Poglavlje 14Poglavlje 14
Devizna tržišta i devizni Devizna tržišta i devizni kursevikursevi
Funkcije deviznog tržišta
transfer novčanih fondova iz jedne zemlje i jedne valute u drugu.
kreditna funkcija da obezbedi logistiku za hedžing i za
špekulacije – Danas se skoro 90 odsto prometa na
deviznom tržištu odnosi na čisto finansijske transakcije,
– svega desetak procenata vezano za finansiranje spoljnotrgovinske razmene.
četiri učesnika u razmeni
1. tradicionalni korisnici -, izvoznici, investitori, uvoznici, turisti itd.
2. komercijalne banke, koje su obračunska mesta
3. brokeri (takozvano međubankarsko ili velikoprodajno tržište).
4. četvrti i najviši nivo zauzima centralna banka, koja se javlja kao krajnji kupac ili krajnji prodavac
Dolar-evroDolar-evro
Šta je to noseća valuta – vehicle Šta je to noseća valuta – vehicle currency?currency?
Ekonomska snaga zemalja GNI = GDP
United States
evro-zona
Japan
Germ
any
Kina
United Kingdom
France
Italy
Spain
Russian Federation
Indija
Netherlands
Switzerland
Belgium
Sweden
Poland
Austria
Greece
Denmark
Portugal
Czech Republic
Romania
Hungary
Slovak Republic
Slovenia
Luxembourg
Bulgaria
Serbia
GNI - GDP pc, 2007 atlas
Luxembourg
Sw
itzerland
Denm
ark
Sw
eden
United S
tates
Netherlands
United K
ingdom
Austria
Belgium
Germ
any
France
Japan
Italy
Greece
Spain
Slovenia
Portugal
Czech R
epublic
Slovak R
epublic
Hungary
Poland
Russian Federation
Rom
ania
Serbia
Bulgaria
Da li će evro istisnuti Da li će evro istisnuti dolar?dolar?
DA
(1) Evropska Unija velika privredna i trgovinska sila, poput SAD,
(2) Evropa ima dobro razvijeno i rastuće finansijsko tržište, na kome ima sve manje administriranja,
(3) Evropa ima malu inflaciju, što evru daje stabilnost.
NE
(1) najveći broj primarnih proizvoda ima dolarsku cenu, a tako će verovatno ostati i u budućnosti;
(2) najveći broj zemalja koje nisu članice EMU će verovatno nastaviti da koriste dolar u predvidivoj budućnosti, osim zemalja Centralne i Istočne Evrope)
(3) inercija radi u korist dolara.
Da li će evro istisnuti Da li će evro istisnuti dolar?dolar?
Emisiona dobitEmisiona dobit
SAD dobija emisionu dobit (senjoraž) onda kada se dolar koristi kao noseća valuta.
Više od 60 odsto američke valute nalazi se u inostranstvu.
To je kao da SAD dobija beskamatni kredit u tom iznosu
Emisiona dobit- dva Emisiona dobit- dva značenjaznačenja
U doba zlatnog važenja – to je taksa U doba zlatnog važenja – to je taksa koju plaća naručilac zlatnika i koja koju plaća naručilac zlatnika i koja se šalje vladaru te političke oblastise šalje vladaru te političke oblasti
Današnje značenje –razlika između Današnje značenje –razlika između
kamate na na plasman i troškova kamate na na plasman i troškova emisijeemisije
PrimeriPrimeri Neka osoba XYZ ima uncu zlata, Neka osoba XYZ ima uncu zlata,
da u banku, dobije priznanicuda u banku, dobije priznanicu Na kraju, dobije uncu zlataNa kraju, dobije uncu zlata Nema emisione dobitiNema emisione dobiti
Umesto da mu da priznanicu, Umesto da mu da priznanicu, vlada konvertuje zlato u banknotuvlada konvertuje zlato u banknotu
Osoba XYZ kupuje banknotu Osoba XYZ kupuje banknotu Na kraju, otkupljuje zlato po novoj Na kraju, otkupljuje zlato po novoj
tržišnoj vrednostitržišnoj vrednosti
Na kraju, XYZ može da dobije Na kraju, XYZ može da dobije manje ili više –manje ili više –
Ako je vrednost novčanice pala u odnosu Ako je vrednost novčanice pala u odnosu na zlato, postojaće emisiona dobitna zlato, postojaće emisiona dobit
Ako vrednost novčanice poraste, nema Ako vrednost novčanice poraste, nema senjoražasenjoraža
Emisiona dobit, dakleEmisiona dobit, dakle
To je pozitivan prihod na To je pozitivan prihod na izdavanje novčanica i metalnog izdavanje novčanica i metalnog novcanovca
Emisiona dobit je beskamatni zajam Emisiona dobit je beskamatni zajam
