Polinom d.o.o. Zabok za nakladničku djelatnost, usluge, proizvodnju, unutarnju i vanjsku trgovinu
Gajeva 7, 49210 Zabok -Tel.: 049/221-372-Mob.: 091/764-3975
PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA
OPĆINE RADOBOJ
2014. - 2020. godine
Autor:
Dr. Željko Lončar, dipl. oec.
Zabok, lipanj 2014. godine
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
2
SADRŽAJ
I.UVOD
1.1.Temeljne značajke projekta
1.2.Način rada, metodologija i primjena u JLS
1.3. Ocjena uspješnosti upotrijebljenih metoda i rezultata rada
1.4. Posebnosti Općine Radoboj
I. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA 1. Smještaj, zemljopisna i prometna obilježja
2. Stanovništvo i domaćinstvo
3. Gospodarstvo
4. Zaposlenost
5. Infrastruktura
6. Uređenje prostora
7. Zaštita okoliša
8. Obrazovanje
9. Zdravstvo i socijalna skrb
10. Kultura, sport, informiranje, udruge
11. Lokalna samouprava
II. ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA OPĆINE RADOBOJ
III. ANALIZA RAZVOJNIH PROBLEMA OPĆINE RADOBOJ
IV. ANALIZA RAZVOJNIH PRIJEDLOGA ZA OPĆINU RADOBOJ
V. SWOT ANALIZA
VI. POSEBNI DIO RAZVOJNOG PROJEKTA-RAZVOJNI CILJEVI,
MJERE, MODELI I PROJEKTI RAZVOJA
VII. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. GODINE
VIII. POVEZANOST PRIORITETA PUR-a OPĆINE RADOBOJ SA
STRATEGIJOM RAZVOJA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
3
IX. PROVEDBENI PLAN PUR-a
X. PLAN RAZVOJNE KAMPANJE
XI. ZAKLJUČAK
Dodatak A: Mapa projekata i razvojnih modela
Dodatak B: Povezanost projekata i mjera PUR-a Općine
Radoboj sa Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
4
1. Uvod
1.1.Temeljne značajke projekta
U listopadu mjesecu 2012. godine Općina Radoboj, u suradnji sa tvrtkom Polinom
d.o.o., Zabok, započela je rad na izradi svog projekta ukupnog razvoja .
Temeljni cilj kojim je motivirana izrada ovog dokumenta, jest stvaranje vizije razvoja
Općine Radoboj, identifikacija dugoročnih i kratkoročnih ciljeva te mjera i projekata
koji se trebaju realizirati.
Temeljna zadaća ovog projekta, jest da svim sudionicima razvoja Općine iz
gospodarstva i društvenih djelatnosti te upravnih i drugih struktura posluži kao
zajednički dogovoreni predložak modela razvoja u dugoročnom smislu.
Obilježja koja u sadašnjem trenutku karakteriziraju ovu JLS, odnose se na dobre
prirodne osobine, šaroliki, razvedeni i pejzažno zanimljivi krajolik. Nadalje dovoljne
količine pitke vode visoke kvalitete, kao i zadovoljavajuću energetiku i druge
infrastrukturne kapacitete (telekomunikacije, plin, prometnice).
Poljoprivreda je dominantno razvijena u mješovitim domaćinstvima, a desetak
poljoprivrednika orijentira se isključivo na specijaliziranu robnu proizvodnju
(mlijeko, kupine, vinogradarstvo, kozarstvo). Poduzetništvo i obrt čine metalski
pogoni, graditeljstvo, pržionica kave, ljevarstvo, repariranje TV ekrana, plastika,
pjenaste izolacije, brusni alati, uslužne djelatnosti, trgovine i gostionice.
Na spomenutim prirodnim prednostima, infrastrukturi i poduzetništvu baziraju se
osnovni pravci daljnjeg razvoja Općine Radoboj.
Iz navedenog slijedi da resursni temelji potencijalnog razvitka postoje. Ovaj Projekt
ukupnog razvoja trebao bi postati inicijalni pokretač realizacije tog razvitka.
Valja reći da koncept ovog dokumenta i u njemu predloženi projekti temelje se na
konceptu tzv. održivog razvoja što znači da treba čuvati prirodu i okoliš za buduće
generacije.
Dobre strane područja Općine Radoboj su prirodna bogatstva, raspoloživost
značajnim prirodnim resursima (ugljen, sumpor, kamen), povijesna i kulturna
ostavština (arhelološka nalazišta, brojni spomenici kulture), kao i infrastrukturni
kapaciteti.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
5
Nedostatak koji se može uočiti na području Općine Radoboj je stanoviti nedostatak
gospodarskih kapaciteta za intenzivnije zapošljavanje, posebno visokostručnih
kadrova koji trebaju biti idejni nosioci razvoja i glavni realizatori razvojnih projekata.
Ti kadrovi, čiji se nedostatak osjeća osobito sada kada se iz okruženja JLS pružaju
povoljnosti poput činjenica da se sve više otvaraju pretpristupni fondovi EU za
financiranje projekata, odnosno drugih, posebno kohezijskih fondova, kada je
Hrvatska primljena u članstvo EU. Tu su također i nacionalni fondovi i drugi izvori
za financiranje gospodarstva i infrastrukture (banke, fondovi i dr.).
Izvori financijskih sredstava traže i tražit će što kvalitetniju ponudu razvojnih
projekata koji će biti financirani. Stoga postoji opasnost da ukoliko se ne stvore
mehanizmi kreacije takvih razvojnih projekata ta sredstva ne budu, barem u malom
dijelu, alocirana i na područje Općine Radoboj.
Ovaj Projekt ukupnog razvoja i sustav investicijskih programa u okviru njega trebao
bi započeti proces stvaranja takvih mehanizama.
U izradi ovog PUR-a sudjelovali su predstavnici Općine Radoboj kroz svoju Radnu
skupinu i Upravne odjele.
Bitna komponenta PUR-a, bilo je nastojanje da se kroz njegovu izradu uključi što veći
broj neposrednih sudionika, kako bi se kroz njihovu suradnju i raspravu došlo do što
boljih i realnih identifikacija problema Općine ali i sagledavanja ciljeva, prioriteta,
mjera i projekata s kojima se ti problemi trebaju riješiti.
Tijekom vremena izrade programa, nastojalo se raditi na način da se svi sudionici u
njegovoj izradi identificiraju s njime, i da ga prihvate kao osnovni instrument, koji će
im poslužiti kao usmjerenje u razvoju njihove tvrtke, djelatnosti, a s time i Općine.
Kod toga su se sudionici oslanjali na dokumente Općine Radoboj, izrađenu Strategiju
razvoja Krapinsko-zagorske županije(u svrhu uspoređivanja ciljeva, mjera i projekata
Županije sa ciljevima, mjerama i projektima Općine Radoboj), i na Prostorni plan
Općine Radoboj.
Iz ovoga slijedi da je jedno od bitnih obilježja ovog dokumenta i mogućnost njegovog
stalnog dinamiziranja i ažuriranja.
Treba napomenuti, da će se ovaj PUR kontinuirano nadopunjavati tijekom vremena,
kako zbog utjecaja okruženja, tako i zbog utjecaja djelovanja njegovih nosilaca i to
kroz kreiranje novih ideja i inicijativa.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
6
Ovaj PUR je prema tome, dinamička kategorija koja se kontinuirano prilagođava
utjecajima i promjenama tijekom vremena.
Ovo proizlazi iz činjenice da je temeljni instrument u dinamici plana razvojni nacrt
Projekta ukupnog razvoja koji će se kontinuirano ažurirati u smislu dodavanja novih
projekata za realizaciju naznačenih prioritetnih ciljeva.
Ovaj Projekt ukupnog razvoja Općine Radoboj, s obzirom na svoju dinamičnost,
pruža mogućnost i eventualnog njegovog povezivanja sa drugim gradovima i
općinama Krapinsko-zagorske županije pa i šire na zajedničkim projektima, a
ukoliko budu prepoznati od potencijalnih sudionika.
U okviru ovog Projekta ukupnog razvoja, na temelju SEA i SWOT analize definirani
su polazište, misija, vizija te dugoročni prioritetni ciljevi, kao i mjere odnosno
projekti za njihovu realizaciju.
Vremenski horizont Projekta ukupnog razvoja odnosi se na realizaciju projekata u
razdoblju od 2014. do 2020. godine.
PUR je izrađen u razdoblju od listopada do prosinca 2013. godine.
Socio-ekonomska analiza stanja Općine izrađena je tijekom listopada u suradnji
Radne skupine, vanjskih stručnjaka te interesnih skupina.
Tijekom mjeseca studenog pristupilo se izradi strategije, da bi se u 12-tom mjesecu
izvela sinteza Projekta ukupnog razvoja Općine Radoboj.
Nakon aktiviranja PUR-a, u nastavku slijede faze izrade konkretne dokumentacije
projekata, njihova realizacija, te praćenje izvođenja programa, odnosno poduzimanje
aktivnosti potrebnih eventualnih korekcija.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
7
1.2. Način rada, metodologija i primjena u JLS
Temelj za metodološki pristup izradi Projekta ukupnog razvoja Općine Radoboj bila
je Metodologija izrade projekata ukupnog razvoja jedinica lokalne samouprave, koju
je izradila tvrtka Sinergija d.o.o. za poslovne usluge Zagreb 2005. godine (grupa
autora).
Prema ovoj metodologiji podrazumijeva se nekoliko koraka u izradi PUR-a:
Prvi korak odnosi se na: pripreme za izradu PUR-a koje obuhvaćaju pokretanje
inicijative za izradu PUR-a, donošenje zaključka JLS o izradi PUR-a ili sporazuma
ako se radi o više JLS, sklapanje ugovora s izvođačem usluge, imenovanje
koordinatora i Radne skupine.
Drugi korak odnosi se na uvođenje PUR-a, a sastoji se od postupka prikupljanja
podataka sekundarne konstatacije iz različitih izvora kao što su: dokumentacija JLS,
statistički izvori i stručna literatura i izvori, te izrade razvojnog nacrta koji se temelji
na prikupljanju podataka primarne konstatacije. Pored toga, provedene su i akcije
istraživanja projektnih ideja kod poduzetnika i drugih subjekata gospodarskog i
društvenog razvoja za mapu poduzetničkih projekata.
Na taj način stvorene su podloge za definiranje razvojnog nacrta Općine Radoboj i s
time, podloge za definiranje vizije, ciljeva i mjera za njegov razvoj.
Za svaki od nominiranih projekata izradit će se konkretan poslovni plan te ostali
potrebni dokumenti koji će precizno sadržavati potrebna financijska sredstva za
njegovu realizaciju, kao i ostale potrebne elemente.
Definiranjem ocjene postojeće situacije, SWOT analize, razvojnog nacrta JLS, te
pravaca razvoja i popisa projekata, stvorene su mogućnosti za definiranje vizije,
ciljeva i mjera za realizaciju razvoja Općine Radoboj.
Glavni izrađivač projekta bila je tvrtka Polinom d.o.o. iz Zaboka.
U JLS su u realizaciji projekta, učešće uzeli, prije svega upravni organi Općine
Radoboj, a glavni koordinator projekta na razini Općine Radoboj bio je Općinski
načelnik g. Anđelko Topolovec.
Pored toga, sudjelovanje u realizaciji projekta imali su i poduzetnici, predstavnici
udruga građana i drugi.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
8
1.3.Ocjena uspješnosti upotrijebljenih metoda i
rezultata rada
U razdoblju od 10. mjeseca 2013. do 11. mjeseca 2013. godine članovi Radne skupine,
kontaktirali su sa pojedinim gospodarstvenicima i predstavnicima organizacija
društvene infrastrukture, u svrhu razmatranja problematike postojećeg stanja u
Općini Radoboj i procjene razvojnih pravaca i prioriteta, kroz ispunjavanje ankete za
istraživanje projektnih ideja, te razvojne ankete, gdje su determinirani pravci razvoja.
Ankete za istraživanje projektnih ideja upućivane su prema poduzetništvu,
obrtništvu te infrastrukturnim organizacijama, i udrugama, a razvojne ankete
popunili su članovi Radne skupine u sastavu:
- Članovi radne skupine za područje gospodarstva
Božidar Cerovečki
Anđelko Ferek-Jambrek
Vladimir Vidović
- Članovi radne skupine za područje poljoprivrede i turizma
Dragutin Kiseljak
Marko Martinolić
Anđelko Topolovec
Luka Čuljak
- Članovi radne skupine za područje infrastrukture
Josip Krleža
Stjepan Sirovec
Sandra Jakopec
Branka Oslić
-Članovi radne skupine za područje kulture
Robert Mikša
Vinko Rihtar
Vlasta Krklec
Dragica Pospiš
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
9
- Članovi radne skupine za lokalnu samoupravu
Marija Pernjek
Andrea Cobović
Kristina Hlebec
Dragica Ferek-Jambrek
Nastojalo se maksimalno usuglasiti partnerstvo javnog i privatnog sektora, a isto
tako, konzultirana je brojna stručna i statistička literatura i izvori, kao i
dokumentacija JLS.
Konzultanti tvrtke Polinom d.o.o., Zabok, u više navrata kontaktirali su sudionike
rada na projektu u JLS u neposrednom kontaktu radi prikupljanja podataka i davanja
razjašnjenja, a kontakti su višestruko obavljani i drugim sredstvima komuniciranja
(prije svega Internetom).
Rezultati svih tih akcija na prikupljanju podataka primarne i sekundarne konstatacije
obrađeni su u poglavljima o socio-ekonomskoj analizi – postojeće stanje, SWOT
analizi, te projekcijama pravaca razvoja JLS kroz izražene ciljeve, mjere i projekte.
U tijeku rada definirani su pravci razvoja za Općinu Radoboj koji bi trebali riješiti
probleme razvoja područja JLS .
Za obradu i projekciju podataka korištene su uobičajene metode statističke obrade,
analize i projekcije.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
10
1.4. Posebnosti Općine Radoboj
Govoreći o posebnostima po kojima je poznata Općina Radoboj u prvom redu
potrebno je istaknuti njezino kulturno-povijesno naslijeđe te prirodna bogatstva i
arheološka nalazišta na području Općine.
U tom smislu možemo spomenuti gotičku crkvu Sv. Jakova iz 12. stoljeća s
prigradnjama iz 1766. godine kao i Župnu crkvu Presvetog Trojstva koja predstavlja
jednobrodnu gotičku građevinu .
U svrhu očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”,
KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska
zvona”.
Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta politike, kulture i umjetnosti kao npr.
hrvatska književnica Sida Košutić koja je rođena u Radoboju 1902. godine i tu je
polazila osnovnu školu.
Nadalje, kako smo ranije spomenuli, područje Radoboja bogato je prirodnim i
arheološkim nalazištima. U Radoboju je 1811. godine otkriveno nalazište sumpora, a
nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih rudnika sumpora u
Europi s originalnom tehnologijom prerade te rude koji nakon završetka 2. svjetskog
rata prestaje sa radom.
U Radoboju se nalazi i jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od
prije 19 milijuna godina. O dugom povijesnom kontinuitetu naseljenosti svjedoče
arheološki nalazi iz željeznog doba te grčki zlatni novac koji prikazuje glave Atene i
Nike. Tu je pronađen i najstariji poznati fosil ove vrste u svijetu, okamina vinove loze
stara više od 12 milijuna godina.
Radoboj je, isto tako poseban i po narodnim legendama vezanim uz ovaj kraj. Tu
možemo spomenuti legendu o „Dedeku, Babici i Unučici“ za koju su inspiracija bile
velike prirodne kamene gromade. i legendu o TURKOVOM POLJU, o borbi s
Turcima u dolini kod župne crkve.
Posebnost Općine Radoboj svakako predstavlja i pejzaž, gorski šumoviti predjeli,
vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
11
I. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA
1. Smještaj, zemljopisna i prometna obilježja
U okviru teritorijalnog područja Krapinsko-zagorske županije, Općina Radoboj
zauzima sjeverni i središnji pogranični dio na istoku Županije, a prema unutrašnjosti
županije graniči sa gradom Krapinom te općinama Jesenje, Novi Golubovec i
Mihovljan.
Općina Radoboj ima površinu od 33,22 km2 i po veličini se nalazi u prosjeku
Županije.
Zauzima svega oko 3% površine Županije. Područje Općine smješteno je južno od
Strahinjčice, a općinsko središte Radoboj u podbrežju Strahinjčice.
Područje Općine Radoboj je prometno interno i eksterno dobro povezano cestovnim
vezama i to preko županijskih cesta te autocestom.
Međutim taj povoljan položaj ipak nije bio dovoljno iskorišten u dosadašnjem
razdoblju u smislu podizanja kvalitete gospodarstva i ukupnog životnog standarda
stanovništva.
Relativno dobar položaj unutar Županije, te Strahinjčica kao vrijedan prirodni
krajolik, građevine kulturno-povijesnog karaktera, nalazište fosila Europskog
značaja, reljefne, klimatske, prometne i ostale karakteristike blizina Krapine i
Zagreba trebale bi biti kvalitetna osnovica potencijalnih mogućnosti razvoja i
migracijskih kretanja stanovništva iz većih gradova, koji bi na području Općine
pronašli ugodan ambijent za vlastito prebivalište.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
12
2. Stanovništvo i domaćinstvo
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Općina Radoboj imala je 3.665
stanovnika, u 2001. godini prema popisu stanovnika imala 3.513 stanovnika odnosno
152 manje stanovnika u odnosu na prethodni popis stanovništva dok je prema
zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Radoboj imala je 3.400
stanovnika ( DZS, 1441 - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi
rezultati po naseljima)
Uočljivo je dakle, da se trend smanjivanja broja stanovnika i dalje nastavlja.
Naime, od 1948. godine, kada je na prostoru Općine Radoboj boravilo 4.453
stanovnika, 1971. godine 3.624, 1981. godine 3.412 pa do 1991. godine 3.665, 2001.
godine sa 3.513 stanovnika, te 2011. 3.400 stanovnika dakle u vremenskom razdoblju
od 64 godine, iskazan je apsolutni pad od 1.053 stanovnika ili prosječno godišnje 16
stanovnika.
Isto tako može se konstatirati, da nema značajnijeg povećanja broja stanovnika
putem imigracije, dakle dolaskom stanovništva iz drugih područja, već je nazočan
dugogodišnji trend smanjivanja stanovništva Općine.
Također treba istaći značajne dnevne i tjedne migracije stanovništva Općine.
To se prije svega odnosi na stanovništvo koje obavlja zanimanja u drugim mjestima
općine, županije odnosno drugim županijama, u odnosu na njihovo mjesto
stanovanja te učenike osnovnih i srednjih škola i studente.
Ukupan broj dnevnih migranata prema popisu stanovništva iz 2001. godine iznosi
925. To čini 26,3 % ukupnog broja stanovnika.
Pretežito se ovdje radi o dnevnim migrantima. Od toga se 723 odnosi na zaposlene u
drugim gradovima i općinama Krapinsko-zagorske županije odnosno drugim
županijama, što od ukupnog broja zaposlenih 1.183 sa područja Općine Radoboj
iznosi 61,1 %.
Drugim riječima skoro praktički ukupno zaposleno stanovništvo putuje na svoja
radna mjesta u drugim općinama i gradovima Krapinsko-zagorske županije odnosno
drugim županijama. Ovo govori da nema dovoljan broj radnih mjesta u Općini
Radoboj i za relativno mali broj stanovnika koji se nalazi na njezinom području.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
13
Treba napomenuti i da 45 učenika osnovnih i srednjih škola te studenata također
svakodnevno putuje u svoje škole odnosno na fakultet.
Ukupan broj domaćinstava prema popisu iz 2001. godine u Općini Radoboj iznosio je
1.015. dok je u 1991. godini njih bilo za 30 više dakle 1045.
Prema najnovijem popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj kućanstava na
području Općine Radoboj bio je 998. a stanova za stalno stanovanje 1.459.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, nazočna je dominacija kućanstava sa 4
člana i to njih 225 od ukupnog broja kućanstava, zatim dvočlana 201 kućanstava i
tročlana 141 kućanstava.
Prema tome te tri kategorije po broju članova predstavljaju ukupno 55,8 %
kućanstava Općine.
Očigledno je da je u Općini Radoboj nazočna relativno viša struktura domaćinstava
po broju članova u odnosu na Županiju i druge općine. Naime prosjek je 3,46 članova
u domaćinstvu što je relativno visok pokazatelj.
KUĆANSTVA PO NASELJIMA U OPĆINI RADOBOJ U 2011. GODINI
Naselje Kućanstva
Bregi Radobojski 134
Gorjani Sutinski 44
Gornja Šemnica 170
Jazvine 107
Kraljevec Radobojski 17
Kraljevec Šemnički 28
Orehovec Radobojski 90
Radoboj 389
Strahinje Radobojsko 19
Ukupno 998
Iz ove analize, proizlaze nalazi o kontinuiranom smanjivanju broja stanovnika
Općine, izrazitoj dnevnoj migraciji radnika i učenika odnosno studenata što znači da
postoji insuficijencija mogućnosti zapošljavanja u Općini Radoboj te relativno
značajan broj članova u strukturi domaćinstava.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
14
Ovo upućuje na izrazitu potrebu značajnijeg gospodarskog razvoja koji bi potaknuo
pozitivna kretanja u zapošljavanju, povećanju stvaranja novih domaćinstava,
odnosno naseljavanje stanovništva iz drugih područja.
3. Gospodarstvo
Podaci o broju trgovačkih društava registriranih na području Općine Radoboj po
djelatnostima za 2009., 2010., i 2011. godinu, postotku koji zauzima svaka pojedina
djelatnost na području Općine Radoboj, udjelu izvoza Općine Radoboj u ukupnom
gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije te dinamici rasta u pojedinim
djelatnostima u obrtima dani su u slijedećim tabelama i grafikonima.
Broj trgovačkih društava koja su registrirana na području općine Radoboj:
Sva trgovačka društva spadaju u mala poduzeća, nema srednjih ili velikih poduzeća.
