predmet
OSNOVE BOTANIKE
osnove sistematike
sistematika bilja skupina
q sistematika bilja - prouava raznolikost bilja q cilj sistematike bilja - razvrstati ivue i fosilne biljne
organizme u skupine sistematiar odreuje organizmu mjesto u sistemu (sustavu)
q skupina ili takson - skupina biljaka bilo koje kategorije npr. red, porodica, rod, vrsta
n skupina ili takson (jed.) - lat. taxon n skupine ili taksa (mn.) - lat. taxa
q osnovna sistematska jedinica je vrsta (lat. species)
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 2
sistematika bilja APG, broj i starost biljaka
q Angiosperm Phylogeny Group (APG)
meunarodna skupina botaniara (cca 30) bave se filogenetskim odnosima unutar kritosjemanjaa te
izmeu kritosjemenjaa i drugih skupina
filogenetika prouava evolucijske odnose meu organizmima
q broj biljaka: oko 500 tisua vrsta
q starost biljaka: oko 500 milijuna godina trave su najmlae - oko 40 milijuna godina
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 3
imena biljaka
imena biljaka, odnosno biljnih skupina piu se na latinskom jeziku (ili u latiniziranom obliku) u skladu s Meunarodnim kodeksom botanike nomenklature
International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code, 2011)
ime biljne vrste sastoji se od imena roda i vrstenog imena npr. Prunus domestica L. dvojna je kombinacija (binarna nomenklatura), sastavljena od imena roda (Prunus) iza kojega slijedi vrsteno ime (domestica). Vrsteno ime (epitet) moe biti u obliku pridjeva, imenice u genitivu ili rijei u apoziciji (koja dopunjuje) ili vie rijei.
u strunim i znanstvenim publikacijama poeljno je navesti ime ili imena, odnosno kraticu ili kratice imena autora znanstvenog imena biljaka. Tako je, npr. L. kratica prezimena poznatog prirodoslovca Carla Linna koji je autor znanstvenog imena vrste Prunus domestica
imena uzgajanog bilja piu se u skladu s Meunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I.C.N.C.P., Cultivated Plant Code, 2009)
OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 4
iva bia domene q domene: 1. Archaea 2. Bacteria 3. Eukarya Biljke (=Plantae) pigmenti - veinom klorofil a i klorofil b stanina stijenka uglavnom od celuloze rezervna tvar - krob
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 5
iva bia domene
a) prokariotski organizmi Archaea - prokariotska domena Bacteria - prokariotska domena
b) eukariotski oganizmi Eukarya - eukariotska domena
(Eucarya,Eukaryota, Eukaryonta)
domena / svojstvo
Archaea Bacteria Eukarya
jezgrina opna - - +
mitoza mejoza - - +
mitohondriji kloroplasti - - +
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 6
Thallophyta vs. Cormophyta
tradicionalna podjela organizama: a) Thallophyta b) Cormophyta
a) Thallophyta (Thallobionta) organizmi (talofita, tzv. nie biljke) koji imaju talus (tijelo, steljka)
nemaju tipine organe nemaju provodni sustav
talus npr. kod algi ili mahovina moe biti diferenciran na rizoid, kauloid i filoid, odnosno dijelove koji podsjeaju na:
korijen rizoid stabljiku kauloid list filoid
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 7
Thallophyta vs. Cormophyta
tradicionalna podjela organizama: a) Thallophyta b) Cormophyta
b) Cormophyta (Cormobionta) kormofita, tzv. vie biljke organizmi koji imaju tipine organe
kormus (gr. ) - stabljika
imaju provodni sustav stanija se dobro razlikuju organizmi prilagoeni ivotu na kopnu
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 8
flora vaskularna flora
q flora - skup biljnih vrsta koje obitavaju na odreenom podruju
q vaskularna flora: lat. vascularis vaskularan, provodni, ilni
1. paprati 2. sjemenjae
q u svijetu je poznato oko 260.000 vrsta vaskularnih biljaka procjena: 300.000 500.000
q u Hrvatskoj je poznato oko 5.000 vaskularnih biljaka q Hrvatska je trea u Europi (!) ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s
povrinom dravnog teritorija
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 9
PTERYDOPHYTA paprati (papratnjae)
q u Hrvatskoj oko 100 vrsta q u svijetu oko 11.000 vrsta
q rasprostranjene od tropskih do artikih podruja centar rasprostranjenosti juna polutka, osobito tropske praume
q veinom ive na sjenovitim, vlanim stanitima q znaenje a. korist
ukrasne biljke, npr. kao lonanice, cvjearske kulture, u vrtovima, parkovima, na krovnim vrtovima (pokriva tla)
ljekovite biljke, npr. preslice (Equisetum) upotreba u akvarijima
b. teta korovi, npr. preslice (Equisetum), bujad (Pteridium aquilinum) neke su otrovne za ivotinje
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 10
PTERYDOPHYTA paprati (papratnjae)
morfoloke znaajke: q vaskularne biljke (nema traheja) q kormofita
korijen neke paprati razvijaju podanak (rizom)
stabljika - reducirana list
n list u pupu savijen (nalik na puevu kuicu) n listovi veinom prizemni n list ima soruse
q sorusi - nakupine sporangija (sporangiji - organi u kojima nastaju spore) oblik i poloaj sorusa raznolik (sistematika paprati!)
