Procjena ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara te
okoliša od katastrofa i velikih nesreća
Grad Mali Lošinj
Rujan, 2015.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 2 od 104
Naručitelj: GRAD MALI LOŠINJ
PREDMET: PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH
DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
Oznaka dokumenta: RN/2014/0274
Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade: Goranka Alićajić dipl.ing.građ.
Suradnici: Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.
Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.
Branko Markota dipl.ing.brodogr.
Datum izrade:
Datum revizije:
Rujan, 2011.
Rujan, 2015.
M.P.
Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Grada Malog Lošinja te je zabranjeno kopiranje,
umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti
odgovorne osobe Grada Malog Lošinja
Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i
na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 3 od 104
S A D R Ž A J
1. UVOD ......................................................................................................................... 5
2. VRSTE INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA KATASTROFA I
VELIKIH NESREĆA .............................................................................................................. 7
2.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ........................................................................... 7
2.1.1. POPLAVE ....................................................................................................................................... 7
2.1.2. POTRESI ........................................................................................................................................ 9
2.1.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI ............................................................................................................... 20
2.2. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE ................................................... 30
2.2.1. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA
30
2.2.2. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA U PROMETU ....................... 49
2.2.3. PROLOMI HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA.......................................................................................... 51
2.2.4. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE ................................................................................................. 51
2.2.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI .......................................................................................... 53
2.2.6. NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA .............................................................................................. 58
2.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU, RUKUJU,
PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD
PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, DIJELOVA 1. I 2. STUPACA 2. I 3. I PRILOGA I.B
STUPACA 2. I 3. UREDBE .............................................................................................................. 60
2.4. RATNA RAZARANJA I TERORIZAM ...................................................................................... 60
3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ............................................................................. 63
3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I
SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNIH DJELATNOSTI ............................................................ 63
3.1.1. STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ......................................................................................................... 63
3.1.2. SNAGE CIVILNE ZAŠTITE .................................................................................................................. 63
3.1.3. VATROGASNE POSTROJBE ............................................................................................................... 65
3.1.4. DRUGE OPERATIVNE SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ............................................................................. 66
3.1.5. OPERATIVNE SNAGE KOJE DJELUJU NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA, A NISU U NADLEŽNOSTI GRADA TE
POSTUPAJU PREMA VLASTITIM OPERATIVNIM PLANOVIMA ................................................................................. 67
3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OVISNO O KATASTROFI I VELIKOJ NESREĆI, SA
STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I
ORGANIZACIJSKIH RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ..................... 69
4. ZAKLJUČNE OCJENE ................................................................................................... 74
4.1. POPLAVA .......................................................................................................................... 74
4.2. POTRESI ............................................................................................................................ 74
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 4 od 104
4.3. OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI .......................................................................................... 75
4.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE NESREĆAMA S OPASNIM
TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I PROMETU ................................................................. 75
4.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI ......................................................................... 76
4.6. PROLOMI HIDROAKOMULACIJA ......................................................................................... 78
4.7. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE .................................................................................. 78
5. ZEMLJOVIDI .............................................................................................................. 79
6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ..................................................................... 80
6.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI .............................................................................................. 80
6.2. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................ 81
6.3. MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ .................................................................... 85
6.4. PROMETNO-TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA .................................................................... 96
7. OVLAŠTENJE ............................................................................................................ 103
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 5 od 104
1. UVOD
Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) uređuje sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i
obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i
fizičkih osoba; osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite;
upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja važna za sustav
civilne zaštite.
Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i
posljedica, planiranje i pripravnost na reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju
katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje
posljedica radi žurne normalizacije života na području nastanka izvanrednog događaja. U
ostvarivanju prava i obveza iz područja zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave uz ostale Zakonom propisane obveze, obveznici
su izrade Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja.
Procjenom ugroženosti razrađuju se moguće ugroze po stanovništvo, materijalna i kulturna
dobra i okoliš od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna
sredstva za zaštitu i spašavanje, kao i njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.
Temeljni dijelovi Procjene su:
1. vrste, intenzitet, i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko -
tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš,
2. snage za zaštitu i spašavanje,
3. zaključne ocjene,
4. zemljovidi.
Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su
prosuđivanja dijelova i dio su priloga Procjene.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene,
naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju
i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci
djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te
povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni
dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i
velikih nesreća za Grad Mali Lošinj izrađena je sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu
procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14). Procjenu ugroženosti
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad
Mali Lošinj izradila je ovlaštena pravna osoba kojoj je izdana suglasnost za obavljanje stručnih
poslova u području planiranja zaštite i spašavanja.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 6 od 104
Zakonske odredbe:
- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15),
- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja
(30/14, 67/14),
- Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08,
44/08),
- Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za
uzbunjivanje (NN 111/07).
Zadnja Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Grad Mali Lošinj je u prosincu 2010. godine. Potreba revizija
navedene Procjene proizlazi iz novog Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti
i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o
metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 67/14).
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 7 od 104
2. VRSTE INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE
DJELOVANJA KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
2.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE
2.1.1. Poplave
Na području Grada Malog Lošinja, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske
hidrografske mreže. Oborine koje padnu na istražnom prostoru u potpunosti se infiltriraju u
podzemlje. Površinski tokovi formirani u karbonatima isključivo su aktivni za obilnih oborina.
Područje Grada karakterizira pojava povremenih bujičnih tokova, male i srednje veličine sliva
(mali sliv površine <1 km2, srednji 1-10 km2). Granice slivova definirane su hidrogeološkom
razvodnicom koja je zonarna jer ovisi o vodnosti krškog podzemlja.
Na području Grada Malog Lošinja utvrđeno je postojanje sljedećih bujica:
- Jadrešćica (Punta Križa),
- Bujični tok u Velom Lošinju,
- Bujični tok u Malom Lošinju,
- Draga ( Susak),
- Kalvarija (Mali Lošinj),
- Bučanje ( Nerezine),
- Peštine (Nerezine) i
- više bujičnih tokova na Susku.
Grad Mali Lošinj ima blagu sredozemnu klimu, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te kišovite
zime. Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom
114 mm) iz čega zaključujemo da najviše padalina ima u jesen pa je tada i najveća pojavnost
bujičnih tokova. Na slici 1 dana je karta izohijeta Primorsko – goranske županije.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 8 od 104
Slika 1. Karta izohijeta Primorsko goranske županije, 1961 – 1990.
Izvor: DHMZ
Iz priložene karte vidljivo je da na području Primorsko – goranske županije Grad Mali Lošinj
ima najmanju količinu oborina godišnje.
Na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane
bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te možemo zaključiti da područje Grada nije
ugroženo od poplava.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Od plavljenja su u manjoj mjeri (bujični tokovi za vrijeme najjačih oborina) ugrožene pojedine
lokalne (nerazvrstane) ceste. U slučaju eventualnih prekida određenih pravaca uslijed
plavljenja bujičnih voda, obzirom na dobru povezanost Grada sa okolinom, ne bi došlo u pitanje
funkcioniranje samog Grada.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 9 od 104
2.1.2. Potresi
Republika Hrvatska se nalazi u mediteransko – transazijskom pojasu, te se stoga ovo područje
odlikuje izraženom seizmičkom aktivnošću. To poglavito vrijedi za priobalno područje i
sjeverozapadni dio, a posebice za južnu Dalmaciju.
Grad Mali Lošinj nalazi se u seizmičkom području max. VI MCS (jaki potresi) po karti
Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina.
Na priloženim kartama1 prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u
stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100,
200 i 500 godina. Slika 2. Intezitet potresa za povratno razdoblje od 50 godina
1 Podaci Seizmološke službe, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 10 od 104
Za povratno razdoblje od 50 godina, na području Grada Malog Lošinja očekuje se intezitet
potresa jačine V MCS ljestvice.
Slika 3. Intenzitet potresa za povratno razdoblje od 100 godina
Za povratno razdoblje od 100 godina, na području Grada Malog Lošinja očekuje se intezitet
potresa jačine VI MCS ljestvice.
Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 11 od 104
Slika 4. Intezitet potresa za povratno razdoblje od 200 godina
Za povratno razdoblje od 200 godina, na području Grada Malog Lošinja očekuje se intezitet
potresa jačine VI MCS ljestvice.
Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 12 od 104
Slika 5. Intenzitet potresa za povratno razdoblje od 500 godina
Za povratno razdoblje od 500 godina, na području Grada Malog Lošinja očekuje se intezitet
potresa jačine VI MCS ljestvice. Ova karta je mjerodavna za utvrđivanje inteziteta potresa
te iz nje procjenjujemo da područje Grada spada u VI MCS ljestvice.
U posljednjih 125 godina na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježeni jaki i razorni
potresi.
U tablici 1 dan je prikaz učestalosti potresa na području Grada za razdoblje od 1879. do 2003.
godine u MCS ljestvici:
Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 13 od 104
Tablica 1 . Učestalost potresa na području Grada Malog Lošinja za razdoblje od 1879. do 2003. godine
GRAD Čestine intenziteta ºMCS
V VI VII VIII
Mali Lošinj 2 0 0 0
Izvor podataka: Grad Mali Lošinj
Prognoza štete na stambenom fondu
Tablica 2. Podaci o broju stanovnika, stambenih jedinica i kućanstava na području Grada Malog Lošinja (Popis stanovništva 2011. godine)
Redni broj
Naselje Broj stanovnika
1. Belej 55
2. Ćunski 165
3. Ilovik 85
4. Male Srakane 2
5. Mali Lošinj 6.091
6. Nerezine 353
7. Osor 60
8. Punta Križa 63
9. Susak 151
10. Sveti Jakov 77
11. Unije 88
12. Ustrine 22
13. Vele Srakane 3
14. Veli Lošinj 901
SVEUKUPNO 8116
Broj stambenih jedinica Broj kućanstava
3006 3028
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku
Procjena štete na stambenom fondu u Gradu Mali Lošinj izraditi će se uz sljedeće
pretpostavke:
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 14 od 104
- potres jačine 6 MCS ljestvice pogodio je Grad Mali Lošinj (prema kartama
intenziteta za 500 godišnje povratno razdoblje Grad Mali Lošinj se nalazi u zoni 6
MCS.)
- akceleracija za VI stupanj iznosi 1,0 m/s2 i jednaka je na cijelom području
- trajanje potresa je 15 sekundi
- u naseljima se nalazi maksimalan broj stanovnika iz popisa 2011.godine
- procjena će se izraditi za slučaj da se potres dogodio u punoj turističkoj sezoni kada
se stanovništvo znatno uvećava, pa će se za ukupan broj stanovnika uzeti ukupan
broj iz popisa 2011. uvećan za broj povremenih stanovnika koji je procjenjen preko
broja stanova za odmor i rekreaciju2 (17 000 stanovnika)
- broj stanova po popisu 2011. je bilo 8144 stana
- u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama
- u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima
po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi
nastao kod potresa VII stupnja MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike
količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je
u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba
- u trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama/kućama
PODJELA OBJEKATA PO KATEGORIJAMA GRADNJE:
Područje Grada možemo podijeliti u dvije zone prema vremenu gradnje stambenih objekata
- stari dio (Zona 1) gdje se nalaze zgrade građene prije 1960. godine. Objekti su
građeni uglavnom od kamena u vapnenom malteru s debljinom zidova do 80 cm, a
pokrov su kamene ploče i kupa kanalica. U stropovima ima nešto AB greda, ali bez
horizontalnih i vertikalnih serklaža
- noviji dio (Zona 2) koji okružuje stare jezgre
I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine)
II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina)
III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas)
IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas)
V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas)
Svi ovi objekti svrstani su u 2 zone koje u velikom postotku sadrže objekte određene kategorije
prema vremenu gradnje. Naravno, u svakoj od ovih zona postoje objekti iz više kategorija
gradnje, ali se ovakvim zoniranjem može najviše približiti i grupirati objekte kako bi se dobila
podjela prema stvarnom stanju. Ovakav način zoniranja primjenjiv je dok se ne napravi
mikrozoniranje i snimka stanja postojećih objekata koji će dati još preciznije procjene šteta.
- U ZONI 1 pretežno su objekti kategorije I i II
2 Izvor: Prostorni plan Grada Malog Lošinja
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 15 od 104
- U ZONI 2 pretežno su objekti kategorije III, IV i V
Analizom tipova gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I
do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija:
- 30 % zidane zgrade Tip I
- 30 % zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do
1960-tih godina)
- 20 % armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas)
- 10 % zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina
do danas)
- 10 % skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina
do danas)
U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 30% objekata što predstavlja oko 2443 zidana
objekta - stare jezgre.
Od tih 2443 objekta:
- 60% ili 1466 objekta neće imati nikakvih oštećenja
- 25% ili 611 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete
- 10% ili 244 objekta imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete
- 5% ili 122 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete
U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 30% ili oko 2443
objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.
Od tih 2443 objekta:
- 60% ili 1466 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja
- 25% ili 611 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete
- 15% ili 366 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete
U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 20% ili 1629 objekata.
Od tih 1629 objekata:
- 70% ili 1140 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja
- 30% ili 489 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete
U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 10% ili 814 objekta.
Od tih 814 objekata:
- 80% ili 652 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja
- 20% ili 163 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 16 od 104
U kategoriju V (skeletne zgrade s armirano betonskim nosivim zidovima) svrstano je 10% ili
814 objekata
Od tih 814 objekata:
- 95% ili 774 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja
- 5% ili 41 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete
Tablica 3. Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade, te nastala građevinska šteta
RED.
BROJ STUPANJ
OŠTEĆENJA I II III IV V GRAĐEVINSKA
ŠTETA %
1. nikakvo-
nema 60,00% 60,00% 70,00% 80,00% 95,00% 0,00%
2. neznatno 25,00% 25,00% 30,00% 20,00% 5,00% 6,00%
3. umjereno 10,00% 15,00% 20,00%
4. jako 5,00% 40,00%
5. totalno 62,00%
6. rušenje 100,00%
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2, 135-143 str.
Prognoza broja žrtava
U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe.
Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez
specijalnih radova i građevinskih strojeva.
Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 čovjek/sati, specifičnim
radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za
spašavanje iz ruševina).
Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih
osoba prema formuli (2)
(BPSZ) = A * * ( (1)
(BDZ) = A * * ( (2)
gdje je:
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 17 od 104
- BPSZ – broj plitko i srednje zatrpanih osoba
- BDZ – broj duboko zatrpanih osoba
- A – ukupan broj osoba koji žive na nekom području
- B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju
stambenih zgrada određene gradske zone
- C – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava prema
stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju
zgrada tog sustava
- D – postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu
- E – postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu
Tablica 4. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih
RED.BROJ STUPANJ OŠTEĆENJA POSTOTAK RANJENIH POSTOTAK
POGINULIH
D E
1 nikakvo - nema 0% 0%
2 neznatno 0% 0%
3 umjereno 1% 0%
4 jako 2% 0,25%
5 totalno 10% 1,00%
6 rušenje 100% 20%
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 18 od 104
Tablica 5. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih
KATEGORIJA GRAĐEVINE
ST. OŠTEĆENJA I II III IV V
BZ BP
SZ BDZ BZ
BPS
Z
B
DZ BZ
BP
SZ
BD
Z BZ
BPS
Z BDZ BZ
BPS
Z BDZ
NIKAKVO -
NEMA
146
6 0 0 1466 0 0 1140 0 0 652 0 0 774 0 0
NEZNATNO 611 0 0 611 0 0 489 0 0 163 0 0 41 0 0
UMJERENO 244 5 0 366 8 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
JAKO 122 5 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
TOTALNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
RUŠENJE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 244
3 10 1 2443 8 0 1629 0 0 814 0 0 814 0 0
BZ Broj zgrada po kategoriji
BPiSZ Broj plitko i srednje zatrpanih
BDZ Broj duboko zatrpanih
Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba
- plitko i srednje zatrpanih osoba 18
- duboko zatrpanih osoba 1
U daljnjem postupku plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga za zaštitu i
spašavanje možemo smatrati preživjelim srednje i teško ranjenim osobama, dok duboko
zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 19 od 104
Procjena količine građevinskog otpada
Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu građevinskog
otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada važna je da bi se
dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen.
Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)3.
Gore navedenim proračunom utvrđeno je da u Gradu Malom Lošinju neće doći do
potpunog rušenja i totalnog oštećenja objekata. Samim time nije potrebno predvidjeti
područje za privremeno deponiranje otpada.
Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva
Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u
prva dva dana spašavanja nakon potresa nije potrebna obzirom da je proračunom utvrđeno
da u Gradu Malom Lošinju neće doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja objekata.
U slučaju potresa intenziteta 5º - 6º MCS skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od
laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte Grada moglo doći
samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to uglavnom zbog
nastanka panike u zatvorenim prostorima.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po proizvodnju i distribuciju električne energije
Obzirom na opremljenost i ekipiranost HEP-a sve posljedice bi trebale biti otklonjene unutar
48 sati čime funkcioniranje Grada neće biti dovedeno u pitanje. Ukoliko do otklanjanja
problema ipak nebi došlo u spomenutom vremenu, koristit će se alternativni načini dobivanja
električne energije (agregati).
- Posljedice po opskrbu vodom
Ukoliko bi došlo do jakog potresa (VI°) moglo bi doći do manjeg zamućenja i zagađenja vode
te kratkotrajnog prekida opskrbe vodom u naseljima na području Grada Mali Lošinj.
- Posljedice po objekte javnog zdravstva
Oštećenja bi se odrazila na objektu ambulante u sklopu Doma zdravlja PGŽ ispostava „Dr.
Dinko Kozulić“ te bi došlo do poteškoća u pružanja medicinskih usluga.
- Posljedice po proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge
radnje s opasnim tvarima
3 USACE vidi FEMA IS-632
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 20 od 104
Spremišta opasnih tvari trebala bi biti projektirana za predmetnu seizmičku zonu te samim
time otporne na potrese tako da ne postoje štetne posljedice.
- Posljedice po telekomunikacijski sustav
Mogući kratkotrajni prekidi u radu fiksne telefonske mreže, TV odašiljača i TV signala, te
smanjen signal mobilne telefonije.
- Posljedice po prometni sustav
Predviđena snaga potresa može imati štetne posljedice na promet odnosno prometne pravce
(D-100 kao važniji prometni pravac). U određenim slučajevima može doći do odrona cesta
na strmim kosinama i do mjestimičnih pukotina u cestama. Posljedice su prekid javnog
prometa, povećan broj prometnih nesreća, izolacija, prekid u distribuciji hrane i ljekova, otežan
dolazak snaga za zaštitu i spašavanje.
- Posljedice po kulturna dobra
U slučaju potresa od VIº i više po MCS pojedini objekti kao što su sakralni objekti, kurije,
povijesne građevine i tradicionalne kuće pretrpjela bi određena oštećenja - pucanje prozorskih
stakala, oštećenja krovišta.
2.1.3. Ostali prirodni uzroci
Procjene ugroženosti od ostalih prirodnih uzroka rađene su temeljem Meteorološke podloge
za izradu procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za
područje Primorsko - goranske županije izrađene od strane Državnog hidrometeorološkog
zavoda.
Suša
Na području Grada Malog Lošinja prosječno godišnje ima 262 dana bez oborine. U prosjeku
najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana) dok u ostalim mjesecima ima od 18
do 22 dana bez oborine. Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno
odstupanje od srednjaka, upućuju na nešto manju stabilnost u hladnom dijelu godine (od rujna
do veljače). U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je
bio u srpnju (37% slučajeva) i kolovozu (29% slučajeva). Najsušniji mjesec na postaji Mali
Lošinj bio je srpanj 1988. kada tijekom cijelog mjeseca nije pala oborina. U analiziranom
razdoblju najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u studenom (22% slučajeva), a zatim
slijede veljača, rujan i listopad (15% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je
u studenom 2000. godine kada je bilo 8 dana bez oborine.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 21 od 104
Tablica 6. Broj dana bez oborine
MJESEC
I
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 22.1 20.7 22.6 19.9 21.7 22.2 25.6 25.8 21.3 20.9 18.4 20.6 261.6
STD 4.6 3.5 2.8 2.6 4.0 3.1 2.9 1.9 4.7 4.7 5.3 4.0 11.4
MIN 15 14 15 13 13 17 18 23 12 10 8 11 237
MAKS 30 26 26 23 29 28 31 29 28 29 27 28 284
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Na sljedećim slikama prikazana su razdoblje s ekstremnim sušama na području Republike
Hrvatske (u posljednjih 10 godina). Sušna razdoblja su zabilježena na području Grada Malog
Lošinja u više navrata tijekom zadnjih 10 godina i to ekstremno sušno u proljeće i ljeto 2003.
godine, vrlo sušno ljeto 2001. i jesen 2006. godine te sušno proljeće 2000., zima 2002., ljeto
2004., jesen 2007., jesen i zima 2008. te proljeće i ljeto 2009. godine.
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 22 od 104
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Na osnovu gore navedenih podataka zaključujemo da je ovo područje ugroženo od pojave
suše. Pojava suše na ovom području ima značajan utjecaj u ljetnim mjesecima kada se uslijed
višestrukog povećanja broja stanovnika na ovom području poveća i potrošnja vode. Moguće
posljedice od pojave suše su:
- uslijed smanjenja pritiska vode u sustavu uvođenje redukcije vode, pa čak i potpunog
prestanka isporuke vode,
- financijski gubitci uzrokovani prijevremenim odlaskom turista,
- moguća pojava zaraznih bolesti,
- znatne štete na poljoprivrednim kulturama ponajviše maslinama.
Najveće štete suša bi prouzročila na poljoprivrednim površinama, posebno u početnoj fazi
rasta kulture. Dolazi do isušivanja tla i raspucavanja zemljišta. Obrada takvog zemljišta
zahtijevati će povećani rad i sredstva za ponovnu sadnju. Od posljedica suše mogu se
očekivati i slabiji prinosi voća i povrća u toj godini a u težim slučajevima stradavaju i
višegodišnje kulture (vinogradi, voćnjaci i maslinici).
Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 23 od 104
Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom,
uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.
Hidrološka suša može ugroziti snabdijevanje vodom dijela stanovnika Grada.
Od posljedica duže suše, pogotovo povezane s povišenim temperaturama i sušnim tlom,
može se očekivati stradavanje dijela stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija).
Nedostatak čiste vode za piće i potrebe osobne higijene može dovesti do širenja širokog
spektra po život opasnih bolesti.
U posljednjih 10 godina na području Grada Malog Lošinja nisu bile proglašene
elementarne nepogode od suše.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po opskrbu vodom
Posljedice od suše očituju se smanjenjem kapaciteta vodocrpilišta, pritisak vode u sustavu
pada te dolazi do poteškoća u opskrbi stanovništva vodom.
- Posljedice po poljoprivredne površine
Štete na usjevima, sušenje biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni
prinosi, dio usjeva uništen.
Toplinski val
Ljetnu polovinu godine na području Grada Malog Lošinja karakteriziraju suše i visoke
temperature praćene malom količinom padalina pa možemo reći da je područje Grada
ugroženo od pojave toplinskog vala te se u ljetnim mjesecima očekuje stradavanje dijela
stanovnika, naročito starije dobi (dehidracija). Stoga je potrebno u to doba godine osigurati
dovoljne količine pitke vode. Radi ublažavanja posljedica uzrokovanih pojavom toplinskog
vala potrebno je pojačano držati u pripravnosti službe medicinske pomoći tijekom turističke
sezone radi eventualnih hitnih intervencija.
Olujno i orkansko nevrijeme
Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg
mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Grad Mali Lošinj u razdoblju
1981–2000.
U Malom Lošinju bura je najučestaliji vjetar s izraženom sjevernom komponentom (14.3 % iz
NNE smjera), a zatim se javlja jugo (10.7% iz S smjera). Bura najčešće puše zimi (15.9%), a
jugo u proljeće (14.5%). Ljeti se pored NNE i S smjerova (13.3% i 11.1% redom) relativno
često javlja i WSW smjera (9.4%). Na postaji Mali Lošinj zmorac ima izraženu više južnu nego
sjevernu komponentu zbog položaja same postaje. Osim zmorca na vanjskim jadranskim
otocima javlja se i sezonska zračna struja etezija NW smjera koja nastaje kao razlika tlaka u
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 24 od 104
južnoj Europi između azorske anticiklone i Karači-depresije. Superpozicijom etezije i zmorca
nastaje poznati vjetar maestral.
Tablica 7. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
SRED 3.3 2.7 3.7 3.0 1.7 1.4 1.4 0.8 1.6 1.7 4.1 4.6 29.7
STD 4.3 3.0 3.8 4.8 3.1 2.6 2.4 1.4 3.1 2.8 5.6 4.2 31.3
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2
MAKS 15 10 13 20 10 9 7 5 12 9 20 12 108
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM
SRED 0.5 0.3 0.5 0.4 0.2 0.2 0.2 0.2 0.2 0.1 0.9 0.6 4.0
STD 1.1 0.7 1.2 1.8 0.5 0.7 0.4 0.5 0.5 0.4 2.5 1.1 7.4
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 3 3 5 8 2 3 1 2 2 2 11 4 26
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)
MAKS 31.4 27.2 31.9 24.9 26.0 26.3 21.5 28.0 27.7 22.3 25.4 30.0 31.9
WSW NE ENE NE NNE WSW SW NNE N WSW ENE NNE ENE
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Iz priloženih podataka zaključujemo da je ovo područje ugroženo od olujnog nevremena.
Najčešći vjetar koji se javlja na ovom području je bura, a zatim jugo. Vjetar i olujno nevrijeme
je posebno opasno na moru. U periodima ljetnih oluja česti su slučajevi spašavanja manjih
brodica i turista sa neadekvatnim plovilima i poznavanjem prilika na moru. Olujno nevrijeme
je posebno opasno za brojne turističke brodove koji prevoze veći broj putnika.
Moguće posljedice orkanskog vjetra po stanovništvo i objekte su:
- prekid opskrbe električnom energijom,
- obustava prometa za određene vrste prijevoznih sredstva i/ili potpuna zabrana
prometa,
- oštećenja građevina,
- rušenje stabala (posebno se odnosi na stabla alepskog bora koji se nalazi u stanju
ekološke prezrelosti te lako dolazi do rušenja koje može dovesti do ozljeda te
materijalnih šteta na objektima i automobilima. Nužno je stoga provoditi održavanje i
uređivanje šuma što uključuje pripremu staništa za prirodno pomlađivanje i
pošumljavanje),
- nesreće na moru,
- izoliranost otoka zbog prekida pomorskog prometa.
Na području Grada Malog Lošinja u posljednjih 10 godina nije bila proglašena
elementarna nepogoda izazvana olujnim i orkanskim nevremenom.4.
4 Izvor podataka: Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 25 od 104
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po proizvodnju i distribuciju električne energije
Na području Grada tijekom godine realno je očekivati olujne do orkanske udare bure koji mogu
izazvati prekide u napajanju električnom energijom uslijed oštećenja na elektroopskrbnim
sustavima.
- Posljedice po poljoprivredne površine
Štete na usjevima. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni prinosi, dio usjeva
uništen.
- Posljedice po prometni sustav
Zakrčenje prometnica uslijed rušenja stabala. Kratkotrajni prekid prometovanja.
- Posljedice po kulturna dobra
U slučaju jakog olujnog nevrema i bure pojedini objekti kao što su sakralni objekti, kurije,
povijesne građevine i tradicionalne kuće pretrpjela bi određena oštećenja - pucanje prozorskih
stakala, oštećenja krovišta.
Klizišta
Na području Grada Malog Lošinja nema evidentiranik klizišta. Teren prekriven lesom
(posebno područje otoka Suska, debljina lesa do 90m) izložen je lokalnim odronima na
nezaštićenim i prestrmim zasjecima. Kod nepažljivo izvedenih građevinskih zahvata izražena
je opasnost od pojave erozije. Prema podacima s terena, evidentirana su oštećenja na
stambenim objektima uzrokovana erozijom na pješčanoj podlozi te je za otok Susak i slične
pješčane površine drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) prioritetno je izraditi temeljnu
stručnu dokumentaciju zaštite od erozije.
Zbog konfiguracije terena na području Grada Malog Lošinja nema aktivnih ni
potencijalnih klizišta5.
Pijavice
U posljednjih 10 godina na području Grada nije bilo pijavica. Pijavice su razorne i
posebno ugrožavaju stambene i druge građevine te voćnjake, maslinike i vinograde.
5 Izvor podataka: Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 26 od 104
Snježne oborine
Snježni režim ovog područja prikazuje se prema podacima glavne meteorološke postaje Mali
Lošinj. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega,
standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu, te najveći i najmanji broj
dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o
najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom
mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača,
koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 1961-1990.).
Tablica 8. Broj dana s padanjem snijega
MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA
BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 0.4 0.5 0.1 0.0 0.0 0.0 1.0
STD 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 1.2 1.3 0.3 0.0 0.0 0.0 1.8
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 0 0 0 0 0 1 5 5 1 0 0 0 6
MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)
MAKS 0 0 0 0 0 3 9 12 0 0 0 0 12
MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)
MAKS 0 0 0 0 0 3 9 21 0 0 0 0 21
MAKS. ZABILJEŽENA VISINA 21 cm
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Podaci Malog Lošinja ukazuju da je padanje snijega na kvarnerskim otocima rijetko (7 puta
u 20 godina) i da je trajalo 1 do 6 dana s prekidima u razdoblju od prosinca do ožujka.
Najveća zabilježena visina novog snijega iznosila je 12 cm u veljači 1986., kada je izmjerena
i najveća visina snježnog pokrivača od 21 cm.
S obzirom na prikazane podatke zaključujemo da područje Grada Malog Lošinja nije
ugroženo od pojave snježnih oborina. Snježne oborine na ovom području su sporadične
i pravovremeno najavljene od strane DHMZ-a tako da snage zaštite i spašavanja
pravodobno reagiraju. Samim time nije dovedeno u pitanje funkcioniranje Grada Malog
Lošinja uslijed snježnih oborina.
Poledica
U hladno doba godine na području Grada Malog Lošinja može se očekivati pojave ledene
kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo) koje mogu dovesti do pojave
zaleđenih kolnika čime u znatnoj mjeri ugrožavaju promet i ljudske živote. Ove pojave se u
Republici Hrvatskoj prate i bilježe.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 27 od 104
Analiza godišnjeg hoda broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu na meteorološkoj postaji
Mali Lošinj u razdoblju 1981.-2000. godina pokazuje vrlo mali rizik od poledice čak i u zimskim
mjesecima prosincu, siječnju i veljači u kojima je srednji broj povoljnih dana manji od 2.
Najveći broj i najveće varijacije pokazuje veljača koja bilježi i maksimalni broj od 8 dana 1986.
godine, a minimalno niti jedan dan. U ožujku i studenom vjerojatnost za poledicu je minimalna,
dok u ostalim mjesecima uvjeti za poledicu uopće nisu zabilježeni u promatranom razdoblju.
Tablica 9. Broj dana s poledicom
BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm0.0°C)
MJES. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD.
SRED 0.6 1.5 0.3 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 0.5 3.0
STD 1.8 2.0 0.6 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 0.9 3.6
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 7 8 2 0 0 0 0 0 0 0 2 3 13
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice
i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno
doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske
opažaju se i bilježe. Značajnije poledice na području Grada nisu zabilježene.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po prometni sustav
Od poledice je na području Grada Malog Lošinja najviše ugrožena cestovna infrastruktura što
može dovesti do kratkotrajnog prekida u javnom prometovanju.
Tuča
U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i
minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000. godine.
Meteorološka Meteorološka postaja Mali Lošinj ima prosječno godišnje 1.1 dan s krutom
oborinom. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u veljači 0.4 dana. U ostalim mjesecima
srednji broj dana je od 0.1 do 0.2. U ožujku, svibnju, rujnu i listopadu nije zabilježen ni jedan
dan s krutom oborinom.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 28 od 104
Tablica 10. Broj dana s tučom
MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S TUČOM
SRED 0.1 0.4 0.0 0.2 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.2 0.2 1.1
STD 0.2 0.6 0.0 0.5 0.0 0.2 0.2 0.2 0.0 0.0 0.5 0.4 1.2
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
MAKS 1 2 0 2 0 1 1 1 0 0 2 1 4
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Područje Grada Malog Lošinja je ugroženo od pojave tuče. U srpnju 2009. godine
proglašena je elementarna nepogoda uzrokovana tučom.6 Tom prilikom su popisane
štete na vinovoj lozi, maslinama i povrtlarskim kulturama. Procjenjena šteta je iznosila 128
322,73 kn. Sustav obrane od tuče ne postoji na području Grada Malog Lošinja.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po poljoprivredne površine
Štete na usjevima, sušenje biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni
prinosi, dio usjeva uništen.
Uspori
Uspori znani u narodu kao visoka voda – aqua alta ili plimni val u Jadranu se javljaju pod
utjecajem tlaka zraka i vjetra, naročito juga koje potiskuje vodene mase prema zatvorenom
kraju bazena te tako podiže razinu mora. Nastajanje olujnih uspora, koji izazivaju plavljenje
pojedinih obalnih područja u sjevernom Jadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog)
puhanja juga duž cijelog ili većeg dijela Jadrana. Olujno dugotrajno jugo je posljedica stabilne
sinoptičke situacije s genovskom ciklonom stacioniranom nad Tirenskim morem i sjevernim
Jadranom te područjem visokog tlaka koje se proteže ka istoku Mediterana. Pri takvim
situacijama jugo puše nad cijelim Jadranom, a osim zbog vjetra, podizanje razine mora u
sjevernom Jadranu je i izravna posljedica barometarskog odziva mora na djelovanje tlaka
zraka.
Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se javljaju i
negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene mase prema
talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne razdiobe, sniženje
razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka zraka u odnosu na vjetar
je ovdje značajan, te u ekstremnim situacijama može sniziti razinu mora i preko 30 cm. Iako
je ova pojava znatno manje opasna od visoke vode, ipak može izazvati štete na plovilima u
luci i na dijelovima gdje su male dubine na prostoru Grada Malog Lošinja. Visoka voda može
6 Izvor podataka: Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 29 od 104
uzrokovati plavljenje obalne površine. Usljed podizanja mora može doći do oštećenja brodica
privezanih u lučicama, do oštećenja privezišta i rive te plavljenja objekata na obali.
U proteklih 10 godina na području Grada bila je proglašena elementarna nepogoda od
plimnog vala u kolovozu 2008. godine.7
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice na gospodarske objekte
Plavljenje prizemlja zgrada i ugostiteljskih objekata, plavljenje glavnog gradskog trga i ulica.
- Posljedice po prometni sustav
Od plimnog vala je na području Grada Malog Lošinja ugrožena cestovna infrastruktura uz
obalu što može dovesti do kratkotrajnog prekida u javnom prometovanju.
- Posljedice po pomorski promet
Od plivnog vala ugrožena je malološinjska luka gdje postoji opasnost od prevrtanja i potapanja
brodica.
7 Izvor podataka: Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 30 od 104
2.2. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE
2.2.1. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u
gospodarskim objektima
Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u
veliku nesreću ili katastrofu ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji.
Posljedice i utjecaji ovakvih katastrofa na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji
mogu imati je ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na
stanje u okolišu te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja
katastrofe ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju,
njegovoj udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.
Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari
koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.
Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu,
je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove
postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema
okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim
mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga zaštite i
spašavanja, u slučaju nesreće.
U donjoj tablici su navedeni privredni subjekti na području Grada Malog Lošinja koji bi
svojom djelatnošću mogli uzrokovati tehničko tehnološke nesreće s posljedicama po
stanovnike, materijalna i kulturna dobra te okoliš.
Tablica 11. Popis privrednih subjekata koje posluju s opasnim tvarima
Br. Gospodarski
subjekt
Opasna tvar Količina
opasne
tvari
Indeks
opasnosti i
opasno
svojstvo
Način
skladištenja
1. LOŠINJSKA
PLOVIDBA -
BRODOGRADILI
ŠTE d.o.o.,
Lošinjskih
Brodograditelja
bb, Mali Lošinj
otpadna ulja 30 t D=3
opasnost po
okoliš,
nadzemni
spremnici
2. Aerodrom Mali
Lošinj, Privlaka
19 Mali Lošinj
Aviation gas 50 m3 D=3
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
podzemni
spremnik
Jet fuel 50 m3 D=4 Podzemni
spremnik
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 31 od 104
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
3. INA BP Mali
Lošinj – Grad
Veloselska
cesta bb
Benzin 110 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost,
eksplozivnost
Podzemni
spremnici
Disel 50 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Podzemni
spremnik
4. INA BP Mali
Lošinj – Obala
Priko bb
Benzin 105 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost,
eksplozivnost
Podzemni
spremnici
Disel 90 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Podzemni
spremnici
5. Tifon BP
Benzin 60 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost,
eksplozivnost
Podzemni
spremnici
Disel 60 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Podzemni
spremnici
6. Adria Oil BP Benzin 60 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost,
eksplozivnost
Podzemni
spremnici
Disel 60 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Podzemni
spremnici
7. Srednja škola
Ambroza
Haračića,
Omladinska 10
Mali Lošinj
LUEL 40 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Podzemni
spremnik
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 32 od 104
8. Jadranka d.d.
Servisno
skladišna zona
Kalvarija bb
Mali Lošinj
Amonijak 1,5 t
(režim -
10oC)
Otrovnost po
ljude i ostala
živa bića,
opasno po
okoliš
Nadzemni
spremnici
1,5 t
(režim -
30oC)
9. Jadranka d.o.o.
Kamp Čikat
UNP 3x5 m3 Nadzemni
spremnici
10. Jadranka d.o.o.
Kamp Bijar
LUEL 2 m3 D=2
opasnost po
okoliš,
zapaljivost
Nadzemni
spremnik
11. Jadranka d.o.o.
Kamp Baldarin
UNP 5 m3 Nadzemni
spremnik
UNP 2x5 m3 Podzemni
spremnici
12. Hotel Manora UNP 1 m3 Podzemni
spremnici
13. Hotel Bellevue UNP 2x 11 t Podzemni
spremnici
Natrijev
hipoklorit
2 t Otrovnost po
živa bića,
opasno po
okoliš
Nadzemni
spremnik
14. Hotel Aurora UNP 3 x 20 t
Podzemni
spremnici
Natrijev
hipoklorit
3,5 t Otrovnost po
živa bića,
opasno po
okoliš
Nadzemni
spremnik
15. Hotel Vespera UNP (zajednički podzemni spremnici Hotela Aurora)
Natrijev
hipoklorit
3,5 t Otrovnost po
živa bića,
opasno po
okoliš
Nadzemni
spremnik
16. Vitality Hotel
Punta
UNP 30 t Podzemni
spremnici
Natrijev
hipoklorit
5 t Otrovnost po
živa bića,
opasno po
okoliš
Nadzemni
spremnik
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 33 od 104
LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE se nalazi na adresi Lošinjskih
Brodograditelja bb u Malom Lošinju. Na lokaciji, od opasnih tvari, se nalazi 30 t otpadnih ulja.
Ova ulja u slučaju ispuštanja predstavljaju opasnost za okoliš. Njihov neposredni utjecaj na
život ljudi je zanemariv.
AERODROM MALI LOŠINJ se nalazi na adresi Privlaka 19 u Malom Lošinju u nenaseljenom
dijelu. Na lokaciji su instalirana 2 podzemna spremnika od po 50 m3 Jet fuel te Aviation gas.
Oba spremnika su izrađena sukladno zakonu te osigurana. Do nesreće na lokaciji može doći
prilikom punjenja spremnika ili samih aviona. U tom slučaju maksimalni doseg negativnog
utjecaja nesreće koja uključuje ove opasne tvari ne prelazi područje pod odgovornošću
privrednog subjekta. Lokacija je pravilno osigurana te je onemogućen neovlašteni pristup
aerodromu i predmetnim spremnicima. Vjerojatnost odvijanja akcidenata na ovoj lokaciji je
zanemariva.
BP INA - grad se nalazi na adresi Veloselska cesta bb u naseljenom području. Apsolutni doseg
utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA je 310 m za
nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju
dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene
u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod
odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte.
U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati žrtve, pa čak i smrtno stradale među
zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima usluga navedene benzinske postaje
se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do nesreće dođe tijekom punjenja
spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge. Možemo očekivati stradale i među
okolnim stanovništvom te štete na objektima koji se nalaze u blizini postaje.
Slika 6. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi INA - grad
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 34 od 104
Na slici je crveno označena zona utjecaja u najgorem slučaju (nesreća pri punjenju benzinskih
spremnika). Kako je navedeno, smrtno stradali se očekuju u krugu od 12 m. Ta zona ne
obuhvaća okolne objekte te se stradali očekuju među zaposlenicima postaje (2-3 stradale
osobe). Plavo je označena zona unutar koje se usljed nesreće očekuju teže ozlljeđene osobe
(stanari okolnih objekata, i korisnici benzinske pumpe, te osobe u automobilima koji će se naći
unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na objektima. Ta zona
obuhvaća oko 50 objekata i cca 150 osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi
(posebno državna cesta D100).
BP INA - obala se nalazi na adresi Priko bb u naseljenom području. Apsolutni doseg utjecaja
potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću BP INA je 310 m za nesreće
nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih
spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu
od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću
razmatrane pravne osobe te zahvaća okolne objekte. U najgorem mogućem slučaju realno je
očekivati žrtve, pa čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među
korisnicima usluga navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća
vjerojatnost da do nesreće dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne
pruža usluge. Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom te štete na objektima
koji se nalaze u blizini postaje.
Slika 7. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi INA – obala
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 35 od 104
Na slici je crveno označena zona utjecaja u najgorem slučaju (nesreća pri punjenju benzinskih
spremnika). Kako je navedeno, smrtno stradali se očekuju u krugu od 12 m. Ta zona ne
obuhvaća okolne objekte te se stradali očekuju među zaposlenicima postaje (2-3 stradale
osobe). Plavo je označena zona unutar koje se usljed nesreće očekuju teže ozlljeđene osobe
(stanari okolnih objekata, i korisnici benzinske pumpe, te osobe u automobilima koji će se naći
unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na objektima. Ta zona
obuhvaća oko 60 objekata i cca 200 osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi.
Poseban naglasak treba staviti na onečišćenje mora budući da je benzinska postaja smještena
na obali. U slučaju istjecanja opasnih tvari u more nužno je obavijestiti nadležne službe i
postupiti prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Ukoliko isti nije donesen
treba ga izraditi u što kraćem vremenskom roku.
ADRIA OIL BP – se nalazi na samom ulazu u Marinu. Apsolutni doseg utjecaja potencijalne
nesreće nastale na području pod odgovornošću razmatrane BP je 310 m za nesreće nastale
pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika.
Smrtno stradale možemo očekivati u radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m
od izvora akcidenta. U oba slučaja utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane
pravne osobe te zahvaća okolne objekte. U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati
žrtve, pa čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima
usluga navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do
nesreće dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge.
Možemo očekivati stradale i među okolnim stanovništvom, korisnicima marine te štete na
objektima koji se nalaze u blizini postaje.