– Kad se banknota istroši Kad se banknota istroši – Izdavač je otkupljuje po nominalnoj vrednosti Izdavač je otkupljuje po nominalnoj vrednosti – at at ““face valueface value””– Stoga se emisiona dobit definiše kao kamataStoga se emisiona dobit definiše kao kamata– Koju zadržava Koju zadržava – centralna bankacentralna banka– Ako se novčanica odmah po emitovanju povlači Ako se novčanica odmah po emitovanju povlači
definitivno iz opticaja - onda je dobit 100%definitivno iz opticaja - onda je dobit 100%
U makroekonomiji – oblik inflacionog U makroekonomiji – oblik inflacionog oporezivanjaoporezivanja
Umesto skupljanja poreza isplaćenog Umesto skupljanja poreza isplaćenog iz postojećeg novčanog fondaiz postojećeg novčanog fonda
To je de facto porez na one koji drže To je de facto porez na one koji drže novac novac
Jer postojeći gubi vrednostJer postojeći gubi vrednost
Novčana ekspanzija po stopi iznad Novčana ekspanzija po stopi iznad privrednog rasta na dugi rok izaziva inflaciju privrednog rasta na dugi rok izaziva inflaciju
to je prvi razlog za smanjenje političkog to je prvi razlog za smanjenje političkog uticaja na centralnu bankuuticaja na centralnu banku
Vlada ovde ima konflikt interesa Vlada ovde ima konflikt interesa U doba zlatnog standarda, U doba zlatnog standarda,
stabilne cenestabilne cene Od formiranja Od formiranja US Federal Reserve US Federal Reserve
1913, 1913, godine, dolar je pao na godine, dolar je pao na dvadeseti deo vrednosti zbog dvadeseti deo vrednosti zbog stalne inflatorne politikestalne inflatorne politike
Ovo isto treba znatiOvo isto treba znati
Velika emisiona dobit od 1991 – Velika emisiona dobit od 1991 – zašto? zašto? – Pad SSSR Pad SSSR
KrajemKrajem 2008, 2008, – dvadeset banknota od dvadeset banknota od $100 $100 – Dvadeset od Dvadeset od $20$20– Ali najveći broj novčanica od 100$ u Ali najveći broj novčanica od 100$ u
u inostranstvuu inostranstvu
Konkurencija Konkurencija $100 $100 - - €500€500– Lakše za transportLakše za transport– Ako pokušate da nosite brodom ili avionom Ako pokušate da nosite brodom ili avionom
1 milion1 milion dolara dolara - 11 kg.- 11 kg.– u novčanicama od u novčanicama od €500 €500 to bi težio kilo i po to bi težio kilo i po – Za mnoge ilegalne radnje izgleda je teže Za mnoge ilegalne radnje izgleda je teže
nositi novac nego kokainnositi novac nego kokain– Zbog težine Zbog težine – Latinoamerički narko karteli prešli na evroLatinoamerički narko karteli prešli na evro
Afera koferAfera kofer
• Afera kofer – 2 miliona evraAfera kofer – 2 miliona evra • u novčanicama od u novčanicama od €500 €500 to bi težio kilo i po to bi težio kilo i po
Da li uvesti $500?Da li uvesti $500?
• SAD, naravno, razmišljaju o ponovnom SAD, naravno, razmišljaju o ponovnom uvođenju $500uvođenju $500
Ali zbog mogućih kriminalnih Ali zbog mogućih kriminalnih upotrebaupotreba
Odustalo seOdustalo se Kanadska policija tražila da se Kanadska policija tražila da se
zabrani dalje štampanje zabrani dalje štampanje novčanica velike vrednostinovčanica velike vrednosti
Ravnotežni devizni kurs
Ako postoje samo dve privrede, jedna je SAD, a druga je Evropska monetarna unija (EMU), dolar (US$) je domaća, a evro (€) je strana valuta.
Devizni kurs između dolara i evra
R = US$/€.
Ovo je tzv. evropska konvencija, kao 100 din/ €
Nestašica evra
Višak €
Kada bi se američka kriva tražnje za evrima pomerila naviše te bi se onda sekla sa krivom ponude u tački G (vidi Sliku 14.1), ravnotežni kurs bi bio R=1.50, a ravnotežna količina evra bila bi 300 miliona dnevno.
VIŠAK €, SLEDI PAD KURSA
Tada je dolar ...Tada je dolar ...
a. depresiraob. Apresiraoc. Devalviraod. RevalviraoOdgovor je a. Depresirao, pošto je
sada potrebno dati 1,5 (umesto 1 dolara, kao ranije) da bi se kupio jedan evro
U praksi se obično jasno naznačava
o kojoj definiciji kursa se radi, da bi se izbegla zabuna.
