Download - NAŠI POGLEDI NA HRVATSKI IZVOZ...NAŠI POGLEDI NA HRVATSKI IZVOZ Darinko Bago predsjednik HIZ-a Zagreb, 23. svibnja 2016. godine Udio robnog izvoza u BDP-u/ Svijet -Hrvatska IZVOR:

Zagreb, 23. svibnja 2016. godine

NAŠI POGLEDI NA HRVATSKI IZVOZ

Darinko Bago

predsjednik HIZ-a


Udio robnog izvoza u BDP-u/ Svijet -Hrvatska

IZVOR: UNCTAD/DZS

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

80.000.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

BDP - Svijet Izvoz - Svijet

BDP - Hrvatska Izvoz - Hrvaska

mln USD


Udio izvoza u BDP-u/ Svijet -Hrvatska

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Svijet % izvoza u GDP-u

Hrvatska % izvoza u GDP-u

% %

IZVOR: UNCTAD/DZS


Izvoz i uvoz roba RH od 2008.-2015.godine

Izvor: DZS

-100.000

-50.000

0

50.000

100.000

150.000

200.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvoz ukupno Uvoz ukupno Saldo ( uvoz-izvoz)

mln kuna


Udio izvoza/uvoza RH u BDP-u od 2005.-2015.godine

Izvor: HNB

39,4 39,7 39 38,5 34,5 37,8 40,5 41,7 43,1 46,4 50,1

45,5 46,5 46,3 46,5

38,2 38,1 40,9 41,2 42,7 44,4

47,3

0

10

20

30

40

50

60

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Izvoz roba i usluga (% BDP-a) Uvoz roba i usluga ( % BDP-a)

%


RH - Izvoz / uvoz od 2011.-2015.godine

Izvor: DZS

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Indeks

2015/2011

Izvoz kuna (mlrd) 71.234 72.380 72.595 79.099 87.793 123,2

Vrijednosti u EUR (mlrd) 9.582 9.629 9.589 10.369 11.531 120,3

EUR/tone 679,1 726,7 650,9 682,6 712,9 105,0

Uvoz kuna (mlrd) 121.036 121.899 125.052 130.673 140.741 116,3

Vrijednosti u EUR (mlrd) 16.281 16.214 16.528 17.129 18.482 113,5

EUR/tone 1.013,1 1.050,8 1.049,3 1.121,0 1.091,8 107,8

av. EUR-o/kune 7,43 7,51 7,57 7,63 7,61 102,4


Izvoz i uvoz roba RH - zemlje EU 2010.-2015.godine

Izvor: DZS

-26.744 -32.210

-46.377 -47.625 -49.292 -51.327 -60.000

-40.000

-20.000

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a izvoz

uvoz

saldo


Izvoz i uvoz roba RH - zemlje CEFTE 2010.-2015.godine

Izvor: DZS

6.222 6.501 7.374 6.868

9.103 8.026

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

izvoz

uvoz

saldo


Izvoz i uvoz roba RH – ostale zemlje 2010.-2015.godine

Izvor: DZS

-24.883 -23.998

-10.516 -6.214

-11.385 -9.647

-30.000

-20.000

-10.000

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a izvoz

uvoz

saldo


Saldo izvoz-uvoz za karakteristične djelatnosti

Izvor: DZS

ukupno

u mln kuna 2012. 2013. 2014. 2015. 2012.-2015.