Slika 8. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi ADRIA OIL
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 36 od 104
Na slici je crveno označena zona utjecaja u najgorem slučaju (nesreća pri punjenju benzinskih
spremnika). Kako je navedeno, smrtno stradali se očekuju u krugu od 12 m. Ta zona ne
obuhvaća okolne objekte te se stradali očekuju među zaposlenicima postaje (2-3 stradale
osobe). Plavo je označena zona unutar koje se usljed nesreće očekuju teže ozlljeđene osobe
(korisnici benzinske pumpe i marine te osobe u automobilima koji će se naći unutar zone
ugroženosti u trenutku nesreće) te materijalne štete na brodovima. U zoni ugroženosti ne
nalaze se stambeni objekti te se među korisnicima marine i pumpe te osoba u automobilima
koji će se naći unutar zone ugroženosti u trenutku nesreće očekuje oko 20 teže ozlijeđenih
osoba. Štete se očekuju i na prometnoj infrastrukturi (državna cesta D100).
Poseban naglasak treba staviti na onečišćenje mora budući da je benzinska postaja smještena
na obali. U slučaju istjecanja opasnih tvari u more nužno je obavijestiti nadležne službe i
postupiti prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Ukoliko isti nije donesen
treba ga izraditi u što kraćem vremenskom roku.
TIFON BP LOŠINJ – se nalazi u Nerezinama na cesti za Lošinj, 1 km od mosta za Osor.
Apsolutni doseg utjecaja potencijalne nesreće nastale na području pod odgovornošću
razmatrane BP je 310 m za nesreće nastale pri punjenu benzinskih spremnika i 192 m za
nesreće nastale pri punjenju dizelskih spremnika. Smrtno stradale možemo očekivati u
radijusu od 12 m, a teže ozlijeđene u radijusu od 110 m od izvora akcidenta. U oba slučaja
utjecaj prelazi područje pod odgovornošću razmatrane pravne osobe te zahvaća prometnicu
koja povezuje Nerezine s Lošinjom. U najgorem mogućem slučaju realno je očekivati žrtve, pa
čak i smrtno stradale među zaposlenicima benzinske postaje. Žrtve među korisnicima usluga
navedene benzinske postaje se ne očekuju s obzirom da je veća vjerojatnost da do nesreće
dođe tijekom punjenja spremnika, a tada se postaja zatvara i ne pruža usluge. Možemo
očekivati stradale i među okolnim stanovništvom, korisnicima marine te štete na objektima koji
se nalaze u blizini postaje.
Slika 9. Zona ugroženosti u benzinskoj pumpi TIFON (Nerezne)
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 37 od 104
Na slici je crveno označena zona utjecaja u najgorem slučaju (nesreća pri punjenju benzinskih
spremnika). Kako je navedeno, smrtno stradali se očekuju u krugu od 12 m. Ta zona ne
obuhvaća okolne objekte te se stradali očekuju među zaposlenicima postaje (2-3 stradale
osobe). Plavo je označena zona unutar koje se usljed nesreće očekuju teže ozlljeđene osobe
(korisnici benzinske pumpe te osobe u automobilima koji će se naći unutar zone ugroženosti
u trenutku nesreće). U zoni ugroženosti ne nalaze se stambeni objekti. Štete se očekuju i na
prometnoj infrastrukturi (državna cesta D100).
Poseban naglasak treba staviti na onečišćenje mora budući da je benzinska postaja smještena
na obali. U slučaju istjecanja opasnih tvari u more nužno je obavijestiti nadležne službe i
postupiti prema Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Ukoliko isti nije donesen
treba ga izraditi u što kraćem vremenskom roku.
SREDNJA ŠKOLA AMBROZA HARAČIĆA - se nalazi na adresi Omladinska 10 u Malom
Lošinju. LUEL se nalazi u podzemnom spremniku izrađenom prema svim zakonskim
normama, pravilno označenom i osiguranom. Provedena je analiza zona ugroženosti za ovo
područje. Rezultati analize prikazani su slikom 13.
Vjerojatnost da na ovoj lokaciji dođe do nesreće koja uključuje istjecanje i zapaljenje
predmetne tekućine je mala, no ipak nije nemoguća pa se na ovo treba obratiti posebnu
pozornost s obzirom da se na lokaciji nalazi srednja škola te u njenoj neposrednoj blizini
osnovna škola i vrtić.
Slika 10. Analiza zona ugroženosti
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 38 od 104
U analizi je pretpostavljeno da je do akcidenta došlo uslijed istjecanja 15 t LUEL-a iz cisterne
prilikom punjenja spremnika na navedenoj lokaciji. Iz priložene slike je vidljivo da u zoni od 40
m od mjesta akcidenta možemo očekivati smrtne slučajeve u roku od 60 sec od trenutka
akcidenta, u zoni do 50 m od mjesta akcidenta možemo očekivati ozlijeđene s opekotinama
drugog stupnja te će svi prisutni u zoni od 75 m u roku od 60 sekundi od trenutka akcidenta
osjećati bol.
Slika 11. Zona ugroženosti u Srednjoj školi Ambroza Haračića
Stradali se očekuju među učenicima i djelatnicima škole (oko 370 osoba)
JADRANKA d.d (servisno skladišna zona) – nalazi se na adresi Kalvarija bb u Malom
Lošinju. Na ovoj lokaciji u vlasništvu navedenog privrednog subjekta se nalaze hladnjače koje
u svom sustavu hlađenja koriste amonijak. Amonijak se nalazi u 2 spremnika od kojih je svaki
kapaciteta 3 t te rade na režimu od – 10 odnosno – 30 oC. Provedena je analiza rizika za
navedenu lokaciju te su pretpostavljena 2 slučaja. Najgori mogući slučaj pretpostavlja
ispuštanje 3 t amonijaka direktno iz sustava hlađenja. Do ispuštanja može doćii uslijed
oštećenja na sustavu. Pretpostavljeno je trajanje ispuštanja 10 minuta uz brzinu ispuštanja od
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 39 od 104
300 kh/min. Za provedbu ove analize pretpostavljeni su sljedeći atmosferski uvjeti brzina vjetra
1.5 m/sec sjeverni vjetar, temperatura zraka 20 oC. Analizom rezultata dobiveni su sljedeći
podaci:
- ispuštanje će trajati 10 minuta,
- maksimalna brzina ispuštanja je 300 kg/min,
- ukupno je ispušteno 3 t amonijaka,
- kemikalija je ispuštena kao smjesa plina i aerosola,
- na udaljenosti od 244 m koncentracija amonijaka 1100 ppm-a u 60 minuta
(smrtonosna koncentracija amonijaka u zraku); na udaljenosti od 648 m
koncentarcija amonijaka je 160 ppm-a u 60 minuta (ozbiljne, dugotrajne posljedice
na zdravlje ljudi); te na udaljenosti od 1,5 km od mjesta akcidenta koncentaracija
amonijaka je 30 ppm-a u 60 minuta od odvijanja akcidenta (bez značajnih posljedica
po zdravlje).
Slika 12. Zona ugroženosti u slučaju nesreće na lokaciji servisno skladišne zone JADRANKA d.d.
Na slici je prikazana zona unutar koje je, u slučaju nesreće, u zraku prisutna smrtonosna
koncentracija opasne tvari. Unutar ove zone nalazi se srednj škola Ambroz Haračić, te se
procjenjuje da bi bilo ugroženo oko 1000 osoba.
Crveni krug prikazuje granice zone ugroženosti unutar koje je koncentracija opasne tvari u
zraku opasna po ljudsko zdravlje te uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Unutar ove zone
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 40 od 104
uz dječiji vrtić nalazi se i srednja škola. Procjenjuje se da se unutar ove zone nalazi oko 5000
ljudi uzimajući u obzir učenike i djecu u vrtiću.
JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP ČIKAT - nalazi se na udaljenosti od 2 km od centra
Grada Mali Lošinj. Na lokaciji kampa Ĉikat u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalaze
se 3 podzemna spremnika UNP – a od 5 m3 i jedan nadzemni spremnik UNP – od 1,75 m3.
U plinskoj stanici nalazi se još 28 boca od 35 kg UNP – a i u punionici 9 boca od 35 kg UNP –
a. U okviru sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja kao ni nadzemnih vodova električne
energije.
Slika 13. Zona ugroženosti Kamp Čikat
U slučaju eksplozije UNP – a na lokaciji kampa Čikat zona ugroženosti u kojoj su moguće
smrtne posljedice iznosi oko 242 m u radijusu oko spremnika, a zona u kojoj dolazi do
razbijanja stakala iznosi oko 303 m u radijusu oko spremnika. U slučaju nesreće ugroženi bi
bili zaposlenici kampa i turisti (oko 350 osoba).
JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP BIJAR - nalazi se na udaljenosti od oko 500 m od grada
Osora smještenog na otoku Cresu na prevlaci koja je nekad spajala Cres i Lošinj. Na lokaciji
kampa Bijar u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalazi se nadzemna prostorija u kojoj
je spremnik lož ulja od 1500 l. Spremnik se nalazi u sredini kampa, na udaljenosti od oko 200
m od recepcije i oko 100 m od mora. U okviru sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja
kao ni nadzemnih vodova električne energije.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 41 od 104
Slika 14. Zona ugroženosti
U slučaju zapaljenja lož ulja na lokaciji kampa Bijar zona ugroženosti u kojoj su moguće smrtne
posljedice iznosi oko 33 m u radijusu oko spremnika, zona u kojoj dolazi do opeklina drugog
stupnja iznosi oko 48 m u radijusu oko spremnika a zona u kojoj nastaje bol unutar 60 sekundi
iznosi oko 75 m u radijusu oko spremnika. U slučaju nesreće ugroženi bi bili zaposlenici kampa
i turisti (oko 200 osoba).
JADRANKA KAMPOVI d.o.o KAMP BALDARIN - smješten je na krajnjem južnom djelu otoka
Cresa (područje Grada Mali Lošinj), između uvala Bokinić i Baldarin. Na lokaciji kampa
Baldarin u vlasništvu tvrtke Jadranka kampovi d.o.o. nalazi se jedan nadzemni spremnik UNP
– a kapaciteta 5 m3. Spremnik je učvršćen za temelj i spojen na uzemljenje. U okviru
sigurnosnih udaljenosti nema izvora paljenja kao ni nadzemnih vodova električne energije.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 42 od 104
Slika 15. Zona ugroženosti kod eksplozije
U slučaju oslobađanja i eksplozije UNP - a na lokaciji kampa Baldarin u vlasništvu tvrtke
Jadranka kampovi d.o.o. zona ugroženosti u kojoj dolazi do razbijanja stakala iznosi oko 302
metra u radijusu od spremnika u smjeru puhanja vjetra. Zona u kojoj su moguće ozbiljne
ozlijede iznosi oko 241 metar u radijusu oko spremnika u smjeru puhanja vjetra. U slučaju
eksplozije ugroženo bi bili objekti kampa i oko 400 osoba (ako se nesreća desi u sezoni).
HOTEL MANORA - je smješten u turističkom mjestu Nerezine, udaljen oko 400 metara od
plaže. Na lokaciji hotela, od opasnih tvari skladišti se UNP u jednom podzemnom spremniku
koji je ukopan na parkiralištu izvan hotela. Pristup spremniku omogućen je jedino odgovornim
osobama hotela, a područje je korektno i prema zakonu označeno znakovima obavijesti i
upozorenja.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 43 od 104
Slika 16. Zone ugroženosti u slučaju ispuštanja UNP-a iz autocisterne
Zona ugroženosti unutar koje može doći do smrtnih ozljeda (10,00 kW/m2) proteže se od izvora
nesreće do 82 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Procjenjuje se da bi moglo
stradati oko 80 ljudi. Zona ugroženosti u kojoj dolazi do opeklina drugog stupnja (5,00 kW/m2)
proteže se od 82 m do 120 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Zona
ugroženosti unutar koje se osjeća bol (2,00 kW/m2) proteže se od 120 do 188 m u radijusu od
autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Unutar ove zone nalazi se predmetni hotel, prometna
infrastruktura te naseljeni objekti. Procjenjuje se da bi moglo stradati oko 150 ljudi.
HOTEL BELLEVUE - smješten je u Čikatu, najelegantnijoj lošinjskoj uvali. Nalazi se u mirisnoj
borovoj šumi, samo nekoliko koraka od mora. Uvala Čikat proteže se od Crkve sv. Nikole na
jugu do hotela Kredo na sjeveru. Na lokaciji objekta, od opasnih tvari skladište se UNP, natrijev
hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP se skladišti u dva podzemna spremnika
u ograđenom prostoru izvan hotela, a natrijev hipoklorit i sumporna kiselina se nalaze unutar
objekta u prostoru za kemiju bazena.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 44 od 104
Slika 17. Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a
Zona ugroženosti unutar koje može doći do smrtnih ozljeda (10,00 kW/m2) proteže se od izvora
nesreće do 82 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Procjenjuje se da bi moglo
stradati oko 80 ljudi. Zona ugroženosti u kojoj dolazi do opeklina drugog stupnja (5,00 kW/m2)
proteže se od 82 m do 120 m u radijusu od autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Zona
ugroženosti unutar koje se osjeća bol (2,00 kW/m2) proteže se od 120 do 188 m u radijusu od
autocisterne u smjeru puhanja vjetra. Unutar ove zone nalazi se predmetni hotel te plaža.
Procjenjuje se da bi moglo stradati oko 150 ljudi.
Slika 18. Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 45 od 104
Zona u kojoj dolazi do životne ugroženosti (5000 ppm) proteže se do 10 m u radijusu od izvora
nesreće. Unutar ove zone ugroženi bi bili zaposlenici i gosti hotela. Zona ugroženosti u kojoj
dolazi do snažnih iritacija (1000 ppm) proteže se od 10 m do 30 m u radijusu od mjesta
ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela.
HOTEL AURORA smješten je u Sunčanoj uvali, udaljen svega 50 metara od mora i sportskih
sadržaja te 20 minuta lagane šetnje od centra Malog Lošinja. Na lokaciji objekta, od opasnih
tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP se
skladišti u tri podzemna spremnika svaki kapaciteta 20 tona u ograđenom prostoru izvan
objekta hotela, navedeni spremnici koriste se i za hotel Vesperu, a natrijev hipoklorit (3,5 t) i
sumporna kiselina (3,5 t) se nalaze u spremnicima unutar objekta hotela u prostoru za kemiju
bazena.
Slika 19: Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a
Zona u kojoj dolazi do vjerojatno ozbiljnih ozljeda (3.5 psi) iznosi 230 metara. Na slici je
označena narančastom bojom. Unutar te zone ugrožen je parkirališni prostor za goste i
djelatnike Hotela Aurora i Vespera, šuma u blizini te Hotel Vespera sa popratnim objektima.
Zona na slici označena žutom bojom proteže se od 230 do 300 metara (1.0 psi). Unutar te
zone ugrožen je parkirališni prostor za goste i djelatnike Hotela Aurora i Vespera, šuma u blizini
te Hotel Vespera sa popratnim objektima. Procjenjuje se da je od posljedica lakših ozljeda i
manje materijalne štete ugroženo oko 50 osoba.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 46 od 104
Slika 20: Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka
Zona u kojoj dolazi do životne ugroženosti (5000 ppm) proteže se do 10 m u radijusu od izvora
nesreće. Unutar ove zone ugroženi bi bili zaposlenici i gosti hotela. Zona ugroženosti u kojoj
dolazi do snažnih iritacija (1000 ppm) proteže se od 10 m do 50 m u radijusu od mjesta
ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela te slučajni prolaznici.
HOTEL VESPERA smješten je u Sunčanoj uvali, 50 metara od mora i plaže nagrađene
Plavom zastavom, te 2 km (20ak minuta) lagane šetnje od centra Malog Lošinja. Na lokaciji
objekta, od opasnih tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina
(H2SO4). UNP se skladišti u tri podzemna spremnika svaki kapaciteta 20 tona u ograđenom
prostoru izvan objekta hotela, navedeni spremnici koriste se i za hotel Auroru i obrađeni su u
Procjeni za spomenuti Hotel, a natrijev hipoklorit (3 t) i sumporna kiselina (2,5 t) se nalaze u
spremnicima unutar objekta hotela u prostoru za kemiju bazena.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 47 od 104
Slika 21: Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka
Zona u kojoj dolazi do životne ugroženosti (5000 ppm) proteže se do 10 m u radijusu od izvora
nesreće. Unutar ove zone ugroženi bi bili zaposlenici i gosti hotela. Zona ugroženosti u kojoj
dolazi do snažnih iritacija (1000 ppm) proteže se od 10 m do 50 m u radijusu od mjesta
ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela te slučajni prolaznici.
HOTEL PUNTA smješten je u ulici Šestavine 17 u mjestu Veli Lošinj. Na lokaciji objekta, od
opasnih tvari skladište se UNP, natrijev hipoklorit (NaOCl) i sumporna kiselina (H2SO4). UNP
se skladišti u jednom podzemnom spremniku u zelenom pojasu istočno od hotela, a natrijev
hipoklorit i sumporna kiselina se nalaze unutar objekta hotela u prostoru za kemiju bazena.
Slika 22: Zone ugroženosti uslijed eksplozije para UNP-a
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 48 od 104
Zona u kojoj dolazi do vjerojatno ozbiljnih ozljeda (3.5 psi) iznosi 240 metara. Na slici je
označena narančastom bojom. Unutar te zone ugrožen je hotel Punta sa popratnim objektima,
plaža te nekoliko naseljenih objekata i apartmana.
Zona na slici označena žutom bojom proteže se od 240 do 300 metara (1.0 psi). Unutar te
zone ugrožen je hotel Punta sa popratnim objektima, zelene površine, plaža te nekoliko
naseljenih objekata i apartmana. Procjenjuje se da je od posljedica lakših ozljeda i manje
materijalne štete ugroženo oko 70 osoba.
Slika 23: Zone ugroženosti uslijed stvaranja toksičnog oblaka
Zona u kojoj dolazi do životne ugroženosti (5000 ppm) proteže se do 10 m u radijusu od izvora
nesreće. Unutar ove zone ugroženi bi bili zaposlenici i gosti hotela. Zona ugroženosti u kojoj
dolazi do snažnih iritacija (1000 ppm) proteže se od 10 m do 30 m u radijusu od mjesta
ispuštanja. Unutar ove zone bili bi ugroženi zaposlenici i gosti hotela.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 49 od 104
2.2.2. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu
CESTOVNI PROMET - Promet opasnim tvarima u Gradu Malom Lošinju ne smatra se gustim,
a što je uzrokovano njegovim položajem. Od opasnih tvari ovim područjem se provoze naftni
derivati za opskrbu benzinskih postaja koje se nalaze na ovom području, te ostalih subjekata
koji koriste naftne derivate za grijanje, zatim otpadne vode i ulja iz brodogradilišta.
Prilikom prijevoza opasnih tvari cisternom prema benzinskim postajama postoji mogućnost
izlijevanja naftnih derivata u more (osim benzinske pumpe INA-grad). Kako bi se eventualne
štetne posljedice svele na najmanju moguću mjeru navedene bezinske postaje trebaju imati
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.
Posebnu opasnost predstavlja izlijevanje opasnih tvari u blizini vodoopskrbnih objekata. To se
posebno odnosi na magistralni opskrbni cjevovod uz državnu cestu D100. Uz navedenu
državnu cestu nalaze se vodospreme 'Osor', 'Nerezine', Sv. Jakov', 'Ćunski', uz županijsku
cestu Ž5159 vodosprema 'Čikat', uz županijsku cestu Ž5158 vodosprema 'Kalvarija', uz
županijsku cestu Ž5161 vodosprema 'V. Lošinj', te uz lokalnu cestu L58101 vodosprema
'Grmožaj'. Na području Grada Malog lošinja ne postoje veće i značajnije vodene površine koje
bi bile ugrožene eventualnim izlijevanjem opasnih tvari usljed nesreće u cestovnom prometu.
Postotak ugroženosti ovisiti će o mjestu nesreće. Najteže posljedice bile bi ukoliko bi do
nesreće došlo prilikom dostave i punjenja spremnika na lokaciji gdje se okuplja veći broj ljudi
(škola – ukupno 370 učenika i djelatnika) stoga je potrebno vršiti edukacije o ponašanju u
slučaju nesreće. Veća opasnost nastala bi i u slučaju istjecanja opasnih tvari u sustav
vodoopskrbe (zagađenje vodocrpilišta, izvorišta pitke vode..) i tada postoji mogućnost
ugroženosti stanovništva u smislu prekida u vodoopskrbi te je nužno osigurati alternativne
izvore pitke vode (cisterne s vodom i slično).
U nastavku je prikazana metodologija izračuna vjerojatnosti nesreće pri transportu benzina.
Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja prilikom transporta opasnih tvari računa se prema
slijedećim izrazima (IAEA metoda):
Np,t=N*p,t + nsu+npδ+nn
gdje je:
Np,t – broj vjerojatnosti
N*p,t – prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari
nsu – korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava
npδ - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa
nn - korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području
U okviru prikazane metodologije N se određuje kao broj vjerojatnosti. Ovom broju uvijek se
pridružuje ekvivalentna vrijednost učestalosti P.
Odnos između N i P je slijedeći:
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 50 od 104
N = |log10P|
Za slučaj transporta benzina cestom za promet motornih vozila može se izračunati:
N= 8,5 + 1 + (-2,5) + 0 = 7
Uz pretpostavke:
a) nsu – cesta kojom se prevozi benzin može se klasificirati kao sigurna
b) npδ - godišnji broj vozila je veći od 500 a manji od 2000, odnosno više od 1 i manje od 5
cisterni dnevno
P=1 x10-7
Odnosno: postoji vjerojatnost da će nesreća u transportu benzina dogoditi jednom u 10 000
000 dostave/transporta.
Iz svega navedenog može se zaključiti da najveću opasnost na području Općine Mali Lošinj,
a vezano za cestovni promet, predstavlja prijevoz naftnih derivata.
POMORSKI PROMET - Luke na području Grada Malog Lošinja uglavnom su se prestale
koristiti za prekrcaj tereta te se danas u njima odvija pretežno putnički promet.
