske koji moraju biti onakvi kakvi su dati u tabeli 14.
Kada se vri ispitivanje vazduhom, to mora biti sa unutranjim pritiskom od najmanje 1 bar i pri vizuelnomkontrolisanju koje nije kra#e od 10 s; za otkrivanje curenja, odlivci moraju biti ili ujedna!eno obloeni sasvoje spoljanje strane odgovaraju#im penuavim sredstvom ili potopljeni u vodu.
NAPOMENA Metoda ispitivanja vakuumom nije odre"ena do datuma izdavanja ovog standarda. Ona mora bitizasnovana na otkrivanju curenja poznatog gasa, kada je odlivak izloen vakuumu, na bilo koji na!in, bilo sa unutranjebilo sa spoljanje strane, a strana koja nije izloena vakuumu mora biti izloena poznatom gasu.
6.6 Masa cinka
Pravougaona oznaka poznate mase po jedinici povrine mora biti prika!ena uzduno du ose cevi pre njenogprolaska kroz opremu za nanoenje prevlake. Posle prevla!enja cinkom i obrezivanja, veli!ina oznake morabiti 500 mm ,50 mm. Ona mora biti izmerena na vagi koja ima grani!nu greku /0,01 g.
27
7/23/2019 SRPS EN 545
32/88
SRPS EN 545:2007 ISSStvarna masa, M, cinka po jedinici povrine mora biti odre"ena iz razlike masa pre i posle oblaganja.
2 1MM CA
&$ %5 ' (
* +
gde je:M prose!na masa cinka, u gramima po kvadratnom metru;M1iM2 mase oznake uzorka, u gramima, pre i posle prevla!enja;C unapred odre"en korekcioni faktor koji uzima u obzir prirodu oznake i razliku povrinske
hrapavosti oznake i cevi od gvo"a;A stvarna povrina obrezane oznake, u kvadratnim metrima.
NAPOMENA Vrednost C, koja obi!no lei izme"u 1 i 1,2 data je u proizvo"a!evom planu obezbe"enja kvaliteta.
Ujedna!enost obloge mora se proveriti vizuelnim kontrolisanjem; u slu!aju nedostatka ujedna!enosti, morajuse ise#i komadi 50 mm ,50 mm od zna!ke u zonama najmanjih masa, a prose!na masa cinka mora seodrediti za svaki komad pomo#u razlike masa.
Prema slobodnom izboru, masa cinka po jedinici povrine moe biti merena neposredno na obloenoj cevibilo kojom metodom koja ima dokazanu vezu sa prethodno opisanom preporu!enom metodom, npr.fluorescencijom X-zracima ili hemijskom analizom.
6.7 Debljina prevlake boje
Debljina suvog sloja prevlake boje mora se meriti jednom od slede#e tri metode:
direktno na odlivku, pomo#u odgovaraju#ih merila, npr. magnetski ili upotrebom merila "mokrog filma",gde se moe prikazati odnos izme"u debljine mokrog filma i debljine suvog filma; ili
posredno na zna!ki koja se prika!i na odlivak pre oblaganja, a ona se upotrebljava posle oblaganja zamerenje debljine suvog filma mehani!kim sredstvima, npr. mikrometrom, ili pomo#u metode mase,sli!no kao u 6.6; ili
posredno na probnoj plo!i od !elika ili livenog gvo"a sa kuglastim grafitom nodularnog liva koja jeobloena na isti na!in kao odlivci koji se kontroliu.
Za svaki odlivak koji se kontrolie moraju se uzeti najmanje tri merenja (ili na odlivku, ili na zna!ki, ili naprobnoj plo!i). Popre!na debljina je srednja vrednost svih merenja, a najmanja lokalna vrednost je manja odpojedina!nih vrednosti svih izvrenih merenja.
6.8
Debljina obloge od cementnog maltera
Tokom proizvodnje, debljina se mora meriti na svee nanesenoj oblozi, pomo#u koplja pre!nika 1,5 mm ilimanjeg, i kontrolisati na gotovoj o!vrsloj oblozi pomo#u odgovaraju#eg merila, npr. magnetnog.
Za cevi, mere se moraju uzeti na priblino 200 mm od kraja !ela cevi. Proizvo"a!ev sistem kontrole procesamora utvrditi u!estalost ovog ispitivanja.