2009. god – ukupno 13 trgovačkih društava
Grana djelatnosti Broj poduzeća
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 4
GRAĐEVINARSTVO 2
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
2
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 2
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1
Ukupno 13
2010. god – ukupno 13 trgovačkih društava
Grana djelatnosti Broj poduzeća
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 3
GRAĐEVINARSTVO 2
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
4
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1
Ukupno 13
2011. god – 13 ukupno trgovačkih društava
Grana djelatnosti Broj poduzeća
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
15
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 3
GRAĐEVINARSTVO 1
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
4
DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
1
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 1
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 1
Ukupno 13
Postotak koji zauzima svaka djelatnost na području općine Radoboj:
Udio pojedinih djelatnosti u ukupnom gospodarstvu općine Radoboj
Grana djelatnosti 2009. 2010. 2011.
1. Prerađivačka industrija 30,76 % 23,07 % 23,07 %
2. Građevinarstvo 15,38 % 15,38 % 7,69 %
3. Trgovina na veliko i malo; Popravak motornih vozila i motocikala
15,38 % 30,76 % 30,76 %
4. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
_______ ________ 7,69 %
5. Informacije i komunikacije 7,69 % 7,69 % 7,69 %
6. Poslovanje nekretninama 7,69 % 7,69 % 7,69 %
7. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15,38 % 7,69 % 7,69 %
8. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 7,69 % 7,69 % 7,69 %
Udio svake pojedine djelatnosti u ukupnom prihodu za 2009., 2010. i 2011. godinu:
Udjel djelatnosti u ukupnom prihodu
Br. Grana djelatnosti 2009. 2010. 2011.
1. Prerađivačka industrija 0,5065 0,5437 0,6457
2. Građevinarstvo 0,2391 0,0618 0,0068
3. Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala
0,0046 0,2249 0,2352
4. Informacije i komunikacije 0,0811 0,0657 0,0221
5. Poslovanje nekretninama 0,0050 0,00006 0,0046
6. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 0,0869 0,0014 0,0010
7. Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
0,0766 0,1021 0,0835
8. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
__________ __________ 0,0007
UKUPNO 1,0000 1,0000 1,0000
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
16
Postotak koji zauzima svaka djelatnost na području općine Radoboj:
Udio pojedinih djelatnosti u ukupnom gospodarstvu općine Radoboj
.Udio izvoza općine Radoboj u ukupnom gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije:
Prihodi od prodaje u inozemstvu
2009. 2010. 2011.
Prihodi KZŽ od prodaje u
inozemstvu
1943072556 2044208051 2256903825
Prihodi Općine Radoboj od
prodaje u inozemstvu
13258600 14440094 24112019
Udio prihoda Općine Radoboj u
prihodima KZŽ od prodaje u
inozemstvu
0,6 % 0,7 % 1,0 %
Dinamika rasta pojedinih djelatnosti u obrtima u 2009., 2010 i 2011.
redni broj vrsta djelatnosti 2009 2010 2011
1 uslužni obrti 16 16 14
2 Proizvodnja 17 17 14
3 Prijevoz 2 1 1
4 Trgovina 5 6 5
5 Ugostiteljstvo 6 6 5
6 Graditeljstvo 8 5 5
7 Frizeri 3 3 3
ukupno 57 54 47
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
17
Gospodarska kretanja posljednjih desetljeća proteklog milenija na području Općine
Radoboj karakterizirana su u najvećoj mjeri nestajanjem odnosno konkretno
zatvaranjem rudnika ugljena i sumpora koji se nalaze na teritoriju Općine. Oni su bili
praktički i temeljni pokretači gospodarskih zbivanja na području Općine.
Premda područje Općine raspolaže sa kvalitetnom drvnom masom koja se za sada ne
obrađuje finalno, te turističkim resursima, ništa značajnije nije učinjeno i na tom
planu.
Prema podacima za 2011. godinu na području Općine postoji 13 trgovačkih društava
i 47 obrtničkih gospodarskih kapaciteta. Strukturalno oni nisu pretjerano raspršeni
po djelatnostima.
Temeljem ovih podataka moguće je konstatirati da u strukturi gospodarstva
Dominira prerađivačka djelatnost, ali da postoje i elementi građevinske djelatnosti i
trgovine , uslužnih djelatnosti (smještaj, pripremanje usluživanje hrane), informacija i
komunikacija, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te administrativnih i
pomoćnih uslužnih djelatnoati.
Na području obrta uočljiva je dominacija proizvodnih obrta, zatim uslužnih obrta,
trgovine, ugostiteljstva, graditeljstva, i frizerske sekcije.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
18
Radoboj je orijentiran i prema robnoj razmjeni sa inozemstvom. Udio prihoda Općine
Radoboj u prihodima KZŽ od prodaje u inozemstvu u 2011. Godini iznosio je 1,0%
dok je u 2009. i 2010. On bio niži od 1,0% (2009. godine iznosio je 0,6% a 2010. 0,7%).
Uočljiva je dakle tendencija povećanja ovog udjela.
U cilju intenziviranja razvoja industrije, poduzete su aktivnosti na izgradnji dviju
gospodarskih zona.
Na području Općine Radoboj planirana je zona gospodarske namjene – proizvodna
na području "Brod" u površini od cca 8 ha, zona gospodarske namjene – poslovna
(pretežito uslužna i pretežito trgovačka) na području Jazvina u površini od cca 3,5 ha,
zona poslovne namjene – poslovna (pretežito komunalno-servisna) na području
naselja Radoboj u površini od 0,3 ha. Također je na području centra naselja Radoboj
planirano dodatnih 1,5 ha poslovne namjene.
Bitno je reći da sadašnjim planom nisu predviđeni veći industrijski pogoni već se
pretpostavlja orijentacija isključivo na male i srednje tvrtke. Sukladno tome planirane
su i djelatnosti temeljem županijskog plana:
Proizvodnja piljene građe i ploča te finalnih proizvoda od drveta;
Proizvodnja prehrambenih proizvoda;
Proizvodnja građevinskih materijala;
Metaloprerađivački obrti;
Proizvodnja stočne hrane.
S obzirom na važnost zona za gospodarski razvoj značajne aktivnosti općine biti će
usmjerene na izvođenje akcija za popunjavanje zona prije svega gospodarskim
proizvodnim kapacitetima.
Značajne prednosti i povoljnosti za popunjavanje zona ima i činjenica da Radoboj
kao mjesto, ima industrijsku tradiciju, posebno iz doba eksploatacije rudnika.
Pored lokacijskih prednosti važno je naglasiti da postoje i povoljnosti iz okruženja
koje se manifestiraju u sve širem dijapazonu potencijalnih financijskih izvora za
realizaciju projekata, dok je trenutačni nedostatak nedovoljna organiziranost za
pronalaženje programa iz gospodarstva koji će se upravo ispraviti radom na ovom
Projektu ukupnog razvoja Općine.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
19
Gospodarska zona smještena je u jugoistočnom dijelu Općine Radoboj uz vodotok-
pritok Šemnice, a uz koridor državne ceste D 35 na istoku te poljoprivrednih i
šumskih površina na zapadu. Sjeverno od planirane gospodarske zone nalazi se
odvojak županijske ceste Ž 2122 sa državne ceste D 35. Područje obuhvata zauzima
površinu od 11,5 ha.
Nadalje u svrhu pomoći poduzetnicima početnicima u pokretanju vlastitog posla ali i
već etabliranim poduzetnicima u daljem razvoju i unapređenju njihove djelatnosti
osnovan je poduzetnički inkubator Radboa čija je svrha pružanje pomoći
poduzetnicima u realizaciji njihove projektne ideje, pripremi projektne
dokumentacije za prijavu na različite natječaje za dobivanje financijskih sredstava
potrebnih za realizaciju projekta kao i obavijesti o otvorenim natječajima i dobivanju
svih potrebnih informacija vezano za ove natječaje.
Voditelj inkubatora je Poljoprivredna zadruga Radoboj čiji je upravitelj g. Marko
Martinolić, dipl.oec.
Na području Općine postoji stanoviti interes za razvoj agrara u smislu malih
poduzetnih eko-farmi, a biti će potrebno kroz razvojnu koncepciju Općine ovom
obliku gospodarstva dati daleko veći značaj kao i poticajne mjere.
Usitnjenost parcela primarno uvjetuje poljoprivredne djelatnosti na razini obiteljske
proizvodnje za vlastite potrebe. Parcele su nastale na područjima udolina ili na
padinama bregova, te je uzgoj vrste kultura u ovisnosti o položaju i veličini parcele:
područje u dolinama i podbrežju pokriveno je sadnjom kukuruza i žitarica, a na
područjima padina brijega razvijaju se kulture vinove loze, raznog voća i nešto
povrća.
Karakteristični zagorski krajolik, koji pobuđuje interes za povremenim stanovanjem i
uzgojem vinove loze i ovdje je nazočan.
Kategorizacijom tla ustanovljene su kategorije na području Općine, te se može
zaključiti da je veoma malo površina osobito vrijednog obradivog tla, nešto više
vrijednog obradivog tla koje se pruža u uskim udolinama smjera sjever-jug i najviše
ostalog obradivog tla.
Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine broj poljoprivrednih kućanstava na
području Općine Radoboj iznosi 788 što je 77,6 % što je više od tri četvrtine ukupnog
broja kućanstava. Iz ovoga proizlazi da je područje Općine po stanovništvu agrarni
kraj u izrazitom smislu, što predstavlja i solidnu podlogu za inicijalizaciju
intenzivnijeg razvoja ove grane i pokazuje s obzirom na resurse punu opravdanost
takvog opredjeljenja.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
20
Poljoprivredna kućanstva raspolažu sa 1.081 ha površine zemljišta od čega se stvarno
u poljoprivredne svrhe koristi 646 ha. Dakle skoro samo polovica raspoloživog
zemljišta, što jasno ukazuje na razinu neiskorištenosti resursa u poljoprivredi.
Jedan od važnih problema koji otežava intenzivniji razvitak pojedinih grana
poljoprivrede koje su primjerene ovim prostorima je i poznata karakteristika
zagorskih prostora koja se odnosi na isparceliziranost zemljišta u vlasničkom smislu.
Na području Općine Radoboj radi se o 4.204 parcela koje se odnose samo na zemlju
koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ovakva minijaturizacija posjeda
smanjuje potencijale proizvodnje i mogućnost njezinog intenziteta.
U poljoprivrednoj djelatnosti Općine zastupljeno je ratarstvo sa proizvodnjom
žitarice i krumpira u manjoj meri.
Isto tako, nazočna je voćarska proizvodnja (šljive sa 2.838 rodnih stabala, jabuke sa
3.770 rodnih stabala, kruške sa 1.182, trešnje sa 655, višnje 263, breskve 403, marelice
sa 268, orasi sa 1.105), ali i ono što se radi to je uglavnom za vlastite potrebe i
povremenu prodaju viškova na tržnicama, bez organizacije plasmana i općinskog
nosioca te intenzivnijeg razvoja.
U Općini je nazočno i vinogradarstvo sa 198.000 rodnih trsova i površinom od 50,12
ha. Ovo dakako predstavlja također solidnu osnovu za razvoj ove grane.
Svinjogojstvo se nalazi također na 14 mjestu u Županiji sa proizvodnjom svinja i
odojaka, njih 1.766; konjarstvo je kao im općenito u Županiji slabo razvijeno tj. prema
popisu postoji samo 4 konja; peradarstvo sa 16.295 komada peradi je 22 mjestu i to sa
uzgojem zagorskog purana, kokoši, gusaka i pataka te pčelarstvo na 232 košnice je na
6 mjestu u Županiji.
Razvoj pčelarstva se mora temeljiti na geografskom porijeklu - izrada pašnih karata,
što sve pruža velike mogućnosti zapošljavanja u okviru pčelarstva.
Ovčarstvo i kozarstvo su razvijeni u simboličnim okvirima. Postoji 8 ovaca i 80 koza.
Ove pozicije pojedinih djelatnosti Općinu Radoboj govore zapravo o neiskorištenom
poljoprivrednom potencijalu Općine i stanovništva stoga ju i svrstavaju u područja
koja mogu ostvariti značajniji razvoj poljoprivrede u Krapinsko-zagorske Županije
koja zapravo nije iskorištena u dovoljnoj mjeri u cjelini.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
21
Bitni nedostatci su svakako organizacija intenzivnije povrtlarske proizvodnje i
voćarstva te stočarstva za tržište te osiguranje plasmana.
Na temelju analize postojećeg stanja u oblasti poljoprivrede radna grupa je na svojim
sastancima definirala i preporuke za aktivnosti razvoja ove grane. One se sastoje u
slijedećem :
Potrebno je stvoriti uvjete za organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda i
njihov plasman na tržište. Kod toga treba koristiti komparativnu prednost
područja Općine s obzirom na blizinu tržišta grada Zagreba;
Nosilac organizirane poljoprivredne proizvodnje, trebala bi biti
Poljoprivredna zadruga u Radoboju.
Maksimalno treba poticati i educirati proizvođače za proizvodnju nedostatnih
poljoprivrednih proizvoda za koje postoje realne mogućnosti proizvodnje u
općini (financijski poticaji i subvencije, besplatna edukacija, povoljno
kreditiranje i sl.)
Proširiti pčelarsku proizvodnju;
Organizirati i povećati proizvodnju mlijeka;
Poticati razvoj voćarstva podizanjem novih voćnjaka, te potencirati razvoj
povrtlarstva;
Razvijati sadnju novih vinograda konkurentnim sortama i pri tome angažirati
i potpomagati vinogradarsku udrugu;
financirati razvoj ekološke proizvodnje u poljoprivredi;
Uz nabrojene poljoprivredne proizvodnje, trebalo bi poticati i ostale
zanimljive i isplative proizvodnje kao što su: kunićarstvo, proizvodnja puževa,
gljivarstvo, proizvodnja ljekovitog bilja, ribnjačarstvo, i druge proizvodnje;
Da bi se ovakvi projekti mogli realizirati nužna je i suradnja sa državnim i
županijskim institucijama koje se bave problematikom poljoprivrede, kao i
susjednim općinama i gradovima zbog ostvarivanja projekata od zajedničkog
interesa.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
22
Šumarstvo
Na teritoriju Općine najvrijednije šumske površine nalaze se na području
Strahinjčice, a ukupni teritorij Općine pokriven je Programom za gospodarenje
šumama.
Šumske površine na teritoriju općine Radoboj spadaju u nadležnost Šumarije
Krapina i Šumarije Zlatar
Teritorij pokriven šumama je gospodarske, zaštitne i posebne namjene, a područje
općine pokriveno je većim dijelom gospodarskim šumama (predio Strahinjčice uz
izuzeće južnih grebena koje su uglavnom zaštitne šume hrasta kitnjaka, graba i
mjestimično hrasta medunca).
Strahinjčica, koja dominira sjevernim dijelom općine Radoboj, uglavnom je
pokrivena visokim raslinjem šuma hrasta, bukve i graba – većim dijelom
gospodarske namjene. Gospodarska jedinica Strahinjčica – Trnovec pripada pojasu
gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma panonskog sektora Ilirske
provincije eurosibirske – sjevernoameričke regije. Glavno obilježje takvog
biljnogeografskog položaja je izražena visinska zahvalnost vegetacije. Ovdje su
prisutne dvije zone: niži položaji pripadaju klimazonskoj zajednici hrasta kitnjaka i
običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma.
Gorski dio Strahinjčice predstavlja križanje predalpskog, dinarskog i panonskog
sektora. Karakteristične su asocijacije jela i bukve, mjestimice s gorskim javorom i
bijelim jasenom, a u nižim položajima s lipom, hrastom kitnjakom i običnim grabom.
Na području općine nije razvijena prerada drveta, te nažalost općina Radoboj nema
veće koristi, koju bi imala da razvije proizvodnju finalnih proizvoda, a ne da se
koristi samo kao drvna masa za prodaju ili se koristi za trupce i ogrijev.
Stoga je preporuka da se u sklopu planiranih gospodarskih zona male privrede
podupre poticajnim mjerama (na razini županije i općine) razvoj drvno prerađivačke
proizvodnje finalnih proizvoda (namještaj, građevinski i tesarski elementi i dijelovi i
sl.).
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
23
Turizam
U sadašnjem trenutku razvoja općine turizam predstavlja više deklarativnu
komponentu, nego što je materijalizirao postojeće resurse koji nisu beznačajni.
Unatoč resursima s kojima općina raspolaže turizam nije razvijen.
Postoje sve pogodnosti za razvoj vjerskog, lovnog, izletničkog turizma, ali obzirom
na uslužne i smještajne sadržaje koji moraju pratiti turizam, a kojih nema dovoljno,
turizam je ograničen isključivo na eventualni dnevni - izletnički.
Nadalje, postoje pretpostavke za razvoj tematskog turizma kao što je, vjerski, lovni,
izletnički, zdravstveni, sportsko- rekreativni, seoski i drugi aspekti ove djelatnosti.
Radobojem prolazi stara rimska cesta koja je u doba Carstva povezivala Varaždin i
Krapinu.
Razvoj seljačkog turizma uz preduvjet razvoja vinskih cesta sa kušaonicama vina
svakako ima značajnog potencijala na području općine. Isto tako postoje uvjeti za
razvoj eko i etno-turizma, povijesnog turizma, uvjetno rečeno i zimskog turizma sa
mogućnošću skijanja na padinama Strahinjčice, pa i političkog turizma i to u
konkretnim aktivnostima i objektima.
Pri kraju je uređenje zavičajne zbirke a planira se i uređenje akvarija i terarija u
sklopu Zavičajne zbirke
U Zavičajnoj zbirci biti će izloženi stari rudarski eksponati, replika najstarije okamine
vinove loze koja ja pronađena u Općini Radoboj, te brojne druge okamine i predmeti
značajni za povijest općine.
Bujna prirodna bogatstva na stepenastim proplancima, koji se kao prirodna zaštita
propinju oko Radoboja, daju posjetitelju dojam da promatra uzburkano more zelenih
zaobljenih valova.
Obnovljenom Rimskom cestom, koja je u doba Rimskoga Carstva povezivala
Varaždin i Krapinu, može se prošetati do vinograda i voćnjaka, čiji marljivi vlasnici
proizvode vrhunska vina i različite delikatesne voćne rakije.
Značajan je potencijal za razvoj vinskih cesta s kušaonicama vina, a gradi se i ostala
potrebna infrastruktura u cilju razvoja tematskog turizma: vjerskoga, lovnoga,
zdravstvenoga i sl.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
24
Općina Radoboj ima sve potrebne pretpostavke da postane sredina u koju će
suvremeni turist poželjeti doći kako bi iz urbanih centara, od stresa, otuđenja,
zasićenja i umora pobjegao u mjesto iz bajke gdje ponovno može doživjeti
pustolovine iz djetinjstva.
S ciljem razvoja turističke ponude, u Radoboju su 22.9.2012. otvorene prve označene
biciklističke rute tj. biciklističke staze – staza Rimska cesta i staza Mirna. Ove rute
prvenstveno su namijenjene posjetiteljima i turistima koji će se odlučiti na
upoznavanje općine uz pomoć bicikla. Općina Radoboj otvaranjem ovih biciklističkih
ruta započinje sa sustavnim označavanjem i trasiranjem ruta kako bi ih što smislenije
ponudila svim posjetiteljima.
Staza Rimska cesta nazvana je prema cesti kojom u cijelosti prolazi, a završava na
granici općina Radoboj i Jesenje i ondje usmjerava bicikliste na rute općine Jesenje.
Staza je dugačka više od 5,5 kilometara. Staza Mirna je više prilagođena
posjetiteljima koji bicikl voze rekreativno. Dugačka je 6 kilometara te se jednim
dijelom preklapa sa prvom stazom. Osim postavljenim znakovima, staze su trasirane
i GPS uređajem a karte se mogu preuzeti na internetskim stranicama općine Radoboj.
Postoje i smještajni kapaciteti u privatnom smještaju – apartmani Jurinjak.
Za razvoj turizma na području Općine Radoboj vrlo je značajan i Edukacijsko-
promidžbeni centar JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima koji je
otvoren u travnju 2013. godine.
Ostale grane gospodarstva uglavnom su zastupljene sa vrlo malim brojem nosilaca,
izuzev trgovine, koja je usitnjena i po našim sagledavanjima ima karakteristike
nekoncipiranog razvoja.
4. Zaposlenost
Od ukupnog broja stanovnika u Općini Radoboj prema službenim statističkim
podacima iz Popisa stanovništva 2001. godine zaposleno je ukupno njih 1.183. ili 52,8
% od radno sposobnog stanovništva kojeg ima prema podacima DZS 2.238.
Struktura zaposlenih po djelatnostima dana je u tablici:
Struktura zaposlenih prema djelatnostima u Općini Radoboj
Općina Radoboj 1.183
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
25
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 93
Ribarstvo -
Rudarstvo i vađenje 4
Prerađivačka industrija 416
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 21
Građevinarstvo 129
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za o 136
Hoteli i restorani 39
Prijevoz, skladištenje i veze 92
Financijsko posredovanje 10
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 25
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 77
Obrazovanje 39
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 46
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 23
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem -
Izvanteritorijalne organizacije i tijela -
Na radu u inozemstvu 26
Nepoznata djelatnost 7
Podaci o broju zaposlenih u trgovačkim društvima po djelatnostima u Općini
Radoboj za 2009., 2010. i 2011. godinu dani su u slijedećim tabelama
Broj zaposlenih u trgovačkim društvima na području općine po djelatnostima:
2009. god – ukupno 88 zaposlenih
2010. god – ukupno 85 zaposlenih
2011. god – ukupno 81 zaposlenih
2009. godina
Grana djelatnosti Broj zaposlenih
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 40
GRAĐEVINARSTVO 22
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
2
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 3
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 13
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
26
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 8
Ukupno zaposlenih u 2009. godini 88
2010. godina
Grana djelatnosti Broj zaposlenih
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 36
GRAĐEVINARSTVO 15
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
23
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 3
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 0
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 8
Ukupno zaposlenih u 2010. godini 85
2011. godina
Grana djelatnosti Broj zaposlenih
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 40
GRAĐEVINARSTVO 4
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
24
DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
2
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 4
POSLOVANJE NEKRETNINAMA 0
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 0
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 7
Ukupno zaposlenih u 2011. godini 81
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Područni ured Krapina)
prosječan broj nezaposlenih osoba na području Općine Radoboj u 2009.godini iznosio
je 142 u 2010. godini 197, u 2011. godini 185 a u 2012. 217 ( za razdoblje siječanj-
listopad)
5. Infrastruktura Na području Općine uspostavljen je složen sustav infrastrukture. Zastupljeni su
cestovni sustavi, sustavi vodoopskrbe i odvodnje, vodnogospodarski sustav, sustav
plinoopskrbe i telekomunikacije te elektroenergetski sustav.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
27
Cestovni promet
Krapinsko-zagorska županija leži na osnovnom državnom koridoru sjever-jug koji je
od međudržavnog značaja i spaja se na dva koridora od državnog značaja u smjeru
istok-zapad.