Luka Mali Lošinj otvorena je za javni promet (županijski značaj) dok je ostalih 12 luka otvorenih
za javni promet lokalnog značenja. Sve postojeće luke otvorene za javni promet ograničenog
su kapaciteta i mogućnosti za prihvat modernih i većih plovnih jedinica. Budući da akvatorijem
Grada ne prolaze veći brodovi koji prevoze opasan teret smanjena je mogućnost nastanka
havarija brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.
ZRAČNI PROMET - Međunarodni aerodrom Lošinj smješten je na središnjem dijelu otoka
Lošinja, a od Malog je Lošinja udaljen približno 8 km. Nalazi se na adresi Privlaka 19. Drugi je
aerodrom u Hrvatskoj po apsolutnom broju slijetanja (iza Zagreba). Mogu sletjeti zrakoplovi
kapaciteta do 40 mjesta (Dash 7 - 8, L - 410 Turbolet, Cessne 150 - 500, King Air 100, King
Air 90, King Air 200, Piper i slični tipovi). Od opasnih tvari na lokaciji aerodroma nalaze se dva
podzemna spremnika kapaciteta 50 m3 (Jet fuel, aviation gas). Potencijalnu opasnost
predstavlja prekrcaj goriva iz autocisterne u njih. S obzirom na udaljenost od naseljenih
područja, u slučaju tehničko tehnološke nesreće (eksplozija, zapaljenje autocisterne pri
prekrcaju goriva, pad aviona) na lokaciji aerodroma, ugrožena bi bila infrastruktura aerodroma
te ljudi koji se u vrijeme nesreće zateknu na lokaciji aerodroma (zaposlenici i korisnici
aerodroma).
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
- Posljedice po proizvodnju i distribuciju električne energije
Opasnost predviđa nastanak havarija na trafostanicama višeg srednjeg naponskog nivoa, a
istu možemo i na nisko naponskom nivou za određen broj trafostanica koje se nalaze u sklopu
stambenih objekata, poslovnim objektima, i dr. Obzirom na dobru ekipiranost i tehničku
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 51 od 104
opremljenost Elektroprimorja može se računati na relativno brzo otklanjanje svih mogućih
kvarova.
- Posljedice po opskrbu vodom
Većih gospodarskih objekata koji mogu ugroziti normalno funkcioniranje vodoopskrbnog
sustava na području Grada nema. Prometnice kojima se prevoze opasne tvari ne prolaze kroz
područja lociranih vodoopskrbnih objekata.
- Posljedice po proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge
radnje s opasnim tvarima
Ukoliko dođe do većih nesreća (eksplozije, eventualni požari) na benzinskim pumpama ili u
prodavaonici plina, najugroženiji će biti djelatnici istih, uključujući okolno stanovništvo i okoliš,
a doći će i do kratkotrajnog zastoja u radu na benzinskim pumpama.
Najveća šteta bila bi izazvana pri transportu opasnih tvari, budući da cisterne sa naftnim
derivatima opskrbljuju benzinske postaje na području Grada (došlo bi do eksplozija, izlijevanje
naftnih derivata, zagađenja mora i obale a i stanovništvo Grada bilo bi ugroženo).
- Posljedice po prometni sustav
Moguće nesreće mogu izazvati privremeni prekid u cestovnom prometu na županijskim i
lokalnim cestama kojima se opasne tvari dopremaju do krajnjih korisnika. Međutim, postoje
alternativni pravci tako da su posljedice neznatne. U lukama i u morskom akvatorijiu na
području Grada postoji opasnost od izlijevanja derivata u more i njegovog zagađenja.
2.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana
Na predmetnom području nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana. Na području
Grada ne postoje postrojenja s hidroakumulacijskim branama.
2.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće
Nuklearne i radiološke nesreće obrađuju se isključivo na državnoj razini dok jedinice lokalne
samouprave svojim Planovima razrađuju provođenje obveza iz državnih planova i programa u
ovom području.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 52 od 104
Sukladno Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske, područje Grada Malog Lošinja ne nalazi
se unutar područja utjecaja NE Krško što se vidi na slijedećoj slici.
Slika 24. Karta zona i sektora neuklearnih nesreća u nuklearnim elektranama
Izvor podataka: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko – tehnoloških katastrofa i velikih
nesreća
U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o
uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju
Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke intervencijske razine
preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne. Prema popisu opasnih izvora u Primorsko
goranskoj županiji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, niti jedna lokacija se
ne nalazi na području Grada Malog Lošinja, samim time nema opasnosti od radioloških
nesreća s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 53 od 104
2.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti
Zarazne bolesti na području PGŽ - a karakterizira:
- sezonska pojavnost (sukladno epidemiologiji pojedine zarazne bolesti),
- ujednačenost u ukupnom broju oboljelih kroz godine,
- ujednačenost u redoslijedu vodećih zaraznih bolesti,
- mali broj epidemijskih incidenata kroz godinu, koji su karakterizirani malim opsegom u
broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata (crijevne zarazne bolesti, ljeti – salmoneloze
najučestalije, influenza, variccele – zimi).
U tablici 12. prikazane su najučestalije bolesti na području Primorsko-goranske županije u
razdoblju od 2004. – 2013. godine.
Tablica 12. Prijavljene zarazne bolesti na području PGŽ u periodu od 2004. do 2013. godine
Dijagnoza Broj zabilježenih slučajeva u godini
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
AIDS 1 4 - 1 4 1 - 5 4 2
ANGINA
STREPTOCOCCICA 511 438 296 355 514 576 461 352 331 349
ANTRAX - 4 1 - 1 - - - - -
BRONCHO-PNEUMONIA 480 580 419 341 312 374 585 605 352 449
CAMPYLOBACTER. - - - - - 187 328 276 270 236
CHLAMYDIASIS 123 83 31 28 42 25 13 9 18 19
DYSENTERIA BAC. 5 3 1 6 3 1 15 - 14 14
ECHINOCOCCOSIS - - 2 - - - 1 - - 1
ENCEPHALITIS 3 1 - - - 1 - - 2 1
ENTEROCOLITIS 713 909 859 1006 1096 557 380 585 503 472
ENTEROVIROSES 30 31 23 72 82 229 189 210 216 486
ERYSIPELAS 178 153 156 132 142 126 133 139 88 106
ERYHEMA INF. - - 2 - - - - - - -
FEBRIS HAEMOR. 1 - - - 13 - 1 2 28 1
FEBRIS Q 39 14 5 4 2 1 2 - 5 -
GASTROENTEROCOLITIS
VIROSA - - - 11 195 207 210 135 53 49
GIARDIASIS - - - - - 30 25 23 23 13
GONORRHOEA 4 1 1 1 - 2 - - - 2
HELMINTOSES 21 26 29 9 14 10 24 48 33 58
HEPATITIS VIROSA A 3 17 8 7 8 1 2 2 2 2
HEPATITIS VIROSA EBV. - - - - - - - - - -
HEPATITIS VIROSA B 8 12 17 28 10 10 15 3 6 24
HEPATITIS VIROSA C 24 25 22 26 20 11 13 10 8 36
HEPATITIS VIROSA N.I. - 1 3 1 5 2 - 3 1 -
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 54 od 104
Dijagnoza Broj zabilježenih slučajeva u godini
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
HERPES ZOSTER 410 395 344 351 367 362 389 412 438 459
LEGIONELOSIS - 4 2 - 3 4 3 3 2 2
LEPTOSPIROSIS - - - - - - 1 - - 1
LYME BORRELIOSIS 27 22 20 27 24 51 27 36 19 49
MALARIA 1 2 3 1 - - 6 2 7 10
MENINGITIS BACT. 1 1 2 4 4 9 3 10 9 7
MENINGITIS VIROSA 25 18 35 130 25 35 24 16 25 8
MENINGOENCEPHAL.
IXODIDEA - - - - - 10 5 2 2 6
MONONUCLEOSIS
INFECTIOSA 202 182 165 194 179 157 148 136 126 160
MORBILI - - - - - - - 2 - -
MORBUS CREUTZFELDT - - - - - - 3 - 1
NOSIL. HCV 6 30 42 7 - 4 7 15 7 6
NOSILAŠTVO HBsAg 8 10 9 10 9 7 5 4 3 2
Nosilaštvo HIV ant. 4 6 6 - 2 3 2 11 11 5
ORNITHOSIS
PSITTACOSIS - 1 2 - - - - - - -
OSTALE SPOLNE
BOLESTI 28 48 30 5 31 37 36 23 24 22
PARATYPHUS - - - - - - - - - -
PAROTITIS EPIDEMICA 2 2 5 5 21 12 7 1 - -
PEDICULOSIS 21 30 32 51 62 35 26 28 51 43
PERTUSIS 1 5 - 13 1 1 4 1 - 2
RICKETTSIOSES - - - - - - 1 2 - 1
RUBEOLA - - - - - - 1 - - -
SALMONELLOSES 509 449 531 288 317 262 154 159 117 117
SCABIES 34 13 33 30 17 21 36 64 51 56
SCARLATINA 344 222 275 306 339 325 254 152 181 253
SEPSIS PURULENTA - - - - - 20 14 11 17 29
SYPHILIS 1 4 9 5 6 2 1 2 1 20
TOXIINFECTIO
ALIMENTARIS 175 210 188 178 47 44 37 24 23 56
TOXOPLASMOSIS 6 4 3 6 4 4 3 1 4 5
TRICHINELLOSIS - - - 1 - - - - - -
TRICHOMONIASIS 3 3 1 6 11 7 5 3 8 4
TUBERCULOSIS ACT. 72 53 63 60 56 69 42 54 57 53
VARICELLE 1328 1039 2043 2084 1203 1315 1995 1157 1540 1842
YERSINOSIS - - - - - 8 6 10 5 6
Izvor podataka: Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 55 od 104
Epidemiološka Ispostava Mali Lošinj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-
goranske županije kontinuirano provodi nadzor nad kretanjem zaraznih bolesti za područje
Grada Malog Lošinja.
Podaci se prikupljaju sustavnom:
1. Obradom i analizom prijava zaraznih bolesti za 64 bolesti i stanja koji podliježu
obaveznom prijavljivanu od liječnika sa terena,
2. Zdravstvenim nadzorom oboljelih, te njihovih ukućana i drugih kontakata –
anketiranjem i odgovarajućom laboratorijskom obradom uzoraka za analizu
(humanih i okolišnih),
3. Obradom i zbrinjavanjem epidemijskih incidenata,
4. Zdravstvenim nadzorom ciljanih grupa djelatnika:
- u proizvodnji i prometu namirnica i vode za piće,
- zdravstvenih djelatnika,
- u ustanovama za predškolski odgoj,
- ostalih ustanova za odgoj i obrazovanje (škole, đački i studentski domovi i sl.),
- ustanove za zdravstvenu i socijalnu skrb starijih, nemoćnih i slično,
- higijenskih uslužnih djelatnosti (kozmetičari, frizeri i sl.),
- nadzorom nad putnicima u međunarodnom prometu temeljem Rješenja granične
sanitarne inspekcije.
5. Zdravstvenim odgojem ciljanih grupa djelatnika u proizvodnji i prometu namirnicama
i vode za piće,
6. Nadzorom nad provedbom obveznog programa cijepljenja,
7. Cijepljenje prema epidemiološkoj indikaciji određenih skupina izloženih
potencijalnom riziku od određenih zaraznih bolesti (radno mjesto, putovanje u
međunarodnom prometu i sl.),
8. Sustavnom provedbom stručnog nadzora nad izvršenjem preventivnih DDD mjera,
9. Prati se kretanje bjesnoće, te cijepljenje osoba koji su ozlijeđeni od nepoznate,
uginule ili odlutale životinje za koju se sumnja ili je potvrđeno da boluje od bjesnoće,
odnosno od životinje koja se ne može podvrgnuti desetodnevnim veterinarskim
nadzorom.
10. Sustavom zakonske interne kontrole prati higijensko stanje u više od 150 objekata;
ugostiteljskih objekata, trgovina, odgojno-obrazovnih ustanova te domova za
smještaj odraslih osoba.
11. Implementira se HACCP sustav u ugostiteljskim objektima
Ovaj kontinuirani sustav rada u svezi praćenja i prevencije zaraznih bolesti, te mjera suzbijanja
(izolacija oboljelog, kontrola kliconoštva, preventivne i protuepidemijske DDD mjere) rezultira
dobrim poznavanjem trenda kretanja zaraznih bolesti za promatrano područje. Kako je za
očekivati da će smrtnost od određenih zaraznih bolesti u eventualno mogućim katastrofama
biti izravno uvjetovan sadašnjom epidemiološkom situacijom, to je njeno detaljno poznavanje
osnova za poduzimanje adekvatnih i pravovremenih preventivnih mjera u mogućim
katastrofama.
Na području Grada Malog Lošinja u 2013. godini prijavljene su sljedeće zarazne bolesti:
- Angina Streptococcica (streptokokna angina) 6 slučaja
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 56 od 104
- Broncho-pneumonia (upala pluća) 8 slučaja
- Campylobacter 4 slučaja
- Enterocolitis (enterokolitis) 18 slučaja
- Erysipelas (erizipelas) 5 slučaj
- Hepatitis vir. B 1 slučaja
- Hepatitis vir. C AC. 1 slučaj
- Herpes zoster 17 slučaja
- Mononucleosis infectiva (mononukleoza) 1 slučaja
- Scabies (svrab) 1 slučaja
- Syphilis (sifilis) 1 slučaja
- Turbeculosis act. (tuberkuloza) 3 slučaja
- Varicellae (vodene kozice) 88 slučaja8
Zarazne bolesti za područje Grada Malog Lošinja karakterizira: sezonska pojavnost (sukladno
epidemiologiji pojedine zarazne bolesti), ujednačenost u ukupnom broju oboljelih kroz godine,
ujednačenost u redoslijedu vodećih zaraznih bolesti te mali broj epidemijskih incidenata kroz
godinu, koji su karakterizirani malim opsegom u broju oboljelih osoba zahvaćenih objekata
(crijevne zarazne bolesti, ljeti – salmoneloze najučestalije, influenza, varičele – zimi).
Novopojavljujuće zarazne bolesti
Primorsko-goranska županija je značajna turistička destinacija kao i Grad Mali Lošinj,
prometno dinamičan, što uvjetuje veliku fluktuaciju ljudi. Uz činjenicu da za mikroorganizme
(uzročnike bolest) ne postoje granice, to znači da je u svezi sa rizikom od pojave bilo koje nove
bolesti iz bilo kojeg dijela svijeta jednostavno dostupna , tj. «blizu».
Bioterorizam
Pojava neočekivanih zdravstvenih entiteta ili velikih epidemija ima utjecaj ne samo na
zdravstvenu službu koja se mora na djelotvoran način organizirati i s njima suočavati već i na
društvo kao cjelinu. Osobita je povezanost infektivnih bolesti i socioekonomskih čimbenika.
U svezi sumnje na bioteroristički napad Hrvatski zavod za javno zdravstvo dao je promptne
naputke o postupanju sa potencijalno zaraženim pošiljkama i osobama u mogućem riziku od
zaražavanja, te prostorijama (mjere kemoprofilakse i dezinfekcije).
Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti (epizootija)
8 Zdravstveno-statistički ljetopis Primorsko-goranska županije za 2013. godinu
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 57 od 104
Stočarstvo, koje je kroz povijest bilo jedna od osnovnih djelatnosti stanovništva ovoga kraja,
praktično više ne postoji. Na području Grada Maloga Lošinja uspostavljeno je 6 županijskih
lovišta čija ukupna površina iznosi 14.744 ha. Unutar te površine lovna površina zauzima
znatan prostor od 12.881 ha. Lovišta su dana u zakup lovozakupnicima koji su u pravilu fizičke
osobe ili trgovačka društva, a samo za lovište "Nerezine" lovozakupac je lovačko društvo. Od
divljih životinja na ovim lovištima pronalazimo divlju svinju, zeca, fazana, kamenjarka, jelen
lopatar te muflon. Na području Grada nema zabilježenih bolesti među životinjama koje bi
potencijalno mogle ugroziti stanovništvo.
Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda9
Što se tiče bolesti na biljkama ovdje posebnu pažnju treba posvetiti bolestima stabala maslina
i vinove loze. Bolest stabala maslina se javlja redovito , a posebno Paunovo oko (Spilocaea
oleagina/Cast./) najraširenija je gljivična bolest na maslini. Gljivica je prisutna u svim
područjima gdje se maslina uzgaja, i to cijele godine, kako na zelenim, tako i na otpalim
bolesnim listovima.
Krajem travnja gotovo u svim maslinicima završena je rezidba maslina, no velike i česte
oborine i toplo vrijeme potiču razvoj i širenje bolesti paunova oka. Mjere zaštite sastoje se u
tome da je neophodno utvrditi stanje i prskati biljke zaštitnim sredstvima Simptomi paunova
oka su vidljivi na listu, koji gljivice najčešće i napadaju. Znakovi bolesti na zaraženim listovima
tijekom ljeta i jeseni vidljivi su tek u proljeće kada dolazi do novih zaraza na listovima, a
zaraženi listovi otpadaju od ožujka do lipnja, kada je moguć i potpuni gubitak listova. Paunovo
oko najčešće napada lišće na donjim dijelovima krošnje, te se često na maslinama uočava
gornji dio krošnje sa zdravim listovima, a donji dio bez listova.
Bolesti vinove loze su sve promjene u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i
virusni napadaj, kao i napadaj fitoplazmoza na bilo kojem njenu organu (korijenu, rozgvi, listu,
cvatu, grožđu.) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude
djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji
se dobije njegovom preradbom. Među glavne bolesti vinove loze ubrajamo plamenjaču, (koju
vinogradari češće zovu peronospora), pepelnicu, crveni palež lista, sušicu cvata, antraknozu,
fomopsis ili crnu pjegavost odnosno eskoriozu, sivu plijesan, klorozu, trulež korijena loze, rak
vinove loze, virusnu infektivnu degeneraciju, ESKU, žuticu (fitoplazmozu) vinove loze i dr.
U povijesti su ove bolesti nanosile ogromne štete vinogradarima. Danas se sve ove bolesti, uz
upotrebu sredstava za zaštitu, mogu kontrolirati i suzbijati. Mjere koje vinogradari poduzimaju
prema poljoprivrednim prognozama u pravilu su dostatne da se izbjegnu velike štete. Na lozi
najveću štetu može napraviti tuča i olujno nevrijeme, pa strategija obrane vinograda mora
danas pored redovnih zaštitnih špricanja ići u smjeru i fizičke zaštite loze u periodu dozrijevanja
sa zaštitnim mrežama.
Tu treba naglasiti i problem alohtone divljači na otoku koja ugrožava egzistenciju stočara i
poljoprivrednika, ali i sigurnost otočana.
9 Izvor podatak: poljoprivredno-savjetodavna služba PG županije
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 58 od 104
Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih
institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.
Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja) mala je na cijelom području
Grada Malog Lošinja. Postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije.
2.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada
Na području grada Malog Lošinja postoji odlagalište otpada ´´Kalvarija´´ kojim upravlja
komunalno društvo Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Deponij je uređen i ograđen te kao
takav predstavlja minimalan rizik ugroženosti. Isto tako na navedenom deponiju provode se
zakonski propisane mjere Deratizacije i dezinsekcije (uz stručan nadzor Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo Primorsko – goranske županije) dva puta godišnje, proljetna i jesenska akcija).
Veći rizik predstavlja područje oko deponija (Skarcin). Na navedenom lokalitetu u iznimno
lošim higijensko sanitarnim uvjetima živi određeni broj obitelji, a u istim tim uvjetima uzgajaju
se domaće životinje (rizik pojavnosti zoonoza).
Slika 25. Prikaz lokacije odlagališta „Kalvarija“
Izvor podataka: Plan gospodarenja otpadom za Grad Mali Lošinj
Odlagalište otpada „Kalvarija“
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 59 od 104
„Divlja odlagališta“ i otpadom onečišćen okoliš na području Grada
Malog Lošinja
Na području Grada Malog Lošinja sanirana su sva „divlja“ odlagališta. Povremeno se u
dijelovima naselja Grada utvrde lokacije za privremeno odlaganje građevinskog otpada koje
se zatim saniraju.
Posljedice na okoliš i ljudsko zdravlje „divljih odlagališta“ su:
- Štetni utjecaji „divljih odlagališta“ na izvore vode i kvalitetu vode uključuje začepljenje
vodenih tokova te posljedično nastajanje poplavina; Onečišćenje površinskih i
podzemnih voda kemikalijama štetnim ne samo za okolinu već za ljudsko zdravlje.
- Rizik za ljudsko zdravlje predstavlja i opasnost od ozljede oštrim predmetima, pojava
glodavaca, potencijalno širenje bolesti (virus zapadnog nila, encefalitis, Denge
vrućica, malarija) koje prenose komarci kojima je olakšano razmnožavanje u vodi koja
se zadržava u otpadu npr. starim gumama.
- Možda najvažnija komponenta nastanka ilegalnog odlagališta je kontinuirano
obezvrjeđivanje okoliša koje za posljedicu ima neminovno ekonomsku deprecijaciju
zemljišta i smanjen gospodarski razvoj. Ekonomske posljedice stvaranja „divljih
odlagališta“ uključuju: smanjenu vrijednost nekretnina te porast poreza i prireza
zajednice radi troškova sanacije odlagališta. Radi navedenogsmanjuje se
atraktivnostlokaliteta za život pa se posljedično narušava i demografska struktura.
- Sanacija „divljih odlagališta“ troši novac poreznih obveznika i troši sredstva budžeta
lokane zajednice koja bi se u protivnom mogla uložiti u sanaciju lokalnih cesta,
izgradnju vrtića i škola, bolju zdravstvenu uslugu i slično.
- Trovanje i širenje bolesti putem ptica, pasa i mačaka.
