SVEUILITE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
ZAVOD ZA PRIMIJENJENU GEODEZIJU
IZMJERA ZEMLJITA interna skripta za vjebe
Izradili:
Saa Vrani, mag.ing.geod. et geoinf.
Doris Pivac, mag.ing.geod. et geoinf.
Zagreb, veljaa 2015. godine
SADRAJ
1 USPOSTAVA GEODETSKE OSNOVE U SVRHU DETALJNE IZMJERE TERENA.......... 1
1.1 Poligonski vlak ................................................................................................................ 1 1.1.1 Uvod i svrha ..................................................................................................................... 1 1.1.2 Vrste poligonskih vlakova ................................................................................................ 2 1.1.3 Poloajno izjednaenje .................................................................................................... 4 1.1.4 Visinsko izjednaenje ....................................................................................................... 8
1.2 Precizni nivelman .......................................................................................................... 10 1.2.1 Uvod i svrha ................................................................................................................... 10 1.2.2 Raunanje visinske razlike izmeu dviju letvi ................................................................ 11 1.2.3 Raunanje definitivne visinske razlike u nivelmanskom vlaku ....................................... 12 1.2.4 Prikljuak na visoki reper ............................................................................................... 12
2 PROGRAMSKA PODRKA ZA OBRADU GEODETSKIH MJERENJA ....................... 15
2.1 Topcon Link ................................................................................................................... 15
2.2 GeoMIR ......................................................................................................................... 17
2.3 T7D ............................................................................................................................... 18
2.4 QGIS .............................................................................................................................. 19
2.5 ABC Raster Manager ..................................................................................................... 20
Str. 1
1 Uspostava geodetske osnove u svrhu detaljne izmjere terena
Uspostava mree stalnih i pomonih geodetskih toaka na terenu provodi se u
svrhu detaljne izmjere terena u cilju izrade planova i karata, odnosno uspostave baze
prostornih podataka. U ovom poglavlju obraene su teme poligonometrije i preciznog
nivelmana kao metoda izmjere za uspostavu geodetske osnove koja slui kao osnova za
detaljnu izmjeru terena. Osim te dvije metode za uspostavu geodetske osnove koriste se
i GNSS (eng. Global Navigation Satellite System Globalni navigacijski satelitski
sustav) metode mjerenja.
1.1 Poligonski vlak
Poligonski vlak je niz toaka stabiliziranih na terenu, sa svojim nadzemnim i
podzemnim centrom, povezanih mjerenim kutovima i duinama na osnovu kojih se
raunaju njihove koordinate.
1.1.1 Uvod i svrha
Za detaljnu izmjeru terena potrebno je odrediti velik broj geodetskih toaka na
relativno maloj udaljenosti. Budui da taj uvjet ne ispunjavaju postojee toke
geodetske osnove (trigonometrijske ili GNSS toke), potrebno je postojeu geodetsku
osnovu progustiti mreom poligonskih toaka.
Slika 1.1 prikazuje primjer geodetske mree koju je potrebno progustiti mreom
poligonskih toaka.
Slika 1.1. Geodetska mrea
Toke poligonskog vlaka na terenu su stabilizirane trajnim oznakama (plastino-
eljezne oznake, betonski stupovi, eljezne cijevi, itd.). Prema trenutno vaeim
propisima, za svaku pomonu toku geodetske osnove, pa tako i za toke poligonskog
vlaka potrebno je priloiti fotografiju (DGU 2013), dok se kroz povijest za toke
geodetske osnove izraivao poloajni opis toke u tzv. trigonometrijskom obrascu br.
27.
Za odreivanje poloaja poligonskih toaka potrebno je na terenu izmjeriti sve
kutove u poligonskom vlaku (prijelomne i vezne) te duljine izmeu toaka poligonskog
vlaka.
Poligonski vlakovi moraju zadovoljiti dva uvjeta:
uvjet iskoritenosti (postavljanje toaka na terenu s ciljem obuhvata to veeg broja detalja)
Str. 2
matematiki uvjet (oblik vlaka to blie ispruenom vlaku, tj. prijelomni kutovi
20180i )
Slika 1.2 prikazuje primjer poligonskog vlaka.
Slika 1.2. Poligonski vlak
1.1.2 Vrste poligonskih vlakova
Vrste poligonskih vlakova, s obzirom na povezanost sa poznatim tokama, su:
umetnuti,
zatvoreni te
slijepi poligonski vlak.