Ima mnogo kurseva...Ima mnogo kurseva...
ako je kurs dolara i funte (R) bio 2,a kurs dolara i evra 1,25, tada će kurs funte i evra biti 1,60
Efektivni i realni Efektivni i realni kursevikursevi Može da apresira prema jednoj, a Može da apresira prema jednoj, a
depresira prema nekoj drugoj depresira prema nekoj drugoj valutivaluti
efektivni kurs – efektivni kurs – ponderisani prosek kurseva najvažnijih trgovinskih partnera
Šta su ponderi? Šta je realni kurs?
Arbitraža
Devizni kurs između bilo koje dve valute se u svim zemljama održava na istom nivou zahvaljujući arbitraži.
Kupuje se valuta tamo gde je jeftinija, a zatim trenutno preprodaje
Ako jedan evro košta...Ako jedan evro košta...
u Njujorku 0,99US$/€ a u Frankfurtu iznosi 1,01US$/€,
arbitražer kupuje evre u Njujorku po ceni od 0,99US$
prodao ih u Frankfurtu za 1,01US$ što bi rezultiralo profitom od 0,02 US$ po evru.
što bi rezultiralo profitom od 0,02 US$ po evru. ako diler u ovu transakciju ubaci 1
milion dolara, za svega nekoliko minuta će zaraditi 20000 US$.
Od ove zarade moraju se odbiti troškovi elektronskog transfera i ostali troškovi vezani za arbitražu. Pošto su oni veoma, veoma mali, mi ćemo ih ovde zanemariti.
Poenta je u tome štoPoenta je u tome što
devizni kursevi se izjednačavaju u Njujorku 0,99US$/€ a u Frankfurtu iznosi 1,01US$/€
arbitraža povećava tražnju za evrima u Njujorku
Zašto?
Devizni kurs i platni bilans
Raste tražnja za evrima
evro poskupljuje, tj.
Dolar depresira
Devizni kurs i platni bilans
Ako se odluče za kurs 1.25$/€
Onda će morati da prodaju devizne rezerve
Fiksni, fluktuirajućiFiksni, fluktuirajući
Od 1973, rukovođeno fluktuirajućiOd 1973, rukovođeno fluktuirajući Ako je fluktuirajući nema potrebe Ako je fluktuirajući nema potrebe
za deviznim rezervama.za deviznim rezervama. Zašto?Zašto?
Fiksni kurs 1:1,ako ga branimoonda FED mora da prodaje 250 mil € dnevno
na računu deviznih rezervi SAD biće deficit od 250 miliona US$ po kursu od R = 1)
Od kako je fleksibilni Od kako je fleksibilni kurskurs
ne možemo da merimo deficit tako što ćemo utvrditi koliki je gubitak deviznih rezervi
Jer se deo deficita finansira se iz deviznih rezervi
a deo se odrazi na depresijaciju dolara.
Srbija, devizni kurs i Srbija, devizni kurs i MMFMMF
Promptni i terminski kursevi, svopovi, fjučersi i opcije
transakcija je promptna ako se obavi u roku od dva radna dana
a devizni kurs koji se u ovoj transakciji koristi zove se promptni kurs.
Terminska transakcija je dogovor da se određena količina strane valute kupi u nekom trenutku u budućnosti po kursu koji se određuje danas (terminski kurs).
Terminski ugovorTerminski ugovor
Na primer, pravimo ugovor da za tri meseca od danas kupimo 100 evra po kursu 1,01 US$ = 1€.
– nikakav novac se ne isplaćuje u trenutku potpisivanja ugovora
– (osim uobičajene sigurnosne margine od 10 odsto).
Nakon tri meseca, ja za 101 dolar dobijam 100 evra, bez obzira na to koliki će tada biti promptni devizni
kurs.
najčešći su tromesečni terminski ugovori za duže periode nisu uobičajeni zbog velike
nesigurnosti
Terminski diskont
Ako terminski kurs bude ispod promptnog, onda je to diskont
ako terminski bude iznad promptnog strana valuta će imati terminsku premiju u odnosu na domaću valutu
Kako se računa Kako se računa – je diskont, + je – je diskont, + je premijapremija
Na primer, ako je promptni kurs 1 US$ = 1 €a tromesečni terminski kurs bude bio 0,99US$ = 1€
javlja se tromesečni terminski diskont u odnosu u vrednosti od 1 centa ili jednog procenta (ili na 4-procentnom diskontuza godinu dana).
S druge strane, ako bi promptni kurs bio još uvek 1 US$ = 1 €, alida terminski kurs bude 1,01 US$ = 1 €,
kaže se da evro ima terminsku premiju od 1 centa ili od 1 procenta za tri meseca, odnosno od 4 odsto godišnje.