- Okupljanje pasa lutalica koji se udružuju u čopore i/ili divljih životinja.
- Efekt domina ilegalnog odlaganja otpada (jedna vrećica uskoro narasta u brdo
otpada).
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 60 od 104
2.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE,
PRERAĐUJU, RUKUJU, PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE
RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH
GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, DIJELOVA 1. I 2. STUPACA 2. I 3. I
PRILOGA I.B STUPACA 2. I 3. UREDBE
Pravne osobe u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuju, prevoze, skupljaju i/ili
obavljaju druge radnje s opasnim tvarima a na čijim se lokacijama nalaze opasne tvari u
količinama iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. I
Priloga I.B stupaca 2. i 3. Uredbe o sprečavanju velikih nesreća i scenariji nesreća koje
uključuju opasne tvari ne postoje na području Grada Malog Lošinja.
2.4. RATNA RAZARANJA I TERORIZAM
Prema članku 11. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i
spašavanja (30/14, 67/14) procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na
temelju strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje
izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu
strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim
nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih
djelovanja i terorizma.
Opasnost od ratnih djelovanja
Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, može se zaključiti da trenutačno protiv
Republike Hrvatske nije, i da u dužem vremenskom razdoblju neće biti, izrađena neposredna
konvencionalna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunosti isključiti.
Mala je vjerojatnost da će se u nastupajućem razdoblju razviti konvencionalni sukob u kojem
će područje RH biti dio većeg ratišta. Države koje bi eventualno mogle ugroziti Republiku
Hrvatsku ne posjeduju visoko sofisticirane snage, nego su uglavnom konvencionalne.
Unatoč trendu postupne stabilizacije još uvijek postoji mogućnost pojave i širenja nestabilnosti
u okružju Republike Hrvatske. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško
moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. Izrađena je mogućnost posrednog utjecaja
kriza s izvorištem u bližem okruženju i destabilizacijskog utjecaja asimetričnih i
transnacionalnih prijetnji.
Ugroza od minskoeksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava
Razminiranjem prioritetnih područja za povratak raseljenog stanovništva i obnovu
gospodarskih i stambenih objekata, ukupne infrastrukture, turističkih destinacija i zaštite
okoliša te revizijom općeg izvida utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj minski sumnjivo područje
(MSP) zauzima površinu od 695,3 km2. Sukladno Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske na
području Primorsko-gorasnka županije nema značajnih minsko sumnjivih područja što je
vidljivo iz sljedeće slike. Minski sumnjiva područja na karti obojena su crvenom bojom.
Slika 26. Minski sumnjiva područja
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 61 od 104
Izvor: Hrvatski centar za razminiranje
Opasnost od terorizma
Na globalnoj razini posebno je izražena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu
dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji, a može prouzročiti i konvencionalne
sukobe.
Terorizam je u vrlo kratkom vremenu i s nedvojbeno velikim učinkom uspio ugroziti sigurnost
svih demokratskih društava, ostvarujući prvi u nizu svojih ciljeva – stvaranje osjećaja
nesigurnosti u populaciji ciljanih država. Proliferacija oružja masovnog uništavanja omogućava
stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Dostupnost ovih oružja tehnološki slabijim
oružanim snagama agresivnih nedemokratskih država, pa i manjim skupinama, kao i
mogućnost njihove uporabe predstavljaju prijetnju svjetske sigurnosti.
Ova prijetnja zahtijeva koordinirani odgovor cjelokupnog međunarodnog sustava sigurnosti, a
ne samo policijskih i/ili vojnih snaga pojedinih država. Organizirana trgovina narkoticima i
ljudima, kao i ostali oblici organiziranog kriminala, uz već izračene destabilizatore, postali su
dio izvora sredstava za financiranje terorističkih skupina.
Razvoj i intenzivna primjena komunikacijskih i informatičkih tehnologija prate i specifični
sigurnosni izazovi, koji se reflektiraju na opću stabilnost i sigurnost, te je razvoj sposobnosti
odgovora na takve izazove imperativ na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
RH je izložena i rizicima velikih šteta i ljudskih žrtava kao posljedice velikih prirodnih i ljudskom
djelatnosti izazvanih katastrofa. Postoji visoka vjerojatnost da će se u sustavu sprječavanja
Grad Mali Lošinj
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 62 od 104
većih posljedica, te u uklanjanju i ublažavanju nastalih, zahtijevati potpora i pomoć
obrambenog sustava.10
VRSTA IZVANREDNOG DOGAĐAJA
VODEĆE TIJELO ZA
PREVENTIVU
VODEĆE TIJELO ZA PLANIRANJE I
REAGIRANJE/SURADNJA
VODEĆE TIJELO ZA OPORAVAK/OBNOVU
Terorizam (konvencionalan/opsadno stanje/situacija s taocima)
MUP
MUP/ surađuju tijela nacionalne obrane i
sigurnosne službe, druga središnja tijela državne
uprave, DUZS (Stožer ZiS)
Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne
politike i mladih, Strategijska radna
skupina za usklađivanje procesa
obnove
Terorizam (Kemijski, biološki, radiološki,
nuklearan): uključujući i izravno i neizravno
ispuštanje kemijskih, bioloških, radioloških, nuklearnih materijala
MUP
MUP/ surađuju druga središnja tijela državne
uprave/surađuju sigurnosne službe, DUZS
(Stožer ZiS) Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne
politike i mladih – Krizni Stožer, Hrvatski zavod za
javno zdravstvo
Središnje tijelo državne uprave prema posebnoj odluci Vlade
(ovisno o posljedicama).
10 Strateški pregled obrane, MORH 2005. godine
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 63 od 104
3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA
KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNIH
DJELATNOSTI
3.1.1. Stožer zaštite i spašavanja
Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja broji 10 članova.11
Osim njih, Gradonačelniku je ostavljena mogućnost da predloži preostale članove Stožera.
Stožer zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu
pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja. Osniva se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti
operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne
prijetnje, katastrofe i veće nesreće s ciljem sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica
katastrofe i veće nesreće na području Grada Malog Lošinja.
Članovi Stožera pozivaju se u pravilu putem Županijskog centra 112 Područnog ureda za
zaštitu i spašavanja Rijeka.
3.1.2. Snage civilne zaštite
Za zapovijedanje snagama i sredstvima civilne zaštite u slučaju neposredne prijetnje,
katastrofe i velike nesreće sukladno članku 17. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih
snaga ZiS imenovano je Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Mali Lošinj12.
Zapovjednik zapovjedništva u pravilu je čelnik upravnog odjela gradske uprave u čijoj
nadležnosti su zdravstvo i socijalna skrb.
U zapovjedništvo su imenovani predstavnici gradskih tijela, predstavnik PUZS Rijeka, te
stručne osobe za pojedina područja sukladno strukturi snaga i mjerama zaštite i spašavanja
koje moraju provesti.
11 Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja; Klasa: 810-01/09-01/07
12 Odluka o imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Malog Lošinja; Klasa 810-01/12-01/04
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 64 od 104
Postrojba CZ opće namjene ustrojena je na sljedeći način:
Naprijed navedene postrojbe popunjene su na teritorijalnom principu od članova udruga i
građana od značaja za zaštitu i spašavanje. Postrojba je sastavljena od Tima koji u svom
sastavu ima 3 skupine. Svaka skupina u svom sastavu ima 3 ekipe po 3 pripadnika. Tim se
sastoji od 33 pripadnika - zapovjednika tima, zamjenika zapovijednika tima, 3 zapovjednika
skupine i bolničara i 9 ekipa sa po 3 pripadnika. Prva skupina zadužena je za logistiku. Dvije
ekipe zadužene su za dostavu hrane i pripravu pitke vode, a treća za organizaciju i sigurnost
u prihvatnim kampovima. Ostale su dvije skupine educirane za ispomoć kod spašavanja iz
ruševina i spašavanja na moru.
Nakon formiranja tima potrebno je redovito voditi računa o opremi njegovih pripadnika, te vršiti
učestale smotre i vježbe sukladno namjenama definiranim u Procjeni.
Također je potrebno učestalo provoditi zajedničke vježbe na svim nivoima te edukaciju
sudionika u aktivnostima sustava ZiS, postrojbi, pravnih subjekata i sl. koji bi u katastrofama
sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite.
Smatramo da se ovakve zajedničke vježbe trebaju izvoditi jednom u dvije godine.
Tim CZ za opće namjene
3. SKUPINA
1. EKIPA 3 pripadnika
2.EKIPA 3 pripadnika
3.EKIPA 3 pripadnika
1. SKUPINA 2. SKUPINA
1. EKIPA 3 pripadnika
2.EKIPA 3 pripadnika
3.EKIPA 3 pripadnika
1. EKIPA 3pripadnika
2.EKIPA 3 pripadnika
3.EKIPA 3 pripadnika
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 65 od 104
3.1.3. Vatrogasne postrojbe
Na području Malog Lošinja provodioci aktivnosti zaštite i spašavanja čine Vatrogasne snage,
koje se sastoje od Javne vatrogasne postrojbe te vatrogasne zajednice Grada. Na području
Grada djeluju:
1. Javna vatrogasna postrojba Mali Lošinj
Vozila kojim raspolaže:
- Navalno vozilo Mercedes Atego
- Šumsko vozilo Mercedes U500
- Šumsko vozilo Mercedes U500
- Autocisterna Iveco
- Zapovjedno vozilo Toyota
- Vozilo za prijevoz ljudi Citroen Jumper.
Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj je središnja profesionalna vatrogasna postrojba
za područje Grada Malog Lošinja, a područje odgovornosti je čitavo područje Grada Malog
Lošinja. Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj uključuje 23 profesionalnih
vatrogasaca, uključujući zapovjednika i zamjenika (uvijek prisutna dva vozača u smjeni).
2. DVD Lošinj: 10 operativaca, vatrogasnu opremu i vozila koriste od JVP Mali Lošinj
Područje djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lošinj je područje Grada Mali Lošinj.
Broji najmanje 10 osposobljenih vatrogasaca koji djeluju u središtu društva. DVD koristi
vatrogasnu opremu JVP Grada Malog Lošinja koja je u skladu s Pravilnikom o minimumu
opreme kojom mora biti opremljena dobrovoljna vatrogasna postrojba ovog ranga.
3. DVD Susak: 10 operativaca, teretno vozilo TAM T-80, 3 motorne vatrogasne pumpe,
osobna zaštitna oprema, ostala vatrogasna oprema (cijevi, mlaznice..)
Područje djelovanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva Susak je područje matičnog otoka.
Broj osposobljenih dobrovoljnih vatrogasaca je 10, uključujući zapovjednika i njegovog
zamjenika. DVD Susak pored svoje koristi i opremu JVP koja je u skladu sa Pravilnikom o
minimumu opreme kojom mora biti opremljena dobrovoljna vatrogasna postrojba ovog
ranga.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 66 od 104
3.1.4. Druge operativne snage zaštite i spašavanja13
Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj - (2 zaposlenih, petstotinjak
volontera, 15 torbica prve pomoći) Oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će
dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i
humanitarne akcije.
Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka – obavještajna točka Mali
Lošinj - Za traženje i spašavanje nestalih ili ozlijeđenih osoba može se uključiti
Gorska služba spašavanja sa svojim članovima koji su osposobljeni i opremljeni za
navedene zadaće. (30 ljudi, 4 osobna vozila, 1 kombi vozilo, 1 prikolica).
Lječilište Veli Lošinj (50 zaposlenih, od toga 5 liječnika)
Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. (osobno vozilo – 2 kom, traktor – 2 kom, pogrebno vozilo – 1 kom, vozilo autosmećar – 7 kom, kamion kiper – 2 kom, kombi vozio – 1 kom, kamion sandučar – 4 kom)
Vodoopskrba i odvodnja Cres – Lošinj d.o.o. (osobna vozila - 6 kom, autocisterne – 2 kom, ostala teretna vozila – 8 kom, mopedi – 6 kom, 42 zaposlenih)
Veterinarska stanica Rijeka – ambulanta u Malom Lošinju (2 veterinara, 2
osobno-teretna vozila)
Poduzeća i obrti koja mogu pomoći strojevima i mehanizacijom
Na području Grada Malog Lošinja registrirane su i djeluju pravne i fizičke osobe koje se bave
građevinskom i prijevozničkom djelatnošću od interesa za zaštitu i spašavanje, te se one po
potrebi u slučaju izvanrednih situacija, a u suradnji s drugim nadležnim službama, mogu svojim
zaposlenicima, poslovnim prostorima i postojećom mehanizacijom uključiti u pomoć žrtvama
većih nesreća i katastrofa. To su:
- Elektro voda d.o.o. (35 zaposlenih; bager – 9 kom, rovokopač – 2 kom, buldožer –
1 kom, valjak – 1 kom, rezalica za asfalt – 1 kom, motorni vibrator – 1 kom, motorna
pila – 1 kom, agregat za struju – 1 kom, kamion – 11 kom, mikser – 3 kom)
- Kamenolom Brdo Kušč d.o.o. (6 zaposlenih; dizalica 40 t – 1 kom, rovokopač – 2
kom, utovarivač – 2 kom, kamion 20 t – 1 kom, labudica – 1 kom)
- Lošinj Beton d.o.o (građevinsko poduzeće) – rovokopač 9 kom, utovarivač 1 kom,
kamion kiper 6 kom, valjak 2 kom, mini damper 1 kom, zračni kompresor 1 kom,
mobilna drobilica 1 kom, sitoseparacija 2 kom i dr.
Pravne osobe za osiguranje prehrane
- Jadranka trgovina d.o.o. (dostava hrane i napitaka)
- A&D (dostava napitaka)
Udruge građana koje se uključuju u sustav zaštite i spašavanja
13 Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Gradu Malom Lošinju; Klasa:821-02/14-01/04; Ur.broj: 2213/01-01-15-17; 11.ožujak 2015.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 67 od 104
- Diver sport Lošinj (2 brodice dužine 11m sa dva motora od 300 KS, brodica dužine
6 m s motorom snage 115 KS, 4 instruktora ronjenja osposobljenih za pružanje
prve pomoći, 25 kompleta ronilačke opreme, 60 boca)
- Lovačko društvo „Kamenjarka“ (57 članova)
- Planinarski klub „Osorčica“ (85 članova)
- Institut Plavi svijet
Treba spomenuti i gospodina Richarda Kostića, on je volonter spasioc te posjeduje čamac
(gumenjak) za spašavanje s motorom od 50 KS, te ime 2 kompletne opreme za sve vrste
spašavanja na vodi. On po pozivu Lučke kapetanije sudjeluje u intervencijama na vodi.
Mediji
- Radio Jadranka Mali Lošinj
3.1.5. Operativne snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja, a nisu u
nadležnosti Grada te postupaju prema vlastitim operativnim planovima
Županijske snage
- Zavod za hitnu medicinu PGŽ - ispostava Mali Lošinj (4 tima, jedan tim je uvijek u
pripravnosti, ukupno ima 4 doktora, 4 medicinskih sestara i 4 vozača)
- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (6 doktora primarne
zaštite, 5 specijalista, 3 stomatologa, 16 medicinskih sestara)
- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (11 liječnika specijalista epidemiologije, 2
specijalizanta epidemiologije, 2 ostalih liječnika (obiteljska medicina), 12 diplomiranih
sanitarnih inženjera , 12 sanitarnih tehničara; 30 vozila, od čega 16 u Zavodu, a 14
pri higijensko-epidemiološkim ispostavama (od toga 29 vozila su osobni automobili i 1
pick up vozilo))
- Županijski operativni centar PGŽ
- Županijska uprava za ceste PGŽ (59 cestara; 12 kamiona 2 t za ophodnju, manje
intervencije i prijevoz djelatnika, 40 kamiona 12 t s opremom za zimsku službu, 11
specijaliziranih vozila-unimog s opremom za zimsku službu, 2 traktora s opremom za
zimsku službu i 12 utovarivača)
- Dezinskekcija d.o.o. Rijeka (81 djelatnik; 2 vakuum cisterne, brodica tip ECO 2000, 3
brodice tipa ECO 13/4, 1 brodica za osmatranje akvatorija i prijevoz osoba, 5 brodica
za rad s branama/aplikaciju disperzanata, 1 Power vac, 2 visokotlačne pumpe, 8
visokotlačnih uređaja za ispiranje toplom vodom, 6 centrifugalnih pumpu, 3
membranske pumpe, 4 potopne pumpe, 2 pužne pumpe, 4 valjkaste pumpe, 1690 m
zaštitne plutajuće barijere za sprječavanje širenja zagađenja na vodama visine 0.6 m,
500 m zaštitne plutajuće barijere za sprječavanje širenja zagađenja na vodama visine
1.2 m)
- IND EKO d.o.o. Rijeka (35 djelatnika; 7 vakum cisterni, 2 vacupress-a, 5 dostavnih
vozila, pomoćna oprema za sanacije onečišćenja na vodi i tlu)
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 68 od 104
- Rijekatank d.o.o. Rijeka (30 operativaca, 70 djelatnika; 8 autocisterni 8-25 t s
potpunom ekološkom opremom, 5 kombija, 4 dostavna vozila, 3 motorna čamca za
aplikaciju disperzanata, 1 brodica od 11 m)
Državne snage
- MUP, Policijska uprava primorsko goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (U sklopu
policijskih postaja organizirano je 24-satno dežurstvo. Operativna dežurstva policijskih
postaja primaju obavijest o iznenadnom događaju, te upućuju policijske službenike na
provjeru točnosti obavijesti. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja
podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski
centar 112.)
- Centar za socijalnu skrb Rijeka
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Rijeka
- Lučka kapetanija Rijeka, Ispostava Mali Lošinj (5 zaposlenih, 2 broda kapaciteta 12
osoba)
- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb – Ispostava Rijeka
- Hrvatske šume d.o.o. - šumarija Cres - Lošinj
- Poljoprivredna savjetodavna služba, Područni ured jadranske Hrvatske – Podružnica
PGŽ (5 djelatnika)
- Hrvatske vode, VGO Rijeka - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv "Kvarnersko
primorje i otoci" sa sjedištem u Rijeci
- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres, Lošinj (intervencije kod prekida
napajanja električnom energijom)
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 69 od 104
3.2. POTREBNE SNAGE ZA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE OVISNO O KATASTROFI I
VELIKOJ NESREĆI, SA STRUKTUROM I VELIČINOM POTREBNIH
OPERATIVNIH SNAGA, DRUGIH PERSONALNIH I ORGANIZACIJSKIH
RESURSA TE MATERIJALNIH RESURSA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju potresa:
Snage u nadležnosti Grada Malog Lošinja:
- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (prikupljanje podataka o stanju u
srušenim i oštećenim objektima, posebno u javnim objektima: škole, vrtići, trgovine,
ugostiteljski objekti, prikupljanje informacija o stanju kritične infrastrukture (vodoopskrba,
elektroopskrba, plinoopskrba, telekomunikacije), utvrđivanje prioriteta u raščišćavanju
ruševina, određivanje mobilizaciju materijalno-tehničkih sredstava nakon analize,
organiziranje evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara,
organiziranje prihvat pomoći, ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna
traži se pomoć od Županije)
- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (izviđanje
i pretraživanje ruševina, spašavanje stradalih iz ruševina, osiguranje pristupnih putova
od eventualnih prepreka (ruševina), osiguravanje dopreme osnovnih životnih namirnica,
organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara)
- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provodi mjere tehničkih intervencija,
spašavanje iz ruševina, gašenje požara), profesionalne vatrogasne postrojbe
- Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka (traženje i spašavanje nestalih ili
ozlijeđenih osoba)
- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj
- Veterinarska ambulanta Mali Lošinj (organizacija pružanja veterinarske pomoći,
organizacija prikupljanja životinjskih leševa)
- Komunalna poduzeća
Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba vodom)
Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.
- Građevinske tvrtke: (raščišćavanje ruševina)
Elektro-voda d.o.o. Cres
Kamenolom Brdo Kušč d.o.o.
Lošinj Beton d.o.o.
- Udruge građana: (potraga i spašavanje iz ruševina)
Lovačko društvo „Kamenjarka“
Planinarski klub „Osorčica“
Diver sport Lošinj
- Pravne osobe za osiguranje prehrane
Jadranka trgovina d.o.o.
A&D
Snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja no nisu u nadležnosti Grada i djeluju
prema vlastitim operativnim planovima:
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 70 od 104
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Rijeka
- Zavod za hitnu medicinu PGŽ, Ispostava Mali Lošinj (pružanje prve medicinske pomoći)
- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (pružanje medicinske
pomoći, opskrba sanitetskim materijalom i opremom)
- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (organizacija higijensko-epidemiološke zaštite,
praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih
bolesti)
- Centar za socijalnu skrb Rijeka (pružanje psihološke pomoći unesrećenima)
- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (donošenje
odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području,
uspostava alternativnih prometnih pravaca, nadzor i čuvanje ugroženog područja,
osiguravanje područja intervencija)
- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka (popravak prometne infrastrukture)
- Županijska uprava za ceste PGŽ (ocjena stanja i funkcionalnosti prometa,
komunikacijskih sustava i objekata, popravak prometne infrastrukture)
- Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Cres Lošinj
- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj, interventne službe, proizvodnja,
distribucija (uspostava opskrbe električnom energijom)
Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju ostalih prirodnih uzroka (suša, tuča,
olujno nevrijeme i dr.):
Snage u nadležnosti Grada Malog Lošinja:
- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (planiranje, organiziranje, usklađivanje
i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja, prikupljanje informacija i procjena
trenutne situacije, posebno o stanju elektroopskrbe, vodoopskrbe i sustava
telekomunikacija u suradnji sa ŽC 112, vlasnicima kritične infrastrukture i načelnikom,
prikupljanje podataka o stanju prometnica)
- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (osiguranje
pristupnih putova od eventualnih prepreka, osiguravanje dopreme osnovnih životnih
namirnica)
- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provođenje mjera tehničkih intervencija,
gašenje požara, dobava pitke vode, vatrogasna dežurstva, osiguranje preventivnih
mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, otklanjanje posljedica oštećenih
građ. objekata, objekata kritične infrastrukture, omogućavanje odvijanje prometa,
raščišćavanje, sanacija uklanjanje i odvoženje na unaprijed određene lokacije)
- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj
- Veterinarska ambulanta Mali Lošinj (organizacija pružanja veterinarske pomoći,
organizacija prikupljanja životinjskih leševa)
- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba
vodom)
- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.
