Manipulacije novčanim tokovima kao oblikprijevarnog financijskog izvještavanja
Tomičić, Kristian
Master's thesis / Diplomski rad
2016
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:767306
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2022-01-18
Repository / Repozitorij:
Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma
«Dr. Mijo Mirković»
KRISTIAN TOMIČIĆ
MANIPULACIJE NOVČANIM TOKOVIMA KAO OBLIK PRIJEVARNOG FINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA
Diplomski rad
Pula, 2016.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma
«Dr. Mijo Mirković»
KRISTIAN TOMIČIĆ
MANIPULACIJE NOVČANIM TOKOVIMA KAO OBLIK PRIJEVARNOG FINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA
Diplomski rad
JMBAG: 0303021091, redoviti student
Studijski smjer: Financijski menadžment
Predmet: Forenzičko računovodstvo
Znanstveno područje: Društvene znanosti Znanstveno polje: Ekonomija Znanstvena grana: Računovodstvo
Mentor: Izv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović
Pula, listopad 2016.
IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Ja, dolje potpisani Kristian Tomičić, kandidat za magistra poslovne ekonomije ovime izjavljujem da je
ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te
da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem
da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega
necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio
rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj
ustanovi.
Student
Kristian Tomičić
U Puli, 19. listopada 2016. godine
IZJAVA
o korištenju autorskog djela
Ja, Kristian Tomičić dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, kao nositelju prava
iskorištavanja, da moj diplomski rad pod nazivom „Manipulacije novčanim tokovima kao oblik
prijevarnog financijskog izvještavanja“ koristi na način da gore navedeno autorsko djelo, kao
cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u
Puli te kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice (stavljanje
na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima i
dobrom akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim
informacijama.
Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu.
U Puli, 19. listopada 2016. godine
Potpis
Kristian Tomičić
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
2. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ....................................................................... 4
2.1. Elementi izvještaja o novčanom toku ........................................................... 6
2.1.1. Novčani primici i novčani izdaci od poslovnih aktivnosti ............................. 7
2.1.2. Novčani primici i izdaci od investicijskih aktivnosti ..................................... 8
2.1.3. Novčani primici i izdaci od financijskih aktivnosti ........................................ 8
2.2. Metode sastavljanja i oblici prezentiranja izvještaja o novčanom toku .. 10
2.2.1. Direktna metoda sastavljanja izvještaja o novčanom toku ....................... 11
2.2.2. Indirektna metoda sastavljanja izvještaja o novčanom toku ..................... 13
2.2.3. Oblici prezentiranja izvještaja o novčanom toku....................................... 15
3. KREATIVNO RAČUNOVODSTVO I NJEGOV UTJECAJ NA FINANCIJSKE
IZVJEŠTAJE ............................................................................................................ 17
3.1. Motivi manipulacija ...................................................................................... 19
3.2. Statistika manipulativnog ponašanja ......................................................... 20
4. MANIPULACIJE NOVČANIM TOKOVIMA .......................................................... 32
5. VRSTE MANIPULACIJA IZVJEŠTAJEM O NOVČANOM TOKU ....................... 35
5.1. Tehnike prebacivanja novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u
poslovne aktivnosti ............................................................................................. 35
5.1.1. Evidentiranje fiktivnih novčanih tokova iz financijskih aktivnosti po osnovi
primljenih bankovnih kredita u poslovne aktivnosti ............................................ 35
5.1.2. Povećavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
potraživanja prije datuma njihove naplate .......................................................... 37
5.1.3. Napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
fiktivnih potraživanja ........................................................................................... 38
5.2. Tehnike prebacivanja novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u
investicijske aktivnosti ....................................................................................... 39
5.2.1. Napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti putem povratnih
transakcija .......................................................................................................... 40
5.2.2. Neodgovarajuća kapitalizacija uobičajenih operativnih troškova .............. 40
5.2.3. Evidencija plaćanja za nabavku zaliha koje se evidentiraju u okviru
investicijskih aktivnosti ....................................................................................... 41
5.3. Tehnike napuhavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem
akvizicija i otuđivanja dijela poslovanja ............................................................ 42
5.3.1. Preuzimanje novčanih primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku
uobičajene akvizicije drugog subjekta ................................................................ 43
5.3.2. Stjecanje ugovora ili kupaca radije, nego razvijajući iste interno .............. 45
5.3.3. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem kreativnog
oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela poslovanja ........................................... 46
5.4. Tehnike povećavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti korištenjem
neodrživih aktivnosti ........................................................................................... 47
5.4.1. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti usporavanjem
plaćanja obveza prema dobavljačima ................................................................ 47
5.4.2. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti ubrzavanjem naplate
potraživanja od kupaca ...................................................................................... 48
5.4.3. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti kupnjom manje zaliha
........................................................................................................................... 49
5.4.4. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti jednokratnim
benificijama ........................................................................................................ 49
6. RANI ZNAKOVI UPOZORENJA I OTKRIVANJE MANIPULACIJA IZVJEŠTAJEM
O NOVČANOM TOKU ............................................................................................. 51
6.1. Rani znakovi upozorenja na manipulacije novčanim tokom .................... 51
6.2. Otkrivanje manipulacija novčanim tokom .................................................. 55
7. PREVENCIJA MANIPULACIJA NOVČANIM TOKOVIMA .................................. 63
7.1. Smanjenje pritiska za počinjenje manipulacija novčanim tokom ............ 63
7.2. Smanjenje mogućnosti za počinjenje manipulacija novčanim tokom ..... 64
7.3. Smanjenje razloga za počinjenje manipulacija novčanim tokom ............ 64
8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................ 65
LITERATURA ........................................................................................................... 67
POPIS SLIKA ........................................................................................................... 71
POPIS TABLICA ...................................................................................................... 72
POPIS GRAFIKONA ................................................................................................ 73
SAŽETAK ................................................................................................................. 74
SUMMARY ............................................................................................................... 75
1
1. UVOD
Victor Hugo1 jednom je rekao: „Čovjekove oči su prozor kroz koje se jasno
vide misli u glavi.“. Sličnu izreku slavnog francuskog romanopisca mogu iskoristiti i
poduzetnici, odnosno investitori, prilikom čitanja poslovnih financijskih izvještaja
raznih poduzeća koja nastoje svoje „misli“ prikazati u obliku brojeva. Investitori bi,
dakako, spomenutu Hugovu izreku mogli preformulirati kao: „Financijski izvještaji
poduzeća su prozori kroz koje se jasno vidi njihovo poslovanje“. Je li navedeno
doista tako, prikazano je kroz obradu teme ovoga rada.