Općina Radoboj ima oko 20 km asfaltiranih prometnica višeg reda i oko 45 km
asfaltiranih nerazvrstanih cesta.
U tom sustavu teritorij općine je donekle ostao po strani, ali blizina autoceste i
Krapine trebala bi osigurati dobru prometnu povezanost.
Komunalno-infrastrukturni objekti kao dijelovi sustava državnog i županijskog
značaja prvenstveno obuhvaćaju:
- državnu prometnicu D35
- planirani koridor D35 brze ceste za Zagreb i Varaždin
- županijske ceste Ž2123 kojom se Radoboj povezuje sa Krapinom
- županijske ceste Ž2122 kojom se Radoboj spaja sa državnom cestom D35, te
- županijska cesta 2257 koja Radoboj povezuje sa Novim Golubovcem
- lokalnu prometnicu L22014 koja povezuje Ž2123 i D35
Cjelokupni teritorij Općine dobro je pokriven prometnicama. Njihova mreža pokriva
cjelokupni teritorij Općine Radoboj. Premda su prometnice asfaltirane, nedovoljnog
su profila i standarda.
Područjem Općine prolazi 20-ak kilometara županijskih i državnih cesta. U
prometnu infrastrukturu treba ubrojiti i gotovo 50 kilometara tzv. nerazvrstanih
asfaltiranih putova, koji sva naselja spajaju s glavnim prometnicama.
Pored toga, ulažu se maksimalni napori Općine da se nerazvrstane prometnice
redovito održavaju.
Na razini državnih prometnica temeljem Prostornog plana uređenja općine Radoboj
položena je i nova planirana trasa D - 35, a u skladu sa PPKZŽ-om. Predložen je i
tunelski proboj u skladu sa PPKZŽ-om, a na trasi D - 35.
Općinom Radoboj prolaze tri važna cestovna pravca: županijska cesta 2122 (A. G.
Grada Krapina-Radoboj-D 35), županijska cesta 2123 (Radoboj (Ž 2122)-Jazvine-A. G.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
28
Grada Krapina) i županijska cesta 2257 (Radoboj-Gorjani Sutinski-Novi Golubovec
(D 29)).
Na razini županijskih prometnica novoplanirana je kontinuirana mreža do svakog
naselja i zaseoka odnosno grupacije građevina. Uspostavljena je vinska cesta koja
najvećim dijelom prati postojeće prometnice i nastavno povezuje susjedne Općine
(kontinuirana vinska cesta kroz sve Općine županije).
Realizacija planirane lokalne prometnice nastavno na Ž2122 u skladu je sa
prijedlogom turističke ceste južne Ivančice (Strahinjičice za općinu Radoboj) koja bi
bila trasirana: Krapina – Radoboj - Novi Golubovec – Lobor – Belec - Budinšćina.
Trasa je preuzeta iz dokumenta PPKZŽ s time da je korigirana u skladu s
topografijom terena. Trasa je dijelom položena na postojeće županijske prometnice,
dijelom su novoplanirane dionice, a potrebno je korigirati profile, nagibe i regulaciju.
Predložena je i vinska cesta u predjelu Vinivrh i nastavno prema općini Mihovljan.
Područje Strahinjčice aktivirano je Prostornim planom putem polaganja
nerazvrstanih cesti koje su dijelom korištene polaganjem na šumske puteve, a
dijelom planski trasirane. Omogućen je kolni pristup do najviše točke Strahinjčice, a
podnožje je u cjelosti pokriveno cestom.
Samo se naselje Radoboj nalazi na prometnom križanju županijskih cesta i, što je
nepovoljno za formiranje centra, te će biti potrebno u budućnosti kad se realizira
planirana lokalna prometnica, izmjestiti odnosno ukinuti dio županijske ceste koji
prolazi kroz centar naselja Radoboj.
U planu je rekonstrukcija i proširenje nerazvrstane ceste od naselja Crneki prema
naselju Strahinje Radobojsko te dalje prema planinarskom domu na Strahinjčici.
Isto tako, uređena je šumska cesta koja spaja općine Radoboj i Jesenje, a važna je i kao
protupožarna cesta, te je otvorila planinu Strahinjčicu sa sjeverna strane,a osim toga
od velike je važnosti za vlasnike šuma na tom području.
Elektroničke komunikacije
Općina Radoboj dio je Krapinsko – zagorske županije koja u pogledu TK strukture ne
predstavlja neko značajnije čvorište u Županiji.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
29
Pristupna mreža elektroničkih komunikacija općine Radoboj vezna je na AXE
centralu u Krapini.
Područjem općine Radoboj prolaze TK vodovi koji predstavljaju samo segment
pristupnih veza sjevernog dijela Krapinsko-zagorske županije koji gravitira matičnoj
TK centrali instaliranoj na području grada Krapine.
Optički TK kapaciteti, osim u tranzitnom prometu povezuju udaljeni pretplatnički
stupanj Radoboj s nadređenom TK centralom.
Na području općine Radoboj instaliran je jedan udaljeni pretplatnički stupanj RSS-a
koji se nalazi neposredno uz centar naselja Radoboj u zgradi Hrvatskih pošta.
Ovi telekomunikacijski uređaji svojim telekomunikacijskim kablovima, povezuju
stanovništvo naselja oko Radoboja na mrežu elektroničkih komunikacija.
U pogledu mobilnih komunikacijskih mreža područje Općine zadovoljavajuće je
pokriveno signalom mobilnih komunikacija, a u proteklom razdoblju je u naselju
Bregi Radobojski instalirana jedna bazna postaja mobilnih komunikacija.
One se nalaze na području susjednih općina i grada Krapine.
Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500
m) utvrđuju se prostornim planom županije. Na području Općine planirana je jedna
zone elektroničke komunikacijske infrastrukture, a središte druge se nalazi na
području Općine Mihovljan.
Potrebno je napomenuti da je u planu projekt uspostavljanja bežične informatičke
mreže na području općine za besplatan pristup internetu (ili uz simboličnu
naknadu).
Sukladno navedenom može se zaključiti da je cijelo područje općine Radoboj
relativno zadovoljavajuće pokriveno javnom pokretnom i nepokretnom mrežom.
Elektroopskrba
Područje općine potrebe za električnom energijom podmiruje iz pojne točke:
TS 35/10 kV, 2x8 MVA KRAPINA (STRAHINJE).
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
30
Položaj navedene pojne točke relativno je povoljan i omogućava daljnji razvoj
elektroopskrbe na području općine.
Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz pojne točke: TS 110/35kV,
2x40 MVA STRAŽA preko odgovarajućeg 35 kV dalekovoda.
Općinsko središte Radoboj jedino je naselje stanovite koncentracije stanovništva, sa
razvijenim upravnim i uslužnim funkcijama. Ostala naselja disperznog su karaktera
više u smislu stambenih susjedstva lociranih po brežuljcima.
Unutar granica općine Radoboj u pogonu je 20 kom. distributivnih TS s ukupnom
snagom instaliranih transformatora od 2.100 kVA.
Sve te transformatorske stanice su za potrebe široke potrošnje i poslovnih sadržaja,
razmještaj TS-a je zadovoljavajući.
Iz TS 10/(20)/0,4 kV formirana je niskonaponska mreža koja je većim dijelom
nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja. Izgrađena je većim dijelom na
drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm2; 4x25mm2; 4x35 mm2.
Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm2 i X00/0-A
3x70+71,5+2x 16 mm2 na jelovim impregniranim i betonskim stupovima.
Trasa niskonaponske mreže izvedena je uz postojeće prometnice a jednim dijelom
prolazi preko poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.
Javna rasvjeta u naseljima Općine izvedena je u manjem opsegu uz glavne ulice.
Taj dio javne rasvjete ne zadovoljava i potrebno je njezino proširenje i zamjena sa
modernijim rasvjetnim svjetiljkama koje su ekonomičnije i sa kvalitetnijim
svjetlotehničkim rješenjima.
Općina Radoboj poklanja osobitu pažnju zaštiti i očuvanju okoliša te energetskoj
učinkovitosti. Posebno se to odnosi na rezerve pitke vode, šume, zrak, nezagađena
tla, zaštićene dijelove prirode te prirodni i kultivirani krajobraz.
Na području elektroopskrbe u planu su projekti (u sklopu projekta „Radoboj- Zeleni
otok) izgradnje energetski učinkovite zgrade poticajne stanogradnje, izgradnja
bioelektrane koja bi kao gorivo koristila drvnu masu te izgradnja vjetroelektrane i
sunčane elektrane.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
31
Građevine namijenjene proizvodnji električne ili toplinske energije iz obnovljivih
izvora (vode, sunca, vjetra, biomase, bioplina i sl.) te kogeneracijska i trigeneracijska
postrojenja moguće je graditi u gospodarskim zonama (namjena I) uz poštivanje
uvjeta za gradnju propisanih za zonu. Iznimno je moguća gradnja ovih postrojenja i
unutar ostalih namjena, za postrojenja snage do 500 kW prema uvjetima osnovne
namjene.
Plinoopskrbna mreža
Područjem Krapinsko-zagorske županije uspostavljen je osnovni sustav opskrbe
plinom koji je potrebno razvijati u cilju povećanja i poboljšanja opskrbe, te njene
sigurnosti.
Na području općine Radoboj plin se koristi u širokoj potrošnji (domaćinstva) za
grijanje građevina, pripreme sanitarne potrošnje tople vode, pripremu hrane u
ustanovama (škole i sl.) te manjim obrtničkim radionicama.
Postojeće stanje opskrbe plinom područja općine je uglavnom zadovoljavajuće.
Opskrba područja općine odvija se preko redukcijske postaje u Krapini i plinovoda
od 160 PE maksimalnog radnog tlaka 3 bara koji se pruža centralnim dijelom
teritorija općine. Od ovog cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih
teritorija općine. Distributivnom mrežom pokrivena su sva veća naselja u općini.
Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi.
Distribuciju plina za područje općine Radoboj vrši distributer Gradska plinara
Krapina.
Vodoopskrba
Distribuciju vode na području vodoopskrbnog sustava „Radoboj“ provodi KRAKOM
d.o.o. – Krapina.
Opskrba vodom temelji se na zahvatu vode na izvorištu „Beli zdenci“ ukupnog
kapaciteta 12 l/s (zahvat vode iz tri bušotine). Zahvaćena voda distribuira se prema
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
32
potrošačima iz dva vodospremnika (VS „Beli zdenci 1“ V = 28 m3 – za naselje
Radoboj i istočni dio općine te VS „Beli zdenci 2“ V = 50 m3 – za naselje Jazvine i
zapadni dio općine). Kapacitet postojećih vodospremnika ne zadovoljava potrebe
vodoopskrbnog sustava, kao ni dimenzije glavnih opskrbnih cjevovoda.
Na području općine Radoboj izvedena je u periodu studeni - prosinac 2006. godine
vodozahvatna bušotina Radoboj-2. Probnim crpljenjem i provedenim proračunom
ustanovljen je optimalni kapacite bušotine je Q = 7,0 l/s (25,2 m3/sat odnosno 604,8
m3/dan) i maksimalni kapacitet Q = 11,2 l/s (40,3 m3/sat odnosno 967,7 m3/dan).
Dubina ugradbe crpke 95 m.
Uvažavajući pronađene nove količine vode na području općine Radoboj (bušotina
Radoboj-2) usvojenim tehničkim rješenjem predviđeno je uvođenje novih količina
vode u postojeći vodoopskrbni sustav „Radoboj“ iz bušotine Radoboj-2, a na
postojećem sustavu potrebno je izgraditi vodospremnik „Radoboj“ zapremnine V=
400 m3 i glavni opskrbni cjevovod DN 200 mm, L= 1850 m do prekidne komore
„Kapelica“ (postojeći objekt) te izvršiti sanaciju postojećih komora zdenaca sa
spojnim cjevovodima na izvorištu „Beli zdenci“.
Osim navedenog potrebno je proširiti postojeći vodoopskrbni sustav na istočno i
zapadno područje općine Radoboj. Proširenjem vodoopskrbnog sustava biti će
omogućena opskrba vodom naselja Šemnica Gornja (istočni dio) te naselja Jazvine i
Orehovec Radobojski (zapadni dio).
Opskrba vodom naselja Šemnica biti će vezana na novi cjevovod VS „Jambreki“ –
Radoboj DN 200 mm u zaselku Potočki.
Tehničkim rješenjem za opskrbu vodom naselja Šemnica predviđena je izgradnja
magistralnog cjevovoda zaselak Potočki (spoj na cjevovod DN 200 mm) – VS
„Košutići“, DN 150 mm, L = 1250 m i DN 125 mm, L = 735 m, vodospremnika
„Košutići“ zapremnine V = 100 m3 s kotom preljeva +250 m.n.m. te magistralnog
cjevovoda DN 150 mm VS „Košutići“ – Šemnica Radobojska (gospodarska zona) –
Donja Šemnica (spoj na sustav Zagorskog vodovoda), L = 3630 m.
Radi kvalitetnije opskrbe vodom istočnog dijela područja Općine Radoboj, a posebno
gospodarske zone planiran je i spoj na sustav Zagorskog vodovoda preko VS „Donja
Šemnica“ s kotom preljeva +250 m.n.m. u koji se voda dovodi iz izvorišta Lobor
putem magistralnog cjevovoda „Lobor – Mihovljan – Dukovec“ DN 400mm.
Predloženim rješenjem daje se sigurnost pogona i mogućnost transporta vode u oba
smjera te nije neophodna njegova realizacija u početnoj fazi.
Uz navedene temeljne objekte sustava opskrbe vodom istočnog dijela općine Radoboj
potrebno je izgraditi i opskrbne cjevovode (vodovodnu mrežu) DN 80 mm – DN 125
mm ukupne dužine 7260 m.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
33
Opskrba vodom naselja Jazvine i Orehovec Radobojski biti će vezana na prekidnu
komoru „Kapelica“ s kotom preljeva +265 m.n.m.
Tehničkim rješenjem za opskrbu vodom naselja Orehovec Radobojski potrebno je
izgraditi magistralni cjevovod PK „Kapelica“ – Jazvine DN 150 mm, L = 3520 m te
nastavno na njega magistralni cjevovod Jazvine (zaselak Tuški) – Orehovec
Radobojski DN 125 mm, L= 1585 m.
Uz navedene temeljne objekte sustava opskrbe vodom zapadnog dijela općine
Radoboj potrebno je izgraditi i opskrbne cjevovode (vodovodnu mrežu) DN 80 mm –
DN 100 mm ukupne dužine 2815 m.
Potreba vode izračunata je za tri karakteristična razdoblja (faze) i to za 2006., 2021. i
2031. godinu u Studiji „Novelacija studije razvitka vodoopskrbe na području
Krapinsko-zagorske županije“ koju je izradila tvrtka IGH d.d. Zavod za studije i
projekte, Odjel za hidrotehničke građevine iz Zagreba u studenom 2006. godine.
Vezano uz vodoopskrbu potrebno je spomenuti i projekt rekonstrukcije
vodoopskrbnog sustava u vrijednosti 1.500.000,00 kuna koji će se izvesti u tri faze, a
u potpunosti se financira iz sredstava Hrvatskih voda.
Prva faza odnosi se na izgradnju bazena zapremine 400 m3 u zaselku Jambreki,
magistralnog voda do prepumpne stanice kod Kapelice i izgradnje nove prepumpne
stanice u zaselku Košutići za područje Gornje Šemnice. Druga faza odnosi se na
izgradnju magistralnog voda do Gornje Šemnice i naselja Bregi Radobojski sa spojem
na vodoopskrbni sustav Krapina. Treća faza odnosi se na izgradnju još jednog
bazena na postojećem izvorištu Beli zdenci kao i na cjelokupnu sanaciju izvorišta.
Pitka voda visoke je vrijednosti. S obzirom na bogata nalazišta vode na području
Općine Radoboj postoji mogućnost otvaranja punionice flaširane vode.
Odvodnja
Na području općine skoro da i nema izgrađene kanalizacijske mreže. Postoji izgrađen
samo dio kanalizacijske mreže mješovitog sustava za uži centar naselja Radoboj koja
se upušta nepročišćena u korito potoka.
U ostalim naseljima nema izgrađene kanalizacijske mreže, niti uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
34
Otpadne vode se uglavnom prikupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju
direktno u meliorativne kanale ili kanale uz prometnicu.
U svrhu unapređenje sustava odvodnje na području Općine Radoboj u planu je
izgradnja četiri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te sekundarne kanalizacijske
mreže. Sukladno cjelovitom rješenju na području Krapinsko-zagorske županije
predložena je i alternativna varijanta koja isključuje izgradnju uređaja na području
općine Radoboj već se otpadne vode odvode na uređaj u Krapini.
Zbrinjavanje otpada
Na području Općine nema odlagališta otpada, već se on odvozi u susjednu općinu
Jesenje na deponij Gorjak. U Općini je nužno organizirati separiranje otpada.
6.Uređenje prostora
Prostor općine Radoboj zauzima sjeverni dio Krapinsko-zagorske županije. Krajolik
ima tipične zagorske karakteristike.
Približno trećinu površine zauzima Alpski ogranak planine Strahinjčice. Teritorij
općine je podvrgnut, intervencijama u prostoru, međutim treba istaći da su još uvijek
prirodna obilježja izrazito nazočna te na taj način čine kvalitetnu podlogu za
kreiranje njezinog razvoja.
Kod ovoga valja posebno naznačiti da je sačuvan krajolik Strahinjčice sa gorskim
šumama visokog raslinja i lovištem, a on zauzima gotovo trećinu teritorija općine
Radoboj.
Podbrežje Strahinjčice ima blaži reljef i na njemu se nalaze zaseoci, i poneke
gospodarske cjeline.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
35
Zagorski bregi zauzimaju gotovo dvije trećine terena. Postoje i dvije nešto šire doline
uz potoke Radobojčica i Šemnica.
Uščuvane su i padine vinograda i voćnjaka, poljoprivredne površine blaže
topografije, a u krajolik su inkorporirane šumske površine.
Brežuljci su pretežito pokriveni šumskim raslinjem, voćnjacima i vinogradima a
doline su pokrivene poljprivrednim površinama, ali se u vizurama krajolik značajno
razlikuje u ovisnosti o klimatskoj izloženosti padina brijegova.
U slikovit krajolik bregovitog dijela Općine skladno se uklapaju disperzno razbacane
grupacije ruralnih naseobina te tako stvaraju idealnu podlogu za razvoj seoskog
turizma.
U gorskoj zoni Strahinjčice zauzima trećinu teritorija Općine ima značajne površine
gospodarskih šuma (drvna masa: hrast, bukva, grab, jela, gorski javor, bijeli
jasen,lipa, obični grab, kruška) izvorišta pitke vode, građevinskog kamena i divljači
(lovišta).
U prigorskom pojasu Strahinjčice nalaze se šumske površine, a niži dio povoljan je za
razvoj vinogradarstva i voćarstva. Osojne strane prekrivene su šumskim raslinjem.
Pobrđa i brežuljci najviše su zastupljeni na teritoriju Općine i pogodni su za razvoj
voćarstva i vinogardarstva.
Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Općine, pojedine grupacije
naseobina nalaze se po obroncima, uz izuzeće vikendica i klijeti koje su na vrhovima
bregova.
Na teritoriju Općine nalaze se dva značajnija potoka Radobojčica i Šemnica koje se
pružaju u smjeru sjever-jug u uskim dolinama.
O najranijim oblicima naseljenosti na teritoriju Općine govore arheološki nalazi iz
povijesti, antičkog i srednjovijekovnog razdoblja.
Prvi tragovi naseljenosti potiču iz 1334. godine kada se prvi puta spominje Radboa.
Radoboj je ujedno i jedino naselje s karakterom lokalnog središta. Njegovo
gravitacijsko područje obuhvaća cijelu općinu. U njemu su smještene skoro sve
funkcije.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
36
Pored Radoboja oblikovala su se naselja Jazvine i Gornja Šemnica kao potencijalna
razvojna središta koja jedina imaju i područnu školu. Ostala naselja nemaju
gravitacijski potencijal u smislu koncentracije funkcija. Postoji mogućnost razvoja
naselja Gorjani Sutinski za vjerski turizam.
Naselja su uglavnom sa malim brojem stanovnika između 100 i 300. Disperzirane su
izgradnje izuzev Radoboja, pa nije moguće formiranje jačih središta.
Najveći potencijal predstavljaju naselja Jazvine, Gornja Šemnica i Gorjani Sutinski.
Naselja u blizini županijskih prometnica brže će se razvijati sa mogućnostima
realizacije raznih funkcija i sadržaja, Naselja na bregovima sporije će se razvijati i ali
će imati veći sklad sa okolišem i etno i eko - potencijale za turizam što svakako treba
iskoristiti.
Može se reći da je Radoboj još industrijski netaknut i prava mogućnost za razvoj eko i
etno turizma.
Stanovništvo, naravno u cjelini gravitira prema Krapini kao županijskom središtu.