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 11
SPERMATOPHYTA sjemenjae
q kormofita q najvii stupanj u razvoju biljnog svijeta
q stvara se cvijet (spolno razmnoavanje), a potom i sjemenka (ime!) q oplodnja neovisna o vodi
q pojava sekundarne grae
q velika raznolikost oblika, veliine i ivotnog trajanja q oko 250.000 vrsta q sjemenjae su monofiletska skupina organizama svi organizmi skupine su se razvili iz zajednikog pretka
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 12
SPERMATOPHYTA sjemenjae
SPERMATOPHYTA sjemenjae
GYMNOSPERMAE golosjemenjae
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 13
GYMNOSPERMAE golosjemenjae
q golosjemenjae (ime*) najstarije, najvie i najmasivnije biljke u svijetu oko 800 vrsta
q drvenaste biljke drvea, rjee grmovi
q cvjetovi jednospolni bez ocvijea
q sjemeni zameci lee na otvorenim plodnim listovima* (nisu u plodnici!)
q sjemenke nisu u plodu (plod se ne razvija!) *gr. gymnos gol, gr. sperma - sjeme
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 14
GYMNOSPERMAE golosjemenjae q stabljika drvenasta drvea i grmovi (sekundarna graa!) veinom sadri smolenice (smolenice i u listu!) ksilem traheide (uglavnom ne sadri traheje)
q listovi vazdazeleni, veinom igliasti ili ljuskasti rasporeeni izmjenino ili u prljenu
q cvjetovi bez ocvijea, jednostavno graeni, opraivanje veinom vjetrom jednospolni cvjetovi
gusto spiralno poredani pranici cvjetovi
vie cvjetova (poput cvata) eeraste tvorevine s brojnim plodnim i pokrovnim ljuskama, te veinom s nekoliko
sjemenih zametaka koji lee na otvorenim plodnim listovima (nisu u plodnici!)
