Download - sociologija seminarski

Transcript
Page 1: sociologija seminarski

UNIVERZITET U TRAVNIKUEDUKACIJSKI FAKULTET

MITOLOGIJA I KULTNA SHVAĆANJASEMINARSKI RAD

Student: Predmetni profesor:Anela Bešović doc.dr. Faik Špago

Travnik,Januar,2011.

Page 2: sociologija seminarski

Sadržaj

1. ETIMOLOGIJA……………………………………………..2

2. MIT…………………………………………………………...2

3. MITOLOGIJA ILI MITOLOŠKA PRIČA………………..3

4. Rimska mitologija……………………………………………4

5. Nordijska mitologija…………………………………………4

6. Neki od Bogova……………………………………………….6

7. Moderna mitologija………………………………………….6

8. Ratovi zvijezda (star wars)………………………………….7

9. KULTNA SHVAĆANJA……………………………………8

10.Kult etimologije……………………………………………....9

11.Zašto porast kultova?..………………………………………10

12.Kult slavnih…………………………………………………..11

13.Demetrin kult…………………………………………………12

14.Dionzijev kult………………………………………………...13

15.Kult sunca…………………………………………………….14

Page 3: sociologija seminarski

Uvod

Za ovaj predmet tj.Sociologiju izabrala sam sebi temu “Mitologija i kultna

shvaćanja”,prije svega jer mislim da je zanimljiva,jednostavno sviđa mi se.

Kroz ovaj rad pokušala sam što detaljnije da vas upoznam sa pojedinim pojmovima

kao što sum it,mitologija,kultna shvaćanja itd.

Nadam se da sam uspjela da vam prenesem ono osnovno i da ste iz moga

seminarskog rada naučili mnogo toga i stekli nova znanja.

1.

Page 4: sociologija seminarski

ETIMOLOGIJA

MIT (grč. mŷthos - riječ, govor; povijest) znači:

1. priča, predajno vjerovanje starih naroda o podrijetlu svijeta, o prirodnim pojavama, o

bogovima i legendarnim herojima

2. prenes. bajka, priča, izmišljotina, nevjerodostojan prikaz nekih događaja. (Veliki rječnik

stranih riječi, Bratoljub Klaić, Zora, 1968.)

MIT

Predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o

porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i

nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Mitove možemo podijeliti u više kategorija, mogu biti kozmogonijski, vezani uz religiju i

rituale, o raznim herojima kulture koji su donosioci civilizacije, o bogovima ili su povijesnog

karaktera, koji govore o seobama plemena.

Najpoznatija je grčka i rimska mitologija.

Mit prvenstveno nastaje na područjima gdje se kulturna tradicija prenosi sa koljena na

koljeno, putem usmene predaje. Kod nekih plemena, koja i danas žive izolirano, tradicija

pričanja priča o nastanku i porijeklu vlastitog naroda i njihove povijesti očuvala se do danas.

Često je puta usmena predaja bila jedini način da povijest vlastite grupe ne padne u zaborav,

predajući je prilikom obreda inicijacija mlađim naraštajima, koji će je dalje prenositi svojim

potomcima.

Mnogi stvarni događaji koji su se prenosili sa koljena na koljeno, pretvorili su se u

bajke, a stvarni ljudi u heroje kulture, pa je danas nemoguće razlučiti što se stvarno dogodilo,

a što nije.

Mit može govori o nadnaravnim bićima, precima ili junacima koji služe kao

praiskonski tipovi i obrasci ponašanja u primitivnom gledanju na svijet.

U književnosti, mit je epski oblik pripovjedne proze koji oblikuje mitske teme,

najčešće one o postanku svijeta, životu, smrti, zagrobnom životu.

2.

Page 5: sociologija seminarski

MITOLOGIJA ILI MITOLOŠKA PRIČA

Mitloška priča je simbol, odnosno, skup simboličnih slika proizašlih iz ljudske psihe.