prehrana -5.157 -5.967 -6.174 -6.405 -23.703

odjeća -538 -698 -1.405 -1.621 -4.262

drvna ind. 1.534 1.723 2.361 2.529 8.147

koks, nafta, električna energija, plin -3.419 -2.053 -3.666 -3.475 -12.613

kemikalije -5.686 -5.524 -5.616 -6.448 -23.274

farmacija -1.733 -1.839 -2.207 -1.949 -7.728

metalni proizvodi -4.028 -4.194 757 1.067 -6.398

koža 9 -944 -1.465 -1.931 -4.331

brodogradnja 2.291 1.241 -82 1.757 5.207

namještaj 158 460 723 692 2.033


Izvoz/uvoz

Izvor: DZS

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

drvna industrija

Izvoz Uvoz Saldo

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

namještaj

Izvoz Uvoz Saldo


Izvoz/uvoz

Izvor: DZS

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

brodogradnja

Izvoz Uvoz Saldo

-6.000

-4.000

-2.000

0

2.000

4.000

6.000

8.000

2012. 2013. 2014. 2015. u m

ln k

un

a

metalni proizvodi

Izvoz Uvoz Saldo


Izvoz/uvoz

Izvor: DZS

-3.000

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

farmacija

Izvoz Uvoz Saldo

-10.000

-5.000

0

5.000

10.000

15.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

kemikalije

Izvoz Uvoz Saldo


Izvoz/uvoz

Izvor: DZS

-10.000

-5.000

0

5.000

10.000

15.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

prehrana

Izvoz Uvoz Saldo

-3.000

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

odjeća

Izvoz Uvoz Saldo


Izvoz/uvoz

Izvor: DZS

-6.000

-4.000

-2.000

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

koks, nafta, električna energija, plin

Izvoz Uvoz Saldo

-3.000

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

koža

Izvoz Uvoz Saldo


Broj poduzeća ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

89.656 91.320 96.758 98.530 97.254

101.191 104.470 106.569

11.794 11.135 12.035 12.479 12.430 13.321 14.405 15.385 0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

RH Izvoznici


Broj zaposlenih ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

933.625 889.396 859.808 851.386 829.874 830.928 830.116 838.584

479.369 436.738 430.385 425.441 419.731 420.562 423.462 435.560

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

1.000.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

RH Izvoznici


Investicije ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

63.717

50.845

37.784 32.989 33.824

37.489 35.184

38.445

29.028 24.925

18.014 16.410 16.745 18.757 18.913

22.870

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

Ukupno RH Izvoznici


Ulaganja u razvoj ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

1.242 1.211

851 930

1.039 1.050

2.085 2.269

712 669 566 601

728 561

1.607 1.795

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

RH Izvoznici


Prihodi od prodaje proizvoda i usluga RH/Izvoznici

Izvor: FINA

641.136

555.912 542.321 564.888 553.963 558.254 561.034 581.232

404.272

339.299 342.185 360.996 359.353 358.267 357.398 381.712

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

u m

ln k

un

a

RH Izvoznici


Sažetak izvoznici/ostali za 2015.godinu

Izvor: FINA

15%

52% 59% 66% 79%

85%

48% 41% 34% 21%

Broj poduzeća Broj zaposlenih Investicije Prihodi od prodaje Ulaganja u razvoj

Izvoznici Ostali RH


Ukupno RH rezultat poslovanja

Izvor: FINA

mln kuna

2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno saldo dobiti RH 4.941 3.529 9.753 17.140

Mali -1.060 166 2.161 3.122

Srednji -859 -80 -2.979 3.541

Veliki 6.860 3.443 10.571 10.477


Ukupno RH dobit/poslovni prihod

Izvor: FINA

%

2012. 2013. 2014. 2015.

Dobit/poslovni prihod 0,8% 0,6% 1,7% 2,8%

Mali -0,6% 0,1% 1,1% 1,4%

Srednji -0,7% -0,1% -2,7% 3,0%

Veliki 2,4% 1,2% 3,8% 3,7%


Izvoznici

rezultat poslovanja

Izvor: FINA

mln kuna

2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno saldo dobiti izvoznici 9.447 5.082 13.178 13.045

Mali 2.077 3.295 3.453 4.177

Srednji 347 -83 1.830 2.563

Veliki 7.023 1.870 7.895 6.305


Izvoznici

dobit/poslovni prihod

Izvor: FINA

2012. 2013. 2014. 2015.

Dobit/poslovni prihod 2,5% 1,3% 3,7% 3,4%

Mali 2,9% 4,2% 4,3% 4,8%

Srednji 0,5% -0,1% 2,5% 3,3%

Veliki 2,9% 0,8% 3,8% 2,9%

%

Hrvatsko gospodarstvo (a time i izvoz) pati od cijelog niza teško rješivih problema,

a suočava se s novim i do sada skoro nepoznatim problemom

DIGITALNE EKONOMIJE

Zagreb, 23.5.2016. godine

Digitalna ekonomija predstavlja mnoštvo ekonomskih aktivnosti (industrije, javnog sektora, države ili nekog drugog subjekta) koje se zasnivaju na efikasnim računalnim, informacijskim i

komunikacijskim tehnologijama.