Naime, financijski izvještaji su temeljni računovodstveni dokumenti putem kojih
se može dobiti cjelokupna slika poslovanja određenog poduzeća. Pod cjelokupnom
slikom poslovanja podrazumijeva se financijski odraz ukupnih aktivnosti određenog
poduzeća putem kojih se mogu iščitati poslovanje i financijski položaj poduzeća, ali i
potencijalni problemi sa kojima se društvo može, u svojemu poslovanju, susresti.
Drugim riječima, financijski izvještaji pružaju važne računovodstvene informacije koje
omogućuju racionalan proces upravljanja nad poslovanjem određenog poduzeća.
Jedan od temeljnih financijskih izvještaja prema kojemu je, u ovome radu, usmjerena
najveća pozornost je izvještaj o novčanom toku. Najjednostavnije rečeno, izvještaj o
novčanom toku pruža informacije o novčanim primicima i novčanim izdacima
određenog društva, odnosno koliko novaca društvo u svojemu poslovanja troši
(novčani izdaci), koliko novaca zarađuje obavljajući svoju poslovnu djelatnost
(novčani primici) te u konačnici koliko novaca društvo ima na raspolaganju (čisti
novčani tok). Izvještaj o novčanom toku dugo se vremena smatrao jednim od „čišćih“
financijskih izvještaja, ponajviše iz razloga što su se kroz protekla desetljeća prijevare
financijskim izvještajima, najvećim dijelom, odnosile na manipulacije vezane uz račun
dobiti i gubitka te bilancu (poduzeća poput Tyco-a, WorldCom-a i sličnih dokazali su
suprotno).
Čini se kako, razvojem sportske medicine, svake godine jedan vrhunski
sportaš bude izložen aferi vezanoj uz doping, odnosno uz korištenje nedozvoljenih
sredstava u sportu. Međutim, to su ljudi koji od rođenja vjeruju kako je njihova
izvedba na određenom sportskom natjecanju jedino što je važno u njihovoj sportskoj
1 Victor Marie Hugo - francuski pisac. Više na: http://www.buro247.hr/knjige/prijedlozi/11880.html
2
karijeri. Naravno, takav način razmišljanja rezultira poduzimanjem mjera koje bi im
podignule šanse za pobjedu do te granice da su spremni riskirati sve kako bi ostvarili
spomenuto. Slično tome, pojedina poduzeća također imaju sličan obrazac
ponašanja. Razvojem kreativnog, odnosno manipulativnog računovodstva,
poduzeća, slično indoktrinirana, samo kako bi pod svaku cijenu prikazala svoja
financijska izvješća u što boljem svjetlu, pronalaze brojne manipulativne tehnike
kojima nastoje „napuhati“ svoja financijska izvješća vodeći se prema onoj poslovici
„cash is king“, odnosno „novac je kralj“. Poduzeća imaju velike koristi od snažnog i
stabilnog novčanog toka na isti način na koji sportaši imaju koristiti od jačih mišića,
stoga ne čudi činjenica da poduzeća nastoje prikazati snažan i stabilan novčani tok
koji ulijeva veće povjerenje investitorima, gdje samim time poduzeće postaje
atraktivnije te ostvaruje bolji rejting na tržištu.
Budući da investitori stavljaju sve veći naglasak na izvještaj o novčanom toku,
poduzeća nastoje usavršiti nove manipulativne tehnike kojima bi prikazali svoj
novčani tok boljim, nego što on uistinu jest. U ovome radu otkrivaju se tehnike kojima
se poduzeća služe kako bi manipulacijama napuhali svoje novčane tokove. U prvom
dijelu ovoga rada govori se općenito o izvještaju o novčanom toku; što je zapravo
izvještaj o novčanom toku, koja je njegova svrha, cilj, koji su elementi izvještaja,
metode sastavljanja te oblici prezentiranja istoga. Nadalje, govori se o pojmu
kreativnog računovodstva te se objašnjava njegov utjecaj na financijske izvještaje;
uvidom u statističke podatke prikazuje se šteta koja nastaje primjenom kreativnog,
odnosno manipulativnog računovodstva. U 4. poglavlju objašnjava se pojam
manipulacija novčanim tokom, stavlja se naglasak na strukturu izvještaja o novčanom
toku, odnosno njegovim kategorijama novčanih primitaka i novčanih izdataka te se
otkriva kakve veze Robin Hood ima sa izvještajem o novčanom toku. U nastavku se
detaljnije, uz razne primjere sa poduzećima/počiniteljima prijevara, objašnjavaju
tehnike manipulacija novčanim tokom; koje su vrste manipulacija te zašto i kako ih
poduzeća provode. Kao i kod svih prijevara, tako i kod manipulacija izvještajem o
novčanom toku, postoje određeni znakovi koji navode da postoji mogućnost
manipulativnog ponašanja, tako se u 6. poglavlju prikazuju rani znakovi upozorenja
manipulacija izvještajem o novčanom toku (eng. red flags) gdje se otkrivaju opći i
specifični rani znakovi upozorenja, dani su određeni savjeti kako ući u trag
potencijalnoj prijevari te što se događa nakon što se prijevara otkrije. U 7. poglavlju
govori se o preventivnim mjerama manipulacija novčanim tokom.