Predstavljena je kroz simbole, jer drugačije nije ni moguće, zato što prenosi istinsku poruku

koju riječima ne može objasniti. Mitologija je točka susreta nepoznatog i poznatog, odnosno,

ljudske svijesti i podsvijesti. Ona je ljudima nekada služila kao vodič kroz životna iskušenja i

životne izazove. Uz ritual i umjetnost, mitologija je činila religijsku cjelinu i ova tri elementa,

ako su odvojena, gube na moći svoje poruke.

Dio mitova bavi se tematikom sazrijevanja pojedinaca - prijelaz iz djetinjstva i

adolescencije (psihološke ovisnosti) u samoodgovornu i neovisnu odraslu osobu. Mitologija je

nekoć, kroz svoju univerzalnu poruku, dovodila ljude u sklad sa svijetom u kojem žive.

Druge priče u mitologiji obično objašnjavaju postanak svemira, prirodne fenomene i,

općenito, sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logično objašnjenje. Nemaju svi mitovi

potrebu da objašnjavaju nepoznato. Postoje i mitovi koji također sadrže natprirodne pojave i

događaje, ali su to puno jednostavnije i kraće priče koje se jednostavno prenose usmenom

predajom s generacije na generaciju.

Mitologija predstavlja skup priča, možda nekim dijelom i istinitih, dijelom legendarnih, a

najvećim dijelom metaforičkih ili simboličkih, te se u njima tom "izmišljenom" stvarnošću

pokušava predočiti ono ljudima neshvatljivo.

Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije čovječanstva s namjerom da

poduče, prenesu mudrost ili jednostavno dadu odgovor na „ono nešto nepoznato.“ Iz tog

razloga lako je zamijetiti da je mitologija često utjelovljivala i narodnu ili već pripadajuću

religiju stanovništva. S obzirom da je mitologija jednako kao i religija u to doba često igrala

ulogu koju danas zauzima znanost, ne možemo o njoj više pričati kao o znanosti, s obzirom da

ne posjeduje nikakve znanstvene metode, ali može se govoriti o njenom utjecaju na razvoj

čovjekovog razmišljanja.

3.

Page 6: sociologija seminarski

Mitologija je znanost koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci

bogovi, polubogovi, heroji i slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija, usmena predaja i

drugo.

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je,

naravno, u vjerovanju starih Grka.

Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome

što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom

svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Grci su bili umjetnici da zaodjenu istinu i stvarnost u ruho legende, a bogatstvom mašte i

ljepotom riječi, boja i oblika oni su besmrtne bogove spustili među smrtnike, dok su ljudima u

isto vrijeme, kroz apoteozu, otvorili put do vrhova Olimpa i božanskog života.

Grci su jedini antički narod koji se nije plašio da sa finom i diskretnom ironijom pokaže

da su ljudi stvorili bogove, a ne bogovi ljude i da bogovi postoje ljudi radi, a ne ljudi radi

bogova. U toj slobodi da kroz kozmogonije, teogonije i gigantomahije ruše, kad im ustreba ili

kad im se prohtje, stvaraju i dovode nova božanstva, leži snaga grčkog duha, hrabrost cijelog

jednog etnosa, slobodnog i podjednako nezavisnog i prema nebu i prema zemlji.

Rimska mitologijaBudući da je helenska kultura imala velik utjecaj na rimsku kulturu, možemo s pravom

reći da se rimska mitologija uvelike podudara s grčkom.

Nordijska mitologijaDio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od

mitologije ostalih germanskih naroda. Razlog tomu je činjenica da su narodi Skandinavije i

Islanda pokršteni kasnije pa su, prema tome, duže njegovali svoja pretkršćanska vjerovanja.

Zbog toga je nordijska mitologija daleko bogatija materijalom za proučavanje što je utjecalo

da se danas u većini jezika termin nordijska mitologija koristi u širem smislu, za mitologiju

svih germanskih naroda.

Najveći dio izvora nastao je na Islandu između 12. i 14. stoljeća na staroislandskom ili

staronordijskom jeziku, a koji je u to vrijeme bez većih poteškoća bio razumljiv i u

Skandinaviji.