Digitalna ekonomija izuzetno brzo raste u svijetu i predstavlja jedinstven, najvažniji pokretač inovacija, konkurentnosti i

razvoja u svijetu, u ovom trenutku.


Digital Scoreboard 2016 28

Croatia's performance in the DESI 2016 Croatia ranks 24 among EU countries.

It is part of the group of countries that are catching up.

DESI – Digital Economy & Society Index

Svjedočimo nevjerovatnom padu cijena tehnologija u kratkom roku:


2007. godina 2014. godina

3D printanja 40.000 100

Industrijskih robota 550.000 20.000

Mobilnih telefona 499 10

Dronova 100.000 700

cijena USD

Svjedočimo procjenama o nevjerovatnom doprinosu digitalne ekonomije kako gospodarstvu tako i društvu u cjelini

Digital Transformation of Industries

Demystifying Digital and Securing $100 Trillion For Society and Industry by 20125

-Procjena WEF-a iz Davosa-

Želimo li i ovu priliku prespavati?


Kako digitalna ekonomija izrazito brzo zadire u sve pore društva, jedina snaga koja može ali i mora preuzeti ulogu

sistemskog organizatora i poticatelja svih aktivnosti je

Vlada Republike Hrvatske


S obzirom na prošlogodišnji doprinos izvoza rastu BDP-a, izvoz je ponovno prepoznat kao mogući generator gospodarskog rasta Hrvatske, ali još uvijek ne i kao aktivnost na čijoj konkurentnosti trebaju djelovati sve ekonomske politike i institucije. Osim toga prevladao je dojam da je hrvatski izvoz postao konkurentniji - što nije slučaj, jer je konkurentska pozicija hrvatskog izvoza i dalje visoko ugrožena kako jačanjem konkurentnosti izvoza drugih zemalja tako i stanjem izraženih makroekonomskih, fiskalnih i strukturnih neravnoteža u Hrvatskoj. Dodatno, iako izvoz daje snažan doprinos realnom rastu BDP-a, taj učinak istodobno se u velikoj mjeri poništava rastom uvoza – pa uvozna zavisnost zemlje predstavlja jedan od ključnih faktora niskih potencijalnih stopa rasta na dugi rok.

DEKLARACIJA


Hrvatska nema jasnu strategiju održivog razvoja gospodarstva te se premalo vodi računa o aktivnostima i djelatnostima o kojima ovisi gospodarski rast i zapošljavanje. Nacionalnom programu reformi nedostaje vizija što planiramo s hrvatskim gospodarstvom. Nedostaju nužne mjere za transformaciju, što je preduvjet bilo kojeg modela rasta i razvoja – jer unatoč planetarno popularnom procesu liberalizacije, u praksi niti jedna uspješna ekonomija svoj razvoj ne prepušta stihiji i posve slobodnom djelovanju tržišta. Na razini ukupne ekonomije stoga je potrebno stvoriti uvjete za veće horizontalno i vertikalno povezivanje proizvoda domaće poljoprivrede, industrije, turizma i trgovine – s ciljem supstitucije uvoza, jačanja energetske i druge neovisnosti u inputima, jačanja domaće potražnje te posljedično i rasta izvoza s većom dodanom vrijednošću. Tome mogu pridonijeti i pridonose individualni poduzetnici kroz sustave umrežavanja, klastera, virtualnih organizacijskih struktura itd., a u navedenom znatno veću ulogu mogu imati HIZ, HUP, HGK i druga gospodarska udruženja poduzetnika. No, isto tako o navedenom bi trebale više voditi računa i ekonomske politike na središnjoj i lokalnoj razini, npr. pri dodjeljivanju potpora, subvencioniranim mogućnostima zaduživanja i slično - vodeći računa koliko pojedina djelatnost, aktivnost ili pojedinačno poduzeće koristi inpute iz domaćih izvora i u kolikoj mjeri u stvaranju vlastite dodane vrijednosti ugrađuje komponente iz drugih domaćih djelatnosti potičući rast i razvoj ukupnog gospodarstva.