Zatečeno stanje prema uređenju prostora može se svesti na:
Naselje Radoboj je povijesno-tradicionalno ruralno područje sa elementima
urbanog;
Ruralna naselja sa elementima urbaniteta na području Općine;
Zaseoci i izolirane nastambe disperzno grupirane na padinama i vršnim
platoima brijega;
Zone sporta i rekreacije;
Poljoprivredne i šumske površine na okolnim bregima;
Doline potoka Radobojčica i Šemnica;
Državna cesta D 35;
Dobra cestovna povezanost (državne, županijske, lokalne prometnice); lijepi i
ugodni krajolik; mogućnost ugodnog stanovanja; zaposlenje u Krapini .
U sklopu naselja Radoboj, Gornja Šemnica i Jazvine nalaze se poslovni objekti malog
poduzetništva i obrtništva sa malim brojem zaposlenih.
Izgrađeni objekti javnih i društvenih funkcija: općinska uprava, osnovna škola,
ambulanta i pošta nalaze se u naselju Radoboj. Područne škole su u Jazvinama i
Gornjoj Šemnici.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
37
7.Zaštita okoliša
Što se tiče aktivnosti na zaštiti krajolika općine postoji temeljna podjela na: područje
Strahinjčice kao posebno vrijedni dio općine te ostali dio općine Radoboj kao
kultivirani krajolik.
U tom smislu treba pažnju na čuvanju i zaštiti krajolika koncentrirati na:
Rezerve pitke vode (Jazvine, izvor Beli zdenci);
Prirodne šume (Strahinjčica);
Zrak;
Nezagađena tla (eko proizvodnja);
Spomenike graditeljske baštine;
Zaštićene dijelove prirode (Strahinjčica-zaštićeni krajolik, doline potoka);
Područja ekološke mreže - sjeverni dio - Strahinjčica HR2001115
te cijelo područje Općine - Hrvatsko Zagorje HR1000007
Očuvani prirodni i kultivirani krajobraz (zone zaštite).
Što se tiče zaštite prirodnih vrijednosti prema prostornom planu treba obratiti pažnju
na :
lokalitet dolina potoka Radobojščica, Vnučica, Šemnica i dr. .
kultivirani krajolik;
Lokalitet šireg područja oko crkve sv. Trojstva;
lokalitet šireg područja oko kapele sv. Jakoba;
zone zaštite dijelova zaselaka Radoboja, Jazvina, Gorjana Sutinskih.
Zaštita kulturno povijesne baštine odnosi se na:
Povijesna naselja i dijelove povijesnih naselja
Povijesne građevine i graditeljski sklopovi
Arheološki lokaliteti i nalazišta
Memorijalna područja i obilježja
Kulturni krajolik
Cilj je zaustaviti devastaciju zatečenih vrijednosti i afirmacija novih vrijednost.
Potrebno je zadržati autohtoni biljni fond sa minimalnim unosom novih vrsta.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
38
Šume je potrebno tretirati kao eko vrijednost, a ne kao gospodarski resurs. S obzirom
da su šume obnovljiv resurs moguća je intenzivnija eksploatacija gospodarskih šuma
u skladu sa važećom osnovom gospodarenja šumama.
Zaštita voda izvorišta Beli Zdenci, Jazvine. Moguća je realizacija projekta izgradnje
punionice vode.
Zaštita tla kroz njegovo iskorištenje adekvatnim kulturama i racionalnim širenjem
građevinskih zona.
Površinska eksploatacija mineralnih sirovina treba zaštiti kroz zatvorene rudnike kao
muzej.
Odlaganje otpada na teritoriju Općine nije primjećeno u obliku divljih deponija osim
pojedinačnih slučajeva što se za sada uspješno rješava na razini općinske uprave.
U svrhu upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima i njihove prezentacije,
promidžbe i očuvanja u Radoboju je osnovan i Edukacijsko-promidžbeni centar
Javne ustanove koji ujedno predstavlja prvi objekt takve vrste u Županiji.
To se odnosi na područja europske mreže NATURA 2000, zaštićenog područja
Hrvatsko zagorje, kao i na ostale znamenitosti ovoga kraja i čitave Županije.
8.Obrazovanje
U okviru djelatnosti obrazovanja, na području Općine Radoboj postoje samo tri
obrazovna kapaciteta.
I to Osnovna škola Side Košutić u Radoboju kao Općinskom centru te dvije
područne škole u Jazvinama i Šemnici Gornjoj.
Ne postoji dječji vrtić za djecu predškolskog uzrasta što predstavlja značajan problem
u životu lokalne zajednice.
Rekonstrukcija zgrade stare škole u Radoboju završena je u travnju 2013. te je ona
postala prva energetski učinkovita zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji, a u tijeku
su radovi na uređenju muzeja koji će se nalaziti u pritemlju objekta.
U planu je i dogradnja zgrade središnje osnovne škole u svrhu održavanja
jednosmjenske nastave za sve učenike sa područja Općine a zgrada područne škole u
Jazvinama bi se prenamijenila i preuredila u vrtić.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
39
9.Zdravstvo i socijalna skrb
Od zdravstvenih ustanova u Radoboju postoje ambulanta obiteljske medicine i dvije
stomatološke ordinacije. Od ustanova socijalne skrbi ne postoji niti jedna. U planu je
projekt izgradnje doma zdravlja u sklopu kojeg bi se nalazila ambulanta opće
medicine, dvije stomatološke ambulante i ljekarna.
10.Kultura, sport, informiranje, udruge
Brojni spomenici kulture svjedoče o bogatoj povijesti kraja: prethistorijski humci,
okamine živih bića stare i do 19 milijuna godina te najstarija okamina vinove loze u
svijetu. Uskoro će se ta povijest moći doživjeti i u muzeju Zavičajne zbirke.
Od sakralnih spomenika kulture valja spomenuti gotičku crkvu sv. Jakova iz 12.
stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva Presvetog Trojstva jednobrodna
je gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću.
Iz Radoboja potječu poznate osobe iz svijeta kulture i umjetnosti: znamenita hrvatska
književnica Sida Košutić.
S obzirom na izrazitu koncentraciju značajnih osoba iz prošlosti Općine Radoboj i
raznovrsnih događanja tijekom minulih stoljeća, valja konstatirati da postoje značajni
događaji i nalazišta koji mogu poslužiti kao osnovica kulturnih ali i turističkih
događanja. Ovdje posebno treba istaći Arheološko nalazište oruđa iz iz željeznog
doba te fosilne nalaze stari oko 12 milijuna godina, a kao potencijalni muzej i rudnik
sumpora.
U dosadašnjem razvoju Općine te ideje su samo razmatrane, ali nikada nije došlo do
njihove realizacije.
Na području Općine od kulturnih sadržaja i organizacija postoje kulturno-umjetnička
društva «Zagorec» i «Sida Košutić». Postoje i dvije limene glazbe «Mirna Radoboj» i
«Radobojska zvona» .
S obzirom na mogućnosti i dosegnuti stupanj urbaniziranosti planira se koncentracija
kulturnih sadržaja samo u općinskom središtu.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
40
U pogledu informiranja postoje povremene publikacije o Radoboju i njegovoj
povijesti, a u novije vrijeme pokrenuto je općinsko glasilo „Radobojski list“ koje se
kasnije proširilo i na općinu Jesenje pa sada list nosi ime „Radobojsko-Jesejanski list“.
Tu su sportske udruge i klubovi poput Udruge kuburaša “Radobojska kubura”,
Kluba padobranskog jedrenja “Jastreb”, Moto kluba „Borje“, Kinološkog kluba
“Radoboj” Nogometnog kluba “Radoboj”. Karate klub «Sokol», te udruga za
paragliding.
Od udruga na području Općine Radoboj postoji još i udruga umirovljenika Općine
Radoboj a na području Općine Radoboj djeluje i Kinološki klub Radoboj te dva
dobrovoljna vatrogasna društva DVD Gornja Šemnica i DVD Jazvine
Nadalje osnovana je i športsko-kulturna udruga građana Josip Poljak Jazvine koja je
jedan od nositelja sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine.
Nosioci kulturnih događanja u pravilu su kulturna društva i udruge.
Uz postojeće sportske terene, u planu je izgradnja modernog sportsko-rekreacijskoga
centra s teniskim terenima i prostorom za skejtere, kao i daljnje uređenje
biciklističkih i motociklističkih staza,.
U planu su i slijedeći projekti:
- uređenje 50 km biciklističkih staza
- izgradnja mini-golf igrališta
- izgradnja zida za penjanje
- obnova kapele Sv. Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u svrhu
vjenčanja
- pri kraju je uređenje Zavičajne zbirke
- Uređenje akvarija i terarija u sklopu Zavičajne zbirke
- rekonstrukcija temelja i fasade Župnog dvora (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
- obnova gotičkog svoda na kapeli Sv. Jakova (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
- arheološka istraživanja na lokaciji Podstenje (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
- daljnje sufinanciranje nabavke potrebne opreme za Zavičajnu zbirku
(projekt prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)
- nabavka novih instrumenata za limenu glazbu Mirna. (projekt
prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
41
11.Lokalna samouprava
Radoboj je 1993. godine opet postao samostalna jedinica lokalne uprave i
samouprave. Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Radoboj održana je 21.
travnja 1993. godine.
Upravna struktura Općine Radoboj je slijedeća:
- Načelnik
- Općinsko vijeće
- Jedinstveni upravni odjel
Općina je u značajnoj mjeri informatizirana. Uglavnom se raspolaže sa računalnim
programskim rješenjima za računovodstvene poslove, dok za ostale aktivnosti još
nema programskih rješenja. Proračun Općine Radoboj kretao se uglavnom u
posljednjim godinama na razini od 8 do 10 mil. kuna i u značajnoj mjeri je razvojnog
karaktera.
Treba napomenuti da se sada u značajnijoj mjeri pokreću akcije na razvitku
gospodarstva, a jedna od njih je i izrada ovog strateškog programa.
Komunikacija i informiranost su vrlo važni faktori u razvoju lokalne samouprave. Uz
oglasne ploče, javne sjednice Općinskog vijeća, javno objavljivanje akata
predstavničkog i izvršnih tijela, godišnje proračunske poruke Načelnika građanima,
uključivanjem udruga, VMO, organizacija i drugih čimbenika u donošenju
proračuna, razvijeni su i kanali s povratnim informacijama putem pisama građana,
telefonskih poziva, provođenje anketa i dr. Također Općina ima izrađene svoje web
stranice u cilju intenzivnijeg komuniciranja sa okruženjem.
Uz napredak koji se primjećuje u komunikaciji između građana i Općinske vlasti
nužno je i dalje na ovom planu razvijati i poticati participiranje građana u lokalnoj
samoupravi, ali ne samo kroz traženje prava već i izvršavanje obveza.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
42
II.ANALIZA RAZVOJNIH PRIORITETA OPĆINE
RADOBOJ
Za definiranje razvojnog nacrta pored istraživanja projektnih ideja sekundarnim
istraživanjem odnosno anketiranjem poduzetnika i stanovništva izvedena je i analiza
razvojnih prioriteta, problema i prijedloga po specificiranim područjima za općinu
Radoboj. U svezi razvojnih prioriteta dobiveno je sljedeće:
1. Prostor - razvojni prioriteti
Temeljni prioriteti u području prostora općine Radoboj odnosili bi se na potrebe:
a) razvoj kapaciteta za bavljenje seoskim turizmom, eko i etno turizmom
b) turistička valorizacija Strahinjčice s ciljem privlačenja ljudi iz drugih krajeva da
posjete općinu - u sklopu sportsko rekreacijskog centra izgradnja žičare prema vrhu
Strahinjščice sa posebnim kabinama za prijevoz bicikala, uređenje 50-km
biciklističkih staza, izgradnja mini-golf igrališta, zid za penjanje, obnova kapele Sv.
Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u svrhu vjenčanja, izgradnja akvarija i
terarija
2.Stanovništvo-razvojni prioriteti
Ključni prioritetni ciljevi za upravljanje dinamikom i statikom stanovništva, dakle
demografski ciljevi na području Općine Radoboj, odnosili bi se na:
a) poboljšanje obrazovne strukture stanovništva
b) poboljšanje demografske slike
c) privlačenje stanovništva da iz drugih mjesta dođu živjeti ili raditi u općinu
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
43
3.Prirodno i kulturno nasljeđe-razvojni prioriteti
Prioriteti u sklopu prirodnog i kulturnog nasljeđa općine Radoboj odnosili bi se na:
a) zaštita prirodnih vrijednosti krajolika
b) zaštita kulturnih vrijednosti
4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura-razvojni
prioriteti
Prioritetni ciljevi u segmentu gospodarstva i gospodarske infrastrukture za općina
Radoboj sastoje se u sljedećim naznakama:
a) potaknuti razvoj gospodarstva na području općine
b) potaknuti razvoj primarnih gospodarskih djelatnosti, poljoprivrede
c) iskoristiti potencijal drvne mase kojom općina raspolaže
d) razvoj poduzetništva
5. Stanovanje, javne zgrade i površina –
razvojni prioriteti
U području stanovanja te javnih zgrada i površina prioritetni ciljevi se odnose na:
a) Izgradnja stambene zgrade po modelu POS-a
b) obnova prema standardima energetske javne zgrade te postavljanje sunčevih
kolektora na te zgrade
c) izgradnja ambulantne zgrade u koju bi se smjestile ordinacije obiteljske medicine
te stomatolozi i ljekarna
d) izgradnja parkirališta u blizini crkve u Radoboju
e) uređenje hostela od 60-ak ležajeva za primarno prihvat učenika osnovnih škola
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
44
6. Komunalna infrastruktura-razvojni prioriteti
Prioriteti Općine Radoboj na području komunalne infrastrukture su slijedeći:
a) uspostaviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
b) poboljšati primarnu reciklažu i odvojeno prikupljanje otpada
c) dovršenje kompletne vodovodne mreže na području općine
d) uspostavljanje bežične računalne mreže na području općine za besplatan pristup
internetu (ili uz simboličnu naknadu)
7. Društvena infrastruktura- razvojni prioriteti
Na području društvene infrastrukture u općini Radoboj nužno je realizirati slijedeće
prioritete:
a) izgradnja dječjeg vrtića
b) dogradnja zgrade središnje osnovne škole Side Košutić
8. Proračun Općine Radoboj- razvojni prioriteti
U okviru politike proračuna Općine Radoboj potrebno je ugraditi mogućnosti većeg
izdvajanja za:
a) Osiguranje financijskih sredstava
b) Stvaranje što šire strukture izvora financijskih sredstava
c) Koncept razvojnog proračuna
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
45
III. ANALIZA RAZVOJNIH PROBLEMA OPĆINE
RADOBOJ
Nakon analize prioriteta pokušalo se idenificirati koji bi bili razvojni problemi
odnono ograničenja koja spriječavaju ostvarivanje naznačenih pojedinih prioriteta u
pojedinim oblastima.
U suradnji sa predstavnicima Općine Radoboj dobiven je sljedeći pregled razvojnih
problema:
1. Prostor - razvojni problemi
a) što se prostora tiče, postoje sve predispozicije za razvoj seoskog turizma u općini,
no taj vid turizma je u začetku i treba ga razvijati
b) problem neodgovornog odlaganja otpada u prirodi
2.Stanovništvo - razvojni problemi
I u području kretanja stanovništva njegove statike i dinamike, postoji određeni broj
problema koji neposredno utječu na kretanje stanovništva. To su:
a) nedostatak financijskih sredstava djeluje kao otežavajući čimbenik za puno mladih
koji bi htjeli otići na studij
b) mladi ljudi se sve kasnije odlučuju na brak i rađanje djece. Bilježi se trend
smanjenja broja ukupnog stanovništva, i povećava se udio starijeg stanovništva
c) ne postoje stambeni kapaciteti koji bi privukli stanovnike iz drugih mjesta za život
u općini, kao što se ni ne otvaraju radna mjesta koja bi ih privukla na doseljavanje
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
46
3.Prirodno i kulturno nasljeđe - razvojni problemi
Suštinski razvojni problemi u području prirodnog i kulturnog nasljeđa i njihove
zaštite očituju se u:
a) na području općine Radoboj poželjan je gospodarski rast koji bi omogućio razvoj
ovoga područja, ali može se dogoditi da gospodarski rast bude u sukobu sa željom
da se zaštiti prirodni okoliš
b) nedostatak financijskih sredstava za sanaciju sakralnih objekata
4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura -
razvojni problemi
Ključni problemi koji se javljaju u području gospodarstva i gospodarske
infrastrukture na području općine Radoboj očituju se u sljedećem:
a) nedostatna financijska sredstva koja bi investitori mogli uložiti u gospodarske
kapacitete na području općine
b) rascjepkanost parcela predstavlja problem ukoliko se želi razvijati poljoprivredna
proizvodnja na nekom području, a drugi problem predstavlja nezainteresiranost
lokalnog stanovništva za bavljenje poljoprivredom jer su inicijalni troškovi za razvoj
djelatnosti veliki
c) na području općine dominira trgovina, dok prerađivačka industrija ne zauzima
veliki udio u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti općine
d) gospodarska kriza, sporost administracije prilikom rješavanja potrebne
dokumentacije
5. Stanovanje, javne zgrade i površina –
razvojni problemi
I u području stanovanja, javnih zgrada i javnih površina postoje ključni problem na
području Općine Radoboj. On se očituje u slijedećem:
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
47
a) Nedostatak financijskih sredstava za uređenje i održavanje javnih zgrada i
površina
6. Komunalna infrastruktura - razvojni problemi
Problemi općine Radoboj na području komunalne infrastrukture odnosili bi se na:
a) pomanjkanje financijskih sredstava predstavlja problem zbog kojega se sustav za
odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te vodovod nije izgradio
7. Društvena infrastruktura-razvojni problemi
Osnovni problemi u vezi razvoja i realizacije prioritetnih ciljeva na području
društvene infrastrukture su:
a) izgradnja dječjeg vrtića zahtijeva veće financijske izdatke, koje općina nije mogla
financirati
8. Proračun JLS-razvojni problemi
Osnovni razvojni problemi Općine Radoboj u području proračuna sagledavaju se u:
a) Stvaranje što šire strukture izvora financijskih sredstava
b) Teškoće u naplati prihoda
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
48
IV. ANALIZA RAZVOJNIH PRIJEDLOGA ZA
OPĆINU RADOBOJ
1. Prostor - razvojni prijedlozi
Razvojne prioritete i probleme u području prostora u općini Radoboj rješavat će se
kroz sljedeće razvojne prijedloge:
a) Realizacija projekata vezanih za razvoj turizma
b) Realizacija projekata vezanih za rješavanje problema nedogovornog odlaganja
otpada
c) Korištenje pretpristupnih i kohezionih fondova EU i fondova Republike Hrvatske
2.Stanovništvo - razvojni prijedlozi
Rješavanje problema koji se javljaju u području demografije i kroz to ostvarivanje
prioritetnih ciljeva temeljit će se na realizaciji sljedećih razvojnih prijedloga:
a) davanje novčanih subvencija učenicima i studentima koji se žele školovati, a
nemaju financijskih mogućnosti
b) novčana pomoć za dijete djeluje kao poticajan čimbenik pri odluci. Otvaranjem
vrtića stvara se prilika za roditelje koji se ne odlučuju na djecu jer ih nemaju kome
ostaviti na čuvanje za vrijeme dok su na poslu
c) potrebno je pokrenuti gospodarski razvoj kako bi se stanovništvo moglo zaposliti,
ali i izgraditi stambene kapacitete za život stanovništva
3.Prirodno i kulturno nasljeđe - razvojni prijedlozi
Za realizaciju prioritetnih ciljeva u području prirodnog i kulturnog nasljeđa i njihove
zaštite planiraju se razvojni prijedlozi:
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
49
a) održivi rast i razvoj gospodarstva na području općine, uz brigu za prirodno
naslijeđe, može pomoći u očuvanju okoliša
b) potrebno je renovirati sakralne objekte. S obzirom na činjenicu kako u općini ima
potencijala za razvoj vjerskog turizma, potrebno je pronaći način da se to napravi.
c) Korištenje pretpristupnih i kohezionih fondova EU te priprema za strukturne
fondove EU
d) Kvalitetni programi
4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura -
razvojni prijedlozi
Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura su glavni pokretači razvoja bilo koje JLS.
Razvojni prijedlozi za općinu Radoboj u tom području odnose se na slijedeće:
a) otvaranjem poslovne zone moguće je investitorima, tj. poduzećima koja bi
djelovala u takvim zonama ponuditi povoljnije uvjete za poslovanje
b) komasacijom zemljišta može se riješiti problem rascjepkanosti parcela, a davanjem
poticaja i odobravanjem kreditnih linija s povoljnom kamatnom stopom rješava se
problem nedostatnih financijskih sredstava
c) drvna industrija bi se počela razvijati ukoliko bi se drvna masa počela obrađivati i
prodavati kao finalni proizvod, a to bi utjecalo na povećanje broja radnih mjesta, kao
i na razvoj prerađivačke industrije
d) potaknuti razvoj poduzetništva raznim subvencijama, poticajima; privlačenje
investitora dobro pripremljenim projektima
e)Korištenje pretpristupnih fondova EU
f) Korištenje izvora Republike Hrvatske
g) Korištenje poduzetničkih kredita banaka
Treba izraditi projekt ukupnog razvoja što je i realizirano kroz izradu ovog
dokumenta i započeti aktivnosti na stvaranju kolekcije konkretnih razvojnih
projekata što će se postupno stvarati nakon izrade ovog PUR-a. Naravno sve te
projektne ideje treba dovesti u fazu izrađenih konkretnih poslovnih planova
odnosno investicijskih programa.
Treba raditi na intenzivnijem razvitku turizma i stvaranju robne marke u tom
području kao i na stvaranju uvjeta za smještaj poduzetnika u tzv., poduzetničke
zone. Isto se odnosi i na ekološku poljoprivredu za koju također postoje realne
mogućnosti razvoja i stvaranje robnih marki.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
50
Posebne aktivnosti treba obaviti u analizi i provjeri mogućnosti i realnosti
financiranja projekata kroz sada dostupne financijske izvore.