S obzirom na prikljuak poligonski vlakovi dijele se na:
obostrano prikljueni po smjeru i po koordinatama.
prikljuen na poetku po smjeru i po koordinatama, a na kraju samo po koordinatama,
prikljuen samo po koordinatama i
slijepi poligonski vlak.
Na slikama 2.3., 2.4., 2.5. i 2.6. prikazani su primjeri poligonskih vlakova.
Str. 3
Slika 1.3. Obostrano prikljueni poligonski vlak
Slika 1.4. Zatvoreni poligonski vlak
Str. 4
Slika 1.5. Poligonski vlak prikljuen po koordinatama
Slika 1.6. Slijepi poligonski vlak
1.1.3 Poloajno izjednaenje
Str. 5
Slika 1.7. Obostrano prikljueni poligonski vlak
pa
paa
pxx
yytg
(1.1.)
bq
bqq
bxx
yytg
(1.2.)
1801 a
a
pa (1.3.)
ako je 360aap , onda tu sumu prvo umanjimo za 360
ako je 1800 aap onda je
180aa
p
1
a
ako je 360180 aap onda je
180aa
p
1
a
18011
a
2
1 (1.4.)
18022
1
3
2 (1.5.)
______________________________
180' nIMA apqb (1.6.)
gdje je n cijeli broj (broj svih prijelomnih i veznih kutova).
Kutna nesuglasica rauna se prema izrazu:
IMATREBAf
Str. 6
180rf apqb (1.7.)
Dozvoljeno kutno odstupanje u poligonskom vlaku rauna se prema izrazu:
nff ''20max (1.8.)
gdje je n broj svih izmjerenih (prelomih i veznih) kutova.
Mjerene poligonske kutove treba izjednaiti tako da bude:
0f
To izjednaenje provodi se uz pretpostavku da su svi kutovi mjereni jednako
tono. To e odgovarati stvarnosti, ako su stranice poligonskog vlaka priblino jednake
duljine. Uz tu pretpostavku, svaki e poligonski kut dobiti jednaku popravku:
n
fv
(1.9.)
S popravljenim poligonskim kutovima izraunaju se smjerni kutovi svih
poligonskih stranica. Potom slijedi raunanje koordinatnih razlika za svaku stranicu
poligonskog vlaka prikazano na slici 1.8.
Slika 1.8. Raunanje koordinatnih razlika
11 yyy a 11 xxx a (1.10.)
1
a11 sindy 1
a11 cosdx
2
122 sin dy 2
122 cosdx
ili openito:
nnnn dy 1sin
n
nnn dx 1cos (1.11.)
_____________________________
yyyiab iab xxx (1.12.)
_____________________________
IMAyi IMAxi
TREBAyy ab TREBAxx ab
Str. 7
_____________________________
IMATREBAf y IMA-TREBAf x
iaby
yyyf iabx xxxf (1.13.)
Slika 1.9. Koordinatne razlike
Ukupno linearno odstupanje poligonskog vlaka rauna se prema izrazu:
2
x
2
yd fff (1.14.)
Maksimalno dozvoljeno linearno odstupanje u poligonskom vlaku rauna se
prema izrazu:
03.00012.00010.0max ddfff ddd
gdje je [d] suma duljina poligonskih stranica.
Popravke koordinatnih razlika raunaju se prema izrazima:
1
y
y1 dd
fv
1
xx1 d
d
fv
2
y
y2 dd
fv
2
xx2 d
d
fv
ili openito:
i
y
yi dd
fv (1.15.) i
xxi d
d
fv (1.16.)
Za kontrolu mora biti:
yyi fv xxi fv .
Koordinate poligonskih toaka izraunat e se sa tako popravljenim koordinatnim
razlikama.
111 v ya yyy 111 v xa xxx
2212 v yyyy 2212 v xxxx
ili openito:
Str. 8
ynn1nn vyyy xnn1nn vxxx
U nastavku je prikazan primjer poloajnog izjednaenja obostrano prikljuenog
poligonskog vlaka.
Slika 1.10. Poloajno izjednaenje poligonskog vlaka
1.1.4 Visinsko izjednaenje
Svaka poligonska toka treba biti odreena kako svojim poloajnim koordinatama
u dravnom koordinatnom sustavu tako i nadmorskom visinom. Nadmorske visine
poligonskih toaka su osnova za detaljnu visinsku izmjeru terena. Najee se odreuju
trigonometrijskim mjerenjem visina jer se provodi totalnom stanicom zajedno s
mjerenjem u svrhu poloajnog odreivanja. Mjere se vertikalni kutovi na poligonskim
tokama prema susjednim poligonskim tokama u dva poloaja durbina.
