Download - SPECIJALNI DODATAK Dodatak - Luka Bar.pdf · 112 GODINA LUKE BAR SRIJEDA, 27.6. 2018. SPECIJALNI DODATAK Planiraju rekordan pretovar od 1,8 miliona tona robe Luka Bar obilježava

112 GODINA112 GODINALUKE BARSRIJEDA, 27. 6. 2018.

SPECIJALNI DODATAK

Planiraju rekordan

pretovar od 1,8 miliona tona robe

Luka Bar obilježava 112 godina poslovanja

SRIJEDA, 27. 6. 2018.

Planiraju rekordan

pretovar od1,8 miliona

pretovar od1,8 miliona

pretovar odtona robe

Luka Bar obilježava 112 godina poslovanja

INTERVJU: Izvršni direktor Luke Bar Zarija Franović

ISKORIŠĆENOST KAPACITETA LUKE BAR 63, A SLOBODNE ZONE 72 ODSTO

22

Iskorišćenost kapaciteta Luke Bar 63, a Slobodne zone 72 odsto

INTERVJU: Izvršni direktor Luke Bar Zarija Franović

Luka Bar je, kako ističe, jedna od najznačajnijih karika u siste-mu crnogorske privrede i brend po kojem je Crna Gora pozitiv-no prepoznata ne samo na regi-onalnom, već i na međunarod-nom nivou.

“Velika je čast, ali i odgovor-nost upravljati ovako složenim sistemom”, ocijenio je Franović.

■ DN: Nepunu godinu ste na čelu Luke Bar. Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?

FRANOVIĆ: Ponosan sam na sve dosad učinjeno od kada sam stupio na dužnost izvrš-nog direktora Luke Bar. To su rezultati koji govore sami za se-be, činjenice jasno vidljive kroz naturalne i finansijske poka-zatelje poslavanja. U Luku Bar stigle su nove robe, mislim na petrol-koks konkretno; vraća-ju se one koje nijesu rađene go-dinama, već su ti poslovi odra-đivani preko drugih luka, iako su te robe prirodno gravitirale prema Luci Bar, što je bio slu-čaj sa žitaricama. Čvrsto sto-jim na stanovištu da poslova-nje Luke Bar ne smije zavisiti od jednog ili dva tereta i komi-tenta. Ispravnost ovakog stava potvrdila se posljednjih mjese-ci kroz stalne oscilacije sa koli-činom boksita, što smo uspješ-no balansirali drugim poslovi-ma i teretima.

Osim intenzivnog rada na promjeni strukture tereta i ro-ba sa kojima poslujemo, siste-matično i planski radimo i na

promjeni kadrovske strukture. Ljudski resursi moraju biti u fo-kusu svake kompanije koja pre-tenduje da bude primjer uspješ-nog poslovanja. Zapošljavamo mlade ljude, stručne i spremne da uče i da se usavršavaju. To je značajno i sa aspekta vizije da Luka Bar mora i treba da bude kompanija koja se bavi isključi-vo lučkim djelatnostima, a sve ostale djelatnosti treba valori-zovati u skladu sa planom i vi-zijom Vlade Crne Gore i zahtje-vima tržišta.

DN: U javnosti se spekuli-še smanjenjem iskorišćeno-sti kapaciteta Luke?

FRANOVIĆ: Podaci kojima se često licitira u javnosti u ve-zi sa Lukom Bar, tačnije isko-rišćenošću njenih kapaciteta, projektovanim količinama te-reta, površinom i iskorišćeno-šću Slobodne zone, posljedi-ca su neinformisanosti i proi-zvoljnih ocjena. Zato smatram

Čvrsto stojim na stano-vištu da poslovanje Lu-ke Bar ne smije zavisiti od jednog ili dva tere-

ta i komitenta. Ispravnost ova-kog stava potvrdila se posljed-njih mjeseci kroz stalne oscila-cije sa količinom boksita, što smo uspješno balansirali dru-gim poslovima i teretima, ka-zao je izvršni direktor Luke Bar Zarija Franović. U JULU ĆE PREMAŠITI

PRETOVAR IZ 2017. DN: Kakve su projekcije

pretovara za ovu godinu?

FRANOVIĆ: Prema projekci-jama strukture i obima preto-vara za naredni period, reačl-no je očekivanje da će na kra-ju jula 2018. godine ostvareni obim pretovara biti vrlo blizu ostvarenom u 2017. godini.

Manjak pertovara boksita kompenzovali smo novim po-slovima. Prije svega, pretova-rom petrol-koksa za potrebe cementare u Splitu, kao i po-većanim obimom pretovara određenih vrsta tereta u pod-nosu na prošlu godinu, kao što je, na primjer, cement u rasu-tom stanju.

LUKA BAR112 GODINA POSTOJANJA

SRIJEDA, 27. 6. 2015.

33da je ilustrativno kazati da je najveći pretovar tada jedin-stvena Luka Bar ostvarila 1987. godine i iznosio je 2,7 miliona tona ili 54 odsto iskorišćenost kapaciteta. Godine 2005, tako-đe prije podjele Luke, ostva-ren je pretovar od 2.245.000 tona ili 45 odsto iskorišćenosti kapaciteta.

Prošle, 2017. godine od pro-jektovanih 2,7 miliona tereta, Luka Bar ostvarila je pretovar od 1,7 miliona tona ili 62,98 od-sto iskorišćenost kapaciteta.

DN: Kakva je iskorišćenost Slobodne zone Luke Bar?