Značajan naglasak stavlja se na znanje i obrazovanje te u sklopu toga i na
obrazovanje odraslih dakle permanentno obrazovanje za cijeli život, bez čega
zapravo i nema napretka.
5. Stanovanje, javne zgrade i površina –
razvojni prijedlozi
U području stanovanja, javnih zgrada i površina razvojni prijedlozi se odnose na
sljedeće:
a) Korištenje sredstava EU fondova i fondova Republika Hrvatske
6. Komunalna infrastruktura - razvojni prijedlozi
Komunalna infrastruktura je temeljni problem i istovremeno važan prioritetni cilj na
području općine Radoboj. Rješenja se vide u sljedećim prijedlozima razvoja:
a) uspostaviti pročišćivač otpadnih voda
b) uvođenjem prakse odvojenog skupljanja otpada i iskorištavanjem sastojaka iz
komunalnog otpada mogu se bitno smanjiti troškovi, a od prodaje materijala koji se
mogu iskoristiti kao sekundarna sirovina mogu se ostvariti prihodi. Ovime se
također minimalizira štetan utjecaj na okoliš.
7. Društvena infrastruktura - razvojni prijedlozi
Projekti koji se planiraju u općini Radoboj na području društvene infrastrukture
odnose se na:
a) Osiguranje odgovarajućih društvenih sadržaja u pojedinim dijelovima općine
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
51
b) Dogradnja, rekonstrukcija, eventualno proširenje postojeće elektroničke
komunikacijske infrastrukture
c) Projekti usmjereni na poticanje razvoja obrazovanja
d) Korištenje sredstava EU fondova i fondova Republike Hrvatske
8. Proračun Općine Radoboj-razvojni prijedlozi
Razvojni prijedlozi u području Proračuna odnosili bi se na:
a) Izrada i realizacija konkretnih poslovnih planova za gospodarske subjekte
b) Korištenje sredstava EU fondova
c) Korištenje sredstava fondova Republike Hrvatske
d) Korištenje vlastitih sredstava u raspoloživoj mjeri
V. SWOT ANALIZA
SWOT analiza je instrument ekonomske analize s kojim se identificiraju tzv. dobre i
loše strane subjekta koji se analizira, traže se dakle njegove prednosti i nedostatci, ali
isto tako i prijetnje odnosno povoljnosti, koje se nalaze u njegovom okruženju i mogu
pozitivno ili negativno djelovati na njegove aktivnosti.
Temeljem prikazane socio - analize stanja u općini Radoboj, izrađena je SWOT
analiza, kako bi se sagledale snage (Strengths) i slabosti (Weakness) grada, odnosno
prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats) u odnosu na nju iz okruženja.
Radi detaljnije analize i preciznijih sagledavanja, postupilo se metodom prikaza
sektorskih SWOT analiza i to za područja: gospodarstva, društvenih djelatnosti,
infrastrukture, uređenja prostora, zaštite okoliša i lokalne uprave.
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ – Gospodarstvo
Snage:
- povoljan geografski smještaj;
- mogućnost razvoja voćarstva i
povrtlarstva;
Slabosti:
- stagniranje gospodarskog rasta;
- mali broj proizvodnih tvrtki;
- nedovoljno investiranje postojećih
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
52
- industrijska tradicija;
- poljoprivredna tradicija;
- razvijenost poljoprivredne proizvodnje u
kućanstvima;
- tradicija proizvodnje stočarstva;
- raspoloživost drvne mase za razvoj
proizvodnje namještaja;
- raspoloživost smještajnog prostora za
prihvat novih proizvodnih, trgovačkih i
drugih gospodarskih kapaciteta;
- cestovna povezanost sa većim
središtima;
- potencijali za razvoj turizma na
padinama Strahinjčice;
- orijentacija mladih ljudi na sveučilišno
obrazovanje.
tvrtki u razvoj;
- nepostojanje konkretnih razvojnih
programa;
- nepostojanje nosioca turističkog
razvoja;
- nedovoljan broj visokoobrazovanog
stanovništva.
Prilike:
- blizina velikog tržišta grada Zagreba;
- blizina državne granice;
- mogućnost ulaganja stranih i domaćih
investitora u gospodarske zone;
- mogućnost korištenja većeg broja
domaćih financijskih izvora za kreditiranje
poduzetništva;
- mogućnost korištenja pretpristupnih i
kohezionih fondova EU;
- mogućnost preseljenja industrijskih
kapaciteta iz grada Zagreba.
Prijetnje :
- intenzivniji razvoj gradova i mjesta u
okruženju i privlačenje stanovništva
općine kroz zapošljavanje i servisiranje
usluga;
- izostanak domaćih i stranih ulaganja u
gospodarstvo;
- suočenje industrije i poljoprivrede s
jakom konkurencijom iz EU;
- izostanak iskorištenja pretpristupnih
odnosno kohezionih fondova EU;
Iz prikazane SWOT analize gospodarstva u općini Radoboj vidi se da postoje
mogućnosti razvoja poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije za što postoje
stanovite prednosti i potencijali općine.
Isto tako, temeljni nedostatci su premali broj tvrtki i nepostojanje nosilaca turističke
djelatnosti kao i nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništve. Eksterne
pretpostavke za razvoj gospodarstva također postoje prije svega zbog blizine grada
Zagreba, otvaranja mogućnosti pristupa fondovima EU, te mogućim ulaganjima
stranih i domaćih investitora.
Moguće prijetnje razvoju općine nalazimo u intenzivnijem razvitku okolnih gradova
i općina, izostanku pojave domaćih i stranih ulagača kao i mogućnosti korištenja
financijskih sredstava domaćih i stranih fondova
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Društvene djelatnosti
Snaga:
- raspoloživost usluga primarne
Slabosti:
- nedovoljna opremljenost ustanova
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
53
zdravstvene zaštite;
- raspoloživost ustanova osnovnog
obrazovanja:
- povijesna i kulturna ostavština.
društvenih djelatnosti;
- nepostojanje dječjeg vrtića;
- nedostatak prostora za rad ustanova
kulture;
- nedostatak prostora za rad udruga;
- nedovoljna opremljenost udruga;
Prilike:
- proces decentralizacije pojedinih
funkcija u društvenim djelatnostima
- doprinosi međunarodnih programa
razvoju društvenih djelatnosti;
- mogućnosti međudržavne suradnje u
pojedinim sektorima društvenih
djelatnosti;
- korištenje domaćih i stranih fondova
potpore udrugama;
Prijetnje :
- izostanak domaćih i inozemnih
potpora za realizaciju programa;
- intenzivan razvoj društvenih djelatnosti
u okruženju;
U okviru društvenih djelatnosti na području općine raspolaže se sa primarnom
zdravstvenom zaštitom i osnovnim obrazovanjem, te malim brojem raznovrsnih
udruga unatoč značajnoj povijesnoj i kulturnoj ostavštini minulih stoljeća i
generacija.
Činjenica jest da ima želje i entuzijazma stanovništva za razvojem kulturnih,
sportskih i drugih djelatnosti društvenog standarda. Ali nedostaje financijskih
sredstava.
Problem svih društvenih organizacija je prije svega u nedovoljnoj opremljenosti i
nedostatku prostora, posebno za djelovanje udruga.
U prilog razvoju društvenih djelatnosti na području općine ide svakako proces
njihove decentralizacije te mogućnosti međudržavne suradnje odnosno financiranja
iz domaćih i stranih fondova potpore za razne sektore društvenih djelatnosti.
Nedostatak može biti intenzivan razvoj institucija i organizacija društvenih
djelatnosti u drugim gradovima i općinama okruženja, što može izazvati još jače
gravitiranje stanovništva Općine Radoboj prema njima.
Mogući čimbenik prijetnji razvoju društvenih djelatnosti općine Radoboj iz okruženja
je i izostanak mogućnosti korištenja međunarodnih financijskih fondova.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
54
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ- Infrastruktura
Snage:
- povezanost sa cestovnim prometnicama
od državnog i međunarodnog značaja;
- prometna povezanost sa većim
središtima;
- dobra pokrivenost plinskom mrežom;
- dobra pokrivenost mrežom elektroničkih
komunikacija;
- izgrađenost mreže za opskrbu
električnom energijom;
- raspoloživost izvora vode;
- „zeleni otoci“ – reciklažna dvorišta
Slabosti:
- neizgrađenost kanalizacijskog
sustava;
- neasfaltirane lokalne ceste;
- nedovoljno održavanje nerazvrstanih
cesta;
- starost mreže za opskrbu električnom
energijom.
- neizgrađenost javne rasvjete u
pojedinim mjestima;
- nepostojanje centralnog reciklažnog
dvorišta (oporabilišta)
Prilike:
- korištenje domaćih kreditnih linija i
fondova za investiranje u infrastrukturu;
- korištenje pretpristupnih i kohezionih
fondova EU za financiranje
infrastrukturnih projekata.
Prijetnje :
- nemogućnost iskorištenja
pretpristupnih i kohezijskih fondova EU;
- nepovoljna ekonomska situacija u
zemlji.
Iz gornje tablice, uočava se da su u području prometne i komunalne infrastrukture,
povoljnosti općine u povezanosti cestovnim i željezničkim prometnicama na
državnom i međunarodnom planu, pokrivenost plinskom mrežom te dobra
pokrivenost TK sustavom.
Slabosti se odnose na, prije svega nedovoljno razvijenu vodovodnu mrežu,
neizgrađenost kanalizacijskog sustava, nepostojanje pročistača.
Eksterne povoljnosti odnose se prije svega na sada iskazane mogućnosti za korištenje
domaćih i stranih fondova za realiziranje infrastrukturnih projekata, dok eksterne
prijetnje mogu biti u izostanku korištenja pretpristupnih i kohezionih fondova EU
odnosno domaćih fondova zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji.
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Uređenje prostora
Snage:
- Prostorni plan uređenja Općine:
- U značajnoj mjeri očuvan tradicijski
Slabosti:
- zaštita krajolika je manja od njegove
stvarne vrijednosti;
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
55
krajolik;
- sačuvanost šumovitih predjela;
- sačuvanost dolina potoka i rijeka;
- dobar uvid u stanje uređenja prostora;
- disperzan način izgradnje;
Prilike:
- izrađen Prostorni plan uređenja
Krapinsko-zagorske županije;
- izrađen UPU centra naselja Radoboj i
UPU gospodarske zone proizvodno-
poslovne namjene "Brod"
- priblizavanje EU standardima.
Prijetnje :
- opasnost od neracionalne izgradnje
potencijalnih investitora;
Iz SWOT analize koja se odnosi na uređenje prostora općine, snage se očituju prije
svega u vidu osnovnog prostornog planskog dokumenta uređenja općine kao
najvažnijeg dokumenta za regulaciju uređenja prostora općine, te da je na terenu
najveći dio općine tradicijski očuvan što se očituje u sačuvanosti šumovitih predjela
te doline potoka i rijeka i poljoprivrednih prostora.
Slabosti se javljaju planiranjem sela uz prometnice koja će u konačnici postati
linearna što se svakako mora izbjegavati, s obzirom da su zagorska sela tradicionalno
zbijena (grupirana). Najlakše je planirati sela uz prometnice s obzirom na
infrastrukturu i imovinske odnose, ali se tako gubi vizualni identitet sela te slika
kulturnog krajolika koja je vrlo važna ako želimo razvijati turizam.
Povoljnosti iz okruženja odnose se na činjenicu da je izrađen prostorni plan uređenja
Županije te da u planovima uređenja prostora postoji orijentacija približavanja EU
standardima.
Moguće eksterne prijetnje nalaze se u opasnosti od pretjerane neracionalne izgradnje
koja može doći pod utjecajem investiranja domaćih i stranih investitora uz što je
povezano i neracionalno korištenje prostora i uništavanje vizurno atraktivnih
prostora.
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Zaštita okoliša
Snage:
- opredjeljenje za koncepciju održivog
razvoja;
Slabosti:
- nepostojanje prečistača otpadnih
voda;
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
56
- Prostorni plan uređenja prostora općine;
- dobar uvid u stanje okoliša.
- nedovoljna izgrađenost kanalizacijske
mreže;
- neodgovarajuće organiziran odvoz
smeća.
Prilike:
- rješavanje problema deponije
komunalnog otpada u suradnji sa
Županijom;
- regionalno povezivanje i rješavanje
problema deponije komunalnog
otpada;
- uključivanje u međunarodne razvojne
trendove;
- približavanje EU i primjena njezinih
standarda;
- mogućnost korištenja pretpristupnih i
kohezionih fondova EU;
- mogućnost korištenja domaćih fondova
za zaštitu okoliša.
Prijetnje :
- izostanak regionalnog rješenja
deponije komunalnog otpada;
- izostanak mogućnosti korištenja
pretpristupnih i kohezionih fondova
EU.
Održivi razvoj je temeljno opredjeljenje Općine Radoboj i uz Prostorni plan glavni
čimbenik zaštite okoliša.
Temeljne slabosti su postojanje još uvijek nazočnog izvora aerozagađivanja i
nepostojanje kanalizacijske mreže u najvećem dijelu općine i pročistača otpadnih
voda.
Općina provodi čišćenje javnih površina, saniranje divljih deponija, svake godine se
nekoliko puta u sva naselja postavljaju kontejneri za glomazni otpad dok se
organizirani odvoz smeća obavlja preko poduzeća Krakom Krapina.
Povoljnosti iz okruženja su u regionalnoj suradnji na rješavanju problema deponije
komunalnog otpada, mogućnostima korištenja domaćih i stranih financijskih
fondova, a nedostatak u eventualnom izostanku tih aktivnosti.
SWOT ANALIZA OPĆINE RADOBOJ - Lokalna uprava
Snage:
- postojanje programskih inicijativa;
- usmjerenost na razvoj općine;
- intenzivno praćenje zbivanja u općini i
njezinom okruženju;
- reagiranje na razvojne inicijative;
- razvojno orijentirano rukovodstvo;
- dobri ljudski potencijali.
Slabosti:
- nedostatak sredstava za unapređenje
rada lokalne uprave;
- nedostatak statističkih i drugih baza
podataka o općini.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
57
Prilike:
- decentralizacija lokalne samouprave;
- mogućnost međunarodne suradnje;
- rast značaja regionalnog razvoja;
- mogućnost korištenja međunarodnih
potpornih fondova i programa.
Prijetnje :
- izostanak državnih proračunskih
potpora;
- izostanak mogućnosti korištenja
sredstava domaćih i stranih fondova
- poteškoće u odnosu lokalne i
središnjih vlasti;
- sporost u donošenju novih zakona.
Temeljno, što se može naznačiti u pogledu snaga lokalne uprave Općine je činjenica
da je ona razvojno orjentirana i da postoje programske inicijative za razvoj
gospodarskih i društvenih djelatnosti općine.
Nedostatci su u nedovoljnoj informatizaciji, nepostojanju baza podataka i nedostatku
sredstava za unapređenja rada organa lokalne uprave i povećanje sudjelovanja
stanovništva u kreiranju općinskih dokumenata.
Pozitivna kretanja iz okruženja odnose se na decentralizaciju uprave te mogućnost
međunarodne suradnje, a s time i aplikacije međunarodnih standarda rada lokalne
uprave.
Nedostatci iz okruženja mogu se odnositi na izostanak proračunskih potpora, što
neposredno ugrožava realizaciju razvojnih projekata, te utjecaj stranačkih opcija u
procesu odlučivanja i relacijama odnosa lokalnih i središnjih vlasti.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
58
VI. POSEBNI DIO RAZVOJNOG PROJEKTA -
RAZVOJNI CILJEVI, MJERE, MODELI I PROJEKTI
RAZVOJA
U okviru ovog posebnog dijela Projekta ukupnog razvoja naznačit ćemo uvodno
razvojne ciljeve općine Radoboj i to počevši od sintetskog cilja koji se odnosi na
misiju i viziju razvoja općine, nadalje dugoročne ciljeve razvoja te posebno
prioritetne ciljeve, mjere i projekte za njihovo ostvarivanje. Na taj način definirat će se
ukupni planski i realizacijski mehanizam PUR-a Općine Radoboj.
1. Razvojni ciljevi
1.1. Misija
Misija JLS pokazuje razloge postojanja JLS, njezinu osnovnu svrhu i zadatke koje bi
trebala obavljati kao i sredstva kojima će ih obavljati. Misija se definira uzimajući u
obzir snage, slabosti, prilike i prijetnje JLS.
Misija Uprave Općine Radoboj je rješavanje životnih problema njezinih građana
poticanjem razvoja gospodarskih, komunalnih i društvenih djelatnosti na području
općine i usavršavanjem postojećih administrativnih metoda upravljanja Općinom tj.
ona se sastoji u realizaciji definirane vizije Općine Radoboj.
MISIJA
Misija Općine Radoboj je rješavanje životnih problema njezinih građana
poticanjem razvoja gospodarskih, komunalnih i društvenih djelatnosti na
području Općine Radoboj i usavršavanjem postojećih administrativnih metoda
upravljanja Općinom Radoboj korištenjem proračunskih sredstava i drugih izvora
financiranja.
Realizacija definirane Vizije razvoja Općine Radoboj.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
59
1.2. Vizija
Svaki strateški program razvoja, pa tako i ovaj kojeg nazivamo Projekt ukupnog
razvoja općine Radoboj , mora imati i svoj konačni sintetski cilj koji se naziva vizijom.
Vizija po definiciji opisuje sintetski cilj u kojem je naznačeno stanje Općine prema
kojem trebaju dugoročno težiti sudionici planiranja u Općini Radoboj odnosno
opisuje stanje prema kojem treba dugoročno težiti Općina Radoboj.
Vizija je definirana kroz analizu na temelju izložene SEA analize, SWOT analize te
ankete o razvojnim usmjerenjima, gdje su prikazane osnovne prepreke i problemi
razvoja Općine, ali i prilike te mogućnosti razvoja.
Iz vizije proizlazi da Općina mora postati prije svega ugodno mjesto za život kako
postojećeg stanovništva tako i potencijalnih stanovnika iz velikih urbanih sredina,
bitno različito od naseljenih urbanih mjesta, a opet opskrbljeno svim relevantnim
servisima visokog životnog standarda.
Preduvjet je vizije da se i dalje sačuva zdravi prirodni okoliš koji je za sada praktički
netaknut.
Na taj način Općina je atraktivna za doseljavanje stanovnika iz velikih urbanih
sredina.
Koncept definiran kroz viziju razvoja, omogućit će rješavanje ključnih problema
zapošljavanja kroz razvoj kvalitetnog gospodarstva u poljoprivredi, industriji i
turizmu.
Isto tako ona pretpostavlja u cijelosti rješavanje nazočnih infrastrukturnih problema
posebno u području vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.
Vizija pretpostavlja i razvojno orijentiranu upravu čiji proračuni su upravo usmjereni
razvojnom konceptu, ali i upravu koja je okrenuta stanovništvu da u suradnji sa
njime rješava probleme.
Ona dakako pretpostavlja i ekološku educiranost stanovništva i maksimalnu zaštitu
okoline.
Iz vizije proizlazi i briga za građane. Isto tako i briga za održivi ekonomski razvoj,
nadalje za gospodarstvo sa prepoznatljivim robnim markama, jer samo takvo
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
60
gospodarstvo može osigurati realizaciju ciljeva koji teže ostvarivanju definirane
vizije.
Iz vizije proizlazi potreba rješavanja ključnih problema zapošljavanja kroz razvoj
kvalitetnog gospodarstva u poljoprivredi, turizmu i prerađivačkoj industriji osobito
u proizvodnom i uslužnom sektoru čiste industrije i usluga. Isto tako, ona
pretpostavlja u cijelosti rješavanje infrastrukturnih problema, ali i koncept ruralnog
razvoja područja Općine.
U tom smisli vizija je dana kako slijedi:
VIZIJA
Općina koja pruža odmor od užurbanih urbanih cijelina. Ugodno mjesto za život
sa funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz
intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije.
1.3. Dugoročni ciljevi razvoja
Dugoročni ciljevi razvoja osiguravaju smjer strategije Projekta ukupnog razvoja i
definiraju sve njegove aktivnosti.
Za Općinu Radoboj postavljena su tri dugoročna cilja. Svaki od ta tri cilja ima
jednaku težinu i važnost. Radi se o tri dugoročna cilja koji se moraju respektirati kao
principi.
Instrumenti za postizanje ta tri cilja su prioritetni srednjoročni i kratkoročni ciljevi i
mjere za njihovo ostvarivanje. Projekti su na kraju i financirani prema mjerama
Projekta ukupnog razvoja.
Gospodarski rast je uvjet i strateški dugoročni cilj bez kojeg praktički nema nikakvog
razvoja.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
61
Samo intenzivan i kvalitetan rast gospodarskih aktivnosti može potpomoći
rješavanju svih problema u Općini i poticati njezin razvoj. Prema tome on je svakako
jedan od važnih prioriteta.
Gospodarski rast, ukoliko se ostvaruje, ne gledajući što se događa sa prirodom i
okolišem, ne znači praktički ništa, jer će se budućim generacijama ostaviti uništen
okoliš u kojem neće biti moguć daljnji razvoj.
Razvoj Općine mora se dakle, temeljiti na održivom rastu, dakle onom koji
omogućuje standard i razvoj postojećim generacijama, ali ujedno i čuva okoliš, a s
time i mogućnosti razvitka i za buduće generacije.
Društvena stabilnost je dugoročni cilj koji treba izbalansirati odnose među
spolovima, marginalnim grupama, i osigurati ravnopravnost svima bez obzira na
diferencijacije po bilo kojem kriteriju ili ključu.
Samo stabilne društvene zajednice koje imaju vremenska razdoblja mira i suradnje
mogu ostvarivati intenzivne gospodarske, ali i ekološki održive ciljeve.