- Građevinske tvrtke: (raščišćavanje ruševina)
Elektro-voda d.o.o. Cres
Kamenolom Brdo Kušč d.o.o.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 71 od 104
Lošinj Beton d.o.o.
- Udruge građana: (pomažu u zadovoljavanju potreba osoba i životinja –opskrba vodom)
Lovačko društvo „Kamenjarka“
Planinarski klub „Osorčica“
Institut Plavi svijet
Snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja no nisu u nadležnosti Grada i djeluju
prema vlastitim operativnim planovima:
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Rijeka
- Zavod za hitnu medicinu PGŽ (pružanje prve medicinske pomoći)
- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (pružanje medicinske
pomoći, opskrba sanitetskim materijalom i opremom)
- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (donošenje
odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području,
uspostava alternativnih prometnih pravaca, nadzor i čuvanje ugroženog područja,
osiguravanje područja intervencija)
- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka
- Županijska uprava za ceste PGŽ (redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,
osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na saniranju posljedica olujnog i orkanskog
nevremena na prometnicama
- Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Cres Lošinj (osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na
saniranju posljedica ostalih prirodnih uzroka)
- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj interventne službe, proizvodnja,
distribucija (osigurava neprekidnu isporuku električne energije, sanira posljedice olujnog
i orkanskog nevremena na elektroenergetskim postrojenjima)
Procijenjeni učinci prirodnih vremenskih nepogoda najčešće će izazivati posljedice na
ograničenom dijelu Grada, što će omogućiti koncentraciju snaga ZiS.
Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju tehničko-tehnološke nesreće u
stacionarnim objektima i u prometu:
Snage u nadležnosti Grada Malog Lošinja:
- Snage operatera (profesionalne vatrogasne postrojbe)
- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (planiranje, organiziranje, usklađivanje
i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja)
- JVP Mali Lošinj, DVD Lošinj, DVD Susak (provođenje mjera tehničkih intervencija,
gašenje požara, dobava pitke vode, vatrogasna dežurstva, osiguranje preventivnih
mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, otklanjanje posljedica oštećenih
građ. objekata, objekata kritične infrastrukture, omogućavanje odvijanje prometa,
raščišćavanje, sanacija uklanjanje i odvoženje na unaprijed određene lokacije, pomoć
pri zbrinjavanju ugroženog stanovništva)
- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja (osiguranje
pristupnih putova od eventualnih prepreka (ruševina), osiguravanje dopreme osnovnih
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 72 od 104
životnih namirnica, organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara, osiguranje prihvata ugroženog stanovništva)
- Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj (oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će
dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i humanitarne
akcije)
- Veterinarska ambulanta Mali Lošinj (organizacija pružanja veterinarske pomoći,
organizacija prikupljanja životinjskih leševa)
- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (redovna opskrba
vodom)
- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. (prijevoz pokojnika)
- Udruge građana: (pomažu u zadovoljavanju potreba osoba i životinja)
Lovačko društvo „Kamenjarka“
Planinarski klub „Osorčica“
Snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja no nisu u nadležnosti Grada i djeluju
prema vlastitim operativnim planovima:
- Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Rijeka
- Zavod za hitnu medicinu PGŽ (pružanje prve medicinske pomoći)
- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (pružanje medicinske
pomoći, opskrba sanitetskim materijalom i opremom)
- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (osiguranje
javnog reda i mira, osiguranje putova evakuacije, osiguranje pratnje konvoja, reguliranje
prometa)
- Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb - Ispostava Rijeka (popravak prometne infrastrukture)
- Županijska uprava za ceste PGŽ (ocjena stanja i funkcionalnosti prometa,
komunikacijskih sustava i objekata, popravak prometne infrastrukture)
- HEP d.d., Elektroprimorje Rijeka – Pogon Cres Lošinj, interventne službe, proizvodnja,
distribucija (osigurava neprekidnu isporuku električne energije, sanira posljedice
tehničko-tehnološke nesreće na elektroenergetskim postrojenjima)
- Lučka kapetanija Rijeka, Ispostava Mali Lošinj (intervencija kod nesreća na moru)
- Centar za socijalnu skrb Rijeka (pružanje psihološke pomoći unesrećenima)
- Dezinskekcija d.o.o. Rijeka
- IND EKO d.o.o. Rijeka
- Rijekatank d.o.o. Rijeka
Potrebne snage zaštite i spašavanja u slučaju epidemije i sanitarne opasnosti i
nesrećama na odlagalištima otpada:
Snage u nadležnosti Grada Malog Lošinja:
- Stožer zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja (planiranje, organiziranje, usklađivanje
i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja)
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Mali Lošinj (gašenje požara na divljim odlagalištima)
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 73 od 104
- Zapovjedništvo i postrojba civilne zaštite opće namjene Grada Malog Lošinja
(organizacija evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara,
osiguranje prihvata ugroženog stanovništva)
- Komunalno poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. (osigurava redovnu
isporuku pitke vode dezinfekcija prostora i objekata)
- Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.
- Veterinarska ambulanta Mali Lošinj (organizacija pružanja veterinarske pomoći,
organizacija prikupljanja životinjskih leševa)
Snage koje djeluju na području Grada Malog Lošinja no nisu u nadležnosti Grada i djeluju
prema vlastitim operativnim planovima
- Zavod za hitnu medicinu PGŽ (pružanje prve medicinske pomoći)
- Dom zdravlja PGŽ – Ispostava Dr. Dinko Kozulić, Mali Lošinj (pružanje medicinske
pomoći, opskrba sanitetskim materijalom i opremom)
- Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (organizacija higijensko-epidemiološke zaštite,
praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih
bolesti)
- Poljoprivredna savjetodavna služba, Područni ured jadranske Hrvatske – Podružnica
PGŽ
- MUP, Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Mali Lošinj (osiguranje
prometa i zaštita lokacije)
Snage za djelovanje kod katastrofa i velikih nesreća konkretno će se strukturirati prema
događaju i angažirati u potrebnom obimu uvažavajući sljedeća načela:
- prvenstveno korištenje osposobljenih snaga kojima je zaštita i spašavanje redovna
djelatnost (komunalno poduzeće, DVD, HGSS, interventne snage operatera), a tek
potom ostalih snaga zaštite i spašavanja,
- kvalitetno utvrđeno stanje izazvano katastrofom ili velikom nesrećom (stožeri),
učinkovitost u angažiranju vlastitih snaga i resursa, te pravovremena i slijedno zatražena
pomoć s viših organizacionih razina,
- procjena i uvažavanje prioriteta u zaštiti i spašavanju, informiranje javnosti.
Sukladno Zakonu o o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) u slučaju neposredne prijetnje od
nastanka katastrofe ili velike nesreća na području Grada Malog Lošinja gradonačelnik ima
pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja
Grada sukladno Planu zaštite i spašavanja. Kada je gradonačelnik uposlio sve kapacitete i
mogućnosti s područja Grada upućuje zahtjev Županu Primorsko-goranske županije za
dopunsku pomoć s područja Županije.
Kako je cilj ove Procjene sagledati mogućnosti postojećih snaga za sanaciju i pomoć žrtvama
katastrofa, te predložiti eventualnu korekciju u broju ljudi i opremi, analizom svega smatramo
da je potrebno da Grad Mali Lošinj opremi postrojbu civilne zaštite sukladno Pravilniku o
ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 117/07).
Nadalje, predlažemo određivanje 11 povjerenika civilne zaštite (po jedan za svako naselje) te
sklapanje ugovora (ili drugi oblik suradnje) s poduzećima i obrtima na području Grada koji
posjeduju strojeve i mehanizaciju kako bi mogli pomoći u zaštiti i spašavanju.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 74 od 104
4. ZAKLJUČNE OCJENE
Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za Grad Mali
Lošinj izrađena je sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj 82/15),
te sadrži sve elemente propisane Pravilnikom o metodologiji za izradu procjene ugroženosti i
planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14). Područje Grada do danas nije bilo suočeno
s većim katastrofama koje bi bile uzrokovane bilo prirodnim nepogodama bilo tehničko -
tehnološkim nesrećama, no unatoč tome s obzirom na nepredvidivost meteoroloških
promjena javila se potreba za razvijanjem sustava zaštite i spašavanja.
4.1. POPLAVA
Sobzirom na sve navedeno i na dostupne podatke zaključujemo da područje Grada Malog
Lošinja nije ugroženo od poplava bilo klasičnog bilo bujičnog tipa u mjeri da izazove katastrofu
ili veliku nesreću. Postojeće vatrogasne snage dostatne su za sanaciju šteta nastalih
poplavljivanjem objekata uslijed oborinskog nevremena, raščišćavanja prometnica od srušenih
stabala uslijed nevremena. U slučaju potrebe za evakuaciju ljudi i životinja iz ugroženog
područja i potrebe za njihovim zbrinjavanjem svakako se može pretpostaviti da redovne snage
koje se bave zaštitom i spašavanjem u tom slučaju nisu dostatne pa je stoga potrebno u
aktivnosti zaštite i spašavanja uključiti postrojbu CZ opće namjene, veterinarsku ambulantu,
te Stožer zaštite i spašavanja i Zapovjedništvo CZ Grada Mali Lošinj za koordinaciju snaga
ZiS. Po potrebi uključile bi se i druge snage zaštite i spašavanja navedene u ovoj Procjeni. Ne
očekuje se da bi bile potrebno uključivati snage ZiS van Grada. Sve operativne snage koristile
bi sve svoje materijale resurse.
U posljednjih 10 godina na području Grada Malog Lošinja nije bilo proglašeno stanje
elementarne nepogode.
4.2. POTRESI
Na ovom području maksimalni intenzitet potresa koji se očekuje je VIo (jaki potres). U tom
slučaju očekuje se 18 ranjenih osoba te jedna poginula osoba. Znatnija materijalna šteta s
većom količinom građevinskog otpada neće nastati. Eventualna oštećenja mogu nastati u
starim jezgrama. Redovne snage zaštite i svi njihovi materijalni resursi dostatni su za saniranje
eventualnih šteta koje bi nastale.
Područje Grada Malog Lošinja ugroženo je od potresa VI. stupnja intenziteta po MCS skali
(jaki potresi) što ukazuje na potrebu prepoznavanja rizika od potresa te planiranje zaštite od
istog.
Sve nove građevine izgrađene su tako da neće biti većih oštećenja (male pukotine u zidovima,
otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje
dijelova dimnjaka i sl.).
Sve operativne snage koristile bi sve svoje materijale resurse.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 75 od 104
Sklapanjem ugovora sa poduzećima i obrtima koji posjeduju strojeve i mehanizaciju definirano
je da u slučaju potrebe imaju obavezu stavljanja svojih ljudskih i materijalne resurse na
raspolaganje Stožeru ZiS Grada Malog Lošinja.
4.3. OSTALE PRIRODNE OPASNOSTI
Od ostalih prirodnih opasnosti ovo područje je ugroženo od tuče, suše (za što su čak i
proglašene elementarne nepogode) te pojave visokih voda u zimskim mjesecima uslijed jakog
juga. Olujno nevrijeme je također značajno za ovo područje, ovdje se očekuju i jaki udari bure.
Pri izradi Plana zaštite i spašavanja potrebno obratiti posebnu pozornost na ove elementarne
nepogode. Postojeće operativne snage su ljudski i materijalno dobro ekipirane te su dovoljne
u otklanjanju posljedica ugroze navedenih nepogoda.
4.4. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE
NESREĆAMA S OPASNIM TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I
PROMETU
Na području Grada Malog Lošinja od značajnijih gospodarskih objekata gdje se drži određena
količina opasnih tvari su:
- Lošinjska plovidba – brodogradilište d.o.o.
- Aerodrom Mali Lošinj
- INA BP Mali Lošinj – Veloselska cesta
- INA BP Mali Lošinj – Obala Priko
- Tifon BP
- Adria Oil BP
- Srednja škola Ambroza Haračića
- Jadranka d.d. Servisno skladišna zona Kalvarija
- Jadranka kampovi (Čikat, Bijar, Baldarin)
- Hotel Manora
- Hotel Bellevue
- Hotel Aurora
- Hotel Vespera
- Vitality Hotel Punta
Pripadnici JVP Grada Malog Lošinja obaviti će složene poslove detekcije, mjera zaštite i
sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo kao i tvrtke ovlaštene
za sanaciju onečišćenja izazvanog tehničko-tehnološkom nesrećom (Rijekatank d.o.o., IND-
EKO d.o.o.).
U slučaju kad sve aktivirane snage Grada ne mogu sanirati posljedice nesreće aktivirati će se
županijske operativne snage uz koordinaciju Stožera ZiS PGŽ uključujući i specijalističke
postrojbe CZ-a PGŽ.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 76 od 104
Kada ni ove snage ne bi bile dostatne, dodatne snage osigurale bi se u koordinaciji sa
Stožerom ZiS RH, službama DUZS sa interventnim specijalističkim postrojbama CZ, a po
potrebi u pomoć bi pritekle postrojbe HV-a i dodatne snage MUP-a.
U slučaju tehničko – tehnološke nesreće na moru aktivirao bi se Županijski operativni centar
PGŽ koji bi proveo koordinaciju te aktivirao operativne snage sukladno Operativnom planu
intervencija kod iznenadnog onečišćenje mora.
Od opasnih tvari na području Grada Malog Lošinja imamo većinom naftne derivate. Svi
spremnici su izvedeni kao podzemni te u skladu sa zakonskim propisima. Do akcidenta na
svim lokacijama može doći u slučaju propuštanja spremnika u zemlju pri čemu dolazi do
onečišćenja okolnog tla. Vjerojatnost odvijanja ovog događaja je minimalna. Veća je
vjerojatnost da će doći do akcidenta tijekom punjenja spremnika iz autocisterni. U slučaju
odvijanja ovakvog akcidenta procjenjujemo da bi za sve privredne subjekte, a s obzirom na
njihove pojedinačne lokacije, negativni utjecaj prešao područje pod odgovornošću pojedinog
akcidenta i ugrozio okolno stanovništvo te objekte. Najveća opasnost u Gradu Malom Lošinju
prijeti od amonijaka koji se skladišti i koristi na lokaciji Kalvarija bb u pogonima tvrtke Jadranka
d.d.
Promet opasnim tvarima u Gradu Malom Lošinju ne smatra se gustim, a što je uzrokovano
njegovim položajem. Od opasnih tvari ovim područjem se provoze naftni derivati za opskrbu
benzinskih postaja koje se nalaze na ovom području te ostalih subjekata koji koriste naftne
derivate za grijanje. To se prvenstveno odnosi na državnu cestu D100 uz koji prolazi i
magistralni opskrbni cjevovod. U slučaju prometnih nesreća može biti ugroženo stanovništvo
ili drugi sudionici u prometu. Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i mora a ugrožen je
vodoopskrbni sustav.
Redovne operativne snage dovoljne su za otklanjanje ugroza. Eventualno je potrebno dodatno
educirati i opremiti vatrogasne snage za rad u ugroženom području od opasnih tvari. Za
sanaciju prostora ukoliko je to potrebno angažiraju se specijalizirane tvrtke koje se bave
saniranjem okoliša.
Do aktiviranja dodatnih snaga moglo bi doći jedino uslijed tehničko – tehnoloških katastrofa ili
velikih nesreća u prometu u blizini objekata u kojima boravi veći broj ljudi, te bi u tom slučaju
gradonačelnik uz pomoć članova Stožera ZiS procijenio potrebu za aktiviranjem dodatnih
operativnih snaga. Za provedbu evakuacije ugroženog stanovništva u tom slučaju potrebno je
osigurati 3 autobusa.
4.5. EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE OPASNOSTI
Mogućnost pojave epidemija (ljudi) ili epizotija (životinja) mala je na cijelom području Grada
Malog Lošinja. Na području Grada postoji jedan legalni deponij ´´Kalvarija´´ kojim upravlja
Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Deponij je uređen i ograđen te kao takav predstavlja
minimalan rizik ugroženosti. Veći rizik predstavlja područje oko deponija (Skarcin). Na
navedenom lokalitetu u iznimno lošim higijensko sanitarnim uvjetima živi određeni broj obitelji,
a u istim tim uvjetima uzgajaju se domaće životinje (rizik pojavnosti zoonoza).
Postojeće medicinske službe dostatne su za intervencije. U slučaju pojave većih epidemija biti
će potrebno angažirati timove zdravstvene zaštite iz Rijeke.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 77 od 104
Zarazne bolesti na području Grada Malog Lošinja u uvjetima prirodnih i civilizacijskih
katastrofa:
1. S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu
očekivati su slijedeće:
- masovne migracije i masovne okupljanje stanovništva
- improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi
- oskudna opskrba pitkom vodom
- oskudna i kvalitetna manjkava prehrana
- improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari
- nedostatna osobna higijena
Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano
slijedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti
respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta, bolesti masovnog traumatizma, ostale
zarazne bolesti.
2. Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti
Veterinarska služba u Primorsko – goranskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih
deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice te
razmjer epidemije.
3. Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda
U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava bolesti se
prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih proizvoda na
odgovarajući način.
U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti
mjere zaštite i spašavanja provodit će županijske snage: NZZJZ Primorsko – goranske
županije i Veterinarska stanica Mali Lošinj uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će
se i JVP, Savjetodavna poljoprivredna služba Primorsko – goranske županije te nadležne
inspekcijske službe.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 78 od 104
4.6. PROLOMI HIDROAKOMULACIJA
Na ovom području ne postoje hidroakomulacije te samim time ne postoji ni opasnost od
proloma istih pa time nema ni ugroze stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na ovom
području.
4.7. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE
Na području Grada Malog Lošinja nema opasnosti od nuklearnih i radioloških nesreća.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 79 od 104
5. ZEMLJOVIDI
U digitalnom obliku priloženi su kartografi iz Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja
u mjerilu 1:25 000 kako slijedi:
1. Karta-1.A.-Koristenje-i-namjena-prostora
2. Karta-1.B.-Korištenje-i-namjena-prostora
3. Karta-2.1.A.-Infrastrukturni-sustavi-telekomunikacija-i-pošta
4. Karta-2.1.B.-Infrastrukturni-sustavi-telekomunikacija-i-pošta
5. Karta-2.2.A.-Infrastrukturni-sustav-odvodnja-otpadnih-voda
6. Karta-2.2.B.-Infrastrukturni-sustav-odvodnja-otpadnih-voda
7. Karta-3.1.A.-Podrucja-posebnih-ogranicenja
8. Karta-3.1.B.-Područja-posebnih-ograničenja-u-prostoru
9. Karta-3.A.-Uvjeti-za-korištenje-uređenje-i-zaštitu-prostora1
10. Karta-3.B.-Zastita-prirode-i-kulturnih-dobara
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 80 od 104
6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA
6.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI
Ukupna površina područja i ostale geografsko-klimatske karakteristike
Otok Područje Grada Malog Lošinja obuhvaća dio Cresa južno od Ustrina i Beleja, čitav otok
Lošinj i lošinjski otočni arhipelag koji čini 7 većih nastanjenih otoka; Unije, Vele i Male Srakane,
Susak, Ilovik i Sv. Petar, te 19 manjih nenastanjenih otoka, grebena i hridi u prostranom
morskom području. Površina tog područja je 225 km2: površina otoka Lošinja iznosi 74,4 km2,
Unija 16,9 km2, Ilovika 5,5 km2, Suska 3,8 km2, Velih i Malih Srakana nešto više od 1 km2,
svetog Petra nešto manje od 1,0 km2 i ostalih otočića oko 4,5 1 km2. Duljina obale iznosi oko
327,2 km.
Granica Grada je samo manjim djelom kopnena i to na sjevernom dijelu gdje na kopnu i na
moru graniči s Gradom Cresom. Na ostalom dijelu granica grada ide morem, zapadno graniči
s Istarskom županijom, istočno s Gradom Rabom i Ličko-senjskom županijom, južno graniči
sa Zadarskom županijom, te u nastavku granica grada slijedi državnu granicu na moru.
Pored naselja Mali Lošinj u sastav Grada su uključena naselja Belej, Ćunski, Ilovik, Male
Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli
Lošinj koja s Malim Lošinjem čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu povezanu
svakodnevnim potrebama stanovništva koje su lokalne važnosti.
U sistemu naselja je Mali Lošinj, kao gradsko naselje koje se izdvaja veličinom, brojem
stanovnika, gospodarskom snagom i standardom stanovanja, zauzeo funkciju centralnog
naselja otoka i upravnog središta. Druga dva veća naselja; Nerezine i Veli Lošinj imaju
određene centralne funkcije, dok su sva ostala naselja slabije razvijena i imaju manje od 200
stanovnika.
Grad Mali Lošinj je urbano, gospodarsko, društveno, kulturno i osobito turističko središte u
kojem su znatno razvijeni, uz turizam još trgovina, ugostiteljstvo, brodarstvo i brodogradnja,
osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i gradska uprava.
Nerezine su pretežno ruralno naselje, s nekim urbanim obilježjima. U njemu se odvija proces
smanjenja domicilnog stanovništva i agresivne prostorne ekspanzije izazvane gradnjom kuća
za odmor stanovnika iz kopnenog dijela zemlje. Povoljna geografska i prometna lokacija
omogućuje jačanje funkcija centra zone.