FRANOVIĆ: Važno je istaći da je cijela Luka Bar Slobodna zona i da na kompletnom luč-kom području funkcioniše re-žim Slobodne zone. Ukupna po-vršina prostora Slobodne zone Luka Bar je 1.286.269 kvadrat-nih metara, od toga Luka Bar koristi 751.548 kvadrata. Tre-nutna iskorišćenost kapaciteta zone je 72,3 odsto, a ostatak je pripremljen za valorizaciju. U cilju valorizacije dijela prostora Slobodne zone kojeg koristi Lu-ka Bar, na kome se trenutno ne obavljaju djelatnosti, sprovode se intenzivne aktivnosti usmje-rene ka privlačenju potenci-jalnih korisnika Slobodne zo-ne koji bi, u skladu sa elemen-tima državne regulative koja tretira poslovanje u Slobodnoj zoni, na tom prostoru razvija-li djelatnosti. Moram naglasiti da nam na ruku ne ide Zakon o Slobodnim zonama, jer su iz-mjenama iz 2008. i 2016. godine prestale da važe mnoge pogod-nosti. I po tom pitanju preduzi-mamo određene mjere zajedno sa PKCG, sa kojom inače imamo izuzetnu saradnju.

DN: Ima li najava novih ak-tivnosti u Slobodnoj zoni Lu-ke Bar?

FRANOVIĆ: U toku je ko-munikacija sa više renomira-nih kompanija, kako iz Crne Gore, tako i iz drugih zemalja, zainteresovanih za ulaganja u razvoj djelatnosti na prostoru Slobodne zone. Realna su oče-kivanja da će se, kroz odgovara-juću proceduru, većina tih zva-nično iskazanih interesovanja potencijanih korisnika Slobod-ne zone konkretizovati, čime bi se ostvarili višestruki pozitivni efekti na poslovanje Luka Bar, ali I na poslovanje drugih pri-

vrednih subjekata direktno ili indirektno uključenih u luč-ko poslovanje, kao I na budžet Opštine Bar i na državni budžet. Mogu Vam otkriti, a koliko mi to dozvoljava princip poslov-ne tajne, da smo u vrlo inten-zivnim pregovorima sa ozbilj-nim stranim investitorom o iz-gradnji proizvodnih kapaci-teta u okviru Slobodne zone, na površini od 45.000 metera kvadratnih.

DN: Koje ste aktivnosti po-krenuli od avgusta prošle godine?

FRANOVIĆ: Nakon što sam, 1. avgusta 2017. preuzeo duznost izvršnog direktora Lu-ke Bar pokrenute su intenziv-ne aktivnosti usmjerene ka po-većanju stepena iskorišćenosti postojećih i razvoja novih ka-paciteta. Kompletna lučka in-frastruktura je bila u veoma lo-šem stanju. Godinama nijesu ulagana sredstva dobijana od upotrebe obale i ležarine, što je bila zakonska obaveza, a radi se o iznosu od preko četiri mi-liona eura. Sve pomenute ak-tivnosti se mogu grupisati na sljedeći način:

* prioritetne aktivnosti odr-žavanja lučkeinfrastruktu-re: sanacija elektroenergetske mreže (u cilju povećanja po-uzdanosti snabdijevanja elek-tričnom energijom na lučkom području); sanacija drumskih saobraćajnica (kako bi se eli-minisala postojeća oštećenja i omogućilo odvijanje drumskog saobraćaja unutar Lučkog po-dručja u skladu sa odnosnim propisima), sanacija vodovod-ne mreže (u cilju redukcije ne-

kontrolisanog isticanja vode – gubitaka); sanacija kolosiječne mreže unutar Lučkogpodruč-ja (u cilju ispunjenja tehničkih preduslova za adekvatno odvi-janje željezničkog saobraćaja);

* prioritetne aktivnosti odr-žavanja objekata lučke supra-strukture: sanacija Hladnjače (u cilju otklanjanja neodsta-taka – neusklađenosti sa za-htjevima za skladištenje pre-hrambenih proizvoda i uspo-stavljanja osnova za adekvat-nu valorizaciju kapacitetao bjekta); sanacija skladišta za “B” materije (radi ispunjenja tehničkih preduslova za ade-kvatan smještaj tereta); sana-cija rezervoara za bazno ulje kapaciteta 1.400 m3 (u cilju is-punjenje preduslova za valo-rizaciju objekta);

* realizovane su ili su u za-všnoj fazi investicije nabavke sredstava lučke mehanizacije (viljuškara nosivosti 6t; viljuš-kara nosivosti 16t; specijalne mašine za industrijske namje-ne;), ukupne vrijednosti od cca 530.000 eura;

* formirana je obimna do-kumentaciona osnova za va-

lorizaciju lučkih potencijala;

*dobili smo urbanističko-tehničke uslove za izgradnju novog silosa za cement; oče-kujemo urbanističko-tehničke uslove za izgradnju rezervoa-ra od 5.000 tona za tečne terete.

*intenzivno radimo na pita-njima restitucije i obeštećenja; identifikaciji spornih parcela i parcelaciji, a sve u cilju valori-zacije svih kapaciteta.

Zadovoljstvo mi je da konsta-tujem da su rezultati realizov-nih aktivnosti vrlo konkretni: pored unapređenja opšteg sta-nja lučkog sistema, skloplje-ni su novi ugovori o pružanju lučkih usluga. Za sve aktivno-sti koje sprovodimo u kom-paniji imamo apsolutnu po-dršku Vlade Crne Gore, pre-mijera Markovića i potpred-sjednika Simovića, a izuzetnu saradnju ostvarujemo i sa Mi-nistarstvom održivog razvoja i turizma, Ministarstvom sa-obraćaja i pomorstva, Mini-starstvom finansija i Ministar-stvom ekonomije.

DN: Ko suvaši glavni poslov-ni partneri i sa kojim kompani-jama ste otvorili nove poslove?

FRANOVIĆ:Sa interesova-njem koje iskazuju korisni-ci usluga Luke Bar od počet-ka 2018. možemo biti izuzet-no zadovoljni i to kako posto-jećim poslovnim partnerima za korišćenje usluga pretova-ra roba koje do sada nijesu bi-le predmet naše saradnje, tako i novim firmama sa kojima ni-jesmo imali poslovnu saradnju. Naše je nastojanje da ta intere-sovanja u maksimalno mo-

gućoj mjeri rezultiraju novim ugovorima zbog čega smo na-stojali da ponudimo uslove ko-ji će obezbijediti našu konku-rentnost. U toku su razgovori sa brojnim investitorima koji će u najskorije vrijeme dovesti do izuzetno vrijednih ulaganja u skladišne i pretovarne kapa-citete i doprinijeti obogaćenju asortimana usluga i povećanju obima pretovara.