U suprotnom društvena nestabilnost u općinskim strukturama, sukobi stranaka,
samo dovode do usporavanja i ometanja razvoja u druga dva dugoročna cilja, a time
su i zapreka ostvarivanju srednjoročnih i kratkoročnih ciljeva razvoja.
Temeljem analize identificiranih problema i postavljene misije i vizije, dugoročni
ciljevi ovog plana su:
DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA
Cilj 1: Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu, proizvodnji
eko - poljoprivrednih proizvoda i industriji finalnih proizvoda od drveta
Cilj 2: Rješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš
Cilj 3: Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva
Gospodarstvo je fokusirano na strukturu tvrtki sa prepoznatljivim robnim markama.
Naravno, radi se o potencijalnim robnim markama koje to mogu biti s obzirom na
resurse i već eventualnu postojeću tradiciju.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
62
U sklopu toga je i turistička ponuda Općine Radoboj gdje već postoje kvalitetni
preduvjeti u vidu netaknutog krajolika, čistog zraka, zemlje, vodotoka i šuma.
PUR podrazumijeva i rješavanje demografskih problema na području Općine
Radoboj jer su oni i kvalitetna pretpostavka realizacije svih drugih ciljeva.
U cijelosti razvijena infrastruktura za zadovoljavanje potreba stanovništva i
gospodarstva uvjet je bez kojeg se ne može.
Ovaj cilj povezan je i sa ostvarivanjem gospodarskog rasta. Oni su međusobno
povezani. Naravno, zaštita okoliša dakle, održivi rast je neminovnost.
Nikakav gospodarski rast nije opravdan ako je temeljen na uništavanju prirodnih
resursa za generacije koje dolaze. Samo rast na bazi ekološke održivosti ima
racionalnu komponentu i smisao, a sve ostalo je kratkoročno.
Društvene djelatnosti, dakle društvena infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo
školstvo, kultura, informiranje, lokalna uprava moraju biti osposobljene da pružaju
maksimalno kvalitetne usluge stanovništvu i gospodarstvu. To je treći dugoročni cilj.
Njegovom realizacijom osigurava se društvena stabilnost što je dakako povezano i sa
prethodna druga dva dugoročna cilja. Svi ti ciljevi su kao što će se kasnije pokazati
međusobno integrirani.
Instrumenti za postizanje dugoročnih ciljeva su prioritetni srednjoročni i kratkoročni
ciljevi i mjere za njihovo ostvarivanje. Projekti su materijalizacija zacrtanih mjera i oni
realiziraju postavljene ciljeve projekta ukupnog razvoja.
1.4. Prioriteti
Definirana misija,vizija i tri dugoročna cilja su svakako temelj i glavni usmjerivači
razvoja Općine Radoboj.
Međutim oni su dugoročnog karaktera i označavaju dugoročni trend kretanja i smjer
razvoja.
Za njihovu realizaciju potreban je i sustav srednjoročnih i kratkoročnih ciljeva.
Oni označavaju prioritete i ostvaruju se u danom vremenskom razdoblju ovog
operativnog plana. Prioritetni ciljevi ovog plana su definirani u tablici:
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
63
VIZIJA
Općina koja pruža odmor od užurbanih urbanih cijelina. Ugodno mjesto za život sa
funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima uz
intenzivan gospodarski razvoj turizma, poljoprivrede i industrije
DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA
Cilj 1: Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu, proizvodnji
eko - poljoprivrednih proizvoda i industriji namještaja
Prioritet 1: Iskorištenje turističkih resursa Općine
Prioritet 2: Stvaranje ekoloških brandova poljoprivredne proizvodnje
Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Cilj 2: Riješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš
Prioritet 4: Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta
Prioritet 5: Zaštita okoliša
Cilj 3: Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva
Prioritet 6: Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti
Prioritet 7: Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orijentirana lokalna
Uprava
Program razvoja kao što se vidi ima tri dugoročna cilja i sedam prioriteta. Prioriteti
su ostvarivi u navedenom roku od 2014. do 2020. godine. Oni proizilaze iz
identificiranih problema u SEA i SWOT analizi.
Ostvarivanje ovih ciljeva i prioriteta prioriteta, treba dati kao rezultantu,
gospodarstvo sa prepoznatljivim robnim markama od poljoprivrede do turizma.
Naravno da ono ostvaruje i dio vizije, prije svega u konceptu zaposlenosti i
funkcioniranja poljoprivrednih kućanstava.
Drugi dugoročni cilj vezan je za ostvarivanje visoke razine infrastrukturnih usluga i
zaštite okoliša. On je vezan na prioritetne ciljeve izgradnje infrastrukturnih objekata i
provođenja svih aktivnosti zaštite okoliša.
Treći dugoročni cilj odnosi se također na dva prioriteta i to stvaranje uvjeta za razvoj
društvenih djelatnosti te učinkovite, opremljene, te razvojno i stanovništvu
orijentirane lokalne uprave.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
64
1.5. Mjere
Aktivnosti razvojne politike odvijat će se prema odgovarajućim mjerama. To su
sredstva za ostvarivanje zadanih ciljeva.
One definiraju aktivnosti koje je potrebno izvesti da bi se ostvarili prioriteti navedeni
u ovom planu.
Aktivnosti za izvođenje mjera precizirane su pojedinačnim projektima. Svaki od
projekata, a s time i dio odgovarajuće mjere, su planirani za financiranje iz
odgovarajućih financijskih resursa, čime se materijalizacijom tih odnosa dolazi do
konkretnog ostvarenja projekta, mjere, prioritetnog cilja, dugoročnog cilja odnosno u
konačnici i vizije.
Za mjere je bitno ne samo da su one zajedno sa projektima operativni instrument
izvršenja planskih ciljeva, nego i čimbenik koji je prožet u elementima, kao što su
jednake mogućnosti dakle dostupnost prilika za sve, partnerstvo, informacijsko
društvo i zaštita okoliša u horizontalnom iskazu, što će se definirati odgovarajućom
matricom. Mjere za ostvarivanje prioriteta u ovom planu dane su u tablici.
PRIORITETI / MJERE Prioritet 1: Iskorištenje turističkih resursa Općine
Mjera 1: Izgradnja objekata za prihvat turista
Mjera 2: Poticanje investiranja u projekte turizma
Mjera 3: Osnivanje institucija za promociju turizma Općine
Mjera 4: Izrada promotivnih materijala za djelatnost turizma
Prioritet 2: Stvaranje ekološki utemeljene poljoprivredne proizvodnje
Mjera 5: Poticanje zadružnog udruživanja poljoprivrednih kućanstava
Mjera 6: Poticanje investiranja u projekte povrćarske proizvodnje
Mjera 7: Poticanje investiranja u projekte voćarske proizvodnje
Mjera 8: Poticanje investiranja u projekte uzgoja ljekovitog bilja
Mjera 9: Poticanje investiranja u projekte proizvodnje meda
Mjera 10: Poticanje investiranja u projekte uzgoja purana i ostale peradi
Mjera 11: Poticanje investiranja u projekte razvoja vinogradarstva
Mjera 12: Poticanje investiranja u projekte razvoja mljekarstva
Mjera 13: Poticanje investiranja u projekte razvoja svinjogojstva
Mjera 14.Poticanje investiranja u projekte razvoja gljivarstva
Mjera 15: Poticanje investiranja u projekte pužarstva
Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Mjera 16: Poticanje investiranja u projekte industrije
Mjera 17: Sufinanciranje kreditnih linija za malo i srednje gospodarstvo
Mjera 18: Izgradnja poduzetničkih zona
Prioritet 4: Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
65
Mjera 19: Građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
Mjera 20: Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom
Mjera 21: Izgradnja i modernizacija cesta i ostale cestovne infrastrukture
Mjera 22: Izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata
Mjera 23: Izgradnja i rekonstrukcija objekata mreže elektroničkih komunikacija
Mjera 24: Izgradnja objekata za opskrbu plinom
Prioritet 5: Zaštita okoliša
Mjera 25. Daljnje aktivnosti na unapređenju zaštite okoliša
Prioritet 6: Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti
Mjera 26: Izgradnja i opremanje objekata društvenih djelatnosti
Prioritet 7: Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orjentirana lokalna uprava
Mjera 27: Unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje
Za realizaciju sedam prioritetnih razvojnih ciljeva prema ovom planu predviđeno je
ukupno 27 mjera. Njihovom primjenom kroz pojedinačne projekte sustavno će se
realizirati planirani dugoročni, a prije svega kratkoročni i srednjoročni ciljevi.
Za realizaciju prvog prioritetnog cilja koji se odnosi na korištenje turističkih resursa
Općine predviđene su četiri mjere. U okviru prve je izgradnja objekata za prihvat
turista, druga poticanje investiranja u projekte turizma, treća je osnivanje institucija
za promociju turizma i četvrta izrada promotivnih instrumenata za djelatnost
turizma.
Za ostvarivanje ekološki utemeljene poljoprivrede predviđeno je ukupno 11 mjera
(od 5 – 15) od kojih se prva odnosi na animaciju poljoprivrednih kućanstava za
udruživanje u poljoprivrednu zadrugu koja treba biti glavni pokretač, organizator i
realizator svih aktivnosti u području poljoprivrede u Općini.
Samo intenzivno okupljanje poljoprivrednih kućanstava i njihova suradnja temeljena
na interesnom partnerstvu može dati rezultate. Zadruga će u tom slučaju imati
kvalitetnu kooperantsku bazu za realizaciju projekta razvoja poljoprivrede.
Ostale mjere odnose se na pojedine vrste poljoprivrednih djelatnosti kao što su
poticanje investiranja u povrćarske i voćarske proizvodnje, uzgoja ljekovitog bilja,
proizvodnju meda, uzgoja purana i ostale peradi, razvoja vinogradarstva,
mljekarstva, svinjogojstva, gljivarstva i pužarstva.
Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva je drugi važan cilj ovog
plana i za njegovu realizaciju predviđene su 3 mjere (16, 17 i 18) koje se odnose na
poticanje investiranja u projekte industrije, sufinanciranje kreditnih linija za malo i
srednje gospodarstvo te izgradnju poduzetničkih zona.
Četvrti prioritetni cilj odnosi se na izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata i za
njegovu realizaciju planirano je šest mjera (od 19 do 24), a odnose se na izgradnju
objekata u područjima uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; građenje
objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom, izgradnju i modernizaciju cesta i ostale
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
66
cestovne infrastrukture te izgradnju i rekonstrukciju elektroenergetskih objekata
odnosno objekata mreže elektroničkih komunikacija i izgradnju objekata za opskrbu
plinom.
Peti prioritetni cilj obuhvaća mjeru koja se odnosi na zaštitu okoliša, a predviđa
daljnje aktivnosti na unapređenju zaštite okoliša na području Općine.
Prioritetni cilj broj šest odnosi se na stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti,
a obuhvaća samo jednu mjeru koja predviđa projekte izgradnje, i opremanja objekata
društvenih djelatnosti.
Posljednji sedmi prioritet koji također obuhvaća samo jednu mjeru se odnosi na
učinkovitu, opremljenu, razvojno i stanovništvu orijentiranu lokalnu upravu. Mjera
je usmjerena za unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje.
VII. OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZDOBLJE
2014. – 2020. GODINE
1.Uvod u operativni program za razdoblje 2014.-2020. godine Temeljem SEA i SWOT analize definirani su problemi ali i razvojni ciljevi koji su
ostvarivi u nekom srednjoročnom razdoblju u ovom slučaju od 2014. do 2020.
godine.
Kroz raspravu i suradnju sa interesnim skupinama i nosiocima pojedinih djelatnosti
koje su analizirane u ovom programu došlo se i do sustava mjera kojima će se
ostvariti pojedini od ciljeva.
Za realizaciju mjera definirani suod konkretnih nosilaca i projekti koji realiziraju
određenu mjeru.
Stoga u operativnom programu, koji je sustavni pregled mjera i projekata za
realizaciju razvojnih dugoročnih ciljeva kao i težnje prema ostvarivanju vizije razvoja
Općine, treba minimalno prikazati: mjere i projekte, odgovornu instituciju i
sudionike za realizaciju projekta, razdoblje u kojem će se projekt provesti te
napomene, koje pobliže obilježavaju specifičnosti projekta, ukoliko ih ima.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
67
OPERATIVNI PROGRAM PREMA SEKTORIMA Br. Mjera/projekt
Cilj 1. Općina prepoznatljiva po kulturnom i povijesnom turizmu,
proizvodnji eko-poljoprivrednih proizvoda i industriji namještaja
Prioritet 1. Iskorištenje turističkih resursa Općine
Mjera 1. Izgradnja objekata za prihvat turista
Projekt 1. Dom za starije i nemoćne
Projekt 2. Kamp
Projekt 3. Seljački turizam (Svaki projekt za sebe)
Projekt 4. Uređenje hostela od 60-tak ležajeva za primarno prihvat učenika
osnovnih škola
Mjera 2: Poticanje investiranja u projekte turizma
Projekt 5. Vinska cesta
Projekt 6. Kulinarski turizam
Projekt 7. Paintball
Projekt 8. Trekking –pješačenje
Projekt 9. Bikeing
Projekt 10. Muzej na otvorenom
Projekt 11. Muzej u rudniku
Projekt 12. Paragliding
Projekt 13. Skijanje na Strahinjčici
Projekt 14. Rimska cesta i taverna
Projekt 15. Team building
Projekt 16. Uređenje turističkih staza (planinarskih, biciklističkih i jahaćih staza)
na lokacijama Sv. Jakob – Malogorski – Pospiši – Kamenečki –
Strahinje – Planinarski Dom – Krapina
Projekt 17. Planinarsko-poučna staza putevima orhideja – 13 km dugačka
staza koja prolazi južnim
padinama gore Strahinjčice kroz područje zaštićeno programom
NATURA 2000, a stanište je 30-ak različitih vrsta orhideja.
Mjera 3: Osnivanje institucija za promociju turizma Općine
Projekt 18. Osnivanje turističke agencije
Mjera 4. Izrada promotivnih materijala za djelatnost turizma
Projekt 19. Izrada turističkog vodiča Općine Radoboj
Projekt 20. Izrada turističkih WEB stranica
Projekt 21. Izrada putokaza, označavanje naselja i turističkih odredišta
Prioritet 2. Stvaranje ekoloških brandova poljoprivredne proizvodnje
Mjera 5. Poticanje zadružnog udruživanja poljoprivrednih kućanstava Projekt 22. Edukativna, promidžbena i organizacijska aktivnost na planu
zadružnog udruživanja i okrupnjavanja posjeda.
Projekt 23. Poticanje aktivnosti Poljoprivredne zadruge
Mjera 6. Poticanje investiranja u projekte povrćarske proizvodnje
Projekt 24. Proizvodnja presadnica
Projekt 25. Razvojni projekti iz područja povrćarstva
Mjera 7. Poticanje investiranja u projekte voćarske proizvodnje
Projekt 26. Razvojni projekti iz područja voćarstva
Mjera 8. Poticanje investiranja u projekte uzgoja ljekovitog bilja
Projekt 27. Razvojni projekti iz područja uzgoja ljekovitog bilja
Mjera 9. Poticanje investiranja u projekte proizvodnje meda
Projekt 28. Razvojni projekti iz područja proizvodnje meda
Mjera 10. Poticanje investiranja u projekte uzgoja purana i ostale peradi
Projekt 29. Razvojni projekti iz područja uzgoja purana i ostale peradi
Mjera 11. Poticanje investiranja u projekte razvoja vinogradarstva
Projekt 30. Izgradnja i opremanje vinskog podruma za proizvodnju i čuvanje
vina sa ovog podneblja
Mjera 12. Poticanje investiranja u projekte razvoja mljekarstva
Projekt 31. Razvojni projekti iz područja razvoja mljekarstva
Mjera 13. Poticanje investiranja u projekte razvoja svinjogojstva
Projekt 32. Razvojni projekti iz područja svinjogojstva
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
68
Mjera 14. Poticanje investiranja u projekte razvoja gljivarstva
Projekt 33. Razvojni projekti iz područja gljivarstva
Mjera 15. Poticanje investiranja u projekte razvoja pužarstva
Projekt 34. Razvojni projekti iz područja pužarstva
Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Mjera 16. Poticanje investiranja u projekte industrije
Projekt 35. Poticanje izgradnje punionice vode
Mjera 17. Sufinanciranje kreditinih linija za malo i srednje gospodarstvo
Projekt 36. Participacija u kreditnim linijama ministarstva, županije i dr.
Mjera 18. Izgradnja poduzetničkih zona
Projekt 37. Izgradnja dvije poduzetničke zone( u realizaciji)
Projekt 38. Poticanje aktivnosti Poduzetničkog inkubatora- Radboa
Cilj 2. Rješene infrastrukturne potrebe i očuvan okoliš
Prioritet 4. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta.
Mjera 19. Građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih
voda
Projekt 39. Izgradnja kanalizacije Općine Radoboj, te zbrinjavanje otpadnih
voda
Projekt 40. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže
Mjera 20. Građenje objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom
Projekt 41. Rekonstrukcija vodovoda, izgradnja centralnog sabirnog bazena,
rješavanje visinskih zona
Mjera 21. Izgradnja i modernizacija cesta i ostale cestovne infrastrukture
Projekt 42. Izmještanje trase državne prometnice D-35
Projekt 43. Trasa nove lokalne ceste u smjeru istok-zapad Radoboj – Mihovljan
Projekt 44. Poboljšanje profila postojećih prometnica Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24
Projekt 45. Asfaltiranje nerazvrstanih cesta i postavljanje signalizacije
Projekt 46. Utvrđivanje lokacije vinske ceste – Vinivrh
Projekt 47. Nastavak izgradnje i uređenje makadamskih puteva koji povezuju
poljoprivredne zone
Projekt 48. Izgradnja i asfaltiranje nogostupa
Projekt 49. Rekonstrukcija i proširenje nerazvrstane ceste od naselja Crneki
prema naselju Strahinje Radobojsko te dalje prema planinarskom
domu na Strahinjčici.(projekt prijavljen u sklopu mjere IPARD 301)
Projekt 50. Uređenje šumske ceste koja će nakon izgradnje spajati općine
Radoboj i Jesenje, a biti će važna i kao protupožarna cesta, te će
otvoriti planinu Strahinjčicu sa sjeverna strane,a osim toga biti će i
od velike važnosti za vlasnike šuma na tom području.
Mjera 22. Izgradnje i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata
Projekt 51. Izgradnja bioelektrane koja bi kao gorivo koristila drvnu masu
Projekt 52. Izgradnja energetski učinkovite zgrade poticajne stanogradnje
Projekt 53. Izgradnja vjetroelektrane i sunčane elektrane
Mjera 23. Izgradnja i rekonstrukcija objekata telekomunikacije
Projekt 54. Uspostavljanje bežične informatičke mreže na području Općine
Radoboj za besplatan pristup Internetu(ili uz simboličnu naknadu)
Mjera 24. Izgradnja objekata za opskrbu plinom
Projekt 55. Projekti iz područja proširenja i rekonstrukcije plinske mreže
Prioritet 5. Zaštita okoliša.
Mjera 25. Uklanjanje zagađivača okoliša i organizacija odvoza komunalnog
otpada
Projekt 56. Izraditi plan zaštite od poplava
Projekt 57. Izgradnja kanalizacijskih sustava za odvodnju otpadnih voda
CILJ 3 Društveni servisi primjereni potrebama stanovništva i gospodarstva
Prioritet 6. Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih djelatnosti.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
69
Mjera 26. Izgradnja i opremanje objekata društvenih djelatnosti
Projekt 58. Izgradnja doma zdravlja u sklopu doma za starije i nemoćne u
kojem će se nalaziti ambulanta opće medicine, 2 stomatološke
ambulante i ljekarna
Projekt 59. Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića
Projekt 60. Izgradnja rekreacijskog centra prema vrhu Strahinjščice sa
posebnim kabinama za prijevoz bicikala
Projekt 61. izgradnja žičare u sklopu sportsko-rekreacijskog centra
Projekt 62. uređenje 50 km biciklističkih staza
Projekt 63. izgradnja mini-golf igrališta
Projekt 64. obnova kapele Sv. Jakova te mogućnost komercijalizacije iste u
svrhu vjenčanja
Projekt 65. Poticanje aktivnosti sportske zajednice općine ŠKUG Josip Poljak
Projekt 66. Uređenje zavičajne zbirke
Projekt 67. Uređenje akvarija i terarija u sklopu Zavičajne zbirke
Projekt 68. Rekonstrukcija temelja i fasade Župnog dvora (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
Projekt 69. Obnova gotičkog svoda na kapeli Sv. Jakova (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
Projekt 70. Arheološka istraživanja la lokaciji Podstenje (projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva kulture)
Projekt 71. Daljnje sufinanciranje nabavke potrebne opreme za Zavičajnu
zbirku (projekt prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)
Projekt 72. nabavka novih instrumenata za limenu glazbu Mirna. (projekt
prijavljen na natječaj Ministarstva kulture)
Projekt 73. Dogradnja zgrade središnje osnovne škole u svrhu održavanja
jednosmjenske nastave za sve učenike sa područja općine a
zgrada područne škole u Jazvinama bi se prenamijenila i
preuredila u vrtić
Projekt 74. Izgradnja dječjih igrališta po mjesnim odborima
Projekt 75. Izgradnja društvenih prostorija po mjesnim odborima
Projekt 76. Uređenje i proširenje mjesnog groblja
Prioritet 7. Učinkovita, opremljena, razvojno i stanovništvu orijentirana lokalna
uprava.
Mjera 27. Unapređenje rada lokalne uprave i njezino opremanje
Projekt 77. Intenziviranje rada Vijeća mjesnih odbora.
Projekt 78. Provođenje modela orijentacijskih seminara i radionica za
sudjelovanje građana u radu lokalne samouprave.
Projekt 79. Poticanje daljnjeg izdavanja općinskog glasila
Projekt 80. Izrada publikacije o mogućnostima ulaganja u Općinu Radoboj
Projekt 81. Komuniciranje građana s lokalnom vlašću.
