Primjena e-učenja u nastavi na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
Centar za e-učenje
9. svibnja 2014.
Vesna Ciglar Goran Hajdin[[email protected]] [[email protected]]
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
Ovaj rad licenciran je prema Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License. Da biste vidjeli kopiju ove licence, posjetite
http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/.
This work is licensed under the Creative Commons Attribution-NonCommercial4.0 International License. To view a copy of this license, visit
http://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/.
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
2
Predstavljanje sudionika
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
3
Sadržaj
• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju
• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Povratne informacije u nastavnom procesu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
4
Sadržaj
• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju
• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Povratne informacije u nastavnom procesu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
5
Sadržaj
• Uvod
• Aktivnost
• Projekti
• Diskusija
• Istraživanja
• Zaključak
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
6
Uvod – tehnologije u obrazovanju
• suvremene tehnologije i obrazovanje
multimedija
animacije, video, prezentacije,...
virtualna okruženja
suradnja, igre,...
programski jezici
LOGO, C++, Ruby, JAVA,...
udaljeno poučavanje
LMS Nikola Tesla
certifikati
ECDL, EUCIP,...
sigurnost
e-knjižnica
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
7
Uvod – trendovski pristup
• sve veći broj škola oslanja se na uvođenje digitalnih sadržaja i IKT-a
• zamjena tradicionalnih udžbenika digitalnim sadržajima
• korištenje IKT-a: digitalizacija materijala, računala, e-okruženje, tableti i pametni telefoni (BYOD),...
• Hrvatska, Honolulu, Kina, SAD, Singapur, Škotska, Velika Britanija i dr.
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
8
Aktivnost
Navedite primjere u kojima IKT nije pružila odgovarajuće rješenje/očekivani rezultat.
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
9
Projekti - One Laptop Per Child (OLPC)
• započeo 2007. godine
• osiguravanje (jeftinih) laptopa djeci u zemljama 3. svijeta, ali i šire
• Latinska Amerika, Afrika i ostatak svijeta
• 2,5 milijuna učenika
• oprema (laptopi) 0,5 milijardi USD
• cilj: povećanje kvalitete učenja, čitalačkih i matematičkih kompetencija te motivacija
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
10
Projekti – SAD
• Maine, Georgia, Texas, Virginia
• polazište: svaki učenik mora imati svoj laptop ili tablet
• pojačano od 1996.
• cilj: poboljšanje učenja, znanja i kompetencija (jezik i matematika)
• Massachusetts
• cilj: poboljšanje uspjeha učenika u školi
• trajanje projekta: 3 godine
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
11
Projekti – SAD
• Michigan
• 5 projekata
• trajanje: 1 godina
• cilj: poboljšanje uspjeha učenika
• svaki učenik dobio je svoje računalo
• računala su se mogla koristiti bilo kad i bilo gdje
• Kalifornija
• 1123 učenika iz 15 osnovnih škola
• SAD godišnje ulaže ~7 milijardi USD u IKT
• cilj: poboljšanje ocjena, pohađanja nastave i discipline
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
12
Diskusija
Kakvi su rezultati projekata?
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
13
Rezultati projekata
• ciljevi projekata:
znanje i kompetencije (jezične i matematičke)
školski uspjeh
motivacija
disciplina
• rezultati pokazuju da nema pozitivnih (niti negativnih) učinaka IKT-a na ciljeve projekta
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
14
Istraživanja
• korištenje IKT-a u nastavi i utjecaj na učenike
• utjecaj SMS-a
• 185 studenata (3 grupe: <8, 8-15, >15)
• utvrđena statistički značajna razlika između 1. i 3. grupe
• razlika = 1 ocjena
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
15
Istraživanja
• utjecaj IKT-a na učenike kod kuće
• 263 učenika (od I. do III. razine)
• multitasking
• 15-minutne sekvence
• pažnja <6 min.!