Tokom 2018. godini je nastav-ljena saradnja sa najvećim bro-jem partnera kroz potpisivanje novih ugovora, a očekujemo i nove aranžmane. Cilj nam je da ne zavisimo od posla sa jednom ili dvije robe. Radimo na mije-njanju strukture pretovara, jer su pojedine robe “čistije” u teh-nološkom smislu, a rad sa nji-ma mnogo isplativiji.

DN: Kako ocjenjujete kva-litet i cijene usluga Luke Bar i šta treba uraditi da kompani-ja bude konkurentnija?

FRANOVIĆ: Iako se rezul-tati iz 2017. mogu ocijeniti kao odlični i zadovoljavajući, još ima dosta prostora za unap-ređenje poslovanja Luke Bar i to kako kroz bolje korišćenje postojećih kapaciteta tako, ili možda još i više, otvaranjem novih poslova kroz privlačenje investitora koji bi ulaganjima u izgradnju proizvodnih, skla-dišnih i pretovarnih kapaciteta direktno uticali na povećanje obima usluga. Već smo identi-fikovali prostore za ulaganja i prezentirali ih potencijalnim investitorima na forumima koji su organizovani u Luci Bar, PKCG u Podgorici i Privrednoj komori Srbije u Beogradu. Sa zadovoljstvom možemo ista-ći da interesovanje investito-ra nije izostalo, ali će uspješna implementacija njihovih ide-ja u značajnoj mjeri zavisiti i od naše spremnosti i sposob-nosti da sve lučke kapacitete stavimo u funkciju i učinimo spremnim za investiranje, tj. da potencijalnim investitori-ma obezbijedimo sve potrebne uslove za rad. Sve države regi-ona predstavljaju gravitaciono područje Luka Bar tako da po-tencijalni korisnici usluga pre-tovara i skladištenja različitih vrsta tereta mogu biti uvozni-ci i izvoznici iz Srbije, BiH, Ko-sova, pa čak i Albanije. R. D. N.

Mogu Vam otkriti, a koliko mi to dozvoljava

princip poslovne tajne, da smo u vrlo intenzivnim

pregovorima sa ozbiljnim stranim investitorom

o izgradnji proizvodnih kapaciteta u okviru

Slobodne zone, na površini od 45.000 kvadrata


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

Luka Bar AD je poslovnu 2017. Godinu završila sa po-zitivnim rezultatom u iznosu od 941.913 eura. Na konsoli-dovanom nivou Luka Bar AD je ostvarila dobit od 539.367 eura, izjavio je finansijski di-rektor barske kompanije Ne-nad Vujanović.

U prethodnoj godini pre-duzeće je redovno izmiri-lo obaveze prema državi po osnovu prava koncesije, po-reza i doprinosa na lična pri-manja, obaveze prema do-bavljačima i obaveze prema radnicima po svim osnova-ma. Prosječna plata u Luci Bar lani je iznosila 715 eu-ra, dok je prosjek na konsoli-dovanom nivou Luke Bar sa tri zavisna društva iznosila 621 euro.

„Kada govorimo o poslo-vanju u prošloj 2017. godi-ni važno je naglasiti da je na visinu manje ostvarene ne-to dobiti najviše uticao izo-stanak prihoda od naknade za upotrebu obale u periodu 1. maj - 31. decembar 2017. go-dine, koji je u istom periodu 2016. iznosio 756.402 eura. Uz

to, povećani su ostali rasho-di u dijelu otpisa i ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca zbog nenaplativosti u iznosu od 2.047.367 eura, kao i procjena objekta Vo-li - investiciona nektretni-na u iznosu od 1.787.974 eu-ra. Uz to, ulagali smo u elek-troenergetsku, vodovodnu,

kanalizacionu i telekomuni-kacijsku infrastrukturu, kao i u drumske i željezničke sao-braćajnice u iznosu od 99.512 eura, i sanirali objekat hlad-njače što je koštalo 113.326 eura“, objasnio je Vujanović.

Još jedan razlog za manju dobit kompanije, kako je na-veo, je negativni rezultat od

402.564 eura u poslovanju tri zavisna društva Luke Bar – Hotel Sidro, Bezbjednosni i lučki poslovi, kao I Štivador-ski poslovi. Uz to, potpisan je

opšti sporazum između izvršnog direktora i pred-sjednika dvije sindikalne organizacije Luke Bar , ko-ji je odobrio i odbor direkto-ra, a po kojem će se radnici-ma koji su radili u periodu od 1.oktobra 2009. do 30. aprila 2016. isplatiti neto iznos u vrijednosti od 2.226.638 eu-ra, odnosno bruto iznos od 3.726.794 eura.

„Ovo je posebno važno jer je grupa radnika pokrenu-la četiri sudska spora povo-dom primjene kolektivnog ugovora sa značajnim izno-sima potraživanja (2.360.315 eura), čime se napravila znatna ušteda za iznos sud-skih troškova i kamate“, ka-že Vujanović i objašnjava da je stepen naplate dobijen od-nosom naplaćene i dospjele realizacije iznosio 76,53 od-sto, dok je pretplata za PDV i poreze i doprinose na kraju 2017. iznosila 760.596 eura.