7 Metode ispitivanja performansi
7.1 Otpornost obloge od cementnog maltera prema pritisku
Otpornost prema pritisku mora biti aritmeti!ka sredina est ispitivanja otpornosti prema pritisku izvrenih natri prizmati!na uzorka posle 28 dana o!vr#avanja.
28
7/23/2019 SRPS EN 545
33/88
ISS SRPS EN 545:2007Otpornost prema pritisku mora biti odre"ena ispitivanjem u skladu sa EN 196-1, osim kada:
su pesak, cement i voda upotrebljeni za izradu prizmati!nih uzoraka istovetni sa onim upotrebljenim zamalter pre oblaganja;
je odnos pesak/cement upotrebljen za izradu prizmati!nih uzoraka jednak onom koji je upotrebljen za
malter pre oblaganja;
je odnos voda/cement upotrebljen za izradu prizmati!nih uzoraka jednak onom za oblogu neposrednoposle upotrebe na zidu cevi;
su uzorci za ispitivanje pripremljeni ili upotrebom udarnog stola (u skladu sa EN 196-1) ili vibracionogstola (2 min na 63 Hz) kada je odnos voda/cement manji od 0,35.
NAPOMENA Uzet je u obzir uticaj procesa centrifugalnog obrtanja koji omogu#uje izbacivanje vika vode.
7.2 Nepropusnost savitljivih spojeva pri pozitivnom unutranjem pritisku
Ispitivanje se mora izvriti na ostvarenom spoju koji obuhvata dva dela cevi, svaki najmanje 1 m duine(videti sliku 1).
Ispitni ure"aj mora omogu#iti da spoj, ako su odgovaraju#i kraj i bok odgovaraju#eg ograni!enog pomeranja,bude doveden u pravu liniju ili skrenut od nje, ili bude izloen smi!u#em optere#enju. On mora bitiopremljen merilom za pritisak sa grani!nim odstupanjem /3 %.
Vertikalna sila W mora delovati na kraju dela koji se ume#e preko komada u obliku slova V sa uglom od120!, postavljenog na priblino 0,5 DN, u milimetrima, ili 200 mm od naglavka, a uzima se vrednost koja jeve#a; naglavak mora leati na ravnom osloncu. Vertikalna sila W mora biti takva da rezultuju#a smi!u#a silaF kroz spoj bude jednaka vrednosti utvr"enoj u 5.2.3.3, uzimaju#i u obzir masu M cevi, njen sadraj igeometrije ispitnog sklopa:
6 7F c M c bW
c a
4 & &5
&
gde su:a, b, i c onakvi kakvi su prikazani na slici 1.
Slika 1
Ispitni sklop mora biti napunjen vodom, a vazduh mora biti odstranjen na odgovaraju#i na
!in. Pritisak semora podizati postepeno dok se ne dostigne ispitni pritisak dat u 5.2.2; brzina podizanja pritiska ne sme
prelaziti 1 bar u s. Ispitni pritisak se mora odravati u konstantnim granicama /0,5 bar najmanje 2 h tokomkojih se spoj mora temeljno pregledati svakih 15 min.
29
7/23/2019 SRPS EN 545
34/88
SRPS EN 545:2007 ISSZa vreme ispitivanja pritiskom moraju se preduzeti sve potrebne mere sigurnosti.
Za spoj sa ograni!enim pomeranjem, ispitni sklop, ispitni ure"aj i ispitna procedura moraju biti identi!ni,osim to ne mora postojati kraj sa ograni!enim pomeranjem, tako da aksijalnu silu prihvata ovaj spoj zavreme ispitivanja. Uz to, mogu#e aksijalno pomeranje kraja cevi koji se ume#e mora biti mereno svakih15 min.
7.3 Nepropusnost savitljivih spojeva pri negativnom unutranjem pritisku
Ispitni sklop i ispitni ure"aj moraju biti onakvi kakvi su dati u 7.2, pri !emu su cevi aksijalno ukljetene popreseku da bi se spre!ilo njihovo kretanje jedne prema drugoj.
Iz ispitnog sklopa mora biti isputena voda i mora se stvoriti negativan unutranji pritisak od 0,9 bar (videti5.2.2), a zatim izolovati od vakuum-pumpe. Ispitni sklop se mora ostaviti pod vakuumom najmanje 2 h, utoku kojih se pritisak ne sme promeniti za vie od 0,09 bar. Ispitivanje mora po!eti na temperaturi izme"u5 !C i 40 !C. Temperatura ispitnog sklopa se ne sme menjati za vie od 10 !C za vreme ispitivanja.