Str. 9
i
r
Slika 1.11. Trigonometrijsko mjerenje visina
Visinska razlika rauna se prema izrazu:
iiiihi rizctgdh (1.17.)
iiiiki rizcosdh (1.18.)
_______________________
IMAh i
TREBAHHH ABAB
Visinska nesuglasica rauna se prema izrazu:
IMATREBAfH
KrdfHH 0max 4 (1.19.)
gdje je:
r broj stranica u vlaku
d0 prosjena duljina stranice u vlaku u hektometrima (r100
d
)
K konstanta ovisna o nainu na koji su odreene visine ''zadanih'' toaka
o K=8 cm, ako su visine poetne i zavrne toke odreene trigonometrijski
o K=5cm, ako je jedna toka odreena trigonometrijski, a druga nivelmanom
o K=2 cm, ako su visine poetne i zavrne toke odreene nivelmanom
Popravka visinske razlike rauna se prema izrazu:
1
Hh1 d
d
fv
Str. 10
2
Hh2 d
d
fv
ili openito:
i
Hhi d
d
fv (1.20.)
Mora biti zadovoljeno:
Hhi fv Visine poligonskih toaka raunaju se prema izrazu:
hnn1nn vhHH (1.21.)
Slika 1.12. Visinsko izjednaenje poligonskog vlaka
1.2 Precizni nivelman
1.2.1 Uvod i svrha
Osnovu visinske izmjere ini polje stalnih visinskih toaka repera
geometrijskog nivelmana definirano u slubenom visinskom sustavu Republike
Hrvatske. Polje stalnih visinskih toaka repera obuhvaa sve repere na podruju
Republike Hrvatske. Dijelovi polja stalnih visinskih toaka nazivaju se nivelmanske
mree, a nivelmanske mree ine zatvoreni poligoni (figure). Nivelmanske poligone
formiraju nivelmanski vlakovi, koji se prostiru izmeu vornih repera ili graninih
repera (na granici drave). Nivelmanski vlakovi sastoje se od nivelmanskih strana.
Nivelmanska strana je visinska razlika izmeu dva susjedna repera.
Polje stalnih nivelmanskih visinskih toaka repera, odnosno nivelmanskih mrea
dijeli se na sljedee redove:
nivelman visoke tonosti,
precizni nivelman,
tehniki nivelman poveane tonosti,
tehniki nivelman,
gradski nivelman.
Str. 11
Opseg poligona nivelmana visoke tonosti iznosi najvie 300 km. Duljina vlakova
preciznog nivelmana iznosi najvie 80 km. Duljina vlaka tehnikog nivelmana poveane
tonosti iznosi najvie 50 km. Duljina vlaka tehnikog nivelmana iznosi najvie 30 km.
Mrea nivelmana visoke tonosti slui kao osnova za razvijanje nivelmanskih
mrea niih redova. Ona obuhvaa velika podruja, povezuje mareografe s grupama
temeljnih repera i omoguava sigurno odravanje datuma nivelmanskih mrea. Zbog
toga vlakovi nivelmana visoke tonosti moraju prolaziti stabilnim podrujima u
geolokom smislu ili najkraim putem u nestabilnim podrujima.
Vlakovi preciznog nivelmana razvijaju se unutar poligona nivelmana visoke
tonosti uvoravanjem ili neposrednim povezivanjem repera nivelmana visoke tonosti.
Takvi vlakovi moraju prolaziti solidno izgraenim prometnicama. Ukoliko prolaze
nestabilnim predjelima u geolokom smislu treba ih razvijati u vidu mree zatvorenih
figura.
Tehniki nivelman poveane tonosti povezuje repere nivelmana visoke tonosti,
repere preciznog nivelmana ili repere nivelmana visoke tonosti i preciznog nivelmana.
Tehniki nivelman proguuje mreu nivelmana viih redova i svrha mu je
jednostavnije obavljanje pojedinih praktinih zadataka.
Gradski nivelman obuhvaa ira podruja pojedinih gradova ili veih naselja.
Razvija se u vidu zatvorenih poligona, a prikljuuje se, u naelu, na vlakove nivelmana
visoke tonosti ili preciznog nivelmana.