4.

Page 7: sociologija seminarski

Nordijska se mitologija razvijala do otprilike 12. st. kada je kršćanstvo iskorjenjuje, ali

se i posljednja 2–3 stoljeća njezinog razvoja odigravaju u sredini u kojoj postoji određeni

kršćanski utjecaj. Važna je i činjenica da gotovo svi izvori potječu iz vremena nakon

pokrštavanja i da su njihovi zapisivači kršćani koji zapisuju materijal i njima samima dalek,

kako u vremenskom smislu, doslovce nekoliko stoljeća, tako i u percepciji i shvaćanju toga

pogleda na svijet. Tu su i česte nepodudarnosti pa čak i kontradiktornosti među izvorima. Sve

su to činjenice zbog kojih nikada nećemo imati potpunu i cjelovitu sliku o nordijskoj

mitologiji.

S druge strane, ona zasigurno nikada nije ni bila cjelovita. Kao što se

sjevernogermanska razlikuje od mitologija ostalih Germana, a u starijim razdobljima su te

razlike bile manje od onih u kasnijim razdobljima, vrlo je vjerojatno da postoje, naravno

manje, i razlike na nordijskom području. Naime, na prostoru koji zauzima približno 1.000.000

km2, u vrijeme kad se religija čuvala i prenosila usmenim putem i kad je postojalo mnogo

bogova, pojedina su mjesta gajila kult različitih bogova, što potvrđuju i toponimi i arheološki

nalazi. Prema tome, sasvim je vjerojatno da su pojedini mitovi na pojedinim područjima imali

različitu sudbinu, čuvali su se, mijenjali ili zaboravljali.

Postoje dvije skupine bogova:

ASI - bogovi rata

VANI - bogovi blagostanja, zdravlja i

plodnosti

Oni su dugo međusobno ratovali, no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odlučiše

sklopiti primirje te su razmijenili taoce.

5.

Page 8: sociologija seminarski

Neki od BogovaASI

Odin - često zvan i Svih Otac, smatra se najstarijim i najmoćnijim od svih bogova.

Tor ili Vignir – najstariji Odinov sin.

Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni poprilično je enigmatičan bog; govori se da je sin devet

majki koje su jedna drugoj sestre.

Tyr - bog rata.

Loki - zvan i Lopt i Hvedrung, zapravo nije bog iako živi s njima u Asgardu.

Vidar - sin Odina i žene–diva Grid. On je najjači bog nakon Tora. Osvetit će smrt očevu tako

što će ubiti vuka Fenrisulfa.

VANI

Njord - bog mora.

Frey - zove se još i Frö, Atridi i Menglad

Freyja, Mardell ili Syr - božica ljubavi i ljepote.

Frigg ili Hlin Odinova - žena, majka je mnogih bogova.

Henir (Ve) i Lodur (Vili) Odinova - su braća koja su mu pomogla stvoriti svijet i ljude.

Ull - bog zime

Moderna mitologijaPonajbolji primjeri moderne mitologije donose popularni filmski i televizijski serijali.

To su serijali Star Trek, koji je stvorio Gene Roddenberry i Star Wars, koji je osmislio George

Lucas.

Od književnosti se izdvaja trilogija Gospodar prstenova. Zatim su tu još i mitološke

priče prikazane kroz crtane filmove Walta Disneya, kao što su Kralj lavova (The Lion King).

6.

Page 9: sociologija seminarski

Gospodar prstenova

Daje odgovore i objašnjenja o postanku svijeta, ponešto o čovjeku i daje jednu alternativnu priču o

nastanku svijeta, jedan novi uvid, nov način razmišljanja.

Glavna simbolika koju priča jasno naglašava je simbolika prstena. Prsten simbolizira moć. Moć je

predstavljena kao jedna od osnovnih ljudskih slabosti i najvećih kušnji koju samo rijetki i čvrsti mogu

savladati.

