Oporezivanje i efikasnost
Sadržaj predavanja
• Definisanje viška poreskog tereta• Merenje viška tereta pomoću krivih tražnje• Diferencijalno oporezivanje inputa
2
Primer
• Neki potrošač pojede 10 sladoleda nedeljno, po ceni od 100 din po sladoledu.
• Država razrezuje porez od 25% na potrošnju sladoleda.
• Pri savršeno elastičnoj ponudi, cena za potrošača raste na 125 din.
• Potrošač smanjuje potrošnju sladoleda na nulu i troši 1000 din nedeljno na druga dobra i usluge.
• Porez državi nije omogućio nikakav prihod, a potrošača je doveo u gori položaj.
3
Višak poreskog tereta
• Povećanje cene kao reakcija na uvođenje poreza smanjuje tražnju i stvara distorziju ekonomskih odluka.
• Višak poreskog tereta– Gubitak blagostanja koji prevazilazi iznos poreskih prihoda.– Naziva se i troškom blagostanja ili čistim gubitkom.
4
Višak tereta - Primer
• Potrošač ima fiksni prihod I.• Prihod troši na samo dva proizvoda: ječam i kukuruz.• Cena ječma je Pb po kg, a cena kukuruza Pc po kg.
• Tržište funkcioniše u uslovima savršene konkurencije.• Granični troškovi su konstantni.• Razmotriti sledeće slučajeve:
1. Ne postoje porezi.2. Postoji ad valorem porez na ječam, po stopi od tb.
5
Efekat poreza na budžetsko ograničenje
6
Kol
ičin
a ku
kuru
za
Količina ječma
E1
B1
C1
DF
A
Cb
Ca
Ba
i
Budžetsko ograničenje pre uvođenja poreza na ječam
Budžetsko ograničenje posle uvođenja poreza na ječam
Nagib=-Pb/Pc
Nagib=-(1+tb)Pb/Pc
Odsečak I/PbOdsečak=I/(1+tb)Pb
Efekat poreza na strukturu potrošnje proizvoda
7
Kol
ičin
a ku
kuru
za
Količina ječma
E1
B1
C1
DF
A
Cb
Ca
B2
E2
iii
G
Budžetsko ograničenje pre uvođenja poreza na ječam
Budžetsko ograničenje posle uvođenja poreza na ječam
Višak tereta poreza na ječam
8
Kol
ičin
a ku
kuru
za
Količina ječma
E1
B1
C1
DF
A
C2
Ca
B2
E2
iii
G
H
B3
M
I
Poreski prihodi
Ekvivalentna varijacija
N
E3
Paušalni porez
Višak tereta - Zaključci• Ekvivalentna varijacija: promena dohotka koja ima
isti efekat na korisnost kao promena cene nekog proizvoda – služi kao reper za ocenu postojanja i veličine viška
poreskog tereta
• Svaki porez koji menja relativne cene stvara višak tereta.– Neefikasan je, pošto pojedinačnu korisnost smanjuje više
nego što je potrebno za namirivanje poreskih prihoda.
• Paušalni porez ne stvara višak tereta.– Efikasan je, pošto se pojedinačna korisnost smanjuje tačno
za iznos poreskih prihoda. 9
Zašto paušalni porezi nisu u širokoj upotrebi?
• Ako su paušalni porezi efikasni, zašto nisu u širokoj primeni?– Neprivlačni su pre svega iz političkih razloga: siromašni i
bogati bi plaćali iste iznose.– I pored toga oni predstavljaju važan standard sa kojim se
poredi višak tereta drugih vrsta poreza.
10
Da li se višak tereta pri oporezivanju proizvoda može objasniti ekonomijom blagostanja?
• Postoje li neki rezultati ekonomije blagostanja koji bi nam mogli pomoći da shvatimo zašto dolazi do viška tereta?– Uslov za Pareto efikasnost je
– Kako je
gornji uslov je narušen.
11
MRSbc (1 tb )PbPc
MRTbc PbPc
MRSbc MRTbc
Da li porez na dohodak dovodi do viška tereta?
– Razmotrimo situaciju kada pored ječma i kukuruza postoji i treće dobro – dokolica (l). Uslovi za Pareto efikasnost su:
– Proporcionalni porez na dohodak narušiće prva dva uslova, dok paušalni porez neće.
– Primer: MRSlb=(1-t)w/Pb≠MRTlb=w/Pb
12
MRSlb MRTlbMRSlc MRTlcMRSbc MRTbc
Da li je promena tražnje za oporezovanim proizvodom uslov za pojavu viška tereta?
• Ako se tražnja za nekim proizvodom ne menja posle oporezivanja, znači li to da ne postoji ni višak tereta?– Ne. – Oporezivanje će dovesti do promene budžetskog
ograničenja, pa samim tim i do smanjenja potrošnje ostalih (neoporezovanih dobara).
– To će ponovo uticati na promenu relativnih cena i narušiti uslove za Pareto efikasnost.
13
Proizvod sa savršeno neelastičnom tražnjom
14
C3
DF
A
C2
C1
B1 = B2
E2
i
ii
E1
J
B3
R
K
S
Kol
ičin
a ku
kuru
za
Količina ječma
E3
Dohodni efekat i efekat supstitucije
• Dohodni efekat– Promena tražnje za određenim dobrom koja se ostvaruje
isključivo kroz uticaj promene cene na promenu realnog dohotka.