3
Cilj ovoga rada je definiranje pojma izvještaja o novčanom toku u skladu sa
propisanom zakonskom regulativom, određivanje korelacije između izvještaja o
novčanom toku s ostalim financijskim izvještajima, definiranje pojma kreativnog
računovodstva i njegov utjecaj na financijske izvještaje, određivanje metoda,
odnosno tehnika manipulacija izvještajem o novčanom toku, analiza pojedinih
tehnika manipulativnog ponašanja na primjerima raznih poduzeća, određivanje ranih
znakova upozorenja na manipulativno ponašanje izvještajem o novčanom toku i
određivanje preventivnih mjera manipulacija izvještajem o novčanom toku.
Svrha ovoga rada je određivanje i definiranje raznih metoda, odnosno tehnika
manipulacija izvještajem o novčanom toku. Tehnike manipulativnog ponašanja
navedene u ovome radu dovode do pada kvalitete izvještaja o novčanom toku što
također za sobom povlači i pad povjerenja investitora i ostalih korisnika u navedeni
financijski izvještaj. Upravo se zbog pada kvalitete i povjerenja u izvještaj o
novčanom toku, zbog korištenja manipulativnih tehnika, stvara potreba za dodatnim
tehnikama i edukacijama koje doprinose njihovom otkrivanju i spriječavanju, što bi
doprinijelo poboljšanju kvalitete i povećanju povjerenja u izvještaj o novčanom toku.
4
2. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
Prije objašnjavanja, odnosno davanja same definicije izvještaja o novčanom
toku, kako bi se lakše razumjela problematika ovoga rada, potrebno je ponajprije
definirati što su to zapravo financijski izvještaji te koje sve vrste financijskih izvještaja,
uz izvještaj o novčanom toku, postoje.
U Republici Hrvatskoj prema Zakonu o računovodstvu, koji se bavi
računovodstvom poduzetnika, a samim time i temeljnim financijskim izvještajima,
propisano je da obvezna financijska izvješća čine (Žager et al., 2008: 52 i NN 78/15,
134/15):
1. izvještaj o financijskom položaju (bilanca),
2. račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja),
3. izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti,
4. izvještaj o promjenama vlasničke glavnice (kapitala),
5. izvještaj o novčanom toku,
6. bilješke uz financijske izvještaje.
Svi navedeni financijski izvještaji daju pregled financijskog stanja, kako
pravnih, tako i fizičkih osoba, kao i ostalih obveznika financijskog izvještavanja, za
određeno poslovno razdoblje, najčešće jednu godinu. Pogledom na financijske
izvještaje određene pravne ili fizičke osobe može se dobiti cjelokupna slika
poslovanja te osobe, odnosno mogu se utvrditi problemi sa kojima se te fizičke ili
pravne osobe susreću u svojemu poslovanju. Podrazumijeva se, naravno, da su svi
podaci iskazani u financijskim izvještajima istiniti te objektivno prikazuju, kako
poslovanje subjekta, tako i njegov financijski položaj. Sama svrha sastavljanja
financijskih izvještaja, odnosno cilj sastavljanja financijskih izvještaja je pružiti
informacije o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama
financijskog položaja subjekta, što je korisno širokom krugu korisnika, kako vanjskim,
tako i unutarnjim korisnicima, u donošenju određenih ekonomskih odluka (Sever et
al., 2008: 47).
Za razliku od izvještaja o novčanom toku, u bilanci, računu dobiti i gubitka,
izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti te izvještaju o promjenama glavnice iskazuju
se ekonomske kategorije kao što su imovina, obveze, kapital, prihodi, rashodi,
rezultat poslovanja, promjene kapitala i ostalo. U izvještaju o novčanom toku
5
prikazuju se financijske kategorije, odnosno novčani primici i novčani izdaci te njihova
razlika koja čini čisti novčani tok (Gulin et al., 2003: 82).
Dakle, za izvještaj o novčanom toku može se reći da je sastavni dio temeljnih
financijskih izvještaja koji pokazuje izvore pribavljanja novca te način uporabe novca i
novčanih ekvivalenata2 tijekom određenog obračunskog razdoblja (Žager et al., 2008:
81).
Također, bitno je napomenuti kako izvještaj o novčanom toku, zapravo
prikazuje sredstva koja trenutno stoje na raspolaganju određenom subjektu, odnosno
izvještaj o novčanom toku u obzir uzima vremenski nesklad između novčanih
primitaka i prihoda te novčanih izdataka i rashoda. Često se kod pojedinih poduzeća
javlja situacija kada isti u računu dobiti i gubitka iskazuju uspješno poslovanje,
odnosno poslovanje gdje ostvaruju dobit, a da imaju problema s podmirivanjem
određenih tekućih obveza. Postavlja se pitanje kako nastaju ovakve situacije gdje
poduzeće ostvaruje dobitak, a nema novaca za podmirivanje tekućih obveza. Prema
Žageru et al. (2008: 81), odgovor treba potražiti u temeljnim pretpostavkama na
osnovi kojih se evidentiraju osnovni elementi računa dobiti i gubitka, a to su prihodi i
rashodi. Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj
računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja, a to znači da se evidentiraju onda
kad su nastali, odnosno onda kada su zarađeni, a ne kada je uslijedio stvarni
primitak ili izdatak novca. Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni
primitak novca i, shodno tome, rashod ne znači istodobno izdatak novca. Stoga je
razumijevanje te razlike između primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda ključno
i za razumijevanje izvještaja o novčanom toku.
Izvještaj o novčanom toku, prema svemu navedenome, sastavlja se na
temelju računovodstvene pretpostavke „novčane osnove nastanka događaja“, stoga
izvještaj o novčanom toku povezuje računovodstvo temeljeno na pretpostavci
„nastanka događaja“ i „novčane osnove“ (Gulin et al., 2003: 84).