Čovjek se pred iskušenjem moći vrlo lako slomi i ubrzo moć počne kontrolirati čovjeka, a ne

obratno. Upravo zbog toga, priča nam predstavlja vrlo posebne junake - male ljude, hobite.

Poruka je jasna - mali je čovjek sposoban za velike stvari. Između ostalog, ova mitološka priča

pokazuje i vrijednosti zajedničkog rada i prijateljstva. Glavni junak, Frodo Baggins, koji žrtvuje svoje tijelo

kako bi bio izjeden iznutra od strane prstena, nikada ne bi uspio uništiti prsten da mu nije pomogao njegov

vjerni prijatelj Sam Gamgee.

Ratovi zvijezda

Mitološka priča koja se također temelji na određenim simbolima ljudske podsvijesti. Prvenstveno, ono

što je inovativno u ovom djelu je svemirski prostor koji nije u cijelosti obuhvaćen ljudskim saznanjima. Na

taj način on podsjeća na mjesta u koja nitko prije nije kročio, poput šuma, pustinja ili špilja u starim

mitovima. Osim toga, prikazan je glavni junak, Anakin Skywalker, koji je, takoreći, rođen "po duhu svetom"

i on predstavlja izbavitelja, mesiju, spasitelja koji će uništiti zlu silu i vratiti mir galaksiji. Ovo je itekako

simbolika koja može pronaći svoje poveznice s Isusom.

7.

Page 10: sociologija seminarski

U cijelosti, ova priča govori o sistemu, državnom i političkom stroju, koji se suprotstavlja čovječnosti, a

to je upravo ono s čime se čovjek današnjice susreće. Hoće li sistem čovjeka lišiti njegove čovječnosti ili će

čovjek uspjeti koristiti sistem u ljudske svrhe.

Mitološka priča koja se također temelji na određenim simbolima ljudske podsvijesti. Prvenstveno, ono

što je inovativno u ovom djelu je svemirski prostor koji nije u cijelosti obuhvaćen ljudskim saznanjima. Na

taj način on podsjeća na mjesta u koja nitko prije nije kročio, poput šuma, pustinja ili špilja u starim

mitovima. Osim toga, prikazan je glavni junak, Anakin Skywalker, koji je, takoreći, rođen "po duhu svetom"

i on predstavlja izbavitelja, mesiju, spasitelja koji će uništiti zlu silu i vratiti mir galaksiji. Ovo je itekako

simbolika koja može pronaći svoje poveznice s Isusom.

U cijelosti, ova priča govori o sistemu, državnom i političkom stroju, koji se suprotstavlja čovječnosti, a

to je upravo ono s čime se čovjek današnjice susreće. Hoće li sistem čovjeka lišiti njegove čovječnosti ili će

čovjek uspjeti koristiti sistem u ljudske svrhe.

KULTNA SHVAĆANJA

Organizacije koje se javljaju unutar

religije su:

• crkva

• sekte

• denominacija

• kult

8.

Page 11: sociologija seminarski

Kult etimologije

Kult lat. (cultus od colere - obrađivati zemlju; štovati, častiti)

1.) religiozni obredi, služenje božanstvu

2.) prenes. obožavanje, izvanredno štovanje koje se iskazuje nekoj osobi ili nekom predmetu.

Nove skupine kojima pripada naslov "kultovi" često imaju izvjesne karakteristike.

Obično imaju vrlo snažnog, utjecajnog i nadarenog vođu.

Apsolutna pokornost tom vođi i njegovu naučavanju važna je značajka. Ta pokornost može značiti

napuštanje doma, posla, obitelji i imovine.

Postoje, čini se, četiri glavne kategorije kultova.

To su skupine osobnog poboljšanja, kao što je scientologija, čiji članovi nastoje otkriti sami sebe i

poboljšati svoju osobnost. To su istočnjačke skupine kao Misija božanskog svjetla. čiji sljedbenici vjeruju da

mističan Istok pruža bolji smisao života nego materijalistički Zapad.