Luka Bar je u pregovorima sa više investitora zainteresovanih za izgradnju kapaciteta za obav-ljanje djelatnosti u Slobodnoj zo-ni Luka Bar, rekao je arhitekta Dragan Dedić.

| PLANOVI

Riječ je, kako je kazao, o terminalu za tečni gas na Obali Volujica, koji će po-većati obim preto-vara luke za 150.000 tona prve godine, od-nosno 750.000 tona kad se izgradi ukupan kapacitet. Planirana je izgradnja fabrike prefabrikovanih modula za iz-gradnju zgrada do 16 etaža, na

površini od 4,5 hektara, koja bi u prvoj fazi upo-

slila 210

radnika po smjeni, rekonstruk-cija silosa za žitarice i moderni-zacija tehničko-tehnološkog si-stema, što bi već u prvoj fazi do-nijelo pretovar od 200.000 tona tereta, rezervoara za sirćetnu ki-

selinu kapaciteta 5.000 kubika, koji bi omo-

gućio pretovar za dodatnih 35.000 tona sirćetne kiseline godiš-nje, a radi se o investiciji vri-jednoj 2,5 mili-

ona eura. Planirana je

izgradnja prepum-pne stanice „Volujica“

sa trafostanicom i cjevovodom do lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u okviru glavnog gradskog ko-lektora, kao i sanacija i zatvara-nje postojećeg kamenoloma na sjevernoj padini brda Volujica i

44

Profi t umanjila ulaganja i isplata duga radnicima

INVESTITORI ČEKAJU NOVI DUPPoslovanje Luke Bar u 2017. godini

Planovi za širenje Luke Bar

Nenad Vujanović

Dragan Dedić


UTORAK, 27. 6. 2015.

55

INVESTITORI ČEKAJU NOVI DUPotvaranje novog na južnoj što bi u izvozu donijelo više stotina hi-ljada tona godišnjeg pretovara.

„Prema važećim propisima ni za jedan od ovih objekata ne mogu se izdati urbanističko-teh-nički uslovi, jer je 2010. istekao DUP prve faze Privredne zone Bar, koji obuhvata i područje slo-bodne zone Luke Bar“, objasnio je Dedić i dodao da se za fabriku

prefabrikovanih modula treba riješiti i restitucija, koja tereti 25 hektara u okviru Slobodne zone. Na tender za izradu novog DUP-a nije se javio niko, zbog niske cijene izrade od pet hiljada eu-ra. Luka je, kako je kazao, pokre-nula kod Uprave za nekretnine Crne Gore aktivnosti na ažu-riranju katastra

nepokretnosti i katastra vodo-va i podzemnih objekata (na po-dručju Slobodne zone luka Bar).

Povećanje kapaciteta Luke Bar za dva miliona tona godiš-njeg pretovara, naveo je Dedić, omogućava izgradnja/rekon-strukcija osam brodskih vezo-

va (250.000 t/vez) sa pratećom opremom.

| DRUGA FAZA

Razvoj Luke Bar u drugoj fa-zi treba da omogući dodatnih pet miliona tona godišnjeg pre-tovara robe, čime se ispunjava ukupan kapcitet Luke Bar (za-jedno sa Port of Adria) od 12 mi-liona tona utvrđen Prostornim planom Crne Gore. Povećanje kapaciteta luke omogućava iz-gradnja i uređenje nove lučke akvatorije od postojećeg glav-nog lukobrana do vrha brda Vo-lujica koju čine hidrograđevin-ski objekti: novi glavni lukobran dužine 330 metara, novi gat du-žine 1.500 metara sa četiri veza i još dva nova gara

dužine 600 i 100 metara sa uku-pno 14 vezova.

| PETROLEJSKA | LUKA BIGOVICA

Petrolejska Luka Bigovica po-drazumijeva izmještanje ove vr-ste tereta iz postojeće luke. Ka-pacitet dva planirana veza na novom gatu luke Bigovica treba da omogući pretovar dva milio-na tona tečnih tereta godišnje. Planirani objekti su: novi luko-brani u Luci Bigovica ukupne dužine od 1.165 m, operativna obala u uvali Bigovice ukupne dužine 1.100 m i gat dužine 250 m i širine 30 m sa dva veza du-žine po 250 m.

PODZEMNI REZERVOARI VOLUJICAPored novog terminala za

tečne terete namijenjenog za smještaj nadzemnih rezervo-ara za naftne derivate, pred-viđene su i dvije lokacije za smještaj podzemnih rezervo-ara ukupne površine od 4,0

ha. Podzemni rezervoari su smješteni u šest komora ne-posredno uz projektovani tu-nel (po šest sa obje strane) ko-ji bi ujedno služio i kao objekat za cjevovodni transport gori-va, kako iz brodova u rezervo-

are, tako i iz rezervoara do teč-nog terminala u podnožju brda Volujica. Dugoročno je planira-no šest komora - rezervoara po 250.000 m3, ukupnog ka-paciteta od milion i po kubnih metara.

hiljada tona biće povećan preto-var na terminalu za tečni gas na

Obali Volujica

150


UTORAK, 27. 6. 2015.

66

LIČNA KARTA LUKE BAR

| MISIJA Naša misija, duža od jednog

vijeka, jeste doprinos bržem ekonomskom razvoju Crne Go-re i transportnih pravaca regi-ona. Tradicija savjesnog poslo-vanja sa ciljem da se omogu-će što bolji uslovi protoka roba, kapitala, ljudi i ideja, stvorila je postojeće akcionarsko društvo Luka Bar koje vrši:

efikasno pružanje usluga, uz zadovoljenje potreba luč-kih klijenata u pogledu kvali-teta, pouzdanosti i sigurnosti;

optimizaciju iskorišćenja postojećih inftrastrukturnih i suprastrakturnih kapaciteta, u skladu sa politikom ekonom-ski i ekološki održivog razvoja;

integrisanje usluga i uspo-stavljanje kvalitetne i pouz-dane veze sa svim akterima

u međunarodnom transpor-tnom lancu;

stalno unapređenje efika-snosti obavljanja lučkih uslu-ga usmjereno ka povećanju ni-voa zadovoljenja potreba kli-jenata i održanja konkurentne regionalne pozicije;

pružanje dodatnih usluga u cilju kreiranja kompletne lo-gističke podrške korisnicima usluga;

| VIZIJA

Koristeći uspostavljene bli-ske odnose sa ključnim pruža-ocima usluga u pomorskom I logističkom sektoru, stremimo ka uspostavljanju inovativnih rješenja u transportnom lan-cu, bazirajući ih na potrebama svojih korisnika. Pozicionira-nje Luke Bar kao luke od regio-nalnog značaja u domenu pru-žanja usluga pretovara i skla-dištenja tečnih i rasutih tereta, Ro-Ro i putničkog transporta, jedan je od naših prioriteta.