• učenici koji tijekom učenja koriste npr. Facebook ostvaruju niže rezultate (nižu ocjenu) od učenika koji su usredotočeni (samo) na učenje
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
16
Istraživanja
• rezultati 5 istraživanja
• ukupno 4556 nastavnika OŠ
• mišljenje nastavnika
• prednosti/pozitivan utjecaj IKT-a:
povećanje motivacije
individualizirana nastava
suradnja i socijalizacija
učenikova produktivnost
• nije utvrđen pozitivan utjecaj na učenje i uspjeh učenika
• negativni učinci na: vrijeme i opterećenje nastavnika
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
17
Zaključak
• znanstveno dokazano da IKT nema pozitivan (niti negativan) utjecaj na znanje, učenje ili kompetencije (jezične i matematičke) učenika
• IKT može imati i negativan utjecaj na pažnju učenika (učenje i rezultate)
• utvrđeni su temeljni uvjeti kvalitetne primjene IKT-a: edukacija nastavnika, kvalitetni materijali i adekvatan način rada
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
18
Popis izvora
• Apple (2014). Real Stories: School Profiles. Pristupljeno 20. veljače 2014. Dostupno na: http://www.apple.com/uk/education/real-stories/.
• Cristia, J., Ibarrarán, P., Cueto, S., Santiago, A., & Severín, E. (2012). Technology and child development: Evidence from the one laptop per child program.
• Fairlie, R. W., & Robinson, J. (2013). Experimental evidence on the effects of home computers on academicachievement among schoolchildren (No. w19060). National Bureau of Economic Research. Pristupljeno 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.econstor.eu/bitstream/10419/71735/1/738080128.pdf.
• Goodwin, B. (2011). One-to-one laptop programs are no silver bullet. Pristupljeno: 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.educationalleadership-digital.com/educationalleadership/201102?pg=80#pg80
• Lowther, D. L., Strahl, J. D., Inan, F. A., & Bates, J. (2007). Freedom to Learn Program Michigan 2005-2006 Evaluation Report. Memphis, TN: Center for Research in Educational Policy.
• One Laptop Per Child (2013). About the Project: Countries. Učitano 18. studenog 2013. Dostupno na: http://one.laptop.org/about/countries.
• Penuel, W. R. (2006). Implementation and Effects Of One-to-One Computing Initiatives: A Research Synthesis. Journal of Research on Technology in Education, 38(3).
• Pressey, B. (2013). Comparative Analysis of National Teacher Surveys. Pristupljeno 10. siječnja 2014. Dostupno na: http://www.gamesandlearning.org/wp-content/uploads/2013/11/jgcc_teacher_survey_analysis_final.pdf.
• Rosen, L. D., Lim, A. F., Carrier, L. M., & Cheever, N. A. (2011). An empirical examination of the educationalimpact of text message-induced task switching in the classroom: Educational implications and strategies to enhance learning. Psicología educativa, 17(2), 163-177.
• Rosen, L. D., Mark Carrier, L., & Cheever, N. A. (2013). Facebook and texting made me do it: Media-inducedtask-switching while studying. Computers in Human Behavior, 29(3), 948-958.
Tre
ndovsk
i prist
up t
ehnolo
gijam
a u
obra
zova
nju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
19
Sadržaj
• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju
• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Povratne informacije u nastavnom procesu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
20
Sadržaj
• Aktivnost
• Vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju
• Diskusija
• Primjeri
• Diskusija
• Zaključak
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
21
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Aktivnost
Izvođenje kojih vrsta nastave nije često u e-okruženju?
(predavanja, vježbe, seminari, radionice, terenska nastava, samostalni zadatci, laboratoriji, mentorski rad...)
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
22
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju
• Seminarska nastava
• Vježbe (pedagogija, psihologija, didaktika, metodika,...)
• Terenska nastava (metodika, psihologija, pedagogija,...)