Valutni svopovi
promptna prodaja i terminska kupovina valute U jednoj jedinoj transakciji.
u Citibanku pristigne uplata od 1 miliona $
koja će biti potrebna tek za tri meseca A banka želi da obavi neki investicioni
posao u evrima
danas da proda dolare i kupi evre na promptnom tržištu,
a za tri meseca da u posebnoj transakciji ponovo kupi dolare.
Svop stopa (obično se iskazuje na godišnjem nivou) je razlika između promptnog i terminskog deviznog kursa u datom poslu valutnog svopa.
Najveći broj terminskih transakcija obavlja se putem valutnog svopa.
valutni svop - 50%
Promptne (spot) 33
Terminski (forward) ugovori
11
ostaloostalo 66
100100
Šta NIJE funkcija Šta NIJE funkcija deviznog tržištadeviznog tržišta
a.a. ttransfer fransfer foondndova ova
b.b. Finansiranje razmene Finansiranje razmene
c.c. Diversfikacija rizikaDiversfikacija rizika
d.d. Stvaranje logistike za hedžingStvaranje logistike za hedžing
Rast vrednosti dinara Rast vrednosti dinara u odnosu na evro je u odnosu na evro je
a. Aprea. Apresijacija dinara sijacija dinara b. b. DDepreepresijacija dinara sijacija dinara a. Aprea. Apresijacija evrasijacija evra b. b. Ništa nije tačnoNišta nije tačno
Promena sa Promena sa 1100 din00 din==1 1 € € na 101 dinna 101 din==1 1 € € predstavljapredstavlja a. Deprea. Depresijaciju dinarasijaciju dinara b. b. Apresijacijiu dinaraApresijacijiu dinara c. c. Depresijaciju evraDepresijaciju evra d. d. Ništa od navedenog nije tačnoNišta od navedenog nije tačno
Nestašica evra pri Nestašica evra pri fleksibilnom kursu fleksibilnom kursu izazivaizaziva
a. a. Depresijaciju evra Depresijaciju evra b. b. Depresijaciju Depresijaciju
dolara dolara c. c. Apresijaciju dolara Apresijaciju dolara d. d. Neće biti promenaNeće biti promena Nestašica evra
Višak €
Efektivni devizni kurs Efektivni devizni kurs jeje a. a. Promptni kursPromptni kurs b. b. Terminski kursTerminski kurs c. c. Fleksibilni kursFleksibilni kurs d. d. Ponderisani prosek kurseva Ponderisani prosek kurseva
jedne zemlje sa njenim najvažnijim jedne zemlje sa njenim najvažnijim trgovinskim partnerimatrgovinskim partnerima
E. Sve navedeno je tačnoE. Sve navedeno je tačno
Devizni kurs varira u Devizni kurs varira u minimalnim intervalima minimalnim intervalima zahvaljujućizahvaljujući a. Heda. Hedžovanjužovanju b. b. Deviznoj arbitražiDeviznoj arbitraži c. c. Kamatnoj arbitražiKamatnoj arbitraži d. d. špekulacijamašpekulacijama
7. 7. Ako je PKAko je PK=$1/€1 a=$1/€1 a tromesečni TKtromesečni TK=$0.99/€1:=$0.99/€1:
a. a. Evro ima tromesečni terminski Evro ima tromesečni terminski diskont od diskont od 1%1%
b. b. Evro ima terminski diskont od Evro ima terminski diskont od 1% 1% godišnjegodišnje
c. c. Evro ima tromesečnu premiju Evro ima tromesečnu premiju od od 1% 1%
d. d. Dolar ima tromesečni diskont Dolar ima tromesečni diskont od od of 1%of 1%
Hedžovanje jeHedžovanje je
a. a. Prihvatanje deviznog rizikaPrihvatanje deviznog rizika b. b. Pokrivanje deviznog rizikaPokrivanje deviznog rizika c. c. Devizna špekulacijaDevizna špekulacija d. d. Devizna arbitražaDevizna arbitraža
promptni kursevi vremenom variraju. Devizni rizik nastaje ne samo pri obavljanju transakcija
koje uključuju buduća plaćanja u stranoj valuti
(transakciona izloženost), nego i stoga što promena kursa dovodi do promene vrednosti zaliha i aktive koja se drži u inostranstvu
(računovodstvena izloženost), a time se značajno menja i domaća procena buduće profitabilnosti poslovanja neke firme (ekonomska izloženost).
Hedžing (heging) je termin kojim se opisuje izbegavanje deviznog rizika, ili zatvaranje neke otvorene pozicije.
Top Related