Projekt 82. Podržavanje kvalitetnih projekata udruga.
Projekt 83. Informatizacija Općinskih stručnih službi.
Projekt 84. Monitoring izvođenja Strateškog programa razvoja.
Projekt 85. Izrada investicijske dokumentacije za projekte.
Projekt 86. Izrada Statističkog godišnjaka Općine Radoboj.
Iz izloženog proizilazi da se ovaj Projekt ukupnog razvoja sastoji od vizije, misije i tri
dugoročna cilja, te 7 prioritetnih kratkoročnih odnosno srednjoročnih ciljeva, te 27
mjera i 86 projekata.
Sudionici realizacije navedenih projekata su: jedinica lokalne samouprave,
poduzetnici iz pojedinih grana djelatnosti te organizacije i institucije komunalne i
društvene infrastrukture ovisno o vrsti programa.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
70
Projekti su rezultat rasprava radnih grupa sastavljenih od predstavnika interesnih
skupina. Za svaki od projekata u daljnjoj fazi realizacije Projekta ukupnog razvoja
izraditi će se odgovarajući poslovni plan.
Razvojni program nije statička kategorija. Ovaj program će se svake godine
podvrgavati analizi i reviziji, vezano za eventualne promjene pod utjecajima
okruženja u kojem se realizira.
To se odnosi prije svega na eventualne dopune sa novim projektima odnosno novo
vrednovanje postojećih, u skladu sa izrađenom projektnom dokumentacijom tj.
poslovnim planovima, troškovnicima, investicijskim programima, koji će se
usklađivati sa aktualnim inputima.
Prilikom kreiranja Projekta ukupnog razvoja, treba naznačiti da je u radu bila
nazočna konstantna insuficijencija potrebnih podataka, što govori da se u okviru
razvoja Općine mora dosta raditi na statističkim i drugim bazama podataka budući
da one u nekom konzistentnom obliku uopće ne postoje. Jedini podaci do kojih se
može doći su uglavnom u statističkoj dokumentaciji iz raznih eksternih izvora.
U cilju saniranja ovakve situacije koja nije povoljna ako se uzme u obzir ulazak
Hrvatske u EU i da će se pojačati potreba za statističkim podacima o Općini, u ovom
Projektu ukupnog razvoja, izradit će se statistički godišnjak općine Radoboj, koji bi se
svake godine izdavao kao publikacija i čime bi se osiguralo dinamičko praćenje
razvoja Općine kao podloga za analitička i razvojna sagledavanja.
VIII. POVEZANOST PRIORITETA PUR-a OPĆINE
RADOBOJ SA STRATEGIJOM RAZVOJA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
Prioritetni ciljevi PUR-a povezani su i sa prioritetnim ciljevima Strategije razvoja
Krapinsko - zagorske Županije kako je vidljivo iz tablice.
POVEZANOST PRIORITETA PUR-A OPĆINE RADOBOJ I STRATEGIJE RAZVOJA
KRAPINSKO –ZAGORSKE ŽUPANIJE
PRIORITETI PUR-a OPĆINE RADOBOJ PRIORITETI STRATEGIJE RAZVOJA
KRAPINSKO – ZAGORSKE ŽUPANIJE
Prioritet 1.Iskorištenje turističkih resursa Općine Prioritet 1.2 Razvoj turističkog gospodarstva
Prioritet 2. Stvaranje ekoloških brandova
poljoprivredne proizvodnje
Prioritet 2.1. Razvoj komercijalne poljoprivredne
proizvodnje
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
71
Prioritet 3: Stvaranje uvjeta za razvoj malog i
srednjeg poduzetništva
Prioritet 1.1. Poticanje razvoja
poduzetništva(korporativnog, malog i srednjeg) i
obrtništva te stvaranje preduvjeta za ulaganje u
gospodarstvo
Prioritet 4. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta. Prioritet 2.3. Izgradnja tržišne infrastrukture i
povezivanje malih proizvođača
Prioritet 4.4. Razvoj komunalne i prometne
infrastrukture
Prioritet 5. Zaštita okoliša Prioritet 4.3. Očuvanje okoliša i održivi razvoj
Prioritet 6. Stvaranje uvjeta za razvoj društvenih
djelatnosti.
Prioritet 3.1.Razvoj ljudskih potencijala
Prioritet 3.3. Unapređenje kvalitete života
Prioritet 3.5. Stvaranje društva znanja
Prioritet 4.1. Očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti u funkciji razvoja
Prioritet 7. Učinkovita, opremljena, razvojno i
stanovništvu orijentirana lokalna uprava.
Prioritet 3.3. Unapređenje kvalitete života
IX.PROVEDBENI PLAN PUR-a
Za realizaciju Projekta ukupnog razvoja kao operativni izvršilac nadležan je Načelnik
općine, a kao savjetodavna tijelo nadležno je Općinsko vijeće .
Za realizaciju svakog projekta odgovornost nosi institucija koja ga je i nominirala.
Praćenje izvođenja operativnog programa odnosno cijelog PUR-a obavljat će se
tijekom cijele godine, a rasprava o tome provodit će se minimalno jednom godišnje
temeljem izvješća koja će podnositi načelnik općine Općinskom vijeću.
Ova tijela definirat će ocjenu o stupnju, kvaliteti i kakvoći realizacije plana te potrebi
revizije sukladno promjenama koje će se eventualno događati.
Svake godine definirat će se dokument u kojem će se precizirati planirane aktivnosti
iz PUR-a za slijedeću godinu. Taj dokument bit će prezentiran na Općinskom vijeću i
usvojen od Općinskog vijeća.
Prva faza u realizaciji projekata PUR-a, odnositi će se na izradu potrebne projektne
dokumentacije ovisno o fondovima odnosno izvorima sredstava prema kojima će biti
kandidirani.
1. Načela za provedbu PUR-a
Temeljna načela za provedbu PUR-a osnivat će se na principima partnerstva između
sudionika koji učestvuju u njegovoj realizaciji. To su:
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
72
dogovaranje sudionika na principu konsenzusa;
jednakost i ravnopravnost partnera;
odgovornost partnera;
transparentnost i otvorenost u razgovorima i raspravama;
konzultacije kod pojave problema i njihovog rješavanja;
obveza za realizaciju dogovorenog.
2.Institucije provedbe PUR-a
U provedbi PUR-a Općine Radoboj sudjelovat će čitav niz činilaca iz sfere javnog i
privatnog sektora. To su:
Jedinica za provedbu PUR-a kao operativno tijelo koje neposredno obavlja
aktivnosti na provedbi PUR-a, a imenuje je Općinski načelnik nakon donošenja PUR-
a.
Jedinica za provedbu PUR-a imala bi 5 članova te Općinski načelnik koji je po
funkciji predsjednik Jedinice za provedu PUR-a. Ona je odgovorna za izmjene
sadržaja i provedbu PUR-a u cijelosti te konzultiranje eksperata i zainteresiranih
interesnih skupina. Članovi ove jedinice za provedbu PUR-a bit će predstavnici
Općine ali i vanjski članovi. To iz razloga što je PUR- sam po sebi multidisciplinaran.
Njezini temeljni zadaci odnosit će se na:
Nadziranje provedbe PUR-a;
Reviziju i ažuriranje PUR-a;
Koordinaciju i partnerstva na razini područja Općine i regije ;
Privlačenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu PUR-a;
Organizaciju izrade pojedinačnih projekata;
Koordinaciju provedbe PUR-a i pojedinih projekata;
Poslovi i aktivnosti razvojne kampanje.
Općinski načelnik - kao predsjednik Jedinice za provedbu PUR-a neposredno nadzire
njezin rad i predlaže potrebne mjere za njegovo učinkovito izvršavanje te pruža svu
operativnu pomoć na realizaciji projekta ukupnog razvoja, ali i u suradnji sa
lokalnim interesnim skupinama.
Općinsko vijeće - donosi PUR, prihvaća ili odbija prijedloge za njegovu izmjenu.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
73
Lokalne interesne skupine - Iskustvo EU pokazuje da su razvojni projekti uspješniji
kada ih podupire mišljenje većine zainteresiranih strana što onda dovodi i do pojave
partnerskih odnosa. Zbog toga se veliki rad i aktivnosti moraju posvetiti suradnji sa
interesnim skupinama na lokalnoj razini.
Suradnja sa eksternim institucijama - Nema realizacije projekata PUR-a ili ih može
biti samo manji broj, bez sudjelovanja i eksternih partnera kako u javnom tako i
privatnom sektoru. Stoga se mora kontinuirano razvijati suradnja sa njima na
problematici realizacije projekata PUR-a.
3.Pribavljanje financijskih sredstava
Jedinica za provedbu PUR-a zajedno sa nosiocima projekata operativno djeluje i
pruža im pomoć kod realizacije pribavljanja financijskih sredstava od izvora koji su
planirani za realizaciju pojedinih projekata
Pribavljanje financijskih sredstava je izuzetno značajan aspekt realizacije PUR-a. Bez
uspješne realizacije tog dijela projekta praktički upitna je i njegova cjelokupna
realizacija. Planirano je da se koriste sredstva iz sljedećih izvora.
Proračunska sredstva Općine Radoboj u mjeri raspoloživih mogućnosti i to
sredstva koja su namijenjena kapitalnim ulaganjima;
Proračunska sredstva Krapinsko - zagorske županije namijenjena kapitalnim
ulaganjima kao potpore projektima JLS;
Nacionalna sredstva drugih ministarstava i fondova za te namjene;
Sredstva dostupna temeljem pretpristupnih i EU a nakon priključenja RH u
EU i strukturnih fondova EU koja će biti raspoloživa za ključne i prioritetne
projekte
Sredstva drugih domaćih i međunarodnih izvora financiranja.
Obzirom na nedostatna sredstva proračuna Općine Radoboj a isto tako i Krapinsko-
Zagorske županije strategija financiranja trebala bi biti značajnije usmjerena prema
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
74
nacionalnim financijskim fondovima i sredstvima resornih ministarstava te pristupu
međunarodnim izvorima financijske pomoći.
Poznato je da svaki nosilac financiranja bez obzira da li je domaći ili inozemni ima i
zahtjeve koji se u vezi toga moraju zadovoljiti. Stoga i projekti koji se predlažu
nosiocima financiranja moraju biti na adekvatnoj razini kvalitete. Jedan od zadataka
jedinice za provedbu PUR-a je da osigurava da će ponuđeni konkretni projekti biti
predloženi na pravilan način potencijalnim nosiocima financiranja.
4.Praćenje provođenja PUR-a
Jedinica za provedbu PUR-a dva puta godišnje podnosi izvješće Općinskom vijeću o
stanju realizacije PUR-a.
Temeljem tih izvješća procjenjuje se napredak u realizaciji Projekta ukupnog razvoja i
predlažu potrebne mjere koje provodi Jedinica za provedbu PUR-a. Praćenje učinaka
provodi se temeljem pokazatelja koji su iskazani u pojedinoj mjeri u projektu PUR-a
odnosno na agregatnoj razini analizom stupnja ostvarenih projekata.
5. Ažuriranje PUR-a
PUR je dinamička kategorija. S obzirom da se kontinuirano mijenja i okruženje u
kojem se on realizira dolazi i do promjena koje utječu na njegove konstrukcije
struktura i koncepata razvoja.
To znači da svaki njegov element i sastavni dio može biti podvrgnut analizi i
eventualnoj reviziji, dakle ažuriranju . Ažuriranje PUR-a obavlja se u slučajevima:
a) Provođenja istraživanja prikupljanja projektnih ideja koje se obavljaju jednom
godišnje , a provodi ga Jedinica za provedbu PUR-a putem oglašavanja na Internetu
i drugim sredstvima.
b) Promjene u okruženja realizacije PUR-a za koje se procjenjuje da će bitno utjecati
na nemogućnost realizacije pojedinih projekata, mjera, prioriteta i sl. Reviziju PUR-a
provodi Jedinica za provedbu PUR-a, a odluke donose Općinski načelnik i Općinsko
vijeće koji su i najodgovornija tijela za izradu i realizaciju provedbe PUR-a.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
75
6.Izrada projekata
Konkretne projekte PUR-a za financiranje, kako za nacionalne fondove, banke i
druge domaće izvore financiranja, tako i za EU fondove izrađivat će odgovarajuće
profesionalne stručne institucije, organizacije odnosno konzultanti koji se bave
profesionalno tim poslovima.
7. Odabir projekata
Projekti se odabiru u skladu sa preciziranom vizijom, misijom te ciljevima,
prioritetima i mjerama naznačenim u PUR-u.
X. PLAN RAZVOJNE KAMPANJE
Razvojna kampanja su promotivne i operativne aktivnosti u realizaciji provedbe
PUR-a, na području JLS.
Ona se provodi u najvećoj mjeri nakon izrađenog projekta ukupnog razvoja JLS, ali
svoje početne faze ima sa početkom izrade PUR-a.
Pojedinci ili članovi čelništva JLS mogu u formalnim i neformalnim razgovorima
animirati svoje poslovne partnere o svojoj namjeri izrade PUR-a JLS i pružati
osnovne informacije o mogućnostima suradnje odnosno započinjati sa preliminarnim
razgovorima o potencijalnim ulaganjima. Prema tome, to su ujedno i prvi neformalni
koraci provođenja razvojne kampanje u vezi PUR-a.
Projekt ukupnog razvoja je važan dokument. Treba ipak napomenuti da će on ostati
samo mrtvo slovo na papiru ako se u njegovu realizaciju i prezentaciju javnosti dakle
razvojnu kampanju i njegovu implementaciju ne uključe predstavnici svih interesnih
grupa u lokalnoj zajednici, ali i veliki broj sudionika izvan nje.
Osnovni instrumenti i logistika koja se planira u izvođenju razvojne kampanje na
području Općine Radoboj su:
Osnivanje povjerenstva za provođenje razvojne kampanje. Ono se treba sastojati
od predstavnika svih interesnih skupina u JLS.
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
76
Ovo tijelo će organizirati i obavljati sve aktivnosti razvojne kampanje u suradnji sa
interesnim skupinama i JLS.
Ono djeluje na području Općine, ali i izvan nje a osobito prema bivšim stanovnicima
JLS u dijaspori. Dakle prema jednom segmentu potencijalnih ulagača ili lobista.
Najbolje je ako se ti poslovi povjere Jedinici za provedbu PUR-a Općine, koja će na taj
način objediniti sve poslove provedbe PUR-a. Ovo je učinkovito osobito ako se radi o
manjoj JLS a koja i nema veliki broj stručnjaka za realizaciju takvih poslova.
Izrada promotivnih materijala o Projektu ukupnog razvoja - Prva aktivnost
povjerenstva je da izradi u suradnji sa JLS promotivne materijale koje će dijeliti
posjetiteljima Općine Radoboj i s kojima se postiže njihova maksimalna
informiranost o koncepciji razvoja Općine Radoboj.
Pronalaženje potencijalnih ulagača-Daljnja aktivnost je angažman na pronalaženju
potencijalnih ulagača. I to kako na području Općine Radoboj tako i izvan nje. Osobit
naglasak treba staviti na dijasporu. Treba aktivirati sve poznate osobe koje su uspjele
u biznisu ili drugim djelatnostima a porijeklom su iz Općine Radoboj na animaciji
razvojnog koncepta njihovog rodnog mjesta.
Izrada ulagačkog prospekta u kojem će se prezentirati sve mogućnosti ulaganja kroz
projekte ali i olakšice i povoljnosti koje JLS nudi ulagačima je daljnji projekt
Povjerenstva u razvojnoj kampanji.
Izrada promotivnog filma-Posebna aktivnost je izrada istovrsnog filma o
mogućnostima ulaganja koji će se definirati na CD i kao takav moći emitirati na
računalu, putem e – maila, na video zidu i u bilo kojoj prigodi davati posjetiteljima i
potencijalnim ulagačima odnosno svima koji dolaze u Općinu Radoboj. Isto će se
dostaviti na adrese diplomacije, dijaspore i dr.
Prezentacija PUR-a na internetskim stranicama Općine Radoboj-Daljnja aktivnost
je prezentacija koncepcije PUR-a na web stranicama Općine Radoboj, čime će se
prezentirati mogućnosti ulaganja u Općinu Radoboj.
Organizacija posebnih promotivnih manifestacija za PUR- Pored gornjih aktivnosti
Povjerenstvo će za posjetitelje koji će biti namjerno pozvani organizirati i posebna
događanja na kojima će se prikazati između ostalog i mogućnosti ulaganja uOpćinu
Radoboj .
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
77
XI. ZAKLJUČAK
Na temelju izložene socioekonomske (SEA) analize, SWOT analize te razvojnog
nacrta, i projekta ukupnog razvoja moguće je definirati slijedeće konstatacije i
zaključke u vezi koncepcije ukupnog razvoja Općine Radoboj.
a) Podaci iz analiza govore da je nužno povećati broj radnih mjesta kako bi se
stanovništvo zadržalo na području Općine Radoboj.
b) Nedovoljna je iskorištenost raspoloživih resursa u pogledu poljoprivrede i
turizma.
c) Iz analiza i projekcija te raspoloživih resursa, proizlazi da su temeljni pravci
razvoja gospodarstva na području Općine Radoboj.razvoj turizma prerađivačke
industrije, građevinarstva, trgovine, usluga, razvoj gospodarske infrastrukture,
ekološke poljoprivrede, te komunalne i društvene infrastrukture kao temeljnih
odrednica njezinog razvoja, koje će služiti i kao element prepoznatljvosti Općine
Radoboj. Ostale grane služit će kao sinergijska podrška tim temeljnim granama sa
svojim doprinosom koji nije manje značajan.
Realizacija navedenih razvojnih projekata koji su evidentirani u mapi projekata,
zajedno sa potencijalnim novim projektima na temelju daljnjih analiza mogućnosti
razvoja, s obzirom da je PUR dinamičkog karaktera, omogućit će postupno
ostvarenje postavljenih dugoročnih razvojnih ciljeva Općine Radoboj.
Dodatak A: Mapa projekata i razvojnih modela
Naziv projekta Nosilac projekta Šifra projekta Dom za starije i nemoćne Općina Radoboj 001/2013
Kamp Općina Radoboj,
Turistička agencija
002/2013
Seljački turizam (Svaki
projekt za sebe)
Općina Radoboj,
Turistička agencija
003/2013
Uređenje hostela od 60-tak
ležajeva za primarno
prihvat učenika osnovnih
škola
Općina Radoboj,
Turistička agencija
004/2013
Vinska cesta Općina Radoboj,
Turistička agencija
005/2013
Kulinarski turizam Općina Radoboj,
Turistička agencija
006/2013
Paintball Općina Radoboj,
Turistička agencija
007/2013
Trekking –pješačenje Općina Radoboj, 008/2013
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
78
Turistička agencija
Bikeing Općina Radoboj,
Turistička agencija
009/2013
Muzej na otvorenom Općina Radoboj,
Turistička agencija
010/2013
Muzej u rudniku Općina Radoboj,
Turistička agencija
011/2013
Paragliding Općina Radoboj,
Turistička agencija
012/2013
Skijanje na Strahinjčici Općina Radoboj,
Turistička agencija
013/2013
Rimska cesta i taverna Općina Radoboj,
Turistička agencija
014/2013
Team building Općina Radoboj,
Turistička agencija
015/2013
Uređenje turističkih staza
(planinarskih, biciklističkih i
jahaćih staza) na
lokacijama Sv. Jakob –
Malogorski – Pospiši –
Kamenečki – Strahinje –
Planinarski Dom – Krapina
Općina Radoboj,
Turistička agencija
016/2013
Planinarsko-poučna staza
putevima orhideja – 13 km
dugačka staza koja prolazi
južnim
padinama gore
Strahinjčice kroz područje
zaštićeno programom
NATURA 2000, a stanište je
30-ak različitih vrsta
orhideja.
Općina Radoboj,
Turistička agencija
017/2013
Osnivanje turističke
agencije
Općina Radoboj 018/2013
Izrada turističkog vodiča
Općine Radoboj
Općina Radoboj,
Turistička agencija
019/2013
Izrada turističkih WEB
stranica
Općina Radoboj,
Turistička agencija
020/2013
Izrada putokaza,
označavanje naselja i
turističkih odredišta
Općina Radoboj,
Turistička agencija
021/2013
Edukativna, promidžbena i
organizacijska aktivnost na
planu zadružnog
udruživanja i okrupnjavanja
posjeda
Općina Radoboj,
Turistička agencija
022/2013
Poticanje aktivnosti
Poljoprivredne zadruge
Općina Radoboj,
Poljoprivredna zadruga
023/2013
Proizvodnja presadnica Poljoprivredna zadruga 024/2013
Razvojni projekti iz područja
povrćarstva
Poljoprivredna zadruga 025/2013
Razvojni projekti iz područja
voćarstva
Poljoprivredna zadruga 026/2013
Razvojni projekti iz područja
uzgoja ljekovitog bilja
Poljoprivredna zadruga 027/2013
Razvojni projekti iz područja
proizvodnje meda
Poljoprivredna zadruga 028/2013
Razvojni projekti iz područja
uzgoja purana i ostale
peradi
Poljoprivredna zadruga 029/2013
Izgradnja i opremanje
vinskog podruma za
Poljoprivredna zadruga 030/2013
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
79
proizvodnju i čuvanje vina
sa ovog podneblja
Razvojni projekti iz područja
razvoja mljekarstva
Poljoprivredna zadruga 031/2013
Razvojni projekti iz područja
svinjogojstva
Poljoprivredna zadruga 032/2013
Razvojni projekti iz područja
gljivarstva
Poljoprivredna zadruga 033/2013
Razvojni projekti iz područja
pužarstva
Poljoprivredna zadruga 034/2013
Poticanje izgradnje
punionice vode
Poduzetnički inkubator,
potencijalni poduzetnik
035/2013
Participacija u kreditnim
linijama ministarstva,
županije i dr.