Luka Bar se bavi pruža-njem usluga pretova-ra i skladištenja teč-nih i rasutih tereta,

Ro-Ro i putničkog transporta.


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

| SERTIFIKATI Dobijanjem ISPS Certifika-

ta od strane Ministarstva sao-braćaja i pomorstva, a prema preporuci Svjetske pomorske organizacije (IMO), koji tretira bezbjednost brodova u lukama, kao i same lučke kapacitete, Lu-ka Bar AD je potvrdila osposo-bljenost za bezbjedan prihvat brodova i pretovar robe.

Luka Bar AD sprovodi, razvi-ja i unapređuje Sistem menad-žmenta kvalitetom, što ima za rezultat poslovnost i odgovor-nost zaposlenih. Za svoje poslo-vanje, usaglašeno sa međuna-rodnim standardom ISO 9001, renomirana švajcarska certifi-kaciona organizacija SGS dodi-jelila je Luci Bar certifikat: ISO 9001:2008 za Razvoj i pružanje lučko-transportnih usluga i po-slova upravljanja prostorom.

| KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Smještena na samom ulazu u Jadran, preciznije na 42˚05’ sjeverne geografske širine i

19˚05’ istočne geografske du-žine, na razdaljini od 976 na-utičkih milja (nm) do Sueckog kanala i 1.190 nm do Gibralta-ra, Luka Bar posjeduje značaj-ne komparativne prednosti u odnosu na luke Sjevernog Ja-drana, skraćujući transit-time i stvarajući uštede u troškovima pomorskog transporta.

1. Kvalitetna povezanost sa zaleđem

Integrisana sa željezničkom prugom Beograd-Bar i drum-skom mrežom saobraćajni-ca, Luka predstavlja značajnu kariku u lancu intermodalnog transporta.

2. Fleksibilna zakonska re-gulativa i jednostavnost po-

slovnih proceduraZakonski okvir i poslovne

procedure u Luci postavljene su na način da se eliminišu po-slovne barijere i kreiraju pre-duslovi uspješnog poslovanja.

3. Dugo iskustvo u poslova-nju i konstantna prisutnost na tržištu zaleđa

Osnovana 1906. godine, Luka već duže od jednog vijeka stiče neophodno poslovno iskustvo i gradi partnerske odnose sa svo-jim komitentima obezbjeđuju-ći stalnu prisutnost na tržištu.

4. Režim slobodne zone na cjelokupnoj teritoriji

Shodno odluci Vlade Re-publike Crne Gore od marta 2000. godine, Slobodna zona Luka Bar obuhvata cjeloku-pno lučko područje, a Luka Bar AD ima ovlašćenja ope-ratora slobodne zone i za po-

dručje akcionarskog društva Kontejnerski terminal i gene-ralni tereti. Ukupna površina teritorije oba društva na kojoj je moguće obavljati poslova-nje u režimu slobodne zone iznosi više od 130 ha.

5. Konkurentna cjenovna politika

Primjenjujući principe troš-kovne efikasnosti i savremenog koncepta upravljanja, kreirana je izbalansirana i konkurentna cjenovna politika koja omogu-ćava ostvarenje postavljenog cilja – zadovoljstvo korisnika naših usluga.

| PLANOVI Osnovni ciljevi aktuelne po-

slovne politike Luke Bar su po-većanje stepena iskorišćenosti postojećih kapaciteta i razvoj

novih kapaciteta.U narednom periodu plani-

rana je realizacija niza projeka-ta koji se odnose na razvoj Lu-ke. Realizacijom ovih projeka-ta steći će se uslovi za kontinu-irano unapređenje poslovanja Luke, s tim što će benefite osje-titi svi subjekti koji su direktno ili indirektno uključeni u luč-ko poslovanje, Opština Bar i Cr-na Gora.

Produženje obale na putnič-kom terminalu – Projekat po-drazumijeva produženje posto-jeće obale na Putničkom termi-nalu za 432,85 m, 30 m širine. Realizacija projekta omogući-la bi prihvatanje srednjih i ve-likih kruzera, putnika i Ro-Pax brodova.

Produženje obale na termi-nalu za suve irasute terete – Projektom je predviđeno pro-duženje obale za 166 m, kao i izgradnja otvorenog skladišta u zaleđu.

Razvoj i proširenje kapaci-teta – Predviđena je izgradnja Silosa za rasuti cement zapre-mine 3.400t, izgradnja Silosa za sirćetnu kiselinu kapacite-ta 5.000t i prenamjena rezer-voara za bazno ulje kapacite-ta 1.400m3

Izgradnja skladišta sa po-mjerljivim krovom na termi-nalu za suve i rasute terete di-menzija 150x50m

7727. jun 1906.Zaključen ugovor između crno-gorskog Ministarstva finansija i predsjednika ‘’Barskog društva’’ o “gradnji i eksploataciji slobodnog barskog pristaništa sa dodatnom slobodnom zonom i željeznicom od Pristana do Skadarskog jeze-ra, kao i plovidbi mehaničkim sred-stvima po Skadarskom jezeru”.

1954.Preduzeće Luka Bar je osnovano Odlukom Saveznog izvršnog vijeća dana 16. Aprila 1954. godine.

1999.Luka transfomisana, a od januara 2000. godine posluje kao akcionar-sko društvo.

1. oktobar 2009.Završen proces restruktuiranja nakon sprovedenih odluka Skup-štine akcionara Luke Bar od 4. septembra 2009. kojima se ure-dio postupak odvajanja uz osniva-nje Kontejnerski terminal i gene-ralni tereti AD i tri DOO-a u 100% vlasništvu Luka Bar AD, DOO Obe-zbjeđenje i protivpožarna zašti-ta , DOO Pomorski poslovi i DOO Informatika.