Preciznim nivelmanom odreuju se nadmorske visine repera koji e kasnije
posluiti kao geodetska osnova za izmjeru detalja u visinskom smislu. Maksimalno
dozvoljeno standardno odstupanje kod preciznog nivelmana je 2mm/km.
1.2.2 Raunanje visinske razlike izmeu dviju letvi
Kod nivelmana, visinske razlike raunaju se razlikom oitanja zadnje i prednje
letve. Zadnja letva je ona letva koja se nalazi iza nas ako se okrenemo u smjeru
prostiranja vlaka.
Slika 1.13. Visinska razlika izmeu dviju letvi
Mjereno:
42155
90761
35220
87826
al
bl
a
b
Str. 12
Zadnja letva: a, la
Prednja letva: b, lb
Trai se: abh
pzh
155 42 761 90 K=606 48
220 34 826 86 K=606 52
_____________________________
9264.0 Ih 9664.0 IIh
2
hhh IIIab
2
9464.0m
hab / 2
m4732.0hab
1.2.3 Raunanje definitivne visinske razlike u nivelmanskom vlaku
Oznai li se visinska razlika dobivena niveliranjem izmeu repera R1 i R2 sa:
NAPRIJEDH ,
a visinska razlika dobivena niveliranjem izmeu repera R2 i R1 sa:
NATRAGH ,
tada se visinska nesuglasica rauna prema izrazu:
NATRAGNAPRIJEDH HHf (1.22.)
Dozvoljeno odstupanje za precizni nivelman rauna se prema izrazu:
kmmmH Dmm2 (1.23.)
gdje je Dkm srednja duljina nivelmanskog vlaka u kilometrima.
Mora biti zadovoljen uvjet:
HHf .
Najvjerojatnija vrijednost visinske razlike izmeu repera R1 i R2 rauna se prema
izrazu za obinu aritmetiku sredinu:
2
21
NATRAGNAPRIJED
RR
HHH
(1.24.)
pri emu se predznak za visinsku razliku uzima od smjera NAPRIJED.
1.2.4 Prikljuak na visoki reper
Reperi mogu biti postavljeni ili u objektu ili u terenu. Ukoliko su postavljeni u
objektu, mogu biti visoki ili niski. Na visoki reper ne moe se postaviti nivelmanska
letva budui da su napravljeni kao ploa u zidu s rupom. Kod prikljuka vlaka na visoku
reper postoji dva mogua sluaja:
vizura se nalazi iznad repera
Str. 13
vizura se nalazi ispod repera
1. Vizura se nalazi iznad repera:
Slika 1.14. Prikljuak na visoki reper- vizura iznad repera
Mjereno:
Zadnja: R, lR 5.5 cm 85
Prednja: a, la 220 35 826 87 K=606 52
Trai se: Rah
Konstanta letve 550606 K ( 555301K )
pzh
__________________
2m055.0
__________________
8500.0
2
m11.0
__________________
2
m3520.2p
2
m8511.0z
___________________
2
m5008.2hRa / 2
m2504.1hRa
R
85 35220
87826cm5.5lR
Rahal
a
Str. 14
2. Vizura se nalazi ispod repera
Slika 1.15. Prikljuak na visoki reper-vizura ispod repera
Mjereno:
Zadnja: R, lR 5.5 cm 85
Prednja: a, la 220 35 826 87 K=606 52
Trai se: Rah
Konstanta letve 550606 K ( 555301K )
pzh
__________________
2055.0 m
__________________
8500.0
211.0
m
__________________
23520.2
21015.0
mp
mz
___________________
2
5030.2m
hRa / 2
mhRa 2515.1
85
cm5.5lR
R
Rah
35220
87826
al
Str. 15
2 Programska podrka za obradu geodetskih mjerenja
Prilikom obrade geodetskih mjerenja te izrade konanih geodetskih proizvoda
moe se koristiti irok spektar programskih paketa. Svaki programski paket ima svoje
prednosti i nedostatke te pokriva odreeni dio procesa izrade geodetskih proizvoda.
2.1 Topcon Link
Topcon Link je program koji omoguava prijenos podataka izmeu raznih Topcon
instrumenata i stolnog ili prijenosnog raunala. Softver podrava sve Topcon formate
datoteka, kao i niz industrijskih formata. Svaki format se moe pretvoriti u eljeni
Topcon format za izvoz u Topcon instrumente.