Općina Radoboj 036/2013
Izgradnja dvije
poduzetničke zone( u
realizaciji)
Općina Radoboj 037/2013
Poticanje aktivnosti
Poduzetničkog inkubatora-
Radboa
Općina Radoboj 038/2013
Izgradnja kanalizacije
Općine Radoboj, te
zbrinjavanje otpadnih voda
Općina Radoboj, izvođači
radova
039/2013
Izgradnja sekundarne
kanalizacijske mreže
Općina Radoboj, izvođači
radova
040/2013
Rekonstrukcija vodovoda,
izgradnja centralnog
sabirnog bazena,
rješavanje visinskih zona
Općina Radoboj, izvođači
radova
041/2013
Izmještanje trase državne
prometnice D-35
Općina Radoboj, izvođači
radova
042/2013
Trasa nove lokalne ceste u
smjeru istok-zapad Radoboj
– Mihovljan
Općina Radoboj, izvođači
radova
043/2013
Poboljšanje profila
postojećih prometnica
Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24
Općina Radoboj, izvođači
radova
044/2013
Asfaltiranje nerazvrstanih
cesta i postavljanje
signalizacije
Općina Radoboj, izvođači
radova
045/2013
Utvrđivanje lokacije vinske
ceste – Vinivrh
Općina Radoboj 046/2013
Nastavak izgradnje i
uređenje makadamskih
puteva koji povezuju
poljoprivredne zone
Općina Radoboj, izvođači
radova
047/2013
Izgradnja i asfaltiranje
nogostupa
Općina Radoboj, izvođači
radova
048/2013
Rekonstrukcija i proširenje
nerazvrstane ceste od
naselja Crneki prema
naselju Strahinje
Radobojsko te dalje prema
planinarskom domu na
Strahinjčici.(projekt
prijavljen u sklopu mjere
IPARD 301)
Općina Radoboj, izvođači
radova
049/2013
Uređenje šumske ceste koja
će nakon izgradnje spajati
Općina Radoboj, izvođači
radova
050/2013
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
80
općine Radoboj i Jesenje, a
biti će važna i kao
protupožarna cesta, te će
otvoriti planinu Strahinjčicu
sa sjeverna strane,a osim
toga biti će i od velike
važnosti za vlasnike šuma
na tom području.
Izgradnja bioelektrane koja
bi kao gorivo koristila drvnu
masu
Općina Radoboj, izvođači
radova
051/2013
Izgradnja energetski
učinkovite zgrade
poticajne stanogradnje
Općina Radoboj, izvođači
radova
052/2013
Izgradnja vjetroelektrane i
sunčane elektrane
Općina Radoboj, izvođači
radova
053/2013
Uspostavljanje bežične
informatičke mreže na
području Općine Radoboj
za besplatan pristup
Internetu(ili uz simboličnu
naknadu)
Općina Radoboj, izvođači
radova
054/2013
Projekti iz područja
proširenja i rekonstrukcije
plinske mreže
Općina Radoboj, izvođači
radova
055/2013
Izraditi plan zaštite od
poplava
Općina Radoboj 056/2013
Izgradnja kanalizacijskih
sustava za odvodnju
otpadnih voda
Općina Radoboj, izvođači
radova
057/2013
Izgradnja doma zdravlja u
sklopu doma za starije i
nemoćne u kojem će se
nalaziti ambulanta opće
medicine, 2 stomatološke
ambulante i ljekarna
Općina Radoboj, izvođači
radova
058/2013
Izgradnja i opremanje
dječjeg vrtića
Općina Radoboj, izvođači
radova
059/2013
Izgradnja rekreacijskog
centra prema vrhu
Strahinjščice sa posebnim
kabinama za prijevoz
bicikala
Općina Radoboj, izvođači
radova
060/2013
izgradnja žičare u sklopu
sportsko-rekreacijskog
centra
Općina Radoboj, izvođači
radova
061/2013
uređenje 50 km biciklističkih
staza
Općina Radoboj, izvođači
radova
062/2013
izgradnja mini-golf igrališta Općina Radoboj, izvođači
radova
063/2013
obnova kapele Sv. Jakova
te mogućnost
komercijalizacije iste u svrhu
vjenčanja
Općina Radoboj, izvođači
radova
064/2013
Poticanje aktivnosti
sportske zajednice Općine
ŠKUG Josip Poljak
Općina Radoboj 065/2013
Uređenje Zavičajne zbirke Općina Radoboj 066/2013
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
81
Uređenje akvarija i terarija u
sklopu Zavičajne zbirke
Općina Radoboj 067/2013
Rekonstrukcija temelja i
fasade Župnog dvora
(projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva
kulture)
Općina Radoboj 068/2013
Obnova gotičkog svoda na
kapeli Sv. Jakova (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
Općina Radoboj 069/2013
Arheološka istraživanja la
lokaciji Podstenje (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
Općina Radoboj 070/2013
Daljnje sufinanciranje
nabavke potrebne opreme
za Zavičajnu zbirku (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
Općina Radoboj 071/2013
Nabavka novih
instrumenata za limenu
glazbu Mirna (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
Općina Radoboj 072/2013
Dogradnja zgrade središnje
osnovne škole u svrhu
održavanja jednosmjenske
nastave za sve učenike sa
područja općine a zgrada
područne škole u
Jazvinama bi se
prenamijenila i preuredila u
vrtić
Općina Radoboj, izvođači
radova
073/2013
Izgradnja dječjih igrališta po
mjesnim odborima
Općina Radoboj, izvođači
radova
074/2013
Izgradnja društvenih
prostorija po mjesnim
odborima
Općina Radoboj, izvođači
radova
075/2013
Uređenje i proširenje
mjesnog groblja
Općina Radoboj, izvođači
radova
076/2013
Intenziviranje rada Vijeća
mjesnih odbora.
Općina Radoboj 077/2013
Provođenje modela
orijentacijskih seminara i
radionica za sudjelovanje
građana u radu lokalne
samouprave.
Općina Radoboj 078/2013
Poticanje daljnjeg
izdavanja općinskog glasila
Općina Radoboj 079/2013
Izrada publikacije o
mogućnostima ulaganja u
Općinu Radoboj
Općina Radoboj 080/2013
Komuniciranje građana s
lokalnom vlašću.
Općina Radoboj 081/2013
Podržavanje kvalitetnih
projekata udruga.
Općina Radoboj 082/2013
Informatizacija Općinskih
stručnih službi.
Općina Radoboj 083/2013
Monitoring izvođenja
Strateškog programa
Općina Radoboj 084/2013
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
82
razvoja.
Izrada investicijske
dokumentacije za projekte.
Općina Radoboj 085/2013
Izrada Statističkog
godišnjaka Općine
Radoboj.
Općina Radoboj 086/2013
Dodatak B: Povezanost projekata i mjera PUR-a Općine Radoboj sa
Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije
Naziv projekta Šifra projekta Mjera PUR-a Mjera Strategije
razvoja Krapinsko-
zagorske županije Dom za starije i nemoćne 001/2013 Mjera 1.Izgradnja
objekata za prihvat
turista
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Kamp 002/2013 Mjera 1.Izgradnja
objekata za prihvat
turista
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Seljački turizam (Svaki
projekt za sebe)
003/2013 Mjera 1.Izgradnja
objekata za prihvat
turista
Mjera 2.2.3. razvoj
turizma u ruralnom
prostoru
Uređenje hostela od 60-tak
ležajeva za primarno
prihvat učenika osnovnih
škola
004/2013 Mjera 1.Izgradnja
objekata za prihvat
turista
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Vinska cesta 005/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Kulinarski turizam 006/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Paintball 007/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Trekking –pješačenje 008/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Bikeing 009/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Muzej na otvorenom 010/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Muzej u rudniku 011/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Paragliding 012/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Skijanje na Strahinjčici 013/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Rimska cesta i taverna 014/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
83
Team building 015/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
1.2.2 Razvoj novih
selektivnih turističkoih
programa
Uređenje turističkih staza
(planinarskih, biciklističkih i
jahaćih staza) na
lokacijama Sv. Jakob –
Malogorski – Pospiši –
Kamenečki – Strahinje –
Planinarski Dom – Krapina
016/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Planinarsko-poučna staza
putevima orhideja – 13 km
dugačka staza koja prolazi
južnim
padinama gore
Strahinjčice kroz područje
zaštićeno programom
NATURA 2000, a stanište je
30-ak različitih vrsta
orhideja.
017/2013 Mjera 2.Poticanje
investiranja u projekte
turizma
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Osnivanje turističke
agencije
018/2013 Mjera 3.Osnivanje
institucija za
promociju turizma
Općine
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Izrada turističkog vodiča
Općine Radoboj
019/2013 Mjera 4. Izrada
promotivnih
materijala za
djelatnost turizma
1.2.1 Unapređenje
postojećih oblika turizma
s posebnim naglaskom
na toplički i wellness
turizam
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Izrada turističkih WEB
stranica
020/2013 Mjera 4. Izrada
promotivnih
materijala za
djelatnost turizma
1.2.1 Unapređenje
postojećih oblika turizma
s posebnim naglaskom
na toplički i wellness
turizam
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Izrada putokaza,
označavanje naselja i
turističkih odredišta
021/2013 Mjera 4. Izrada
promotivnih
materijala za
djelatnost turizma
1.2.1 Unapređenje
postojećih oblika turizma
s posebnim naglaskom
na toplički i wellness
turizam
Mjera 1.2.4. Razvoj
potporne infrastrukture
Edukativna, promidžbena i
organizacijska aktivnost na
planu zadružnog
udruživanja i okrupnjavanja
posjeda
022/2013 Mjera 5. Poticanje
zadružnog
udruživanja
poljoprivrednih
kućanstava
2.3.2 Osnivanje i jačanje
zadruga i udruga
proizvođača
Poticanje aktivnosti
Poljoprivredne zadruge
023/2013 Mjera 5. Poticanje
zadružnog
udruživanja
poljoprivrednih
kućanstava
2.3.2 Osnivanje i jačanje
zadruga i udruga
proizvođača
Proizvodnja presadnica 024/2013 Mjera 6. Poticanje 2.1.2 Razvoj povrtlarske i
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
84
investiranja u projekte
povrćarske
proizvodnje
cvjećarske proizvodnje
Razvojni projekti iz područja
povrćarstva
025/2013 Mjera 6. Poticanje
investiranja u projekte
povrćarske
proizvodnje
2.1.2 Razvoj povrtlarske i
cvjećarske proizvodnje
Razvojni projekti iz područja
voćarstva 026/2013 Mjera 7. Poticanje
investiranja u
projekte voćarske
proizvodnje
Mjera 2.1.1 Razvoj
voćarske i
vinogradarske
proizvodnje Razvojni projekti iz područja
uzgoja ljekovitog bilja
027/2013 Mjera 8. Poticanje
investiranja u projekte
uzgoja ljekovitog bilja
Mjera 2.3.3 Razvoj
autohtonih i
poljoprivredno
prehrambenih proizvoda
s višom dodanom
vrijednosti
Razvojni projekti iz područja
proizvodnje meda
028/2013 Mjera 9. Poticanje
investiranja u projekte
proizvodnje meda
Mjera 2.3.3 Razvoj
autohtonih i
poljoprivredno
prehrambenih proizvoda
s višom dodanom
vrijednosti
Razvojni projekti iz područja
uzgoja purana i ostale
peradi
029/2013 Mjera 10. Poticanje
investiranja u projekte
uzgoja purana i
ostale peradi
Mjera 2.1.4. Razvoj
proizvodnje mesa
Izgradnja i opremanje
vinskog podruma za
proizvodnju i čuvanje vina
sa ovog podneblja
030/2013 Mjera 11. Poticanje
investiranja u projekte
razvoja
vinogradarstva
Mjera 2.1.1 Razvoj
voćarske i
vinogradarske
proizvodnje
Razvojni projekti iz područja
razvoja mljekarstva
031/2013 Mjera 12. Poticanje
investiranja u projekte
razvoja mljekarstva
2.1.3 Razvoj proizvodnje
mlijeka
Razvojni projekti iz područja
svinjogojstva
032/2013 Mjera 13. Poticanje
investiranja u projekte
razvoja svinjogojstva
Mjera 2.1.4. Razvoj
proizvodnje mesa
Razvojni projekti iz područja
gljivarstva
033/2013 Mjera 14. Poticanje
investiranja u projekte
razvoja gljivarstva
Mjera 2.3.3 Razvoj
autohtonih i
poljoprivredno
prehrambenih proizvoda
s višom dodanom
vrijednosti
Razvojni projekti iz područja
pužarstva
034/2013 Mjera 15. Poticanje
investiranja u projekte
razvoja pužarstva
Mjera 2.3.3 Razvoj
autohtonih i
poljoprivredno
prehrambenih proizvoda
s višom dodanom
vrijednosti
Poticanje izgradnje
punionice vode
035/2013 Mjera 16. Poticanje
investiranja u projekte
industrije
Mjera1.1.1Unapređenje
poduzetničke i obrtničke
infrastrukture
Participacija u kreditnim
linijama ministarstva,
županije i dr.
036/2013 Mjera 17.
Sufinanciranje
kreditnih linija za malo
i srednje
gospodarstvo
Mjera 1.1.6 Razvoj
financijskih i drugih
instrumenata za potporu
poduzetništvu i
obrtništvu
Izgradnja dvije
poduzetničke zone( u
realizaciji)
037/2013 Mjera 18. Izgradnja
poduzetničkih zona
Mjera 1.1.3 Razvoj
regionalnih poslovnih,
obrtničkih i turističkij zona
Poticanje aktivnosti 038/2013 Mjera 18. Izgradnja Mjera 1.1.1 Unapređenje
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
85
Poduzetničkog inkubatora-
Radboa
poduzetničkih zona poduzetničke i obrtničke
infrastrukture
Izgradnja kanalizacije
Općine Radoboj, te
zbrinjavanje otpadnih voda
039/2013 Mjera 19. Građenje
objekata i uređaja za
odvodnju i
pročišćavanje
otpadnih voda
Mjera 4.4.3 Izgradnja
sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih
voda
Izgradnja sekundarne
kanalizacijske mreže
040/2013 Mjera 19. Građenje
objekata i uređaja za
odvodnju i
pročišćavanje
otpadnih voda
Mjera 4.4.3 Izgradnja
sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih
voda
Rekonstrukcija vodovoda,
izgradnja centralnog
sabirnog bazena,
rješavanje visinskih zona
041/2013 Mjera 20. Građenje
objekata i uređaja za
opskrbu pitkom
vodom
Mjera 4.4.2. Izgradnja i
unapređenje sustava
vodoopskrbe
Izmještanje trase državne
prometnice D-35
042/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Trasa nove lokalne ceste u
smjeru istok-zapad Radoboj
– Mi¸¸hovljan
043/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Poboljšanje profila
postojećih prometnica
Ž21,22, Ž21-23 i Ž21-24
044/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Asfaltiranje nerazvrstanih
cesta i postavljanje
signalizacije
045/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Utvrđivanje lokacije vinske
ceste – Vinivrh
046/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Nastavak izgradnje i
uređenje makadamskih
puteva koji povezuju
poljoprivredne zone
047/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Izgradnja i asfaltiranje
nogostupa
048/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Rekonstrukcija i proširenje
nerazvrstane ceste od
naselja Crneki prema
naselju Strahinje
Radobojsko te dalje prema
planinarskom domu na
Strahinjčici.(projekt
prijavljen u sklopu mjere
IPARD 301)
049/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Uređenje šumske ceste koja
će nakon izgradnje spajati
općine Radoboj i Jesenje, a
biti će važna i kao
protupožarna cesta, te će
otvoriti planinu Strahinjčicu
sa sjeverna strane,a osim
toga biti će i od velike
050/2013 Mjera 21. Izgradnja i
modernizacija cesta i
ostale cestovne
infrastrukture
Mjera 4.4.7. Izgradnja i
održavanje sustava
prometne infrastrukture
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
86
važnosti za vlasnike šuma
na tom području.
Izgradnja bioelektrane koja
bi kao gorivo koristila drvnu
masu¸¸
051/2013 Mjera 22. Izgradnja i
rekonstrukcija
elektroenergetskih
objekata
4.1.4 Jačanje svijesti o
važnosti energetske
učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije i
očuvanju prirode
Izgradnja energetski
učinkovite zgrade
poticajne stanogradnje
052/2013 Mjera 22. Izgradnja i
rekonstrukcija
elektroenergetskih
objekata
4.1.4 Jačanje svijesti o
važnosti energetske
učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije i
očuvanju prirode
Izgradnja vjetroelektrane i
sunčane elektrane
053/2013 Mjera 22. Izgradnja i
rekonstrukcija
elektroenergetskih
objekata
4.1.4 Jačanje svijesti o
važnosti energetske
učinkovitosti i obnovljivih
izvora energije i
očuvanju prirode
Uspostavljanje bežične
informatičke mreže na
području Općine Radoboj
za besplatan pristup
Internetu(ili uz simboličnu
naknadu)
054/2013 Mjera 23. Izgradnja i
rekonstrukcija
objekata
telekomunikacija
3.5.5 Dostupna i
kvalitetna informacijsko-
komunikacijska
tehnologija
Projekti iz područja
proširenja i rekonstrukcije
plinske mreže
055/2013 Mjera 24. Izgradnja
objekata za opskrbu
plinom
4.4.4 Plinofikacija
Županije
Izraditi plan zaštite od
poplava
056/2013 Mjera 25. Uklanjanje
zagađivača okoliša i
organizacija odvoza
komunalnog otpada
4.4.5 Zaštita od poplava
Izgradnja kanalizacijskih
sustava za odvodnju
otpadnih voda
057/2013 Mjera 25. Uklanjanje
zagađivača okoliša i
organizacija odvoza
komunalnog otpada
Mjera 4.4.3 Izgradnja
sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih
voda
Izgradnja doma zdravlja u
sklopu doma za starije i
nemoćne u kojem će se
nalaziti ambulanta opće
medicine, 2 stomatološke
ambulante i ljekarna
058/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.4.3. Razvoj institucija za
brigu o starijim
osobama, osobama s
poteškoćama i
osobama s posebnim
potrebama
Izgradnja i opremanje
dječjeg vrtića
059/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.1.1 Jačanje
sposobnosti i kvalitete
obrazovnih
institucija(predškolskog,
osnovnog i
srednjoškolskog te
stručnog obrazovanja)
Izgradnja rekreacijskog
centra prema vrhu
Strahinjščice sa posebnim
kabinama za prijevoz
bicikala
060/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.3.4.Razvoj športskih
programa, sadržaja i
izgradnja športskih
objekata
izgradnja žičare u sklopu
sportsko-rekreacijskog
centra
061/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.3.4.Razvoj športskih
programa, sadržaja i
izgradnja športskih
objekata
uređenje 50 km biciklističkih
staza
062/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.3.4.Razvoj športskih
programa, sadržaja i
izgradnja športskih
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
87
objekata
izgradnja mini-golf igrališta 063/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.3.4.Razvoj športskih
programa, sadržaja i
izgradnja športskih
objekata
obnova kapele Sv. Jakova
te mogućnost
komercijalizacije iste u svrhu
vjenčanja
064/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Poticanje aktivnosti
sportske zajednice Općine
ŠKUG Josip Poljak
065/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.3.4.Razvoj športskih
programa, sadržaja i
izgradnja športskih
objekata
Uređenje Zavičajne zbirke 066/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Uređenje akvarija i terarija u
sklopu Zavičajne zbirke
067/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Rekonstrukcija temelja i
fasade Župnog dvora
(projekt prijavljen na
natječaj Ministarstva
kulture)
068/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Obnova gotičkog svoda na
kapeli Sv. Jakova (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
069/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Arheološka istraživanja la
lokaciji Podstenje (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
070/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Daljnje sufinanciranje
nabavke potrebne opreme
za Zavičajnu zbirku (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
071/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.2.1 Očuvanje i održivo
korištenje materijalne i
nematerijalne kulturne
baštine
Nabavka novih
instrumenata za limenu
glazbu Mirna (projekt
prijavljen na natječaj
Ministarstva kulture)
072/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
4.4.4Poticanje kulturnog
stvaralaštva
Dogradnja zgrade središnje
osnovne škole u svrhu
održavanja jednosmjenske
nastave za sve učenike sa
područja općine a zgrada
područne škole u
Jazvinama bi se
prenamijenila i preuredila u
vrtić
073/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.1.1.Jačanje sposobnosti
i kvalitete obrazovnih
institucija(predškolskog,
osnovnog i
srednjoškolskog te
stručnog obrazovanja
Izgradnja dječjih igrališta po
mjesnim odborima
074/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Izgradnja društvenih
prostorija po mjesnim
odborima
075/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
Program ukupnog razvoja Općine Radoboj
88
uprave
Uređenje i proširenje
mjesnog groblja
076/2013 Mjera 26.Izgradnja i
opremanje objekata
društvenih djelatnosti
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Intenziviranje rada Vijeća
mjesnih odbora.
077/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Provođenje modela
orijentacijskih seminara i
radionica za sudjelovanje
građana u radu lokalne
samouprave.
078/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Poticanje daljnjeg
izdavanja općinskog glasila
079/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Izrada publikacije o
mogućnostima ulaganja u
Općinu Radoboj
080/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Komuniciranje građana s
lokalnom vlašću.
081/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Podržavanje kvalitetnih
projekata udruga.
082/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
2.3.2 Osnivanje i jačanje
zadruga i udruga
proizvođača
Informatizacija Općinskih
stručnih službi.
083/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Monitoring izvođenja
Strateškog programa
razvoja.
084/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
Mjera 1.1.6 Razvoj
financijskih i drugih
instrumenata za potporu
poduzetništvu i obrtništvu
Izrada investicijske
dokumentacije za projekte.
085/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
Mjera 1.1.6 Razvoj
financijskih i drugih
instrumenata za potporu
poduzetništvu i obrtništvu
Izrada Statističkog
godišnjaka Općine
Radoboj
086/2013 Mjera
27.Unapređenje
rada lokalne uprave
i njezino opremanje
Mjera 3.5.2 Jačanje
institucionalne
sposobnosti lokalne
uprave
Top Related