ISTORIJA

Od 10 partnera i klijena-ta sa kojima Luka Bar AD u ovom trenutku najviše sarađuje: ■ Uniprom Metali - Boksit■ Cemex Montenegro■ PGS Montenegro■ Jadroagent■ MSK CG■ Grimaldi Euromed■ COROTEQ / SEKOTEK■ TUTA METAL■ JUGOPETROL■ PETROŠPED

PORTFOLIO


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

8LUKA BAR112 GODINA POSTOJANJA

SRIJEDA, 27. 6. 2015.


SRIJEDA, 27. 6. 2015.


SRIJEDA, 27. 6. 2015.


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

Realizovano pola miliona eura ulaganja

Generalno uzevši, razvoj Luke je složen višefazni pro-ces koji je pod uticajem širo-kog spektra uticajnih fakto-ra (model upravljanja lukom na državnom nivou, zahtje-vi tržišta, nivo iskorišćenosti postojećih kapaciteta, itd.),

pa je razvoj determinisan glavnim ciljevi-ma poslovne politike, prije svega stepenom iskorišće-nosti lučkih kapaciteta, ka-zao je Deda Đelović, direktor Sektora za razvoj i tehničko-operativne poslove.

Prema statistici Luke Bar o ostvarenom pretovaru, od 2005. do 2015. godine imamo konstantan pad iskorišćeno-sti kapaciteta, koji su 2012. i 2013. bili prepolovljeni. Tek 2016. godine iskorišćenost

kapaciteta se ponovo penje i dostiže 43,48 odsto, koliko je bilo 2005. godine. Prošle godine iskorišćenost kapa-citeta bila je 62,98 odsto.

„Evidentan je rast ostvare-nog obima pretovara, tako da je cilj da se taj rastući trend održi“, istakao je Đelović.

Naveo je da je od 1. avgu-sta 2017. do 31. maja ove godi-ne unaprijeđena dokumen-taciona osnova za valoriza-


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

U toku je realizaci-ja ulaganja vri-jednih 635.000 eura u nabavku

opreme i sanaciju drumskih sa-obraćajnica i trafostanica

Deda Đelović, direktor Sektora za razvoj i tehničko-operativne poslove


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

ciju n e i -

skorišće-nih (ili nedo-

voljno iskorišće-nih) potencijala Luke;

intenzivirane aktivnosti usmjerene ka preva-zilaženju neodre-đenosti u dome-nu upravljanja lučkom infra-strukturom i, u sklopu toga, pripremljena je obimna do-kumentacija, u kojoj su sadrža-ni konkretni pri-jedlozi, usklađeni sa odredbama Zakona o lukama, za prevazilaženje pomenutih neodređeno-

sti; prijed-lozi su upuće-

ni nadležnim dr-žavnim organima. In-

tenzivirane su aktivnosti za prevazilaženje osnov-nih ograničenja iskorišće-nja potencijala Slobodne zone Luka Bar, kao što su neusklađenost prostorno-planske dokumentacije sa namjerama potencijalnih investitora/korisnika Slo-

bodne zone (od 2015. g., kada je stavljen

van snage DUP plan prve faze privredne zo-ne Bar, čak i ne postoji pro-storno-plan-ski dokument

koji na direk-tan način tretira

prostor Slobodne zone); postupci re-

stitucije koji se odnose na dio prostora Slobodne zone, kao I nepostojanje praktič-

nih podsti-caja za poten-

cijalne investito-re/korisnike Slobod-

ne zone. “Kao rezultat intenziv-

nih aktivnosti izvršnog me-nadžmenta, aktuelizovana su interesovanja potenci-jalnih investitora/korisni-ka lučkih usluga za preto-var I skladištenje žitarica, nafte, gasa, cementa u ra-sutom stanju, sirćetne ki-seline. Realizovane su, ili su u toku brojne investici-je iz domena lučke infra-strukture, suprastrukture i pokretne mehanizacije, kao podrška rastućem tren-du pretovara, podizanju ni-voa pouzdanosti lučkih teh-ničkih sistema; povećanja nivoa produktivnosti rada i slično“, objasnio je Đelović.

Vrijednost realizovanih investicija je 495.000 eu-ra. U lučku infratsrukturu (elektroenergetska, vodo-vodna, drumske i želje-zničke saobraćajnice, kao I operativna obala) ulože-no je 315.000 eura. U su-prastrukturu (hladnjača, skladišta “B” materije, re-zervoar za bazno ulje, va-trogasnica, skladište luč-

kog alata) investirano

je 160.000 eura, a u lučku mehani-

zaciju (nabavka viljuš-kara nosivosti šest tona za radu u kontejnerima) 20.000 eura.

“ U toku su investicije vrijedne ukupno 635.000

eura. Radi se o na-bavci čeonog dizel-

viljuškara, nosivosti 16 tona od 174.000 eu-

ra i specijalne mašine za industrijske namje-

ne od 342.000 eura, kao i o sanaciji trafostanica TS 1 i TS 11 za šta je obezbi-jeđeno 87.000 i drumske saobraćajnice na Staroj obali 32.000 eura“, kazao je Đelović.

Broj aktivnih ugovora o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni na dan 31. maj 2018. g. je bio 57, a do-minantan procenat se od-nosi na pretovar, skladište-nje i kupoprodaju robe.

RAZVOJNE AKTIVNOSTIR.b. Godina Pretovar (t)

Projektovani kapacitet (t)

Stepen iskorišćenosti

kapaciteta1 2005 2,162,340 5,000,000 43.25%

2 2006 2,203,624 5,000,000 44.07%

3 2007 2,178,675 5,000,000 43.57%

4 2008 1,994,822 5,000,000 39.90%

5 2009 1,360,016 5,000,000

27.20% (godina re-

strukturiranja “Luka Bar” AD

6 2010 1,046,710 2,700,000 38.77%

7 2011 923,937 2,700,000 34.22%

8 2012 805,217 2,700,000 29.82%

9 2013 584,721 2,700,000 21.66%

10 2014 616,106 2,700,000 22.82%

11 2015 787,250 2,700,000 29.16%

12 2016 1,173,912 2,700,000 43.48%

13 2017 1,700,537 2,700,000 62.98%

- sažeti osvrt -

U tabeli i na grafiku su prikazani podaci o ostva-renom obimu pretovara i stepenu iskorišćenosti kapaciteta u periodu 2005.g. – 2017.g.