Na slici 2.1 prikazano je grafiko suelje Topcon Link-a. Postupak prebacivanja
podataka iz instrumenta zapoinje klikom na File -> Import from device ili na ikonu
oznaenu crvenim pravokutnikom.
Slika 2.1. Grafiko suelje Topcon Link-a
Pri prijenosu na raunalo, podaci se pohranjuju u .txt format to je vidljivo na slici
2.2. Na instrumentu se podese postavke za slanje podataka iz instrumenata u raunalo.
Nakon toga odabere se datoteka s lijeve strane i pritisne se na gumb u sredini prozora
(dvije strelice >>).
Str. 16
Slika 2.2. Prebacivanje podataka na raunalo
Nakon to su podaci prebaeni s instrumenta na raunalo, potrebno je napraviti
konverziju u itljivi tekstualni format .all (Slika 2.3). Klikom na gumb Add files doda
se izvorna datoteka iz prethodnog koraka. Pod destination folder se odabere odredini
direktorij u koji e se .all datoteka spremiti. Za destination format odabere se format
.all. Klikom na gumb Convert provodi se konverzija datoteke. Kreiranoj datoteci je
potrebno dodati ekstenziju .all ukoliko nije postavljena. Nakon toga se datoteka .all
moe otvoriti u bilo kojem ureivau teksta.
Slika 2.3. Konverzija podataka iz .txt formata u .all zapis
Nakon konverzije dobije se .all zapis koji sadri sva mjerenja pohranjena u
instrumentu za odabrani folder. Na slici 2.4 prikazano je znaenje svakog pojedinog
Str. 17
podatka dobivenog u .all zapisu. Kao primjer uzet je obostrano prikljueni poligonski
vlak, pri emu su mjerenja obavljena u dva poloaja instrumenta na svakom stajalitu.
Slika 2.4. Poligonski vlak u .all zapisu
Vie informacija o Topcon programima moe se pronai na URL 1.
2.2 GeoMIR
Programsko rjeenje GeoMIR (Slika 2.5) je kompletno rjeenje za obradu
geodetskih mjerenja kao i prikaz istih u tablinom i u grafikom obliku. (URL 2).
Postoji i besplatna inaica aplikacije GeoMIR koja ima odreena ogranienja u pogledu
maksimalnog broja stajalita, toaka, ali za odreene manje geodetske projekte moe
biti dostatan.
Str. 18
Slika 2.5. GeoMIR4 suelje
Na web stranicama aplikacije GeoMIR (URL 2) se moe preuzeti besplatna
inaica kao i upute za koritenje.
2.3 T7D
Naziv programa kratica T7D proizlazi iz osnovne funkcije koju program
obavlja transformacija koordinata preko jedinstvenog transformacijskog modela
izmeu naslijeenog/starog geodetskog datuma HDKS s temeljnim elipsoidom Bessel
1841 i novog geodetskog datuma HTRS96 uokvirenog na meunarodnom elipsoidu
GRS80.
T transformacija
7 - parametarska
D - distorzija
Unutar svih definiranih geodetskih datuma ponuen je zapis koordinata u
sljedeim oblicima:
ravninske koordinate yxH/ENH
elipsoidne DMS (stupnjevi minute sekunde)
elipsoidne DEG (decimalni stupnjevi)
elipsoidne GON/GRAD (gradi/goni)
kartezijeve XYZ
Ravninske koordinate podrazumijevaju reducirane y i x koordinate u Gauss-
Krgerovoj projekciji (5. i 6. zona) za stari datum HDKS, odnosno reducirane E i N
(istok, sjever) koordinate za novu kartografsku projekciju HTRS96/TM.
Predviena su tri ulazna formata za spise/datoteke:
Jednostavna lista (jednim razmakom odijeljena)
Formatirana lista (znakom separatora odijeljena)
Str. 19
ASCII zapis
Predviena su tri izlazna formata za spise/datoteke:
Jednostavna lista
Formatirana lista
Detaljna lista
Vie informacija o koritenju aplikacije T7D moe se pronai na URL 3.
2.4 QGIS
GIS ili geografski informacijski sustav obrauje prostorne podatke, a prostorni
podaci su zapravo informacije povezane s prostornim poloajem. Jedan od poznatih GIS
sustava je program otvorenog koda QGIS (ranije zvan Quantum GIS) koji se moe
preuzeti na web stranici URL 5. QGIS podrava veliki broj vektorskih i rasterskih
formata te mnoge baze podataka. Takoer, QGIS omoguuje vizualizaciju, upravljanje,
ureivanje i analiziranje podataka te izradu karata.