Za spoj sa ograni!enim pomeranjem, ispitni sklop, ispitni ure"aj i ispitna procedura su istovetni.
7.4 Nepropusnost savitljivih spojeva na naglavak pri pozitivnom spoljanjem pritisku
Ispitni sklop obuhvata dva spoja ostvarena sa dve cevi sa naglavkom me"usobno zavarene i jednog komadasa oba kraja koji se ume#u (videti sliku 2); to stvara prstenastu komoru koja omogu#ava ispitivanje jednogspoja pod unutranjim pritiskom, a drugog pod spoljanim pritiskom.
Slika 2
Ispitni sklop mora biti izloen vertikalnoj sili W koja je jednaka smi!u#oj sili F odre"enoj u 5.2.3.3; jednapolovina ovog optere#enja mora delovati na kraj koji se ume#e na svakoj strani ispitnog sklopa, prekokomada u obliku slova V sa uglom od 120!, postavljenog priblino na 0,5 DN, u milimetrima, ili na 200 mmod krajeva naglavka, a uzima se vrednost koja je ve#a; naglavci moraju leati na ravnom osloncu.
Ispitni sklop mora biti napunjen vodom, a vazduh mora biti odstranjen. Pritisak mora biti postepeno podizandok ne dostigne ispitni pritisak od 2 bar. Na toj vrednosti mora se zadrati u granicama /0,1 bar najmanje2 h, tokom kojih se mora unutranja strana spoja izloena spoljanem pritisku temeljno pregledati svakih15 min.
Za spoj sa ograni!enim pomeranjem, ispitni sklop, ispitni ure"aj i ispitna procedura su istovetni.
30
7/23/2019 SRPS EN 545
35/88
7/23/2019 SRPS EN 545
36/88
7/23/2019 SRPS EN 545
37/88
ISS SRPS EN 545:2007
Na slici je:OL ukupna duina, u metrima;X najve#a dubina umetanja, u metrima;Lu= OL X korisna duina, u metrima.
Slika 4
33
7/23/2019 SRPS EN 545
38/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 15
8.2 Cevi sa prirubnicama
Standardizovane klase debljina, DN i PN cevi sa prirubnicama navedene su u slede#e tri podta!ke.Vrednosti L su date u tabeli 4. Za prevlake i obloge, videti 4.4.
34
7/23/2019 SRPS EN 545
39/88
ISS SRPS EN 545:20078.2.1
Centrifugalno livene cevi sa zavarenim prirubnicama
DN 40 do DN 450: K9 ili klase 40 za PN 16 i PN 25; K9 za PN 40;
DN 500 i DN 600: K9 za PN 10, PN 16 i PN 25; K10 za PN 40;
DN 700 do DN 1 600: K9 za PN 10, PN 16 i PN 25;
DN 1 800 i DN 2 000: K9 za PN 10 i PN 16.
8.2.2
Centrifugalno livene cevi sa prirubnicama pri"vr!enim vijcima
DN 40 do DN 450: K9 ili K10 za PN 10, PN 16 i PN 25 i PN 40;
DN 500 i DN 600: K9 ili K10 za PN 10, PN 16 i PN 25; K10 za PN 40;
DN 700 do DN 1 200: K10 za PN 10, PN 16 i PN 25;
DN 1400 do DN 2 000: K10 za PN 10 i PN 16.
8.2.3
Cevi sa livenim prirubnicama
DN 40 do DN 600: K12 za PN 10, PN 16, PN 25 i PN 40;
DN 700 do DN 1 600: K12 za PN 10, PN 16 i PN 25;
DN 1 800 do DN 2 000: K12 za PN 10 i PN 16.
8.3 Spojni delovi sa spojevima na naglavak
U slede#im tabelama sve mere su nazivne vrednosti i date su u milimetrima. Vrednosti Lui luzaokrugljene suna najblii umnoak od pet.
Za prevlake i obloge, videti 4.5.