Deda Đelović

Ugovoren posao sa Agroglobom Sajam u Novom Sadu

“Luka Bar” učestvova-la je u maju ove godine na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, u okviru je-dinstvenog štanda PKCG, a zajedno sa još deset cr-nogorskih kompanija. Ta-da je dogovoreno da se žito iz Srbije prevozi preko Lu-ke Bar, nakon višegodišnjeg prekida i brojnih sastanaka na kojima su uspostavljeni poslovni kontakti sa poten-cijalnim partnerima .

Na poslovnom forumu, koji je održan u Privred-noj komori Vojvodine, na marginama skupa, održan je sastanak predsjednika privrednih komora Srbije i Crne Gore, direktora Lu-

ke Bar, Montecarga i Srbi-jacarga sa predstavnicima MK grupe i Agrogloba. Do-govoreno je da se žito iz Sr-bije već od ove godine izvo-zi na treća tržišta preko Lu-ke Bar. Nakon usaglašava-nja cijena prevoza, koje su do sada predstavljale pre-preku za odvijanje ovog po-sla, zaključeno je da je na pomolu dugoročni poslov-ni aranžman žitara iz Srbi-je i Luke Bar.

Istakavši značaj ugovo-renog posla sa žitaricama nakon dugogodišnjeg pre-kida, direktor mr Zarija Franović je kazao da je izu-zetno zadovoljan efektima učešća kompanije na novo-

sadskom sajmu, obavljenim razgovorima i susretima sa predstavnicima privrednog i političkog života u Srbiji i zahvalio je na izuzetnoj sa-radnji i podršci Vladi Crne Gore i Privrednoj komori.

Novosadski sajam, jedan od najvećih u jugoistočnoj Evropi, okupio je 1.5 hilja-da izlagača iz 30 država i 300.000 posjetilaca. Crno-gorski štand posjetili su mi-nistar poljoprivrede mr Mi-lutin Simović, predsjednik Privredne komore Crne Go-re Vlastimir Golubović, iz-vršni direktor Luke Bar mr Zarija Franović i brojna cr-nogorska privredno-politič-ka delegacija.

Luka Bar ima istorijsku šansu da obezbijedi prioritetno mjesto na Jadranu Direktor Metanolsko-sir-

ćetnog kompleksa iz Kikinde Mirko Latinović podsjeća da ta kompanija već nekoliko dece-nija preko Luke Bar gotov pro-izvod transportuje do kupaca u Aziji i Evropi.

“Ova saradnja prerasla je okvire poslovne i postala je više nego partnerska. Na bazi obostranog uvažavanja stavo-va i interesa urađeno je mno-go. Luka Bar je, između osta-log, dala potrebnu logistiku i prioritet u obezbjeđenju lo-komotiva kod izmjene loto-va vagon cisterni prilikom pretovara sirćetne kisjeline u brod. MSK je, na zahtjev Lu-ke Bar, a uvažavajući crno-gorske protivpožarne propi-se, investirao u izgradnju ci-


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

Poslovni partner Luke Bar Mirko Latinović, direktor MSK iz Kikinde

U toku je realizacija ulaganja vrijednih 635.000 eura u na-bavku opreme i sa-

naciju drumskih saobraćajni-ca i trafostanica

Latinović

Luka Bar ima istorijsku šansu da obezbijedi prioritetno mjesto na Jadranu


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

Poslovni partner Luke Bar Mirko Latinović, direktor MSK iz Kikinde

jevnog mosta za pretakanje sirćetne kisjeline, tako da sa-da postoji mogućnost za vez brodova na dva mjesta”, ka-zao je Latinović i dodao da se istovremeno istovaruju ogro-mne količine cementa za po-trebe auto-puta i utovaruju sirćetnu kisjelinu, bez nepo-trebnog čekanja.

“Veliki iskorak u saradnji dvije kompanije napravljen je dolaskom gospodina Zarije Franovića na mjesto izvršnog direktora Luke Bar. Višego-

dišnji problem koji nas muči jeste izgradnja tanka sirćetne kisjeline kapaciteta 5.000 to-na. Ovaj problem u prošlosti nije mogao biti riješen zbog

važećeg DUP-a, a preduslov je za proširenje saradnje kroz povećanje obima pretovara i ogromne uštede u troškovi-ma, koje će se ogledati kroz

izbjegavanje nepotrebne ma-nipulacije i zadržavanje va-gon-cisterni u Luci Bar, tako i troškovima brodskog tran-sporta”, objašnjava Latinović

i ističe da je Franović nesebič-nim zalaganjem, sa saradni-cima, obezbijedio lokaciju za izgradnju tanka, a kroz izmje-ne propisa polovinom jula u Skupštini Crne Gore steći će se preduslovi za izgradnju.

Podsjetio je da je Luka Bar prethodnih godinu dana uradila mnogo na promoci-ji svojih mogućnosti u Srbiji, kroz prezentacije u Privred-noj komori Srbije decembra prošle godine, Privrednoj ko-mori Vojvodine kroz susret dvije vlade maja ove godi-ne i učešće na Međunarod-nom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

“Izvršni direktor Luke Bar gospodin Zarija Franović je moderan menadžer sa ja-snom vizijom budućnosti Lu-ke, koji ima istorijske šanse da sa svojim menadžmentom toj kompaniji obezbijedi prioritet-no mjesto na Jadranskoj obali, koje joj prema mogućnostima i geografskom položaju pripa-da”, smatra Latinović.