Kao što je i prije spomenuto, informacije sadržane u izvještaju o novčanom
toku značajne su, kako za unutarnje, tako i za vanjske korisnike. Zainteresiranim
korisnicima taj financijski izvještaj omogućuje prosudbe o (Gulin et al., 2003: 84):
2 Novčani ekvivalenti jesu kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo pretvore u poznate iznose
novca i koja nisu pod značajnim utjecajem rizika promjena vrijednosti. Najčešće je riječ o kratkotrajnim ulaganjima u vrijednosne papire (rok naplate do 3 mjeseca), koja se bez znatnijeg rizika mogu pretvoriti u poznatu sumu novca (naplatiti uz diskont prije roka dospijeća). (Gulin et al., 2003:83).
6
1. promjenama neto imovine, odnosno neto radnog kapitala,
2. ocjeni financijske strukture, uključujući likvidnost i solventnost,
3. procjeni ostvarenja novčanih tokova u budućnosti,
4. povećanju usporedivosti izvještaja između raznih subjekata jer eliminira učinke
različitih računovodstvenih politika na istim transakcijama i poslovnim
događajima,
5. sposobnost subjekta da generira, odnosno stvara novac.
2.1. Elementi izvještaja o novčanom toku
Prethodno je navedeno da izvještaj o novčanom toku pruža podatke o
novčanim primicima i novčanim izdacima. Raščlanjivanjem potrebnih dijelova imovine
i izvora imovine dolazi se do osnovnih parametara o kojima ovisi iznos novca kao i
promjene istog. Pođe li se od osnovne jednakosti da je u određenom poduzeću
imovina jednaka izvoru imovine, odnosno da je aktiva jednaka pasivi, dobivamo da je
imovina zbroj obveza i kapitala određenog poduzeća, odnosno zbroj kratkotrajne
imovine i dugotrajne imovine jednak je zbroju obveza i kapitala. Ukoliko sagledamo
novac kao zasebnu kategoriju, istu jednakost možemo postaviti kao: zbroj novca,
kratkotrajne imovine (bez novca) i dugotrajne imovine jednak je zbroju obveza i
kapitala određenog poduzeća. Ukoliko jednakost sagledavamo iz kuta kategorije
novca dolazimo do zaključka da su promjene novca jednake zbroju kategorija obveza
i kapitala umanjenih za dugotrajnu imovinu i kratkotrajnu imovinu (bez novca). To
znači da povećanje, odnosno novčani primici nastaju na osnovi povećanja kategorija
obveza i povećanja kapitala te smanjenja kategorija ostale nenovčane imovine.
Smanjenje, odnosno novčani izdaci se mogu opisati na suprotan način, oni nastaju
na osnovi smanjenja kategorija obveza i smanjenja kapitala te povećanja kategorija
ostale nenovčane imovine (Žager et al., 2008: 81-82).
Tablica 1. Nastanak novčanih primitaka i novčanih izdataka
NOVČANI PRIMICI: NOVČANI IZDACI:
povećanje obveza
povećanje kapitala
smanjenje nenovčane imovine
smanjenje obveza
smanjenje kapitala
povećanje nenovčane imovine
7
IZVOR: ŽAGER, K. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja. 2. prošireno izdanje.
Zagreb: MASMEDIA, str. 82.
Iz tablice 1. može se iščitati ono što je prethodno rečeno o povećanju i
smanjenju novca, odnosno o novčanim primicima i novčanim izdacima. Tablicom 1.
prikazano je što uzrokuje priljev (primitak) novca, a što odljev (izdatak) novca u
određeno poduzeće.
Gledajući strukturu izvještaja o novčanom toku novčani primitci i novčani
izdaci mogu se svrstati u tri zasebne kategorije (Gulin et al., 2003: 83):
1. poslovne aktivnosti,
2. investicijske ili ulagateljske aktivnosti,
3. financijske aktivnosti poduzeća.
Poslovne aktivnosti obuhvaćaju one aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene
na proizvodnju proizvoda i/ili pružanje usluga, odnosno glavne prihodovno-poslovne
aktivnosti subjekta i druge aktivnosti, osim investicijskih i financijskih aktivnosti.
Drugim riječima, pod poslovnim aktivnostima mogu se obuhvatiti glavne aktivnosti
subjekta putem kojih isti ostvaruje prihode. Novčani primici i novčani izdaci odnose
se na naplatu prodanih proizvoda, odnosno robe i usluga te isplate koje su potrebne
za njihovu proizvodnju, odnosno nabavu te obavljanje. Investicijske, odnosno
ulagateljske aktivnosti odnose se na stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i druga
ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nisu uključena u novčane ekvivalente. Tu se
najčešće podrazumijevaju novčani primici i novčani izdaci od trgovanja vrijednosnim
papirima drugih. Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje utječu na veličinu glavnice,
odnosno kapitala i zaduživanja (krediti i zajmovi) određenog poduzeća. Takve
aktivnosti povezane su s financiranjem poduzeća u obliku povećanja/smanjenja
kapitala te povećanja/smanjenja zaduživanja u obliku kreditnih odnosa (Zenzerović,
2007: 277 i Meigs et al., 2001: 55).
2.1.1. Novčani primici i novčani izdaci od poslovnih aktivnosti
Osnovno pravilo za svrstavanje novčanih primitaka i novčanih izdataka u
poslovne aktivnosti je da se radi o primicima i izdacima iz redovnog poslovanja koji
utječu na visinu dobiti i gubitka, osim onih iz investicijskih (ulagateljskih) i financijskih
aktivnosti određenog poduzeća (Gulin et al., 2003: 85).
8
Tablica 2. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti
Novčani primici od: Novčani izdaci:
1. prodaje proizvoda, roba i usluga
2. kamata na kredite
3. povrata poreza
4. kupaca za predujmove
5. dividendi
6. ostalih poslovnih aktivnosti
1. dobavljačima za nabavu sirovina, robe
i izvršene usluge
2. za bruto plaće zaposlenicima
3. za poreze
4. za dane predujmove
5. za kamate kreditorima
6. za ostale poslovne aktivnosti
IZVOR: GULIN, D. et al. (2003.) Računovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, str. 85.