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
23
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Diskusija
U svom radu, na koji način vidite primjenu/nemogućnost primjene IKT-a u spomenutim vrstama nastave?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
24
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – vježbe
• na vježbama se primjenjuju i uvježbavaju činjenice obrađene na predavanjima
• koriste se primjeri iz prakse i svakodnevnog života
• potiču se različite interpretacije
• različite interpretacije – što je točno?
• važnost povratne informacije
• razvoj uvažavanja, tolerancije, mišljenja, izražavanja
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
25
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – vježbe
• forumi
• povratne informacije
• priprema za vježbe
• rječnik
• evidencija prisustvovanja
• materijali s predavanja
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
26
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – vježbe
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
27
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
pr. Psihologija razrednog odjeljenja
Primjer – seminarska nastava
• svaki seminarski rad je unikatan
• treba odgovarati određenim pravilima/smjernicama
• potaknuti aktivnost/diskusiju
• interakcija s auditorijem
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
28
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – seminarska nastava
• raspored aktivnosti
• popis/odabir seminarskih tema
• popis predloženih izvora
• pravila/savjeti za izradu seminarskog rada /prezentacije /diskusije
• hodogram aktivnosti
• forumi
• povratne informacije
• priprema za diskusiju
• rječnik
• evidencija prisustvovanja
• ...
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
29
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – seminarska nastava
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
30
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
pr. Opća pedagogija
Primjer – terenska nastava
• pr. metodika nastave informatike
• priprema za terensku nastavu
• svaki terenski sat je unikatan
• terenska nastava mora odgovarati određenim pravilima/smjernicama
• osvrt na terensku nastavu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
31
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – terenska nastava
• planiranje terenske nastave
• priprema terenske nastave (nastavnog sata iz
informatike)
• evidencija prisustvovanja
• hodogram
• predlošci
• savjeti
• prikupljanje povratnih informacija
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
32
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Primjer – terenska nastava
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
33
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
pr. Metodika nastave informatike 2
Diskusija
Kako bi organizirali vlastitu nastavu uz pomoć IKT-a, uvažavajući vrste nastave koje nisu česte u e-okruženju?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
34
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Zaključak
• IKT kao podrška sadržajima koji se ne ponavljaju
• koristiti različite sustave i rješenja
• prihvatiti ograničenja IKT-a
• IKT ne odgovara svim sadržajima
• što nas čeka sutra?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
35
Prim
jena e
-uče
nja
na s
adrž
ajim
a k
oji n
isu č
est
i u
e-o
kru
ženju
Sadržaj
• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju
• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Povratne informacije u nastavnom procesu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
36
Sadržaj
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Kognitivni stil
• Kognitivni stil - dimenzije
• Preferencija osjetilnog modaliteta
• Zavisnost o opažajnom polju
• (Ne)tolerancija prema nejasnoći, dvosmislenosti i višeznačnosti
• Refleksivnost – impulzivnost
• Izjednačavanje – izoštravanje
• Pitanja za kraj
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
37
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• osobe se razlikuju u brojnim obilježjima vezanim uz učenje – nabrojimo neke od prepoznatih individualnih razlika
• na koji je način moguće/potrebno te razlike uvažavati u kreiranju materijala za e-učenje?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
38
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
Kognitivni stil