Postoje i skupine ujedinjenja kao što su Moonijevnci, koji uzimaju elemente istine od mnogobrojnih

religija i tvrde da ih sve ispunjavaju.

Tu su i kršćanske devijantne skupine kao što su Božja djeca i Put, prenaglašavaju dodatna vlastita

učenja, pa se više ne mogu nazivati kršćanskima.Druge nove (ipak ne tako nove) vjere ne mogu se nazvati

kultovima. Naprimjer, Baha'i je takva skupina ujedinjenja, ali je više mlada religija negoli kult.

Kristadelfianizam, Adventisti sedmoga dana i Moralno ponovno naoružavanje pokreti su nastali iz glavne

kršćanske struje, a posjeduju i svoja posebna učenja.

9.

Zašto porast kultova?

Page 12: sociologija seminarski

Mnogi su, posebno mladi ljudi, potpuno razočarani društvom. Politika ne pruža odgovore. Znanost

stvara više problema nego što ih rješava. Mehanistički svjetonazor o čovjeku i društvu doveo je do

obezvrjeđenja čovjekove osobnosti, kojemu je potreban pravi identitet.

Budućnost izgleda zastrašujuća zbog prijetnje nuklearnog rata i iscrpljivanja prirodnih bogatstava. U isto

vrijeme obiteljski život ne pruža sigurnost, a crkva na Zapadu izgleda slabi.

Ljudi traže pomoć. U mnogim slučajevima čini se da kultovi pružaju odgovor. Imaju visoko organiziran

sistem u koji treba vjerovati i uključiti se. Pokazuju stvarno zanimanje za nove članove i pravo oduševljenje

u širenju svoje poruke.

U većini slučajeva članovi raznih kultova su iskreni ljudi, koji osjećaju da su pronašli nešto važno. Ako

razgovarate s njima na uglu ulice, vidjet ćete da su vrlo prijateljski nastrojeni - premda uporni u svom

razgovoru. Većina je uvjerena da je njihovo uvjerenje najispravnije.

Na nesreću, mnogi su članovi prekasno ustanovili da ono u što su se uključili ima skrivenih struja zbog

kojih su sve manje sretni. Članu može biti vrlo teško nešto poduzeti kad je opkoljen pritiscima čvrsto

povezane skupine. Može li se takvima na neki način pomoći?

Prvo, treba obznaniti činjenice.

10.

Nekim slučajevima ne moramo otići daleko da bismo vidjeli znakove opasnosti. U drugima su opasnosti

pažljivo skrivene.

Drugo, onim ranjenima treba pomoći - mladima, slaboumnima, osamljenima, lutalicama, ožalošćenima.

Možemo im pomoći uvidjeti opasnosti koje im prijete.

Page 13: sociologija seminarski

Iznad svega trebalo bi pronaći prave odgovore na duhovne potrebe i probleme društva. Odgovori pravog

kršćanstva su još uvijek pravovaljani kao i nekad.

Kult slavnih

Kao što su stari Grci imali svoje bogove koje su obožavali, divili im se i štovali ih, tako i mi danas

imamo naše ‘bogove’ koji su nam uzor i poput kojih želimo biti.

Te ‘bogove’ nazivamo zvijezdama ili celebreties, koji predstavljaju ideal onoga što bi smo mi željeli ili

trebali biti. Zato imamo stalnu potrebu znati sve o njima, da bi im bili što sličniji. Trudimo se imati što više

stvari koje nas povezuju s njima (npr kupnja CD-a) i na taj način omogućavamo njihovu buduću

egzistenciju. Kroz sve te stvari manifestira se kult slavnih.

Njihov utjecaj posebno je vidljiv kod mlade populacije koja je još uvijek u potrazi za svojim

identitetom, te ga pronalaze poistovjećujući se sa svojim idolima. Nažalost, taj utjecaj ponekad može biti i

koban.

11.