2.1.2. Novčani primici i izdaci od investicijskih aktivnosti
Investicijske, odnosno ulagateljske aktivnosti općenito obuhvaćaju novčane
primitke i novčane izdatke koji se ostvaruju u poslovanju s dugotrajnom imovinom
kao i trgovanjem s vrijednosnim papirima drugih (Gulin et al., 2003: 85).
Tablica 3. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz investicijskih aktivnosti
Novčani primici od: Novčani izdaci:
1. prodaje dugotrajne imovine
2. prodaje vrijednosnih papira drugih
3. ostalih investicijskih aktivnosti
1. kupnju dugotrajne imovine
2. kupnju vrijednosnih papira drugih
3. ostale investicijske aktivnosti
IZVOR: GULIN, D. et al. (2003.) Računovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, str. 85.
2.1.3. Novčani primici i izdaci od financijskih aktivnosti
Novčani tokovi financijskih aktivnosti imaju utjecaj na financiranje subjekta,
odnosno vlastito i tuđe financiranje (Gulin et al., 2003: 85).
Tablica 4. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz financijskih aktivnosti
Novčani primici od: Novčani izdaci:
1. izdavanje dionica
2. izdavanje obveznica
3. primljenih kredita
1. stjecanje dionica
2. isplatu obveznica
3. otplatu glavnice kredita
9
4. ostalih financijskih aktivnosti 4. ostale financijske aktivnosti
IZVOR: GULIN, D. et al. (2003.) Računovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, str. 85.
Iz prethodnih tablica koje pokazuju poslovne, investicijske i financijske
aktivnosti (tablica 2., tablica 3. i tablica 4.) mogu se vidjeti stavke koje pripadaju
svakoj od navedenih aktivnosti unutar određenog poduzeća. Međutim, neke stavke
novčanih primitaka i novčanih izdataka ponekad je gotovo nemoguće jednoznačno
razvrstati. To su primjerice (Žager et al., 2008: 84):
a) kamate (primljene i plaćene) se mogu svrstati u poslovne aktivnosti jer utječu
na neto profit ili gubitak ili u investicijske ili u financijske aktivnosti jer su
posljedica prihoda od ulaganja, odnosno to su troškovi dobivanja resursa. Kod
banaka i ostalih sličnih financijskih institucija kamate spadaju pod grupu
poslovnih aktivnosti,
b) dividende se također mogu različito svrstati u neku od navedenih aktivnosti.
Primljene dividende obično se svrstavaju u poslovne aktivnosti jer, kao i kod
kamata, one utječu na visinu neto dobiti. Međutim, s obzirom na to da se
dividende iskazuju kao prihod od ulaganja, mogu biti prikazane i u
investicijskim aktivnostima. Plaćene dividende, u pravilu, prikazuju se pod
financijskim aktivnostima. Međutim, alternativno, kao i kod kamata, mogu biti
evidentirane u okviru poslovnih aktivnosti. Takvim razvrstavanjem osiguravaju
se informacije o sposobnosti poduzeća da podmiri dividende iz redovitih
poslovnih aktivnosti. Bez obzira kakva je odluka poduzeća, važno je da se
jednom utvrđeno pravilo dosljedno primjenjuje,
c) izvanredne stavke (MRS 83) treba razvrstati prema onoj aktivnosti na koju se
odnose kako bi se uočila njihova priroda i učinak na buduće novčane tokove.
Radi lakšeg pregleda, u nastavku su slikom 1. prikazane sve navedene
aktivnosti koje spadaju pod izvještaj o novčanom toku raspoređene na kategorije
novčanih primitaka i novčanih izdataka.
3 MRS 8 - Međunarodni računovodstveni standard koji se odnosi na računovodstvene politike,
promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Vidjeti detaljnije: Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. TEB – poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2011., str. 51.-60.
10
Slika 1. Shema novčanog toka na osnovi poslovnih, investicijskih i financijskih
aktivnosti
IZVOR: ŽAGER, K. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja. 2. prošireno izdanje.
Zagreb: MASMEDIA, str. 85.
2.2. Metode sastavljanja i oblici prezentiranja izvještaja o novčanom toku
Prema MRS-u 74 za pripremanje i predočavanje izvještaja o novčanom toku
može se koristiti:
1. direktna (izravna) ili
2. indirektna (neizravna) metoda.
4 MRS 7 - Međunarodni računovodstveni standard koji se odnosi na izvještaje o novčanim tokovima.
Vidjeti detaljnije: Međunarodni standardi financijskog izvještavanja. TEB – poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2011., str. 41.-50.
11
2.2.1. Direktna metoda sastavljanja izvještaja o novčanom toku
Kod direktne/izravne metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku bruto
novčani primici i bruto novčani izdaci ostvareni u određenom razdoblju (primjerice od
1. siječnja do 31. prosinca 2015.) svrstavaju se u već navedene tokove poslovnih,
investicijskih i financijskih aktivnosti poduzeća. Zbrajanjem novčanih primitaka i
novčanih izdataka dobivaju se bruto primici i bruto izdaci iz tih aktivnosti i njihova
razlika, odnosno neto ili čisti novčani tok od poslovnih, investicijskih i financijskih
aktivnosti. Američki analitičari smatraju da je navedena metoda prikladnija za potrebe
analiza.5 Ako poduzeće u svoj novčani tok uključuje novčane ekvivalente, u
bilješkama treba navesti o kojima se novčanim ekvivalentima radi (Gulin et al., 2003:
86).