• za pojedinca karakterističan, relativno stalni način na koji prima, obrađuje, pohranjuje i koristi informacije
• to je način na koji pojedinac osmišljava sebe i svijet oko sebe, stvara svoju sliku svijeta
• obilježja kognitivnog stila u velikoj mjeri određuju i način učenja pojedinca
• kognitivni stil se odnosi na strukturu procesa tj. način na koji pojedinac te procese izvodi i ne dovodi se u vezu sa kvalitetom, učincima
• relativno je neovisan o vrsti sadržaja
• u nekim dimenzijama kognitivnog stila mogu se sustavnim djelovanjem u procesu odgoja i obrazovanja postići manje promjene, no više u smislu da se pojedinac navikne u pojedinim situacijama prilagoditi svoje ponašanje zahtjevima situacije nego da se generalno promjeni njegov stil (impulzivnost - refleksivnost)
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
39
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
Kognitivni stil - dimenzije
• kognitivni stil opisuje se većim brojem dimenzija:
1. preferencija osjetilnog modaliteta – vizualni, akustični, motorički (kinestetički) stil
2. (ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju
3. (ne)tolerancija na nejasnoće, dvosmislenosti, višeznačnosti …
4. refleksivnost – impulzivnost
5. izjednačavanje – izoštravanje (eng. leveling – sharpening)
• većina dimenzija predstavljena je kao neka vrsta bipolarnog kontinuuma
• veći broj različitih pristupa, klasifikacija – vrlo živ(ahn)o područje znanstvenog rada
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
40
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
1. Preferencija osjetilnog modaliteta – vizualni, akustički, motorički (kinestetički) stil
• prepoznaje se u činjenici da neke osobe preferiraju i uspješnije su u procesuiranju vizualnih, druge auditivnih, a treće motorički prezentiranih informacija
• “omiljena” dimenzija u kontekstu e-učenja - razlog?
• jaki tipovi nerijetko si informacije “prevode” u svoj kod (čitaju na glas, strukturiraju skice, sheme informacija koje su čuli, prepisuju bilješke…)
• većina osoba pripada mješovitom tipu
• pojedine vrste sadržaja primjerenije su prezentiranju u pojedinim osjetnim modalitetima: tablice,… tekstovi na dijalektu,… psihomotorne vještine,…)
• opće je pravilo: u procesu poučavanja i učenja učinak je bolji ako se koristi više “ulaznih kanala”
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
41
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
2. (Ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju (1/2)
• prepoznaje se u činjenici da neke osobe zahvaćaju cjelovite strukture informacija, bez izdvajanja pojedinih dijelova perceptivnog a neke unutar cjeline bez problema izdvajaju dijelove i mogu ih procesuirati neovisno o kontekstu
• zavisnima o perceptivnom polju:
svaka promjena bilo kojeg dijela polja može biti zbunjujuća
moraju cijelo polje ponovno procesuirati
teško izdvajaju dijelove i stavljaju ih u drugi kontekst
obično na isti način interpretiraju činjenice
veze i odnose (verbaliziraju) pa i ako ih dobro razumiju i ako nisu usvojene “na pamet”
• jeste li prepoznali kojeg studenta/učenika iz ove skupine? po kojim karakteristikama?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
42
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
2. (Ne)zavisnost o opažajnom (perceptivnom) polju (2/2)
• nezavisni o perceptivnom polju lako izdvajaju pojedine dijelove polja i obrađuju ih “za sebe”, nezavisno od konteksta
• nezavisnima o perceptivnom polju:
promjena unutar polja ne smeta
bez problema mogu promijeniti mjesto od kud kreću u obradi ili prezentiranju informacija
lako povezuju informacije iz različitih polja
uspješni su u prilagođavanju interpretacije kontekstu koji je različit od onog u kojem je informacija obrađivana
• jeste li prepoznali kojeg studenta/učenika iz ove skupine? po kojim karakteristikama?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
43
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
3. (Ne)tolerancija prema nejasnoći, dvosmislenosti, višeznačnosti …
• prepoznaje se u činjenici da neke osobe jako teško podnose nejasnoće, dvosmislenosti, prividne ili stvarne razlike u prezentiranim informacijama a druge nemaju s tim problema
• prepoznajete li kako osobe s niskom tolerancijom prema nejasnoćama, dvosmislenosti, višeznačnosti funkcioniraju kad naiđu na takav sklop informacija?
• a osobe s visokom tolerancijom?