• Efekat supstitucije– Sklonost pojedinca da troši više jednog a manje drugog
dobra, usled relativne promene cena.– Zove se još i kompenzovana reakcija.
15
Kompenzovana kriva tražnje
• Pokazuje kako se tražena količina menja sa promenom cene, pri čemu korisnost ostaje konstantna.
• Zove se još i Hicks-ova kriva tražnje.
16
Merenje viška tereta pomoću krivih tražnje
17Količina ječma
Cena
ječm
a
a
Db
Sb
q1q2
ih
S’b
Pb
(1 + tb)Pb g f
d
Poreski prihodi
Višak poreskog tereta
Višak tereta = ½ ηPbq1tb2
Formula za višak teretaA = ½ * širina * visina
= ½ * (di) * (fd)
fd = ∆Pb = (1 + tb) * Pb – Pb = tb * Pb
di = ∆q
η = (∆q/∆Pb)(Pb/q)
∆q = η(q/Pb)∆Pb
∆Pb = tb * Pb
∆q = η(q/Pb)*(tbPb) = η * q * tb
di = ∆q
A = ½(di)(fd)
= ½(ηqtb)*(tbPb)
= ½ * η * Pb * q * (tb)2 18
Šta nam govori formula za višak tereta?
• η: Višak tereta je veći kada se porez plaća na dobro sa većom kompenzovanom cenovnom elastičnošću tražnje.– Što je veća distorzija odluke o potrošnji, veći je i višak tereta.
• Pbq1: Višak tereta raste sa početnim rashodima na oporezovano dobro.
• tb2: Višak tereta raste srazmerno kvadratu poreske stope.
– Udvostručenjem poreske stope učetvorostručuje se višak tereta.– Bolje je oporezovati veći broj proizvoda po nižoj stopi, nego manji
broj po višoj.19
Višak tereta = ½ ηPbq1tb2
Primer – Oporezivanje avionskih karata
• Poreska stopa na avionske karte u SAD je 10%.• Cenovna elastičnost tražnje je oko 1.0 [Oum et al. 1992].• Godišnji prihod od prodaje karata je približno 86 mlrd. $ [US
Bureau of the Census, 2006].• Sledi:
η = 1.0Pq = 86 mlrd. $t = 0.1Ukupni poreski prihodi = tPq = 8.6 mlrd. $Višak tereta = ½ ηPqt2 = 430 miliona $ (5% od poreskih prihoda).
20
Postojeće distorzije
• Monopoli, eksterni efekti, ranije uvedeni porezi• Teorija "drugog najboljeg":
U prisustvu postojećih distorzija – Politike koje bi izolovano posmatrano mogle da povećaju
efikasnost, mogu i da je smanje.– Politike koje bi izolovano posmatrano mogle da smanje
efikasnost, mogu i da je povećaju.
21
Višestruki porezi i teorija "drugog najboljeg"
22
Galoni džina Galoni ruma
Cen
a dž
ina
po g
alon
u
Cen
a ru
ma
po g
alon
u
Dg Dr
g1
PgDr’
Pr
(1 + tr)Pr
r1r3r2
a
b
c g
h
d
g2
e
f(1 + tg)Pg
Postojeće distorzije• Piguovski porez
– Porez na netržišnu ekonomsku aktivnost koja stvara negativne eksternalije.
– Primer: ekološki porez primorava zagađivača da smanji proizvodnju.
• Hipoteza o dvostrukoj dividendi:– Ako se prihod od nekog pigouvskog poreza koristi za
smanjenje stope poreza na dohodak, tada raste efikasnost na oba tržišta.
• Glavna kritika hipoteze:– Povećanje piguovskog poreza pogoršava postojeće
distorzije na tržištu rada. 23
Diferencijalno oporezivanje inputa
24
0 0’Sati rada u kući
Sati rada na tržištu
H*
w1w1
VMPhome
VMPmkt
(1 – t)VMPmkt
H1
ab
e
cd
w2
(1 – t)w2
Višak tereta = ½ (ΔH)tw2
Zarada
Višak tereta od subvencije
25Usluge stanovanja
Cena
po
jedi
nici
us
luga
sta
nova
nja
m
Dh
Sh’
h2h1
uq
Sh
(1 – s)Ph
Ph
n o
r
Višak tereta
v
Višak tereta poreza na dohodak
26Broj radnih sati
Zara
da p
o sa
tu ra
da
SL
L1L2
a
g(1 – t)w
wf i
h
Višak tereta
d
Višak tereta = ½ εwL1t2
Primer – Oporezivanje zarade
• Neka je poreska stopa na zaradu 40%.• Elastičnost broja časova rada u odnosu na zaradu je 0.2.• Broj radnih sati godišnje je 2000.• Zarada po satu je 20 $.• Sledi:
ε = 0.2wL = 40 000 $t = 0.4Ukupni poreski prihodi = twL = 16 000 $ godišnjeVišak tereta = ½ εwLt2 = 640 $ godišnje (4% od poreskih prihoda)
27
Top Related