Logika predočavanja novčanog toka po direktnoj/izravnoj metodi može se
prikazati na sljedeći način:
Tablica 5. Izvještaj o novčanom toku prema direktnoj/izravnoj metodi
POSLOVNE AKTIVNOSTI
Novčani primici od prodaje roba i pružanja usluga +
Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda -
Novčane isplate dobavljačima proizvoda i usluga -
Novčane isplate zaposlenima i za račun zaposlenih +
Ostali nespomenuti novčani primici koji spadaju u poslovne aktivnosti -
Ostali nespomenuti novčani izdaci koji spadaju u poslovne aktivnosti =
Novac ostvaren iz poslovanja -
Novčani izdaci na kamate -
Novčani izdaci na poreze=
Novac ostvaren prije izvanrednih stavki +
Novčani primici od naknada šteta od osiguravajućih društava za elementarne
nepogode=
NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE (ULAGATELJSKE) AKTIVNOSTI
Novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i
druge dugotrajne imovine +
5 Vidjeti detaljnije: Računovodstvo poduzetnika, RRIF, Zagreb, 1993., str. 420.-424.
12
Novčani primici od prodaje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata i
udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem instrumenata koji se
smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe) +
Novčani primici od otplata predujmova i zajmova danim trećim strankama (osim
predujmova i zajmova financijske institucije) +
Novčani primici temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove, osim
kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja i trgovanja, ili su naplate klasificirane kao
financijske aktivnosti -
Novčane isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine
i druge dugotrajne imovine -
Novčani izdaci za stjecanje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata i
udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem instrumenata koji se
smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe) -
Novčani predujmovi i zajmovi dani drugim strankama (osim predujmova i zajmova
koje je dala financijska institucija) -
Novčane isplate temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove, osim
kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja i trgovanja, ili su naplate klasificirane kao
financijske aktivnosti =
NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
Novčani primici od izdavanja dionica ili drugih glavničkih instrumenata +
Novčani primici od izdavanja zadužnica, zajmova, pozajmnica, obveznica, hipoteka i
drugih kratkoročnih i dugoročnih posudbi -
Novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili otkup subjekta -
Novčane otplate posuđenih iznosa -
Novčane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi na
financijski najam =
NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
ČISTI NOVČANI TOK
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU URAZDOBLJA -
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA =
pOVEĆANJE (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA
13
IZVOR: ZENZEROVIĆ, R. (2007.) Računovodstveni informacijski sustavi. Pula:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“, str.
299.-300.
2.2.2. Indirektna metoda sastavljanja izvještaja o novčanom toku
Kod indirektne/neizravne metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku u
usporedbi prema direktnoj/izravnoj metodi nema razlika u predočavanju novčanih
primitaka i novčanih izdataka iz investicijskih i financijskih aktivnosti. Temeljna razlika
leži u prezentaciji novčanih primitaka i novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti.
Naime, kod indirektne metode polazi se od dobiti kao dodatne stavke u izračunu
novčanog primitka ili ostvarenog gubitka, a kao odbitne stavke u izračunu novčanog
izdatka. Ti se podaci ispravljaju za amortizaciju, promjene u vrijednosti zaliha,
potraživanja i obveza, odnosno za stavke koje utječu na novčani tok poduzeća. Pri
tome se promjene u vrijednosti zaliha, potraživanja i obveza izračunavaju po neto
osnovi, odnosno kao razlika između stanja tih kategorija na početku razdoblja
(primjerice 1. siječnja) i kraju razdoblja (primjerice 31. prosinca) (Gulin et al., 2003:
87).
Logika predočavanja novčanog toka po indirektnoj/neizravnoj metodi može se
prikazati na sljedeći način:
Tablica 6. Izvještaj o novčanom toku prema indirektnoj/neizravnoj metodi6
POSLOVNE AKTIVNOSTI
Neto dobit +
Amortizacija dugotrajne imovine +
Amortizacija diskonta na emitirane obveznice -
Amortizacija premije na emitirane obveznice +
Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine -
Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine +
Smanjenje potraživanja od kupaca iz poslovnih aktivnosti -
Povećanje potraživanja od kupaca iz poslovnih aktivnosti (uključujući potraživanja za
kamate i dividende) +
Smanjenje zaliha -
Povećanje zaliha +
6 Prilagođeno prema: Gulin, D. et al.: Računovodstvo trgovačkih društava uz primjenu MSFI/MRS i
poreznih propisa, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006., str. 731.
14
Povećanje obveza prema dobavljačima kao i drugih obveza kao što su odgođena
plaćanja, obveze za plaće i nadnice, obveze za carine i poreze, obveze za kamate
(isključujući obveze za dividende koju se uključene u financijske aktivnosti) -
Smanjenje obveza prema dobavljačima kao i drugih obveza i unaprijed plaćenih
troškova +
Smanjenje ulaganja u podružnice (rashodi po metodi udjela) -
Povećanje ulaganja u podružnice (prihodi po metodi udjela) +
NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE (ULAGATELJSKE) AKTIVNOSTI
Novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i
druge dugotrajne imovine +
Novčani primici od prodaje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata i
udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem instrumenata koji se
smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe) +
Novčani primici od otplata predujmova i zajmova danim trećim strankama (osim
predujmova i zajmova financijske institucije) +
Novčani primici temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove, osim
kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja i trgovanja, ili su naplate klasificirane kao
financijske aktivnosti -
Novčane isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine
i druge dugotrajne imovine -
Novčani izdaci za stjecanje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata i
udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem instrumenata koji se
smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe) -
Novčani predujmovi i zajmovi dani drugim strankama (osim predujmova i zajmova
koje je dala financijska institucija) -
Novčane isplate temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove, osim
kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja i trgovanja, ili su naplate klasificirane kao
financijske aktivnosti =
NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
Novčani primici od izdavanja dionica ili drugih glavničkih instrumenata +
15
Novčani primici od izdavanja zadužnica, zajmova, pozajmnica, obveznica, hipoteka i
drugih kratkoročnih i dugoročnih posudbi -
Novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili otkup subjekta -
Novčane otplate posuđenih iznosa -
Novčane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi na
financijski najam =
NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
ČISTI NOVČANI TOK
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU URAZDOBLJA -
NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA =
POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA
IZVOR: ZENZEROVIĆ, R. (2007.) Računovodstveni informacijski sustavi. Pula:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“, str.