8.3.1
Prirubnica sa naglavkom
Slika 5a Slika 5b
35
7/23/2019 SRPS EN 545
40/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 16
8.3.2
Deo koji se ume!e sa prirubnicom
Slika 6
36
7/23/2019 SRPS EN 545
41/88
7/23/2019 SRPS EN 545
42/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 17
38
7/23/2019 SRPS EN 545
43/88
ISS SRPS EN 545:2007
8.3.4
Luk 90 (1/4) sa dvostranim naglavcima
Slika 8
8.3.5
Luk 45 (1/8) sa dvostranim naglavcima
Slika 9
39
7/23/2019 SRPS EN 545
44/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 18
40
7/23/2019 SRPS EN 545
45/88
ISS SRPS EN 545:2007
8.3.6
Luk 22 30 (1/16) sa dvostranim naglavcima
Slika 10
8.3.7
Luk 11 15 (1/32) sa dvostranim naglavcima
Slika 11
41
7/23/2019 SRPS EN 545
46/88
7/23/2019 SRPS EN 545
47/88
7/23/2019 SRPS EN 545
48/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 20
44
7/23/2019 SRPS EN 545
49/88
ISS SRPS EN 545:20078.3.9
T-ra"va sa naglavcima na telu (pravom delu) i prirubnicom na ogranku, DN 40 do DN 250
Slika 13
45
7/23/2019 SRPS EN 545
50/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 21
46
7/23/2019 SRPS EN 545
51/88
ISS SRPS EN 545:20078.3.10
T-ra"va sa naglavcima na telu (pravom delu) i prirubnicom na ogranku, DN 300 do DN 700
Tabela 22
47
7/23/2019 SRPS EN 545
52/88
SRPS EN 545:2007 ISS8.3.11
T-ra"va sa naglavcima na pravom delu i prirubnicom na ogranku, DN 800 do DN 2 000
Tabela 23
48
7/23/2019 SRPS EN 545
53/88
ISS SRPS EN 545:20078.3.12
Redukcioni spojni deo sa naglavcima
Slika 14
49
7/23/2019 SRPS EN 545
54/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 24
50
7/23/2019 SRPS EN 545
55/88
ISS SRPS EN 545:2007
Tabela 24(zavretak)
*)
8.4
Spojni deo sa prirubnicama
U slede#im tabelama sve mere su nazivne vrednosti i date su u milimetrima. Za prevlake i obloge, videti 4.5.
8.4.1 Luk 90 (1/4) sa prirubnicama
Slika 15
Nacionalna fusnota
51
*)Nazivni pre!nik ireg dela ozna!en je sa DN, a ueg sa dn.
7/23/2019 SRPS EN 545
56/88
SRPS EN 545:2007 ISS
8.4.2
Luk 90 (1/4) sa prirubnicama i stopom
Slika 16
Tabela 25
52
7/23/2019 SRPS EN 545
57/88
ISS SRPS EN 545:2007
8.4.3
Luk 45 (1/8) sa prirubnicama
Slika 17
Tabela 26
53
7/23/2019 SRPS EN 545
58/88
SRPS EN 545:2007 ISS
8.4.4
Luk 22 30 (1/16) sa prirubnicama
Slika 18
8.4.5
Luk 11 15 (1/32) sa prirubnicama
Slika 19
54
7/23/2019 SRPS EN 545
59/88
ISS SRPS EN 545:2007
Tabela 27
8.4.6
T-ra"va sa prirubnicama, DN 40 do DN 250
Slika 20
55
7/23/2019 SRPS EN 545
60/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 28
56
7/23/2019 SRPS EN 545
61/88
ISS SRPS EN 545:20078.4.7
T-ra"va sa prirubnicama, DN 300 do DN 700
Tabela 29
57
7/23/2019 SRPS EN 545
62/88
SRPS EN 545:2007 ISS8.4.8
T-ra"va sa prirubnicama, DN 800 do DN 2 000
Tabela 30
58
7/23/2019 SRPS EN 545
63/88
ISS SRPS EN 545:20078.4.9
Redukcioni spojni deo sa prirubnicama
Slika 21
59
7/23/2019 SRPS EN 545
64/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 31
60
7/23/2019 SRPS EN 545
65/88
ISS SRPS EN 545:20078.4.10
Slepa prirubnica PN 10
Slika 22
8.4.11
Slepa prirubnica PN 16
Slika 23
61
7/23/2019 SRPS EN 545
66/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 32
62
7/23/2019 SRPS EN 545
67/88
ISS SRPS EN 545:20078.4.12
Slepa prirubnica PN 25
Slika 24
8.4.13 Slepa prirubnica PN 40
Slika 25
63
7/23/2019 SRPS EN 545
68/88
SRPS EN 545:2007 ISS
Tabela 3
Top Related