Veli Lošinj je naselje s povijesnom jezgrom i periferijom ruralnog značaja. Centar je
zdravstvenog turizma s lječilištem velike tradicije i povoljne razvojne perspektive zbog blizine
Malog Lošinja.
Naselje je naglašenih ambijentalnih vrijednosti kod kojeg je prisutna tendencija funkcionalne i
prostorne integracije s Malim Lošinjem.
Ostalih 11 naselja čine dvije diferencirane skupine: prvu čine naselja južnog Cresa: Osor,
Belej, Ustrine, Punta Križa i naselja sjevernog dijela otoka Lošinja: sv. Jakov i Ćunski, sve
naselja s naglašenim trendom smanjenja broja stanovnika. Drugu skupinu čine naselja na
malim otocima: Susak, Ilovik, Unije, Vele Srakane i Male Srakane, čiji prostor zauzimaju
vlasnici kućica za odmor iz priobalnih i kopnenih područja zemlje. Potpunijom i profitabilnijom
turističkom valorizacijom ta se naselja mogu uz državnu pomoć revitalizirati u kraćem roku.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 81 od 104
Klima
Prostor Grada Malog Lošinja ima blagu sredozemnu klimu s prosječno 200 vedrih i samo oko
60 oblačnih dana i sa 2600 sunčanih sati godišnje, pa spada u red najsunčanijih područja u
Europi.
Osnovna obilježja klime ovog područja čine suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime.
Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveća u listopadu 122 mm i studenom 114
mm). Prosječna godišnja temperatura zraka je 15,3°C a površinska temperatura mora oko
16°C (godišnji minimum oko 10°C i godišnji maksimum oko 25°C). Najučestaliji vjetrovi u
zimskom dijelu godine su bura koja puše iz smjera sjeveroistoka i jugo s jugoistoka. Ljeti je
najčešći maestral koji puše sa zapada. Na području Malog Lošinja prosječno godišnje ima
262 dana bez oborine. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u srpnju i kolovozu (26 dana)
dok u ostalim mjesecima ima od 18 do 22 dana bez oborine. najveći broj dana bez oborine
najčešće je bio u srpnju (37% slučajeva) i kolovozu (29% slučajeva) kada dolazi do zastoja
vegetacije. Najsušniji mjesec na postaji Mali Lošinj bio je srpanj 1988.
6.2. STANOVNIŠTVO
Prostor grada Malog Lošinja bio je od davnina privlačan i nastanjen, a u toku stoljeća održavala
se ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora na otocima i moru. Privremeni
prirodni poremećaji ili posljedice ratova otklanjali su se u relativno kratkim rokovima. U 20.
stoljeću ubrzao se gospodarski razvoj i posebno razvoj brodarstva, brodogradnje i
infrastrukture, a od 1960-ih godina i turizma, što je znatno utjecalo na korištenje prostora i
veliku diferencijaciju u stupnju koncentracije izgradnje i stupnja naseljenosti. Tradicionalna
poljoprivredna djelatnost ustupa svoje mjesto novim djelatnostima (brodarstvu, brodogradnji i
turizmu) i dolazi do moderne transformacije načina života stanovništva i korištenja prostora.
Napušta se poljoprivreda i velik dio poljoprivrednih površina prepušten je širenju makije i
korova, stara seoska naselja u unutrašnjosti otoka se napuštaju, ljudi i turizam sve više
zauzimaju kvalitetne prirodne prostore uz more, a nove prometnice uspostavljaju nove pravce
kretanja ljudi i roba. Taj razvoj odvijao se uglavnom neplanski, uz neracionalan odnos prema
prostoru sve dok početkom 70-ih godina prošlog stoljeća nije uvedeno strože usmjeravanje
korištenja prostora planovima prostornog i urbanističkog uređenja. Tako je prostor lošinjskog
arhipelaga dobio tretman važnog elementa nacionalnog prirodnog resursa. Ukupan broj
stanovnika povećao se od 8.078 u 1961. na 8.825 1991. i onda se smanjio na 8.388 u 2001.
No najveći je udio stanovnika u razvijenoj zoni Malog Lošinja, dok se u ostale dvije zone taj
udio znatno smanjio 2001. prema 1961. i to u zoni Osor-Nerezine za 46,5% i u zoni lošinjskih
otočića za 79,6%. Tome je razlog nedovoljna turistička koncentracija i komunalna opremljenost
u navedene dvije zone i veća ekonomska emigracija iz tih nerazvijenih zona. To potvrđuje i
broj domaćinstava koji je 2001. dostigao u prvoj zoni udio od 85,7%, dok se njihov udio u druge
dvije zone smanjio na 14,3% (samo 416), što je izrazita pojava procesa depopulacije u ostale
dvije zone.
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Grada živi 8116 stanovnika, što je
222 (2,7%) stanovnika manje nego 2001. godine. Pad stanovništva, uz veliki broj stanova za
povremeno stanovanje (od ukupno 8144 stambenih jedinica po popisu iz 2011.g. 3705 su za
stalno stanovanje) upućuje na smanjenje doseljavanja.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 82 od 104
U sljedećoj tablici prikazani je broj stanovnika po naseljima:
Tablica 13. Broj stanovnika Grada Malog Lošinja po naseljima
Redni broj
Naselje Broj
stanovnika
1. Grad Mali Lošinj 8.116
2. Belej 55
3. Ćunski 165
4. Ilovik 85
5. Male Srakane 2
6. Mali Lošinj 6.091
7. Nerezine 353
8. Osor 60
9. Punta Križa 63
10. Susak 151
11. Sveti Jakov 77
12. Unije 88
13. Ustrine 22
14. Vele Srakane 3
15. Veli Lošinj 901
Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.
U Gradu je evidentirano 7087 aktivnog stanovništva, od kojih njih 3326 obavlja zanimanje,
1791 koristi mirovine, dok se 695 školuje.
Tablica 14. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti
Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni
Nepoznato
SV. 7078 3326 461 3282 9
M 3437 1829 237 1363 8
Ž 3641 1497 224 1919 1
Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.
Na području Grada od 8116 stanovnika 4129 tvore žene, što je 50,8% stanovništva, a 3987
muškarci. Dobna struktura stanovnika prikazana je na sljedećoj tablici:
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 83 od 104
Tablica 15. Dobna i spolna struktura stanovništva
Spol Ukupno
Starost
0 - 4
5 - 9
10 - 14
15 - 19
20 - 24
25 - 29
30 - 34
35 - 39
40 - 44
45 - 49
50 - 54
55 - 59
60 - 64
65 - 69
70 - 79
80 - 89
90 I
VIŠE
SV. 8.116 353 335 350 484 535 581 512 432 516 676 803 679 523 359 342 322 193
M 3.987 192 177 181 266 270 288 284 233 236 318 374 375 243 187 151 113 63
Ž 4.129 161 158 169 218 265 293 228 199 280 358 429 304 280 172 191 209 130
Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.
U tablici 17. prikazane su brojnost ranjivih skupina prema spolu i starosti, kao i kategorije
ranjivih skupina stanovništva:
Tablica 16. Brojnost i struktura ranjivih skupina
Grad Mali Lošinj Spol Ukupno Starost
0-14 15-49 50-69 70 i više
Ukupno
SV. 1167 29 228 476 434
M 550 19 136 248 147
Ž 617 10 92 228 287
Osoba treba pomoć druge osobe
SV. 355 11 42 92 210
M 129 6 26 40 57
Ž 226 5 16 52 143
Osoba koristi pomoć druge osobe
SV. 327 11 36 79 201
M 115 6 23 33 53
Ž 212 5 13 46 148
Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.
U slučaju potrebe za evakuacijom potrebno je vršiti evakuaciju pojedinih kategorija građana
na području Grada. U tu kategoriju obavezno spadaju majke s djecom mlađom od 10 godina,
osobe mlađe od 15 godina organizirano, bolesne i nemoćne osobe i osobe starije od 70
godina.
Na području Grada Malog Lošinja tako bi se sigurno vršila evakuacija 675 djece do 10 godina
s majkama, 1167 bolesnih, nemoćnih i invalidnih osoba te 423 starijih od 70 godina. Ukupno
bi za obaveznu mjeru evakuacije bilo potrebno planirati 3275 osoba. U planovima zaštite i
spašavanja treba razraditi sve potrebite čimbenike za provođenje mjera evakuacije.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 84 od 104
Tablica 17. Brojnost i struktura ranjivih skupina
Kategorija Broj
Djeca 0-9 godina starosti 675
Roditelj/staratelj djece starosti 0-9
godina (u pratnji) 675
Djeca 10-14 godina koja se evakuiraju
bez roditelja/staratelja 335
Osobe starije od 70 godina 423
Bolesni, invalidni, nemoćni 1167
Ukupno 3275
Gustoća naseljenosti Grada Malog Lošinja prema Popisu stanovništva iz 2011. je 36,4
stanovnika po km², odnosno 2,7% manje nego 2001. godine.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 85 od 104
6.3. MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ
Kulturna dobra
Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine, sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša.
Na prostoru Grada Malog Lošinja nalazi se više arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta,
od toga je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske tri (3) kopnena, te devet (9)
podmorskih lokaliteta. Obzirom da se većina nalazi izvan naselja i mogućnosti adekvatne
zaštite i kontrole, te se kontinuirano devastiraju, trebalo bi izraditi plan prezentacije, odnosno
zaštite (podvodnih – zaštitnim mrežama), te ih uvrstiti u turističku ponudu.
Sintezirani prikaz evidentiranog kulturno-povijesnog naslijeđa, od značaja za Županiju i od
značaja za Grad naveden je u slijedećem tabelarnom prikazu:
ARHEOLOŠKI LOKALITETI
ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI – EVIDENTIRANI
ARHEOLOŠKI KOPNENI LOKALITETI – EVIDENTIRANI
Aratore - Arbit (gradina) - vrh Tovar (prapovijesna gradina)? - Vlak (gradina)
Ćunski
- Stan -prapovijesna gradina - Ćunski (gradina istočno od današnjeg naselja Ćunski) - Polanči (Polanža - gradine iz brončanog doba) - uvala Studienčić (antička vila, ostaci starokršćanske crvke)
Ilovik
- ostaci crkve sv. Andrije (starokršćansko doba) na predjelu Sićadrija, Sut Jadrij, sveti Andrija) - Did - Mala Straža - Križine - Strižine (gradina) - Vela Straža (gradina iz brončanog doba)
otok Koludarac
- Monah
Mali Lošinj
- ruševine oko luke u Malom Lošinju (prapovijesni lokalitet) - Kaštel (gradina) - Krbočak (gradina) - vrh Umpiljak (prapovijesna gradina) - Vela Straža (gradina)
Nerezine - Bardo (gradina) - Televrin
Osor
- Područje oko naselja Osor – Osorski Dolac, Jazrimska luka, Kampa - prostor između uvale Sonte, uvale Jaz i rta Seka - sjeverno od stana Castellano - Halmac (prapovijesna gradina)? - Hramarić (prapovijesna gradina) - Konopičje
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 86 od 104
ARHEOLOŠKI PODVODNI LOKALITETI – EVIDENTIRANI
- Laće (gradina) - Mala prepoved - Malžicerica - sv. Marija Magdalena - Motičina - ruševine benediktinske opatije sv. Nikole na Osoršćici - Osor (gradina) - poluotok Seka (Suplatunski-sv. Platon) - sv. Petar - Tržić (prapovijesna gradina) - Vela jama
Punta Križa
- Gradac - Grmožaj gornji - uvala Jadrišćica (sv. Andrija) - Jami na sredi - Maslovnik (gradina) - uvala Martinščica - Sv. Mihovil - Parhavac (sv. Anton) - Pešćenji (gradina) - Podolci - Pogana - naselje Punta Križa (toponimi Opatija i Polače) - poluotok sv. Damjan - uvala Tovaršćica (sv. Ivan) - područje oko vrha Vela Straža na Punti Križa
Srem - selo
Unije
- Arbit (gradina) - Kalk - Kaštel - Malanderski (Malondarski - gradina) - Turan - Vela Straža - uvala Mirišće (Vrulje -rimska vila) - pod Žalinom
Ustrine - Gračišće
- kraj crkva sv. Marina (ostaci rimske vile)
Veli Lošinj
- Bulbin (gradina)
- Kalvarija (gradina)
- Mulmon (gradina)
- Pogled (gradina)
- Sv. Ivan (gradina)
Vele Srakane
- Artić
- Vela Straža (brončano dobna gradina)
podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa od uvale Lupeška do rta Meli
podmorje uz istočnu obalu Punta Križa od uvale Malžicarica do uvale Matešić
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 87 od 104
podmorje uz južnu obalu Punta Križa oko rta suha do rta Baldarin
podmorje uz zapadnu obalu Punta Križa oko rta Plantur do iza uvale Mejanska
podmorje u Lošinjskom kanalu od uvale Sonte kod Osora do uvale Zakalčić pod Sv. Jakovom
podmorje u osorskom zaljevu od rta Kolo do rta Županja
podmorje uz istočnu obalu naselja Mali i Veli Lošinj od rta Kijac do rta Kriška
podmorje uz obalu otoka Lošinja od rta Kurila do rta Torunža
Ilovik i sv.
Petar
podmorje uz obalu otoka Ilovik i otoka Sv. Petar
Koludararc i Murtar
podmorje između otočića Koludarc i Murtar
Punta Križa - uvala Martišnjica (antička vila) - uvala Toverašćica
Osor uvala Sonte (ostaci rimske vile)
Susak podmorje uz jugoistočnu obalu otoka Suska
Unije
- podmorje uz zapadnu obalu otoka Unije od rta Vele stine do južno od uvale Vrulje (zidovi rimske vile) - Rt Lokunji - Maračol - Rt Mišnjak - Samunćel - Rt Vnetak
KULTURNO-POVIJESNE CJELINE - EVIDENTIRANE
POVIJESNO-MEMORIJALNA
PODRUČJA
Mali Lošinj groblje sv. Martin
Susak groblje na Susku
Veli Lošinj groblje u Velom Lošinju
POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI
NASELJA
Povijesne seoske cjeline
Belej: Banići, Belej, Kačićevi
Ćunski Županijsko
značenje
lovik Županijsko
značenje
Kozjak Županijsko
značenje
Male Srakane
Punta Križa Županijsko
značenje
Susak Županijsko
značenje
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 88 od 104
Sv. Jakov
Unije Županijsko
značenje
Ustrine
Vele Srakane
ETNOLOŠKA PODRUČJA
–EVIDENTIRANA
PASTIRSKI STANOVI
Punta Križa
Plat Srem Verin Arci Baldarin Bokinić Draga Drakovac Gračišće Gradac Grmožaj Donji Grmožaj Gornji Kalk Loze Lusare Mali Mikložan Marinska Matalda Murtovnik Ograde Parhavac Peski Podolci Pogana Riduja Smrečje Vela Draga Veli Mikložan
POJEDINAČNE GRAĐEVINE/KOMPLEKSI GRAĐEVINA - evidentirane
MEMORIJALNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI
Ilovik memorijalni spomenik u Iloviku
Osor memorijalni spomenik u Osoru
Veli Lošinj memorijalni spomenik u Velom Lošinju
Verin spomenik u uvali Galboka
CIVILNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI
Ilovik mlin za masline
Mali Lošinj rezidencijalne građevine
Unije svjetionik mlinovi za masline (hrvatski i talijanski)
Osor mlin
Osor tunera
Rovenska mlin za masline
VOJNE GRAĐEVINE I KOMPLEKSI
Mali Lošinj Kaštel
Nerezine Kula Kolana Draže
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 89 od 104
Palacol Kasnoantička/bizantska utvrda
Sv. Petar Četvrtasta kula iz 1597. g
Vele Srakane
Stari kaštel (zbijeg-utvrda)
Veli Lošinj Obrambena Kula iz XV. st. ( venecijanska
kula)
SAKRALNE GRAĐEVINE
Belej Župna crkva sv. Roka
Loze Majka Božja od Loza
Ćunski sv. Nikola
Nerezine kapela sv. Nikole na Osoršćici Franjevački samostan i crkva sv. Franje sv. Marija Magdalena župna crkva Gospe od zdravlja kapelica sv. Antuna Padovanskog Sv. Lovreč (V. Tržić),
Mali Lošinj Gospa od navještenja (Anuncijata) crkva sv. Martina s grobljem Župna crkva
Osor Sv. Lovre kraj Osora (ostaci komora
pustinjaka)
Oruda Troapsidalna bazilika sv. Ivana
Plat sv. Augistin
Punta Križa sv. Andrija (Punta Križa) sv. Damjan sv. Augustin (Lusare) sv. Andrija (uvala Jadrišćica) sv. Martin (uvala Martinšćica, crkva i samostan ili dva sakralna objekta) sv. Anton (Perhavac) sv. Ivan (Matalda) sv. Marija Magdalena (Podolci) sv. Platon (rt. Seka) sv. Mihovil (Vela Straža)
Osor Sv. Marija Magdalena (podno Osoršćice) Sv. Petar (podno Osoršćice)
Srem sv.Vid
Sv. Jakov sv. Jakov na groblju župna crkva sv. Marije
Sv. Petar ostaci benediktinske opatije sv. Petra
Veli Lošinj crkva sv. Marije ili Gospe od Anđela, crkva sv. Ivana, crkva sv. Nikole i sv. Ane, crkva sv. Josipa crkva sv. Križa (na groblju) kapela presvetog srca Isusova, sv. Petar, sv. Antun Opat
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 90 od 104
Unije župna crkva sv.Andrije crkva sv. Andrije na groblju
Ustrine Sv. Mihovil s grobljem (romanička polukružna apsida i šiljasti gotički svod), Župna crkva sv. Martin (zaselak Gradiška)
Verin sv. Tudor
Ostale crkve, kapele i vjerske građevine:
Mali Lošinj:
crkva Sv. Nikole, Ulica lošinjskih brodograditelja
kapela Sv. Antona, Riva lošinjskih kapetana
kapela Sv. Josipa, centar
kapela Srca Isusovog, Priko
kapela Majke Božje od žalosti, Budovina
Križni put (Kalvarija)
Ostali spomenici i spomen obilježja:
Mali Lošinj :
Josip Kašman, Mali Lošinj, centar naselja, Riva lošinjskih kapetana
Ambroz Haračić, Čikat
NB Crvena zvijezda, Čikat
26. streljanih partizana, Čikat
Posebno vrijedni dijelovi prostora štite se kao kultivirani krajolik i posebno vrijedna
područja:
Belej prostor lokve Rovinji kultivirani krajolik -
evidentirano
Belej prostor 3 lokve i put za
Štivan
kultivirani krajolik -
evidentirano
Srem prostor lokve Pogana kultivirani krajolik -
evidentirano
Osor prostor lokve Dobra kultivirani krajolik -
evidentirano
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 91 od 104
Veli Lošinj padina podno Sv. Ivana do
Sv. Nikole
kultivirani krajolik -
evidentirano
Otok Cres prostor zapadne obale od Punta Križe do Ustrina
posebno vrijedno područje
– županijski značaj
Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine
Na Temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeni su slijedeći dijelovi prirode:
- POSEBNI REZERVAT - ORNITOLOŠKI "MALI BOK - UVALA KOROMAČNA" NA
OTOKU CRESU - gnjezdište i stanište bjeloglavih supova i drugih rijetkih ptica.
- POSEBNI REZERVAT - rezervat u moru – uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja, na
dijelu Kvarnerića uz otoke Cres i Lošinj. Morsko područje uz istočne obale otoka Cresa
i Lošinja, obuhvaćajući i otočiće Ćutin, Trstenik, Oruda i Orjule, predstavlja područje
posebnih vrijednosti s obzirom da se u njemu hrani i redovito pojavljuje populacija
dupina (Tursiops trucantus).
- PARK ŠUMA "ČIKAT" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće krajobrazne
vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.
- PARK ŠUMA "POD JAVORI" NA OTOKU LOŠINJU - sađena šuma veće
krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.
- SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - PINJ U UVALI ŽALIĆ NA OTOKU
LOŠINJ - pojedinačno stablo zaštićeno kao rijedak primjerak drveća.
Pored zaštićenih dijelova prirode na prostoru Grada Maloga Lošinja su kao posebno vrijedni
evidentirani slijedeći dijelovi prirode:
1. VELE I MALE STINE NA OTOKU UNIJE - posebni rezervat – geomorfološki
2. SJEVEROISTOČNI DIO OTOKA UNIJE - posebni rezervat – ornitološki
3. OTOK VELI OSIR - posebni rezervat – botanički
4. OTOK ORUDA - posebni rezervat – botanički i ornitološko - botanički
5. OTOK PALACOL - posebni rezervat – botanički i ornitološko botanički
6. ŠUMA LISKI ZAPADNO OD ĆUNSKOG, OTOK LOŠINJ - posebni rezervat šumske
vegetacije
Za zaštitu su predloženi, kao posebni rezervati u moru slijedeći predjeli:
7. PODMORJE OTOČIĆA MALI I VELI ČUTIN, posebni rezervat – rezervat u moru
8. PODMORJE OTOKA PALACOL, posebni rezervat – rezervat u moru
9. PODMORJE OTOKA UNIJA
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 92 od 104
10. PODMORJE OTOKA SUSKA
Za zaštitu su predloženi, kao spomenici prirode slijedeći dijelovi prirode:
11. LOKVA U NASELJU UNIJE NA OTOKU UNIJAMA
12. IZVOR NA PUNTI KRIŽA NA OTOKU CRESU
13. SVE VEĆE LOKVE OTOKA CRESA
14. MEDVJEĐA PEĆINA KOD UVALE LUČICA, OTOK LOŠINJ - posebno vrijedan ekosustav
u moru
15.- 24. ZAMULJENE UVALE PLITKIH DNA - pojedinačni posebno vrijedni ekosustavi u moru
15. UVALA KOLORAT, OTOK CRES
16. UVALA UL, OTOK CRES
17. UVALA BALDARIN, OTOK CRES
18. UVALA MELI, OTOK CRES
19. UVALA JADRIŠĆICA, OTOK CRES
20. UVALA MARTIŠNJICA, OTOK CRES
21. UVALA KALDONTA, OTOK CRES
22. UVALA SONTE, OTOK CRES
23. UVALA SRIDNJA, OTOK UNIJE
24. UVALA VOGNJIŠĆA, OTOK UNIJE
Za zaštitu su predloženi, kao značajni krajobraz slijedeći predjeli:
25. OTOK ILOVIK
26. OTOK SUSAK (zaštićeni krajobraz- geomorfološko-pejzažni)
27. PUNTA KRIŽA, OTOK CRES
28. POJEDINE BILJNE I ŽIVOTINJSKE SVOJTE
PODRUČJA POSEBNO VRIJEDNIH EKOSUSTAVA U MORU
29. koraligenske zajednice (KORALIGENSKI FACIJES)
30. livade morske cvjetnice posidonije - POSIDONIA OCEANICA
POJEDINAČNI POSEBNO VRIJEDNI EKOSUSTAVI U MORU
31. PODMORSKE SPILJE
32. VRULJE
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 93 od 104
Vodoopskrbni objekti
Opskrba vodom otoka Cresa i Lošinja je omogućena prvenstveno postojanjem prirodnog
fenomena kriptodepresije zvanog Vransko jezero a smještenog na centralnom dijelu otoka
Cresa (dužine 5,5 km, najveće širine 1,5 km) i najveće dubine 75 m što daje zapremninu od
cca 220 mil. m3). Srednja kota vodnog lica je 13 m n.m. što znači da je dno cca 62 m ispod
nivoa mora.