301. - 302.
Kao što je već navedeno i prikazano u prethodnim tablicama (tablica 5. i
tablica 6.) razlike između direktne/izravne i indirektne/neizravne metode sastavljanja
izvještaja o novčanom toku su u iskazivanju novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti,
dok kod ostalih aktivnosti (investicijskih i financijskih) nema razlika.
Kod direktne/izravne metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku
evidentiraju se novčani primici i novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti i unose bruto
primici i bruto izdaci. Kod indirektne/neizravne metode sastavljanja izvještaja o
novčanom toku polazi se od dobiti ili gubitaka, stoga se provode potrebna
usklađivanja kako bi se te ekonomske kategorije „svele“ na novčane primitke i
novčane izdatke (Gulin et al., 2003: 87).
2.2.3. Oblici prezentiranja izvještaja o novčanom toku
Što se tiče samog oblika prezentiranja, izvještaj o novčanom toku može se
pripremati u (Gulin et al., 2003: 86):
1. obliku dvostranog računa ili T konta,
2. obliku jednostranog računa (stupnjevitom ili štefelnom obliku),
3. slobodnom obliku.
Ad. 1. Izvještavanje u obliku dvostranog računa ili T konta primjenjuje se u
slučaju kada se na lijevoj strani T konta navode novčani primici, a na desnoj strani
novčani izdaci. Taj oblik nije značajno primjeren u praksi.
16
Ad. 2. Najčešći primjeri pripremanja izvještaja o novčanom toku jesu u obliku
jednostranog računa. U njemu se navode novčani primici i novčani izdaci (kao
odbitne stavke) po navedenim aktivnostima i utvrđuje se neto novčani tok (čisti
novčani tok) iz svake poslovne aktivnosti.
Ad. 3. Slobodan oblik pripremanja izvještaja o novčanom toku kombinacija je
oblika jednostranog računa i T konta na način da se posebno iskazuju novčani
primici, a posebno novčani izdaci iz svake poslovne aktivnosti te se utvrđuje njihova
razlika, odnosno neto novčani tijek (čisti novčani tijek) dotične aktivnosti.
Važno je naglasiti da oblik izvještavanja nije propisan te poduzeća sama
odabiru u kojemu će obliku pripremati izvještaj o novčanom toku. Razlog tomu je što
se radi o formi, a ne o biti izvještavanja o novčanom toku. Bit izvještavanja o
novčanom toku vezana je uz primjenu metoda pripreme i predočavanja navedenog
izvještaja (Gulin et al., 2003: 86).
17
3. KREATIVNO RAČUNOVODSTVO I NJEGOV UTJECAJ NA
FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Nakon objašnjavanja izvještaja o novčanome toku, kako bi se bolje razumjela
problematika ovoga rada, potrebno je objasniti pojam manipulacije u smislu
prijevarnog financijskog izvještavanja koji se javlja uz izvještaj o novčanom toku.
Stoga prije obrazlaganja problema koji se javljaju kod manipulacija izvještaja o
novčanom toku potrebno je spomenuti pojam kreativnog računovodstva te njegov
utjecaj na financijske izvještaje, odnosno na sam postupak financijskog izvještavanja
te analizirati kakvu štetu takve manipulacije zapravo čine. U nastavku rada obrazlaže
se pojam kreativnog, odnosno manipulativnog računovodstva te se navode motivi
koje počinitelji manipulacija (prijevara) koriste kao opravdanje za svoje postupke.
Također, u nastavku rada spominje se pojam prijevarnog financijskog izvještavanja
kao jedne od glavnih prijevarnih kategorija gdje spadaju prijevare vezane uz izvještaj
o novčanom toku, odnosno manipulacije novčanim tokom te se također daje
statistički uvid u razne vrste prijevara, u odnosu na prijevare lažnog financijskog
izvještavanja.
Sama zamisao kreativnog računovodstva (eng. creative accounting) trebala je
omogućiti realan prikaz stvarnog financijskog stanja i rezultata poduzetnika prema
tekućim vrijednostima imovine, obveza i kapitala pored njihove povijesne vrijednosti
kako bi financijski izvještaji što realnije reflektirali, odnosno odražavali stvarnost.
Upravo je iz navedenog razloga u primjenu računovodstvenih postupaka uvedena
fleksibilnost utemeljena na primjeni koncepta fer vrijednosti i različitih metoda
procjene. Teško je zamisliti funkcioniranje računovodstva bez primjene raznih modela
procjene. Međutim, naglašena primjena fer vrijednosti i mogućnosti procjene,
odnosno njihova zlouporaba, potaknula je manipuliranje financijskim izvještajima.
Tome su pridonijeli kompleksni i u određenim segmentima nejasni računovodstveni
standardi što je u konačnici dovelo do toga da se kreativno računovodstvo pretvorilo
u manipulativno računovodstvo.
Prema P. O'Regan-u (2006: 369) kreativno, odnosno manipulativno
računovodstvo može se definirati kao: „Uporaba i zlouporaba (eng. use and abuse)
računovodstvenih tehnika i načela da bi se prikazali financijski rezultati koji,
namjerno, odstupaju od istinitog i fer prikaza.“
18
Glavne karakteristike kreativnog, odnosno manipulativnog računovodstva jesu
(Belak, 2011: 143):
a) „prilagođavanje“ financijskih izvještaja da bi se dobila slika po želji subjekata
koji izvještava,
b) korištenje legalnih mogućnosti izbora fleksibilnih računovodstvenih metoda,
postupaka i procjena,
c) korištenje rubnih i „nategnutih“ mogućnosti iskazivanja događaja kao i nejasna
područja računovodstvenih standarda koji otežavaju kontrolu i reviziju,
d) ističe se značaj informacija koje pogoduju izvještajnom subjektu, a umanjuje i
skriva značaj informacija koje mu ne pogoduju,
e) korištenje, odnosno zlouporaba zakonskih okvira (dolazi do kriminala koji se
teško otkriva).