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 15
GYMNOSPERMAE golosjemenjae
q jednodomne ili dvodomne biljke
q uglavnom viesupnice q iz sjemenog zametka za 1-2 godine dozrije sjemenka koja sadri vie
supaka (2-16(23)) q vegetativno razmnoavanje rijetko
q plod se ne razvija q sjemenke su u odrvenjelim skupinama plodnih listova - eerima q ili u mesnatoj tvorevini nalik na plod
OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 16
GYMNOSPERMAE sistematika
GYMNOSPERMAE golosjemenjae
CYCADIDAE
GINKGOIDAE
GNETIDAE
PINIDAE razred: Gymnospermae podrazred: Cycadidae Ginkgoidae Gnetidae
Pinidae OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 17
GYMNOSPERMAE PINIDAE
q iroko rasprostranjene obimna umska podruja q ekoloki i ekonomski jako znaajne
q u svijetu oko 500 vrsta q u sastavu flore Hrvatske 40 vrsta i podvrsta svrstanih u 14 rodova
(Abies, Picea, Pinus, Larix, Cedrus, Psudotsuga, Tsuga, Cupressus, Chamaecyparis, Juniperus, Thuja, Cryptomeria i Taxus)
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 18
GYMNOSPERMAE PINIDAE
znaenje q hortikulturne biljke
q u uzgoju mnoge vrste, podvrste, brojni kultivari
q drvo i drvna masa q kue, namjetaj, prozori, podovi, krovita, plovila, ogrjev q izvor celuloze (tekstil, papir i dr.) q glazbeni instrumenti (klavir, orgulje, gudaki intrumenti)
q eterino ulje i smola q sastavni dio farmaceutskih (lijekova, ajeva) i kozmetikih proizvoda q primjena u fitoterapiji
q smola q izvor terpentina
q pelud q pelinji proizvodi
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 19
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae
q kritosjemenjae* - monofiletska skupina organizama q u svijetu oko 250.000 vrsta q drvenaste i zeljaste biljke
q jedinstvena graa ksilema i floema (traheje!) q jednogodinje, dvogodinje (rjee) i viegodinje biljke q cvjetovi imaju ocvijee
q razvoj pranika q sjemeni zameci su zatvoreni u plodnim listovima*
q plodni listovi esto sratavaju u jedan ili vie tukova q tipina oplodnja (dvostruka oplodnja)
q razvoj sekundarnog endosperma q plod sadri sjemenke
* kritosjemenjae biljke kod kojih su skriveni sjemeni zameci
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 20
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae - pranik
cvijet pranik
q pranika nit, drak pranika q pranica dvije polovice pranice (teke) konektiv (sterilni, vrni dio pranike niti) dva para peludnica (peludnica nakupina sporangija, sporangiji proizvode spore, tj.
peludna zrna)
q jednostanino peludno zrnce je rezultat mejoze i ima haploidan broj kromosoma (n) q jezgra peludnog zrnca se mitotski podijeli te nastaju dvije nejednake stanice
a) vegetativna stanica b) generativna stanica
generativna stanica se pri klijanju peludnog zrnca podijeli u peludnom zrncu ili u polenovoj mjeinici na dvije spermalne stanice, tj. gamete ()
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 21
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae peludna zrnca, opraivanje
q peludna zrnca su vrlo raznolika veliina (10 -100 m) oblik povrinske strukture: otvori, brazde, pukotine
q raznolikost peludnih zrnaca je jako vano svojstvo za sistematiku kritosjemenjaa na temelju peludnih zrnaca mogu se odrediti rodovi biljaka, ponekad i biljne vrste
q opraivanje prijenos peluda na njuku tuka radi oplodnje pelud prenose:
insekti druge ivotinje (npr. ptice, imii) vjetar voda
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 22
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae - tuak
cvijet tuak
q njuka tuka q vrat q plodnica
q embrionska vrea plodnice sadri jednu stanicu (2n) koja se mejotiki podijeli na etiri jezgre (n) q jedna jezgra ostaje, a tri propadaju
q ta jezgra se triput mitotski podijeli i nastaje osam jezgara
q osam jezgara (n) se u embrionskoj vrei plodnice prostorno smjetaju na sljedei nain: q tri na jednom kraju - antipode q dvije u sredini - stapaju se u jednu, tzv. sekundarnu jezgru (2n) q tri na drugom kraju - jajna stanica, tj. gameta () i dvije sinergide
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 23
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae dvostruka oplodnja
oplodnja kod kritosjemenjaa tzv. dvostruka oplodnja 1) spermalna stanica (n) + jajna stanica (n) zigota (2n) embrij, klica (dio sjemenke)
2) spermalna stanica (n) + sekundarna jezgra (2n) sekundarni endosperm (3n) endosperm, hranjivo tkivo (dio sjemenke) sjemenka u pravilu obuhvaa:
q sjemenu ljusku q embrij q endosperm
q funkcija: oprkrbljuje sjemenku dok klije hranjivima
OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 24
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae prenoenje sjemenki
q raznolikost plodova kritosjemenjaa omoguuje veliku i razliitu mogunost prenoenja sjemenki
q sjemenke kritosjemenjaa se ire putem: q ivotinja (zoohorija) q vjetra (anemohorija) q vode (hidrohorija) q ovjeka (antropohorija)
razlika: sjemenke golosjemenjaa se prenose putem vjetra i gravitacijom
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 25
ANGIOSPERMAE sistematika
ANGIOSPERMAE kritosjemenjae
bazalne porodice (ANITA)
magnolidni kompleks
prave dvosupnice
jednosupnice
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 26
ANGIOSPERMAE sistematika
bazalne porodice magnolidni kompleks
q obuhvaaju 4% kritosjemenjaa (oko 10.000 vrsta) q bazalne porodice oko 1.000 vrsta q magnolidni kompleks oko 9.000 vrsta
q parafiletske skupine prave dvosupnice
obuhvaaju 74% kritosjemenjaa (oko 185.000 vrsta) monofiletska skupina
jednosupnice obuhvaaju 22% kritosjemenjaa (oko 55.000 vrsta) monofiletska skupina
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 27
ANGIOSPERMAE sistematika
skupina / znaajka broj supaka
peludna zrnca
bazalne porodice 2 monosulkatna magnolidni kompleks 2 monosulkatna prave dvosupnice 2 trikolpatna jednosupnice 1 monosulkatna
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 28
BAZALNE PORODICE (ANITA)
ANITA - Amborellaceae - Nymphaeaceae - Illiciaceae - Trimeniaceae - Austrobaileyaceae ili ANA - Amborellales - Nymphaeales - Austrobaileyales
porodica red Amborellaceae Amborellales Cabombaceae Nymphaeales Hydatellaceae Nymphaeales Nymphaeaceae Nymphaeales Schisandraceae (incl. Illiciaceae) Austrobaileyales Trimeniaceae Austrobaileyales Austrobaileyaceae Austrobaileyales
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 29
BAZALNE PORODICE (ANITA)
q bazalne porodice: 1) Amborellaceae 2) Cabombaceae 3) Hydatellaceae 4) Nymphaeaceae* 5) Schisandraceae (incl. Illiciaceae) 6) Trimeniaceae 7) Austrobaileyaceae
* predstavnici porodice prisutni u flori Hrvatske
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 30
MAGNOLIDNI KOMPLEKS
q magnolidni kompleks obuhvaa redove: 1) Canellales 2) Piperales* 3) Laurales* 4) Magnoliales*
*predstavnici prisutni u flori Hrvatske
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 31
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE)
q skupina Eudicotyledonae u svijetu obuhvaa oko 185.000 vrsta koje su svrstane u 43 reda q flora Hrvatske obuhvaa 32 reda s oko 4.000 vrsta:
Ceratophyllales Rosales Cornales Ranunculales Cucurbitales Ericales
Proteales Fagales Gentianales
Buxales Geraniales Lamiales
Saxifragales Myrtales Solanales
Vitales Crossosomatales Boraginales
Zygophyllales Sapindales Aquifoliales
Celastrales Malvales Asterales
Oxalidales Brassicales Apiales
Malpighiales Santalales Dipsacales
Fabales Caryophyllales
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 32
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE)
q drvenaste i zeljaste biljke
q korijenov sustav q heterogen (alorizan) - glavni korijen je vie razvijen od postranog korijenja
q gr. allos drukiji, gr. rhiza - korijen
q listovi q jednostavni i sastavljeni q rub lista rijetko cjelovit q mreasta nervatura q palistii esto prisutni
q cvjetovi q kruni (cikliki) raspored cvjetnih dijelova q esto pentamerni
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 33
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) u flori Hrvatske
najzastupljenije porodice su: 1) Fabaceae (Leguminosae) 2) Asteraceae (Compositae) 3) Brassicaceae (Cruciferae) 4) Caryophyllaceae 5) Apiaceae (Umbelliferae) 6) Lamiaceae (Labiatae) 7) Rosaceae
i pripadaju sljedeim redovima: 1) Fabales 2) Asterales 3) Brassicales 4) Caryophyllales 5) Apiales 6) Lamiales 7) Rosales
Ceratophyllales Rosales Cornales Ranunculales Cucurbitales Ericales
Proteales Fagales Gentianales
Buxales Geraniales Lamiales
Saxifragales Myrtales Solanales
Vitales Crossosomatales Boraginales
Zygophyllales Sapindales Aquifoliales
Celastrales Malvales Asterales
Oxalidales Brassicales Apiales
Malpighiales Santalales Dipsacales
Fabales Caryophyllales
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 34
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Fabaceae
mahunarke
n plod mahuna (ime!), n mahuna - lat. legumen (ime!)