• do nejasnoća, dvosmislenosti višeznačnosti... može dovesti i “podrazumijevanje da se neke stvari znaju, da su jasne”, “prebrzo prelaženje na višu, složeniju razinu” i sl.
• dvosmislenosti, nejasnoće i višeznačnosti mogu biti i posljedica nedostatnog ili loše organiziranog predznanja, ranije stečenog iskustva!!!
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
44
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
4. Refleksivnost – impulzivnost (1/2)
• prepoznaje se u činjenici da neke osobe usredotočeno, pažljivo, sistematično procesuiraju informacije, traže moguće načine interpretacije, preispituju ih i vrednuju,
• druge reagiraju po principu “na prvu loptu” –zaključuju, osmišljavaju, interpretiraju “po prvom dojmu”, bez velike provjere, procjene, ne razmatraju druga moguća rješenja i sl.
• impulzivni često ni sami sebi ne mogu objasniti kako su došli na neku ideju, čime su se upravljali (tako mi se je u tom trenutku činilo; to mi se je nekako nametnulo…)
• prepoznajete li dobre i manje dobre strane svakog od ovih obilježja?
• čak i kad se postave zadaci s vremenskim ograničenjem (refleksivni) ili s kriterijem što manjeg broja pogrešaka (impulzivni) ova se obilježja stila zadržavaju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
45
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
4. Refleksivnost – impulzivnost (1/2)
• sistematskim utjecajem tijekom obrazovanja osoba može naučiti svoju impulzivnost u specifičnim situacijama kontrolirati (na pr. pisanje ispita), no ta se promjena ne generalizira, kognitivni stil se ne mijenja
• impulzivnost kao dimenziju kognitivnog stila nije u redu poistovjećivati s impulzivnim, nekontroliranim reakcijama, ispadima
• refleksivni vole raditi sami, skloni su e-nastavi
• impulzivni vole rad u grupi i preferiraju klasičnu nastavu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
46
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
5. Izjednačavanje – izoštravanje (eng. leveling –sharpening)
• prepoznaje se u činjenici da neke osobe imaju tendenciju nove podražajne strukture (informacije) s kojima se susreću prepoznati kao već poznate i asimilirati ih u postojeće iskustvo (“to je kao”; “to je jako slično…”)
• te osobe umanjuju ili ignoriraju razlike
• druge pak osobe naglašavaju i potenciraju razlike
• vrlo slične situacije ne prepoznaju kao takve, procesuiraju ih kao nove
• prepoznajete li dobre i manje dobre strane svakog od ovih obilježja?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
47
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
Pitanja za kraj
• koliko vam se poznavanje i uvažavanje predstavljenih dimenzija kognitivnog stila čini važnim za proces poučavanja i učenja?
• razmislite o ovim činjenicama u kontekstu klasične nastave i e-učenja!
• koje su mogućnosti na raspolaganju za uvažavanje ovih obilježja prilikom kreiranja materijala za e-učenje?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
48
Indiv
idualn
e r
azl
ike k
oje
je p
ože
ljno u
važa
vati
prilik
om
kre
iranja
mate
rija
la z
a e
-uče
nje
Sadržaj
• Trendovski pristup tehnologijama u obrazovanju
• Primjena e-učenja na sadržajima koji nisu česti u e-okruženju
• Individualne razlike koje je poželjno uvažavati prilikom kreiranja materijala za e-učenje
• Povratne informacije u nastavnomprocesu
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
49
Sadržaj
• Zadatak
• Povratne informacije
• Odgovori
• Utjecaj na motivaciju
• Reguliranje procesa
• Utjecaj na samopercepciju
• Utjecaj na odnos N-S, S-S
• Zaključak
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
50
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
Zadatak
Prisjetite se barem jedne povratne informacije koju ste dobili od profesora tijekom studija a koja vam je bila ugodna, imala je pozitivnu konotaciju.
Prisjetite se barem jedne povratne informacije koju ste dobili od profesora tijekom studija a koja vam je bila neugodna, imala je negativnu konotaciju.
