Marija Fabkovi1833.- 1915.

roena 8. veljae 1833. u Praguhrvatska uiteljica i pedagoginja ekoga podrijetlaUiteljsku kolu pohaala u Praguu Austriji, kao prva ena, poloila (1873.) ispit za nastavnicu graanske koleradila kao uiteljica u Virovitici, Karlovcu i Zagrebubila je i saborska novinarka, prevoditeljica i pedagoki pisac

bila je angairana reformatorica hrvatskoga kolstva i prosvjete jedna od trinaestero utemeljitelja Hrvatskoga pedagoko-knjievnog zbora 1871. bila je pokretaica i urednica enske biblioteke (1872.)pisala i prevodila sa ekoga, njemakoga i francuskog jezika za pedagoke i knjievne asopise i listove, napisala stotinjak lanaka, rasprava i drugih priloga

prva kvalificirana uiteljica tjelovjebe za graanske i uiteljske kolezalagala se za prava ena u Hrvatskoj (1872. pokree ensku biblioteku, te inicijativu za osnivanje enskih obrtnikih kola)Prevodi na eki i objavljuje niz radova u ekim asopisima, te prevodi na hrvatski, te objavljuje nekoliko izvornih djela te pedagokih prijevoda i rasprava u Hrvatskoj smotri, Obzoru, Hrvatskom pravu...suprug joj je bio uitelj, pedagog, pisac, novinar i novinski urednik Skender Fabkovi iz Samobora

u Pragu je zavrila puku i uiteljsku kolu te veernju kolu za vie obrazovanje enazbog kvalitetnijeg predavanja sadraja nastave, poloila je ispite iz francuskog jezika, gimnastike, matematike i prirodopisa

uvidjela koliko je vana tjelovjeba pa je u uiteljskoj karijeri promicala vrijednosti tjelesnog odgoja u intelektualnom, moralnom i zdravstvenom razvitku mladeiborila se za nastavu koja e odgajati i duh i tijelo

Isticala se patriotizmom i antiklerikalizmo

hrvatsko domoljublje obiljeavalo je nju i njezina suprugaO njoj se pisalo da je ena bistra, elina duha, koja je prirasla narodu hrvatskom kao vlastita ki.To njeno uvjerenje se uvrstilo u drutvu Eugena Kvaternika, Ante Starevia i ostalih istaknutih hrvatskih intelektualaca koje su posjeivali nju i njenog supruga u njihovom domu

Njezina domoljubna uvjerenja i zalaganje za prava ena doli su do punog izraaja na Prvoj opoj hrvatskog uiteljskoj skuptini 1871.

U tada odranoj raspravi odluno je posatvila zahtjev da se prava uiteljica izjednae s pravima uiteljaStoga je sve nastojanje svih dosadanjih reformatora ovjeanskoga pokolenja moglo uspijeti samo na pola, a niti toliko, jer eni pripada oplemenjivati duu, srce ovjeka, to glupa, nenaobrazovana ena initi ne moe...da ne budu (ene) iskljuivane ni u javnom djelovanju na polju pedagogijeKlerstvo ju je napalo kada je kritiki i antiklerikalno nastupila govorei o odgoju djece u zabavitima za ije se osnivanje zalagala Katoliki list je Marijin govor prikazao kao nepoeljnim u prosvjeti

O poloaju ena pisala je Fabkovi u Balkanovoj rubrici PoukaAnalizirajui djela eke spisateljice Karoline Svetle, Marija istie da Francuska revolucija jo nije dovrena jer mnogovrojna pritanja meu kojima su i vjerska, politika, narodna, obrazovna, o jednakosti, slobodi i bratstvu giblju veom ili manjom jaklinom milju i srdcem ovjeanstva.Djela K. Svetle, prema njezinu sudu, pomau rjeavanju tih pitanja, a polazite je uvijek ideja ene, ideja ene slobodne u dobru, ideja ene kao boanske providnosti muevljecemuevlje. Izraavajui svoje divljenje prema djelima i nazorima eke spisateljice, Marija na kraju postavlja pitanje: Koji to viek e dati nam Hrvatom na uzdarje ovakvu enu?

borila se u enskoj eti na barikadama 1848.bivala suena na zatvorske ili novane kazne zbog svojih slobodoumnih napisaZbog toga je i prijevremeno umirovljena 1896. i dobila vrlo malu mirovinuborila se za ravnopravnost ena i protiv utjecaja klera u nastaviinicirala osnivanje uiteljskih zadrugas navrene 63 godine otila je studirati u Pariz na SorbonnuPosljednje godine ivota provela je u samoi, te umrla 24. sijenja 1915. u 83. godini ivota

Poznavala je pedagoke misli J. J. Rousseaua, Pestalozzia, Basedowa i pedagogiju Komenskog koje su utjecale na Mariju da se zalae i bori za slobodnu kolu u kojoj bi uitelj bio suveren, slobodan od klerstvaU odgojnom radu rukovodila se spoznajom da uenicima nije dovoljno dati samo znanje predvieno programom, ve da ih treba odgajati i na njih prenositi ono to je pozitivno i dobro, zarana ih prisiljavati na ivotnu borbu uitelj mora raditi na oblikovanju linosti i karakteru svojih uenika

Posebnu panju posveivala je razvoju ovjekova subjektivnog ivotaIsticala je pravo individualne slobode, samostalnosti, stvaralatva, svjesne akcije, a bila je protiv grubog prisiljavanja, fizike kazne kojom se postiu lani rezultati u nastaviZa oblikovanje djejeg karaktera najjae odgojno sredstvo je razvijanje ljubavi za radRadni odgoj smatrala je vanim iniocem za formiranje pozitivnog moralnog i drutvenog lika budueg ovjeka te vanim elementom u ivotu naroda podizanju ekonomije

Puno panje davala je pisanju na materinjskom jeziku, umjetnosti u koli (ivanje, pletenje, uzgajanje cvijea, tkanje, fotografiranje,...), te uenju narodnih pjesama, igra, poslovica,...Marija se zanimala i za obiteljski i predkolski odgoj ovjek se mora odagajati od roenjaTe misli su bile pod utjecajem Komenskog i njegovog djela Materinska kolaZalagala se za osnivanje igraonica za djecu pod vodstvom pedagoga radi razvijanja osjeaja prijateljstva i meusobnog potovanja kod djece, te bi sluile i buduim majkama kao kole u kojima bi dobile pedagoko obrazovanje

Poeci gimnastike u zagrebakim kolamauvedena 1857. godine u Klasinu gimnaziju na Gornjem gradusustavno kolovanje novih i osposobljavanje postojeih uitelja za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u pukim (osnovnim) kolama organizirano je od srpnja 1875. godine na uiteljskim kolama u Zagrebu, a predavai su bili bili Miroslav (Friedrich) Singer i Marija Fabkovi

ZakljuakMarija Fabkovi se otvoreno i energino zalagala prvenstveno za jedankost uiteljica meu uiteljima, te takoer i jednakost pruanja znanja i odgoja uenicama naspram uenicimaBorila se za novi nain odgoja i obrazovanja pod utjecajem nove pedagoke struje u Europi (J. A. Komenski), te takoer isticala je domoljubne interese u kolstvu