Na slici 2.6 prikazani su uneseni slojevi u QGIS. Sloj pomocne_polozajne_tocke i
sloj GNSS_tocke su vektorski podaci u .dxf formatu, dok je sloj DOF rasterskog
formata. Kod unosa slojeva bitno je napomenuti da se prvo uitavaju vektorski slojevi te
se prikaz prilagodi tom sloju, a potom se uitavaju rasterski slojevi. Ukoliko se uita
rasterski sloj prije, tada pri svakoj promjeni razini uveanja se povlae novi podaci sa
WMS servisa to znatno usporava proces uveavanja prikaza.
Slika 2.6. Grafiko suelje QGIS-a sa unesenim vektorskim i rasterskim formatima
U QGIS-u mogua je izrada raznih preglednih karata (Slika 2.7), ali i pohrana
prikaza u georeferenciranom .tif format (Slika 2.8).
Str. 20
Slika 2.7. Izrada karte u QGIS-u
Prilikom spremanja prikaza u .tiff format, kreira se i datoteka s ekstenzijom .tifw
kojoj je potrebno promijeniti tu ekstenziju u .tfw. Ta datoteka sadri koordinate
ishodita i mjerilo spremljene slike. Temeljem tih podataka, slika se moe umetnuti na
originalne koordinate te za nju kaemo da je georeferencirana.
Slika 2.8. Spremanje prikaza u .tif format
Prije spremanja prikaza kao slike potrebno je ugasiti sve ostale slojeve kako bi
bila spremljena slika bez vektorskih slojeva (samo DOF).
Na web stranicama aplikacije QGIS (URL 5) moe se preuzeti besplatna inaica
kao i upute za koritenje.
2.5 ABC Raster Manager
ABC raster Manager je dodatak za AutoCAD, napisan u Visual Basic-u koji
omoguava lake upravljanje georeferenciranim slikama (URL 4). Nakon instalacije,
unutar AutoCAD-a je prikazana alatna traka samog dodatka (Slika 2.10).
Str. 21
Slika 2.9. Ukljuivanje dodatka ABC Raster Manager
Ukoliko nije prikazana, moe se ukljuiti desnim klikom mia na gornju alatnu
traku te klikom na dodatak RasterManager (Slika 2.9).
Slika 2.10. Suelje AutoCAD-a s dodatkom ABC Raster Manager (oznaeno crvenim pravokutnikom)
Klikom na ikonu Insert georef images (oznaeno crvenom bojom na slici 2.11),
otvara se dijalog za odabir datoteke. Odabere se prikaz DOF-a kreiran u QGIS-u kao to
je objanjeno u prethodnom odjeljku.
Slika 2.11. Umetanje georeferencirane slike
Po uspjenom umetanju slike, slika se prikazuje u AutoCAD-u na originalnim
koordinatama. Prikaz se moe prilagoditi veliini papira naredbom IMAGECLIP kojom
moemo definirati granicu obrezivanja slike (pravokutnik ili proizvoljni poligon).
Ukoliko slika ima okvir, to znai da je ukljuena sistemska varijabla IMAGEFRAME,
te njenu vrijednost treba postaviti na 0 upisivanjem IMAGEFRAME u redak za naredbe
i postavljanjem vrijednosti na 0.
Str. 22
Slika 2.12. Georeferencirana slika u AutoCAD-u
Ukoliko se slika pojavi iznad vektorskih objekata, potrebno je kliknuti na rub
slike te nakon desnog klika mia odabrati Draw order -> Send to back.
Str. 23
Literatura
URL 1: Topcon web stranice
http://www.topconpositioning.com/products/software/updaters-and-
utilities/utilities
URL 2: GeoMIR web stranice
http://www.geomir.org/cms/
URL 3: T7D upute za koritenje
http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%
20web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdf
URL 4: ABC Raster Manager
http://www.abccorsicad.it/software_autocad_en.html
URL 5: QGIS
http://www2.qgis.org/en/site/
http://www.topconpositioning.com/products/software/updaters-and-utilities/utilitieshttp://www.topconpositioning.com/products/software/updaters-and-utilities/utilitieshttp://www.geomir.org/cms/http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdfhttp://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdfhttp://www.abccorsicad.it/software_autocad_en.htmlhttp://www2.qgis.org/en/site/
Top Related