Zabilježite ih.
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
51
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
Povratne informacije
• povratne informacije važan su segment komunikacije uključene u sve oblike psihosocijalnih interakcija
• u pravilu po njima “čitamo”, procjenjujemo kako netko doživljava nas, naše postupke, poruke
• posebno mjesto zauzimaju u području profesionalne komunikacije
• tek se u novije vrijeme skreće pozornost na važnost povratnih informacija (i komunikacije) u nastavnom procesu
• koje utjecaje povratnih informacija u nastavnom procesu prepoznajete?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
52
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
Pretpostavljam da su ovo i vaši odgovori:
1. utjecaj na motivaciju
2. reguliranje procesa
3. utjecaj na samopercepciju
4. utjecaj na odnos nastavnik - student, student -student
5. …
• ovi utjecaji se nerijetko manje ili više preklapaju
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
53
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
1. Utjecaj na motivaciju
• povratnim informacijama koje upućujemo možemo motivirati i demotivirati
• vrlo smo suzdržani (i kao roditelji) u izricanju pohvala ili pak ih izričemo “bez veze”
• pohvale trebaju biti jasne, odnositi se na pojedinca i iskazane dobre postupke, ponašanja, manifestiranje poželjnih osobina
• radi li se o neželjenom ponašanju ili postupanju, povratna informacija ne smije biti usmjerena na osobu nego na postupak (“vi ste vrlo lijeni” / “imam dojam da se niste dovoljno posvetili izradi ovog seminara”)
• prepoznajemo li i utjecaj povratnih informacija na motivaciju nastavnika?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
54
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
2. Reguliranje procesa
• u nastavnom procesu važne su i povratne informacije kojima usmjeravamo pojedinca, reguliramo njegove postupke, omogućavamo mu da prepoznaje što je dobro, gdje griješi…
• često se kao povratne informacije u ovom kontekstu čuju poruke tipa: “nije točno”, “krenite iz početka”, “morate se više potruditi”… - koliko se ovakvim porukama može utjecati na reguliranje procesa?
• prepoznajemo li i utjecaj povratnih informacija na reguliranje nastavnog procesa od strane nastavnika?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
55
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
3. Utjecaj na samopercepciju
• povratne informacije mogu djelovati i na način na koji doživljavamo sebe, mislimo o sebi
• možemo li pronaći neki primjer za ilustraciju?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
56
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
4. Utjecaj na odnos nastavnik - student, student -student
• povratne informacije koje razmjenjujemo mogu biti temelj za razvoj i/ili promjenu međusobnog doživljavanja a time i odnosa povjerenja, uvažavanja, poštovanja sudionika nastavnog procesa
• veliki broj istraživanja ukazuje na važnost tih odnosa i njihov posredni utjecaj na motivaciju za rad
• koje povratne informacije doživljavate kao iskazivanje povjerenja, uvažavanja?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
57
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
Što zaključiti o povratnim informacijama u nastavnom procesu?
• vjerujem da smo prepoznali njihovu važnost, značaj
• koliko trenutno dostupna IKT rješenja omogućavaju učinkovito korištenje povratnih informacija?
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
58
Povra
tne info
rmaci
je u
nast
avnom
pro
cesu
Popis izvora
• Andrilović, V., & Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave:(psihologija odgoja i obrazovanja III.). Školska knjiga.
• Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., & Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (četvrto poglavlje).
• Žižak, A., Vizek-Vidović, V., & Ajduković, M. (2012). Interpersonalnakomunikacija u profesionalnom kontekstu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Vesna Ciglar | Goran Hajdin | Centar za e-učenje, 9.5.2014.
59
Zahvaljujemo na pažnji!
Centar za e-učenje
9. svibnja 2014.
Vesna Ciglar Goran Hajdin[[email protected]] [[email protected]]
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
Top Related