Relativno mala udaljenost njegovih obala od mora (3-5 km), upućuje na oprez prilikom
njegovog korištenja (ispumpavanja) kako ne bi došlo do utjecaja mora na vode u jezeru.
Najnovija istraživanja dotoka i gubitaka a time i mogućnosti crpljenja za vodoopskrbu pokazuju
da ono može ići do 100 l/s prosječno godišnje na koju količinu glasi i suglasnost Hrvatskih
voda, VGO - Rijeka. Zbog velike razlike u potrebama pitke vode ljeto-zima (qcr max/prosj.=
350 l/s, qcr min./prosj.= 60 l/s) potreban je stalni nadzor, posebno što vodostaj u jezeru ne
prati promptno dinamiku ispumpavanja, padanja oborina i isparavanja (zaostaje 2-3 mj.)
Postojeći vodoopskrbni sustav (prikazan je na kartama 2a i 2b u poglavlju Zemljovidi) se dalje
sastoji od:
zajedničkog dijela područja Gradova Cresa i Malog Lošinja
vodozahvat i C.S. "Vrana" ∇ 18 m n.m.
tlačni čelični cjevovod φ 600 mm od C.S. "Vrana" do V. "Vrana 1" (3.500 m3 ∇
227,5 m n.m.)
v. "Vrana 1" iz koje se distribuira voda na sjeverni ogranak prema Cresu i južni
ogranak prema Lošinju.
Vodosprema: Grmožaj, Osor, Nerezine, Sv. Jakov, Ćunski, Čikat, Umpiljak,
Kalvarija, V. Lošinj
Prekidna komora Osor
Crpna stanica Grmožaj
Poljoprivredne površine
Na Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni, osim na
nekoliko podesnih lokacija za uzgoj povrća i vinograda. Velike površine pašnjaka omogućuju
razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave godine ostavljaju na otvorenom.
Vinogradarstvo je gotovo nestalo, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju. Započeo je
proces revitalizacije vinogradarstva na otoku Susku zasadivši na 14 ha novih vinogradarskih
površina oko 15.000 mladica visokorodnih sorti. Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete
za uzgoj, ali je veoma zapušteno. Zasađeno je nekoliko novih nasada maslina na Kurilima i
Punta Križi. Manji broj otočana bavi se pčelarstvom koje se oslanja na prošireno domaće
ljekovito bilje.
Poljoprivreda je dopunska djelatnost stanovništva i zapošljava profesionalno oko 25 osoba.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 94 od 104
Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata
Na području Grada Malog Lošinja postoji jedna industrijska zona „Kalvarija“ smještena na
području naselja Čikat.
Stambeni, poslovni, sportski, i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik
broj ljudi
U Gradu Malom Lošinju stanovništvo živi u višeobiteljskim stambenim građevinama i u
obiteljskim kućama.
Značajniji objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi su:
- župne crkve na području Grada
- ambulanta opće medicine
- osnovna škola
- hoteli (Aurora, Bellevue, Vespera)
- kampovi
Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje
Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju
graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite otpornosti 100 kPa, kao ni dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim sklanjanjem stanovništva, prilagođavanjem
pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što
se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima koji se izrađuju za
trenutno stanje u prostoru u svrhu civilne zaštite.
Na području Grada postoji atomsko sklonište, ispod Dječjeg vrtića na Kalvariji, kapaciteta 400
osoba.
Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)
Na području Malog Lošinja postoji jedno sklonište osnovne zaštite (atomsko), ispod Dječjeg
vrtića na Kalvariji, čiji je kapacitet 400 osoba, dok je zbrinjavanje većeg broja stanovnika
moguće u sljedećim objektima:
1. Dječji vrtić Cvrčak , Kalvarija bb, kapacitet 350 osoba
2. Osnovna škola Maria Martinolića, Kalvarija, kapacitet 700-800 osoba
3. Srednja škola Ambroza Haračića, Kalvarija, kapacitet 350-400 osoba
4. Sportska dvorana Bočac, kapacitet 300 osoba
5. Kino Vladimira Nazora, kapacitet 300 osoba
6. Dom za odgoj djece, nalazi se na više lokacija: pored kina, 2 objekta pored crkve
Sv. Marije, jedan objekt pored bivše Osnovne škole (Zagrebačka ul.), jedna objekt
pored Policije, ukupni kapacitet 200 osoba,
7. Palača Fritzy, kapacitet 200 osoba
8. Palača Kvarner, kapacitet 300 osoba
9. 2 Dječja vrtića u Velom Lošinju (Žižula i Nešpula), kapacitet 70 osoba
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 95 od 104
10. Dječji vrtić, podružnica Perla, kapaciteta 50 osoba.
11. Osnovna škola u Velom Lošinju, kapacitet do 150 osoba
12. Dom kulture, Zagrebačka, kapacitet 250 osoba
13. Crkva Sv.Marije, kapacitet 400 osoba,
14. Crkva sv. Martin na groblju, kapacitet 250 osoba
15. Zgrada mjesnog odbora u Ćunskom, kapacitet 50 do 100 osoba
16. Zgrada mjesnog odbora Belej, kapacitet 100 osoba.
17. Zgrada Osnovne škole u Nerezinama (i jedna podružnica Dječjeg vrtića, Žalići),
kapacitet 100 osoba
18. Zgrada mjesnog odbora u centru Nerezina, kapacitet 50 osoba
19. Zgrada mjesnog odbora u Osoru, kapacitet 50 osoba
20. Arheološka zbirka Osor, kapacitet 50 osoba
Na području Grada Mali Lošinj postoji veći broj objekata u kojima se može pripremiti veće
količine hrane. To su:
- odgojni domovi (nalaze se na adresama: Braće I. i S. Vidulića 56, Sveti Martin BB,
Š.K. Kozulića 68, Zagrebačka 16, Zagrebačka 20)
- u sklopu Sportske dvorane Boćac
- Hoteli: Aurora, Bellevue, Vespera
- Dom kulture
Zdravstveni kapaciteti
U zdravstvu primarnu zaštitu zdravlja stanovništva i turista obavlja Dom zdravlja u Malom
Lošinju "dr. Dinko Kozulić" s osam jedinica, zatim šest privatnih ordinacija opće medicine i
dvije privatne specijalističke ordinacije. Zubarsku njega obavlja pet stomatoloških ordinacija i
dva zubotehnička laboratorija. Osim toga postoji Dječja bolnica u Velom Lošinju i ispostava
županijskog Zavoda za javno zdravstvo Rijeka.
NASELJE PRIMARNA ZAŠTITA SEKUNDARNA ZAŠTITA
TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
ILOVIK AMBULANTA
MALI
LOŠINJ
DOM ZDRAVLJA
- ordinacije opće prakse
- specijalističke ordinacije
- stomatološke ordinacije
OPĆA BOLNICA
I STACIONAR
bolnička stanica za
transfuzijsku
medicinu
LJEKARNA
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 96 od 104
HITNA
MEDICINSKA
POMOĆ
STACIONARI
AMBULANTA
NEREZINE AMBULANTA (radi samo ljeti)
LJEKARNA
PUNTA
KRIŽA AMBULANTA
SUSAK AMBULANTA
UNIJE AMBULANTA
VELI
LOŠINJ AMBULANTA LJEČILIŠTE
Izvor: Prostorni plan Grada Malog Lošinja
Socijalnu zaštitu provodi Centar za socijalnu skrb u Malom Lošinju, a smještaj starijih soba
obavlja Dom umirovljenika u Velom Lošinju koji se brine za 90 korisnika.
6.4. PROMETNO-TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA
Cestovna infrastruktura
Na Cestovni promet otoka Cresa i Lošinja povezan je s cestovnim prometom na kopnu dvjema
trajektnim vezama:
- trajektnom linijom Brestova - Porozina (istočna obala Istre),
- trajektnom linijom Valbiska - Merag (otok Krk).
Glavna je cestovna magistrala na Cresu i Lošinju državna cesta D100, koja počinje u trajektnoj
luci Porozina, prolazi uzdužno Cresom i Lošinjem te završava kod Malog Lošinja. Vrlo je važan
i spoj trajektne luke Merag s državnom cestom D100, pa je ta cesta također svrstana u državne
ceste i nosi oznaku D101.
- Državne ceste
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 97 od 104
Tablica 18. Državne ceste
Red. Broj Broj ceste DRŽAVNE CESTE Duljina u km
1.
D100 Porozina (trajektna luka)
- Cres - M. Lošinj
80,4 km
(ukupna duljina)
33 450 m (Grad
Mali Lošinj)
- Županijske ceste
Tablica 19. Županijske ceste
Red. Broj Broj ceste ŽUPANIJSKE CESTE Duljina u m*
1. Ž5157
Zračna luka Lošinj –
Ćunski (D100) 2 729
2. Ž5158 D100 – Mali Lošinj 656
3. Ž5159
Trajektna luka Čikat –
Mali Lošinj (D100) 2 584
4. Ž5160 Ž5159 – Trajektna luka
Sunčana Uvala 1 180
5. Ž5161 Mali Lošinj (D100) - Veli
Lošinj 3 315
*metri se odnose na područje Grada
- Lokalne ceste
Tablica 20. Lokalne ceste
Red. Broj Broj ceste LOKALNE CESTE Duljina u m*
1. L58099 Ustrine - D100 1 792
2. L58101 Osor (D100) - Punta
Križa - T.L. Baldarin 14 924
3. L58103 T.L. Artatore - D100 1 398
4. L58115 D100 – Nerezine –
D100 3 721
*metri se odnose na područje Grada
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 98 od 104
- Nerazvrstane ceste – na području Grada Malog Lošinja nerazvrstanih cesta ima
547, ukupne duljine 312 953 metara.14
Grad Mali Lošinj obuhvaća i otoke Ilovik, Susak, Unije te Vele i Male Srakane, koji su također
naseljeni. Na tim otocima nema cestovnog prometa, pa ne postoje ni javne ceste. Na otocima
postoje putovi koji se koriste kao pješački, ali također i za kretanje manjih poljoprivrednih vozila
(motokultivatori, manji traktori i sl.), kojima su putovi uglavnom prilagođeni.
Željeznička infrastruktura
Na prostoru Grada Malog Lošinja ne postoji sustav željezničkog prometa.
Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći
promet
Sukladno Zakonu o morskim lukama (NN 108/95.) luke na prostoru Grada Malog Lošinja se
po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.
Luke otvorene za javni promet:
- Mali Lošinj (ukupno 287 vezova)
- Baldarka (ukupno 12 vezova)
- Čikat
- Ilovik (ukupno 80 vezova)
- Jadrišćica (Puna Križa)
- Nerezine (ukupno 55 vezova)
- Osor (ukupno 62 vezova)
- Rovenska (ukupno 84 vezova)
- Sarkane Vele (ukupno 55 vezova)
- Sveti Martin
- Susak (ukupno 54 vezova)
- Unije (ukupno 12 vezova)
- Veli Lošinj (ukupno 48 vezova)
Luka Mali Lošinj je određena kao luka otvorena za javni promet županijskog značaja dok je
ostalih 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značenja.
Luka otvorena za javni promet - putnička luka Mali Lošinj je, uz riječku luku, jedina luka u
županiji u kojoj se odvija međunarodni trajektni promet.
14 Odluka o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Malog Lošinja (S.N. PGŽ 8/15)
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 99 od 104
Za područje grada Malog Lošinja su značajne trajektne luke preko kojih se ostvaruje cestovna
veza s kopnom: Brestova, Porozina, Valbiska i Merag.
Mali Lošinj je danas povezan redovnom brodskom linijom s Ilovikom-Velim Srakanama-
Suskom-Unijama-Martinšćicom-Cresom i Rijekom a u ljetnoj sezoni sa Suskom-Ilovikom-
Novaljom-Rabom i Rijekom. Jednom tjedno održava se trajektna veza Lošinj – Premuda - Silba
– Oib – Ist - Zadar.
Luke posebne namjene:
Na prostoru Grada postoji 7 luka posebne namjene, koje su po djelatnosti
Vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova
- Kovčanje, Mali Lošinj
Luka nautičkog turizma
- YC Marina, Mali lošinj
- AC Poljana, Mali Lošinj
- Uvala Maračol, Unije
- Ilovik – Sv. Petar, između Ilovika i Sv. Petra
Brodogradilišna luka
- Brodogradilište Mali Lošinj
- Brodogradilište Nerezine
Po veličini i značaju ove luke su
- luke republičkog značaja (Kovčanje)
- i luke županijskog značaja.
Pored navedenih luka koje su klasificirane sukladno navedenom Zakonu i koje su u evidenciji
Ureda za pomorstvo - Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji na ovom prostoru
postoji čitav niz luka, lučica, mandrača i sidrišta koja se koriste se za pristajanje, privez i
sidrenje plovila stalnih i povremenih stanovnika te nautičara. Razina njihove uređenosti varira
od uređenih kamenih obala i lukobrana kakvog nalazimo u Uvali Zela podno Beleja do
improviziranih pontona i mandrača u suhozidu, te prirodnih uvala koje se nelegalno i bez ikakve
opreme koriste za sidrenje, često i u dužim vremenskim periodima ljeta.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 100 od 104
Zračni promet
Aerodrom Lošinj
Međunarodni aerodrom Lošinj smješten je na središnjem dijelu otoka Lošinja, a od Malog je
Lošinja udaljen približno 8 km. Tehničke su mu karakteristike sljedeće:
- referentni kod 2C
- duljina / širina USS 900/30 m (STOL)
- vrsta kolnika asfalt
- kategorija IFR
Međunarodni aerodrom Mali Lošinj imao je do 1990. godine isključivo turistički promet,
ograničen na turističke kapacitete Lošinja i Cresa. U razdoblju 1980. - 1990. godine zračni je
promet u čitavoj Hrvatskoj pokazivao znakove stagnacije. Najveći godišnji promet aerodroma
Mali Lošinj u tom razdoblju nije prelazio 15.000 putnika, što predstavlja mali dio njegovog
kapaciteta. 1990. Godine zabilježen je promet od 11.374 putnika te 2.360 zrakoplova. U 1994.
godini ostvareni promet bio je još manji i iznosio je oko 7.000 putnika. Za 2004. godinu
zabilježeno je 1345 letova i 2460 putnika. Povećanje broje putnika početkom 2014 godine s
obzirom na isto razdoblje u godini prije za Zračno pristanište Mali Lošinj iznosi 34,64 posto.
Mali lošinj također ima hidroavionsku vezu prema Puli i Splitu. Hidroavion polijeće i slijeće
na aerodromu Mali Lošinj. Let od Malog Lošinja do Pule traje svega 16 minuta, do Splita 45
minuta.
Letjelište Unije
Uz međunarodni aerodrom, na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama,
preko kojeg je od kolovoza 1994. godine ostvarena veza otoka Unije s aerodromom na Lošinju.
Letjelište je smješteno na sjevernom dijelu Unijskog polja. Od naselja Unije s kojim je povezano
pješačkom stazom je udaljeno manje od 500 m.
Staza na letjelištu je dužine oko 900 m i širine oko 22 m, ukupne površine oko 20.000 m2 ili
2,0 ha. Za potrebe letjelišta je na lokaciji smještena montažna građevina.
Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom koji može prevesti
četiri putnika. Za Unije trenutno nisu + uspostavljene redovne zračne linije, već samo
povremene.
Mostovi, vijadukti i tuneli
Od značaja za Grad Mali Lošinj je pokretni most Osor preko kanala koji razdvaja otoke Lošinj
i Cres te most na Privlaci.
U Osoru i na Privlaci, neposredno pred ulazom u Mali Lošinj, cesta prelazi preko morskih
tjesnaca koji su premošćeni niskim pokretnim mostovima. Ta mjesta predstavljaju uska grla,
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 101 od 104
jer se periodično zaustavlja cestovni promet kad se kroz tjesnac propuštaju plovila. Taj je
problem naročito izražen u ljetnim mjesecima, kad i cestovni i pomorski promet imaju znatno
pojačan intenzitet.
Dalekovodi i transformatorske stanice
Najznačajniji elektroenergetski objekt na području obuhvata plana je trafostanica 110/35 kV
Lošinj. Trafostanica je izvedena s vanjskim 110 kV postrojenjem, s dva transformatora 110/35
kV snage 2x20 MVA i zgradom u kojoj je smješteno 35 kV postrojenje, komandno-upravljački
dio i pomoćna postrojenja trafostanice.
Napajanje trafostanice izvedeno je 110 kV vodom TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj,
ukupne dužine cca 66 km.
Iz trafostanice 110/35 kV Lošinj izvedeno je preko tri 35 kV voda napajanje za tri trafostanice
35/10 kV TS Lošinj, TS Lošinj 2 i TS Osor, koje su smještene na području obuhvata plana. 35
kV mreža, izvedena kabelskim vodovima, omogućava potpunu rezervu u napajanju između
trafostanica 35/10 kV TS Lošinj i TS Lošinj 2. Iz TS Lošinj 2 izveden je i 35 kV kabelski vod za
napajanje trafostanice 35/10 kV Silba, smještene izvan granica ovog plana, na istoimenom
otoku, a trasa kabela prolazi i otokom Ilovikom. 35 kV vod, preko kojeg je izvedeno napajanje
za trafostanicu 35/10(20) kV Osor, izveden je pretežno kao nadzemni vod.
Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz trafostanica 10(20)/0,4 kV u
vlasništvu distribucije.
Energetski sustavi
Na području Grada Malog Lošinja nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih
energetskih sustava odnosno objekata.
Telekomunikacijski sustavi
U pogledu značaja Grada Malog Lošinja u sustavu telekomunikacija Županije potrebno je
napomenuti da telekomunikacijska magistrala ovog područja predstavlja dio magistralnog
otočkog pravca.
S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoću postojećih TT korisnika
(stambenih objekata) unutar naselja kao i pripadajućih otoka, na području Grada Malog Lošinja
instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih digitalnih pretplatničkih
stupnjeva (UPS). Ti udaljeni pretplatnički stupnjevi pripadaju automatskoj digitalnoj centrali
Krk.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 102 od 104
Instalirani su sljedeći dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi:
UPS INSTALIRANI
KAPACITET
PODRUČJE POKRIVANJA
Belej 128 naselje Belej
USTRINE * 30 naselje Ustrine
Punta Križa 256 naselje Punta Križa sa zonom auto kampa
Nerezine * 512 naselja Nerezine, Osor, Sveti Jakov, auto
kamp Lopari te vikend naselje Bučanje
Artatore 256 naselja Artatore i Ćunski te zona
aerodroma Mali Lošinj
MALI LOŠINJ 3.072 naselje Mali Lošinj
VELI LOŠINJ * 640 naselje Veli Lošinj
ILOVIK * 120 otok Ilovik
SUSAK * 256 otok Susak
VELE SRAKANE 30 otoci Vele i Male Srakane
UNIJE 256 otok Unije
ČIKAT 384 zona Čikat, turistička zona Sunčana uvala
(hoteli) i industrijska zona Kalvarija
ĆUNSKI** 0
* UPS nedovoljnog kapaciteta
** planirani UPS
MOBILNA TELEFONIJA
Postoje još djelomično problemi u pokrivanju GSM signalom kompletnog područja Republike,
Županije pa tako i Grada Malog Lošinja, no to će se ugradnjom svih planiranih baznih postaja
za GSM prijenos riješiti.
Plinovodi i naftovodi
Prema istraživanjima koja se provode na cijelom Jadranu i u relativnoj blizini otoka Lošinja
pronađene su znatne količine zemnog plina. Akvatorij spada u zonu posebnog interesa za
daljnje istražne radove. Prognoza o mogućoj realizaciji plinoopskrbe i potrošnja predviđena
PPO Cres - Lošinj 2000. godine nisu realizirane. Početak korištenja dodatnih, alternativni,
nekonvencionalnih izvora energije očekivao se do 2000. g., ali do danas ozbiljnijih programa
nije bilo.
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 103 od 104
7. OVLAŠTENJE
PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA TE OKOLIŠA OD KATASTROFA
I VELIKIH NESREĆA – GRAD MALI LOŠINJ
51000 Rijeka,S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 051/ 633-013, www.dls.hr
Stranica 104 od 104
Top Related