q drvenaste i zeljaste jednogodinje i viegodinje biljke
q korijen q kvrice - simbioza s duinim bakterijama
q zelena gnojidba! q listovi
q izmjenini q veinom sastavljeni q esto s palistiima q ponekad trnovi ili vitice
q cvjetovi q pojedinani ili u cvatu (veinom grozd) q zigomorfni (1 ravnina simetrije) q pentamerni
q plod q mahuna OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 35
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Fabaceae
q znaenje q ljudska i stona hrana n soja, grah, graak, lea, slanutak, bob i dr.
q krmne biljke n lucerna, djetelina i dr.
q pelinja paa n bagrem i dr.
q ukrasne biljke
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 36
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Asteraceae
glavoike n glavica (ime!) n Aster (zvjezdan) ime!
q veinom zeljaste biljke q cvjetovi
q sitni, u cvatu - glavici q cjevasti (aktinomorfni - vie ravnina simetrije) ili jeziasti (zigomorfni) q aka nikada nije zelena, veinom preobraena u dlaice (papus)
q plod q roka
37
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Asteraceae
q znaenje q Lactuca sativa (salata) q Cichorium endivia (salata endivija) q Helianthus annuus (suncokret) q Cynara scolymus (artioka) q Scorzonera hispanica (crni korijen) q Chamomilla recutita (kamilica) q Tanacetum (buha, vrati) q Artemisia (pelin) q Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) q Calendula (neven) q Chrysanthemum (krizantema) q Tagetes (tagetes, kadifica) q Dahlia (dalija, georgina) i dr.
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 38
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Brassicaceae (Cruciferae)
kupusnjae n kupus (Brassica) ime!
q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke q listovi
q izmjenini q esto u rozeti
q cvjetovi q veinom u grozdu q tetramerni, aktinomorfni
n latice ine 2 ravnine simetrije nalik na kri (lat. crux kri), Cruciferae (ime!)
q 6 pranika: 2 kraa (vanjska) i 4 dua (unutranja) q plodovi
q komuka ili komuica
39
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Brassicaceae (Cruciferae)
q znaenje q ljudska i stona hrana n kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, korabica, uljana repica, repa,
rotkvica, crna rotkva, goruica, hren i dr. q ukrasne biljke
n Alyssum, Aubrieta, Cheiranthus, Erysimum, Iberis, Lunaria, Matthiola i dr.
40
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Caryophyllaceae
klinii, karanfili
q zeljaste biljke q listovi
q nasuprotni q cjelovita ruba
q cvjetovi q pentamerni (aktinomorfni)
q znaenje q ukrasne biljke
q Dianthus, Cerastium, Gypsophila, Lychnis, Silene, Stellaria i dr.
OSNOVE BOTANIKE
Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 41
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Apiaceae (Umbelliferae)
titarke - titac (lat. umbella) n Apium (ime!)
q jedno-, dvo- ili viegodinje zeljaste biljke q cijela biljka ili barem plodovi sadre eterina ulja q cvjetovi
n veinom bijeli cvjetii u jednostavnim ili sastavljenim titastim cvatovima
q znaenje q ljudska hrana (povre i zaini) n mrkva, perin, kopar, celer, pastrnjak, komora, kim, kumin,
korijandar, anis i dr.