Demetrin kult

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dêmếtêr = majka zemlja) Rejina je i Kronova kći, sestra Zeusova i majka

Perzefonina.; božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita. Demetrin je pandan u rimskoj

mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi u egipatskoj mitologiji.

Page 14: sociologija seminarski

Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorila

zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga

svijeta. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Demetra je lutala

svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom dogodilo. Nesretna je

majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa da joj pomogne.

Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko kušao nešto iz

podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u

Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus

je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a

ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had,

a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba.

12.

Triptolema, sina eleuzinskog kralja Keleja Demetra je naučila uzgajati biljke, kao zahvala za to što su je

Triptolemovi roditelji ugostili u svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali da su

primili božicu. Podala mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće širi dalje.

Drugom je Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši ga u vatru. No, tada je

naišla njegova majka Metanira i kriknula puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru, a

on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo

središte Demetrina kulta.

Dionzijev kult

Page 15: sociologija seminarski

Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi bossoris, lisičino krzno, koje

simbolizira novi život.

Dionizijski misteriji ostali su jedni od najtajnijih mističnih kultova antičke Grčke. Mnogi povjesničari

vjeruju da je Dioniz sinestezija lokalnog grčkog božanstva prirode i mnogo jačeg božanstva iz Trakije ili

Frigije, kao što je Sabozios.

Općenito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Grčku došao iz Anatolije. Po pričama, nakon rođenja Zeus

odnosi Dioniza u zemlju Nisa. Grčki koncept gdje se zemlja Nisa nalazi dopušta da ona bude Anatolija,

Libija, Etiopija, Arabija. Sve u svemu to nam sugerira da je namjerno postavljen u magičnu, daleku zemlju.

13.

Tragovi istih ili vrlo sličnih božanstava mogu se pronaći u Mikeni i minojskoj kulturi. Dioniz je u

kulturi Grčke i njezinih prethodnika prisutan dugo vremena (prije 1500. pr. Kr.), no uvijek ostaje donekle

stran.

Tipična dionizijska obilježja jesu bik, zmija, bršljan i vino. Dioniz ima snažnu povezanost sa satirima,

kentaurima i silenima. Satiri su po Grčkoj mitologiji poluljudi, poluživotinje, koji opsjedaju šume i prate

Pana ili Dioniza. Hesiod ih naziva braćom planinskih nimfa te Kuretesa, no beznačajnom i ništavnom

rasom. Satiri su muški sljedbenici Dioniza, njegove su sljedbenice menade. Satiri nisu besmrtni, nego mogu

umrijeti. Seleni su tek stari satiri.

U grčkim je gradovima ulica spajala kazalište i Dionizov hram, što je omogućavalo održavanje svečanih

procesija koje su objedinjavale kult u hramu i proslavu u kazalištu.

Kult sunca

Page 16: sociologija seminarski

U razdoblju Stare egipatske države razvio se službeni Kult Sunca. Sa slabljenjem kraljevske moći

Kult Sunca je oslabio, Raov je je utjecaj bio velik, kojeg je kasnije Oziris oslabio.

Kasnije je «stvoren» veliki državni bog Amon-Ra.

Ali Kult Sunca je zbog udaljenosti običnom puku ostao kraljevskim i državnim kultom.

14.

Zaključak

Kao što sam već navela u uvodu upoznali smo se sa novim pojmovima koje dosada možda nismo

znali…To su mit,mitologija,kult shvaćanja,razne vrste mitologija,kao i neke od Bogova kao i raznim

vrstama kultova…Svaki od ovih pojmova je objašnjen u razrađen u mome radu…

Bit je u tome da se mit tumaći na 2 načina:

-kao priča starih naroda,dok po drugima

-neistinita priča,izmišljotina..

Mitološka priča se već smatra da je proizašla iz ljudske psihe…Postoje razne vrste takvih priča…

Nadam se das am vam uspjela doćarati svoj dio priče…

Page 17: sociologija seminarski

15.

Literatura

1.Kalanj,Rade : Psihologija moći , uđbenik

16.

Page 18: sociologija seminarski