Luka Bar prethodnih godinu dana uradila mnogo na

promociji svojih mogućnosti u Srbiji, kroz prezentacije

u Privrednoj komori Srbije, Privrednoj komori

Vojvodine maja ove godine i učešće na Međunarodnom

poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

„Brand leader award“ dobi-la je kao lider u postavljanju novih standarda u kvalitetu, profesionalnosti, pouzdano-sti i konkurentnosti u obla-sti lučkih usluga za pretovar i skladištenje tečnih i rasutih tereta u regionu jugoistočne Evrope. Nagrada se dodjelju-je na osnovu niza standardi-zovanih kriterijuma koji po-drazumijevaju profesional-nost, inovativnost i visok ste-pen tržišne prepoznatljivosti

Priznanje je 22. marta u Sa-va centru u Beogradu, primio izvršni direktor Luke mr Za-rija Franović.

“Ova nagrada nas čini po-nosnim, ali i obavezuje da ra-dimo i ostvarujemo još bolje rezultate poslovanja. Preto-var u 2017.godini porastao je za 525.000 tona ili 41 od-sto u odnosu na 2016. godinu. Očekujemo i činimo na po-slovnom planu sve što je po-trebno da se dinamika rasta parametara poslovanja na-stavi i tokom 2018. godine i odlučno idemo na pretovar od 1,8 miliona tona godiš-nje. Osim što radimo na ra-stu pretovara, koncentrisa-ni smo i na promjenu struk-ture tereta, dovođenje novih roba u luku - kao što je pe-trol-koks koji uskoro očeku-jemo, zatim valorizaciju svih kapaciteta i resursa Luke Bar, stavljanje u punu funkciju Slobodne zone. Pred nama je ogroman i zahtjevan po-sao, koji smo dobrim dijelom već i započeli, a ovakva pri-znanja me čine još sigurni-jim da smo na dobrom putu”, zaključio je Franović.

| BINZIS PARTNER Prestižna regionalna na-

grada Biznis partner 2018 sti-gla je na adresu Luke Bar na osnovu prijedloga poslovnih partnera i rezultata nezavi-snih istraživanja tržišta. Na-grada je dodijeljena Luci Bar za izuzetan doprinos eko-

Luka Bar brend lider i Biznis partner jugoistočne Evrope

Nagrade u 2018. godini

Luka Bar je ove godine dobila prestižne na-grade „Brand leader“ i Biznis partner.


SRIJEDA, 27. 6. 2015.

Odbojkašice Luke Bar odbranile titulu prvaka Crne Gore

Luka Bar je 6. ma-ja ove godine pred svojim navijačima,u trećem meču finala, savladala pljevaljski Rudar i odbranila tutulu pr-vaka Crne Gore. To je bar-skom timu deveta titula pr-vaka u 12 sezona u nezavi-snoj državi, u isto toliko odi-granih finala plej-ofa.

Luka Bar je ove sezone igrala i finale Kupa Crne Go-re, ali je poražena od Galeba.

Predsjednik upravnog od-bora ŽOK-a Luka Bar Nenad Vujanović je podsjetio da su oni

novi, stari šampion Crne Gore.

»Moglo bi se reći da smo do toga došli na vrlo domi-nantan način, sa svim pobje-dama u play off-u (dvije pro-tiv Morače i sve tri protiv Ru-dara u finalu) potvrdili smo neprikosnovenost u ženskoj odbojci Crne Gore«, kazao je Vujanović i istakao da je ovo njihova deveta titula od ob-nove nezavisnosti.

»Ono što nas u klubu, pa samim tim i u kompani-ji Luka Bar posebno radu-je, osim navedenih uspjeha,

jeste rad sa mlađim katego-rijama. Naime, ŽOK “Luka Bar” u trenažnom procesu ima 120 djevojčica različi-tog uzrasta. U radu sa njima je angažovano pet trenera i zakupljena sala Srednje po-ljoprivredne škole«, kazao je Vujanović i istakao da na taj način, osim što se marke-tinški kroz rezultate senior-ske ekipe promoviše kom-panija, Luka Bar pokazuje društveno odgovoran pri-stup prema zajednici ani-mirajući veliki broj djevoj-čica da se bave sportom.

Deveta titula naših odbojkašica od obnove nezavisnosti države

nomskom prosperitetu ju-goistočne Evrope kroz ino-vativna i efikasna rješenja u razvoju transportnih prava-ca i bezbjednom protoku lju-di, robe i kapitala.

Uručena je na svečanoj ce-remoniji u Beogradu savjet-niku izvršnog direktora An-dru Drecunu.

“Zadovoljhstvo mi je što što naša kompanija u potpuno-sti ispunjava sve kriterijume za dobijanje ovog izuzetnog priznanja: profesionalnost

i etičnost u poslovanju, do-bru poslovnu saradnju i re-zultate, tržišni i marketinš-ki nastup, odgovornost za ši-re društvene interese”, rekao je Drecun.

| PONOSNI NA | REZULTATE

Izvršni direktor kompani-je mr Zarija Franović je ka-zao da je ponosan što se re-zultati rada u Luci prepozna-ju na regionalnom nivou i što je u društrvu ostalih dobitni-ka kao što su Njemačko-srp-ska privredna komora, Tele-kom Srbija, Opština Suboti-ca, Zepter international, Du-nav osiguranje.

“Ovo je vrlo značajno ne samo za imidž naše kompa-nije, već za imidž države Cr-ne Gore, kao države i društva gdje vladaju visoki, evropski poslovni standardi”, smatra Franović.

Prestižna regionalna nagrada Biznis partner

2018 stigla je na adresu Luke Bar na

osnovu prijedloga poslovnih partnera i rezultata nezavisnih

istraživanja tržišta

Izdavač: Dnevne novine Direktor: Nenad Amidžić

Dizajn: Adi Kerović

Odgovorni urednik: Vesna ŠofranacLektura: Snježana Avramović

Foto: Dejan Lopičić

Obrada fotografija: Predrag Bošković

Urednik dodatka: Jadranka Rabrenović