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 42
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Lamiaceae (Labiatae)
usnae - cvjetovi nalik na usne n lat. labium usna n Lamium (ime!)
q zeljaste biljke, grmovi ili polugrmovi q sadre eterina ulja q etverobridna stabljika q listovi
q nasuprotni, jednostavni q cvjetovi
q u prljenu q pentamerni, zigomorfni q latice djelomino srasle - dvousnati cvijet (gornja i donja usna) q veinom 4 pranika
43
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Lamiaceae (Labiatae)
q znaenje q zainske i aromatine biljke q ljekovite biljke q medonosne biljke q ukrasne biljke
q Lamium (mrtva kopriva) q Rosmarinus officinalis (rumarin) q Mentha (menta, metvica) q Lavandula (lavanda, lavandula) q Salvia (kadulja) q Thymus (majina duica, timijan) q Ocimum basilicum (bosiljak) q Melissa (matinjak) q Satureja (ubar) q Majorana (mauran) i dr.
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 44
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Rosaceae
rue, ruinjae n rua Rosa (ime!)
q zeljaste ili drvenaste (uglavnom listopadne) biljke q listovi
q izmjenini q cvjetovi
q pojedinani ili u cvatu q pentamerni (aktinomorfni) q razliit poloaj plodnice (obrasla, podrasla, nadrasla)
q plodovi q raznoliki (kotunica, jabuka, jagoda, mnogokotunica i dr.)
45
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet
PRAVE DVODUPNICE (EUDICOTYLEDONAE) Rosaceae
q znaenje q ljudska hrana (vone vrste)
n kupina, malina, jagoda, jabuka, kruka, dunja, mumula, oskorua, vinja, trenja, breskva, ljiva, marelica (kajsija), badem i dr.
q ukrasne biljke n Spiraea (suruica), Rosa (rua), Potentilla (petoprst, petolist),
Kerria (kerija), Chaenomeles japonica (japanska dunja), Sorbus (jarebika), Crataegus (glog), Cotoneaster (dunjarica), Pyracantha coccinea (vatreni trn, pirakanta), Prunus laurocerasus (lovorvinja) i dr.
46
JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE)
n skupina Monocotyledonae u svijetu obuhvaa oko 55.000 vrsta koje su svrstane u 11 redova flora Hrvatske obuhvaa oko 1.000 vrsta koje pripadaju sljedeim
redovima: 1) Acorales 2) Alismatales 3) Dioscoreales 4) Liliales 5) Asparagales 6) Arecales 7) Poales 8) Zingiberales
najzastupljenije porodice su: q Poaceae (Gramineae) q Liliaceae
i pripadaju redovima: q Poales q Liliales
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 47
JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE)
q zeljaste biljke (veinom) q nema sekundarne grae
q korijenov sustav q homogen (homorizan)
q listovi q izmjenini q jednostavni, sjedei q esto imaju rukavac koji obavija stabljiku q paralelna nervatura q rub lista cjelovit
q cvjetovi q trimerni q esto perigon
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 48
JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE) Poaceae (Gramineae)
trave n Poa (ime!)
q jednogodinje i viegodinje zeljaste biljke q cvjetovi
q sitni, neugledni, prilagoeni opraivanju vjetrom q skupljeni u cvatove (sastavljeni klas ili metlica) q cvat pri osnovi ima dvije pljevice (lat. glumae) i sadri do 10 cvjetova q ocvijee reducirano q cvijet ima pricvjetne listie koji mogu biti osati (npr. ra ima osje!) q najee 3 pranika q plodnica s dvoperastom razgranjenom njukom tuka
q plod q peno
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 49
JEDNOSUPNICE (MONOCOTYLEDONAE) Poaceae (Gramineae)
velika porodica biljaka
q peta po veliini u svijetu q trave pokrivaju oko 20%
kopnenih povrina
q u Hrvatskoj su trave sastavni dio vegetacije travnjaka (livada ili panjaka) ili uma
gospodarski najvanija porodica biljaka
q ljudska hrana (itarice) n penica, kukuruz, zob, jeam,
ra, proso, ria i dr. q stona hrana q znaaj u industriji
n pekarska industrija, proizvodnja eera (eerna trska!), papira, alkohola i dr.
q antierozivni znaaj q ukrasne biljke q korovi q kodljive (alergene) biljke
OSNOVE BOTANIKE Sveuilite u Zagrebu Agronomski fakultet 50
Top Related