DEKLARACIJA


U tom kontekstu izvoznici očekuju u budućnosti snažniji istinski interes i podršku Vlade, državnih institucija, središnje banke, kao i banaka. Za izvoznike je svakako važna dodatna uloga HBOR-a, HAMAG-a, HNB-a i ukupnog financijskog sustava u pružanju jeftinih izvora financiranja i podrške izvozu poput programa jamstva, (re)osiguranja i kredita za inozemne kupce kakvi su naveliko razvijeni u drugim konkurentskim gospodarstvima; politika središnje banke u sprječavanju aprecijacijskih pritiskala (koji pogađaju neto-izvoznike, a potiču uvoz); kao i uloga hrvatske diplomacije u otvaranju novih prilika za plasman na svjetskom tržištu. Hrvatska ima potencijala biti prosperitetna zemlja poduzetništva i inovacija, ali za to je potrebna vizija sa snagom provedbe promjena. Hrvatski izvoznici već cijelo desetljeće obraćaju se Vladama i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti putem deklaracija kojima ukazuju na najznačajnije probleme sa kojima se susreću pri aktivnostima vezanim za izvoz. Nažalost, najveći dio naših prijedloga i sugestija osim načelne podrške nije doživio svoju provedbu. Stoga smo svoj širi osvrt na navedenu problematiku iznijeli na Internet stranici Hrvatskih izvoznika: http://www.hrvatski-izvoznici.hr/

DEKLARACIJA



Human Capital: ICT Specialists in the workforce

In Croatia ICT Specialists account for 2.9% of the workforce (3.7% in the EU).

Source: Eurostat - Labour force survey


Digital Public Services: eGovernment users

21% of Croatian internet users have exchanged filled forms with the public administration online,

whereas overall in the EU 32% of internet users have done so.

Source: Eurostat - Community survey on ICT usage in Households and by Individuals


Stanje hrvatskog gospodarstva

2009.-2015.godine

Izvor: FINA

• Poslovni prihodi – prosječna godišnja stopa rasta 0,63% ili 22,7 mlrd kuna više • Zaposleni – prosječna godišnja stopa pada 0,8% ili 42.893 manje zaposlenih • Realizacija po zaposlenom – prosječna godišnja stopa rasta 1,44% ili 58,3 tisuće kuna više • Saldo dobiti – prosječna godišnja stopa rasta 5,45% ili 12,7 mlrd kuna više • Tečaj – prosječna godišnja stopa rasta 0,6%

Poslovni prihod

(mlrd kn ) Zaposleni

Poslovni prihod/zaposleni

(u 000 kn) Saldo dobiti (mln kuna )

Prosječni godišnji tečaj

EUR-a

2015. 615,4 867.686 709,2 17.140 7,61

2014. 595,7 855.241 696,5 9.753 7,63

2013. 593,2 852.870 695,5 3.529 7,57

2012. 592,8 856.383 692,2 4.941 7,51

2011. 603,9 878.874 687,1 7.180 7,43

2010. 576,7 883.679 652,6 -1.664 7,28

2009. 592,7 910.579 650,9 4.397 7,34


Izvoznici – ključni pokazatelji poslovanja

2009.-2015.godine

Izvor: FINA

• Poslovni prihodi – prosječna godišnja stopa rasta 1,97% ili 44,3 mlrd kuna više • Zaposleni – prosječna godišnja stopa rasta 0,13% ili 3.377 više zaposlenih • Realizacija po zaposlenom – prosječna godišnja stopa rasta 1,84% ili 92,1 tisuće kuna više • Saldo dobiti – prosječna godišnja stopa rasta 17,82% ili 8,2 mlrd kuna više • Tečaj – prosječna godišnja stopa rasta 0,6%

Poslovni prihod

(mlrd kn ) Zaposleni

Poslovni prihod/zaposleni

(u 000 kn) Saldo dobiti (mln kuna)

Prosječni godišnji tečaj

EUR-a

2015. 401,7 451.864 889,0 13.045 7,61

2014. 378,1 437.826 863,6 13.178 7,63

2013. 379,4 431.836 878,6 5.082 7,57

2012. 384,1 433.133 886,8 9.447 7,51

2011. 385,4 440.177 875,6 13.788 7,43

2010. 362,5 442.124 819,9 5.793 7,28

2009. 357,4 448.487 796,9 4.876 7,34