Prema autoru H. M. Schilit-u (2010.) područje primjene kreativnog, odnosno
manipulativnog računovodstva dijeli se na manipulacije zaradama i manipulacije
novčanim tokovima.
Prijevarno financijsko izvještavanje podrazumijeva namjerno iskazivanje
pogrešnih prikaza, izostavljanje određenih iznosa ili neobjavljivanje određenih
informacija u financijskim izvještajima sa ciljem prijevare korisnika financijskih
izvještaja. Prijevarno financijsko izvještavanje uključuje (IFAC, 2009: 168-169):
a) prijevare poput manipulacija, falsifikacija ili preinaka knjiženja, odnosno
isprava na temelju kojih se sastavljaju financijski izvještaji,
b) namjeran pogrešan prikaz ili namjerno izostavljanje događaja, transakcija ili
drugih značajnih informacija iz financijskih izvještaja,
c) namjerno pogrešno primjenjivanje računovodstvenih načela koja se odnose na
vrednovanje, razvrstavanje, priznavanje, prikazivanje ili objavljivanje.
Dvije glavne grane na koje se dijeli prijevarno financijsko izvještavanje,
odnosno dva „modela“ ili načina prema kojima se koristi prijevarno financijsko
izvještavanje jesu: precjenjivanje neto vrijednosti/neto dohotka i podcjenjivanje neto
vrijednosti/neto dohotka. Obije grane imaju svoje specifičnosti koje se mogu
pogledati na slici 2. u nastavku.
19
Slika 2. Klasifikacija prijevarnog financijskog izvještavanja
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] 9 (3). Str. 11. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-
to-the-nations.pdf [Pristupljeno: 30.07.2016.]
3.1. Motivi manipulacija
Može se reći da su prethodno, djelomično, nabrajajući glavne karakteristike
kreativnog, odnosno manipulativnog računovodstva navedeni mogući motivi koji na
određeni način tjeraju pojedince na manipulativno ponašanje. Između ostaloga,
glavni razlozi su upravo oni koji se odnose na sliku određenog poduzeća prema
vanjskim korisnicima gdje pojedinci, u globalu najčešće zaposlenici (vidjeti grafikon
20
6.) nastoje „uljepšati“ financijsku sliku poduzeća „prilagođavajući“ financijske
izvještaje, odnosno koristeći, kako je već spomenuto, rubne i „nategnute“ mogućnosti
iskazivanja događaja koje ponekad mogu dovesti i do zlouporabe zakonskih okvira.
V. Belak (2011: 144) u svojoj knjizi, kao glavne motive primjene kreativnog,
odnosno manipulativnog računovodstva navodi:
a) korištenje fleksibilnosti unutar računovodstvenih regulatornih okvira za
kreiranje „istinitog i fer“ prikaza o izvještajnom subjektu,
b) korištenje fleksibilnosti unutar računovodstvenih regulatornih okvira za
kreiranje prikaza koji odgovaraju izvještajnom subjektu,
c) korištenje fleksibilnosti unutar, a često i na granici regulatornih
računovodstvenih okvira za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom
subjektu
d) prekoračenje regulatornih računovodstvenih okvira radi stvaranja lažne slike o
izvještajnom subjektu
Naravno, stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu ima jake motive
i kod menadžmenta poduzeća kao što su:
a) privlačenje potencijalnih investitora
b) povećanje ili održavanje cijene dionica
c) povećanje tržišne vrijednosti poduzeća
d) ostvarivanje menadžerskih bonusa
e) izbjegavanje opasnosti od preuzimanja zbog loših rezultata poslovanja
poduzeća
Za sve navedene motive može se reći da su, u jednu ruku, logični, budući da
se manipulacijama nastoji stvoriti određena slika poduzeća putem koje se poduzeće
predstavlja u znatno boljem izdanju, nego što to uistinu jest, koja međutim, ne
odgovara stvarnom stanju.
3.2. Statistika manipulativnog ponašanja
U ovome podpoglavlju uspoređuje se učestalost te šteta koju prouzrokuje
prijevarno financijsko izvještavanje, gdje spadaju manipulacije izvještajem o
21
novčanom toku, u odnosu na druge vrste prijevara poput pronevjere imovine i
korupcije.
Grafikon 1. Frekvencija prijevara prema vrstama u 2012., 2014. i 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 12. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 10.07.2016.]
Iz grafikona 1. može se vidjeti kako se kategorija pronevjere imovine najčešće
javlja u odnosu na korupciju i prijevarno financijsko izvještavanje. Pronevjera imovine
konstantno se javlja u više od 83% slučajeva kroz cijelo promatrano razdoblje te je
ona u 2016. godini prisutna u 83,5% slučajeva u odnosu na 2012. godinu kada je bila
povezana sa 86,7% slučajeva. Korupcija se u 2016. godini javlja u 35,4% slučajeva u
odnosu na 2012. sa 33,4% slučajeva. Promatrajući kategoriju prijevarnog
financijskog izvještavanja može se zaključiti kako u odnosu na ostale dvije vrste, ona
čini najmanji udio u ukupnom broju slučaja prijevara, odnosno manipulativnog
ponašanja. Frekvencija prijevarnog financijskog izvještavanja u 2012. godini čini
7,6% ukupnog udjela prijevara, u 2014. godini čini 9% slučajeva, dok u 2016. godini
čini 9,6% slučajeva što upućuje na progresivan karakter prijevarnog financijskog
izvještavanja kroz promatrano razdoblje.
7,6%
33,4%
86,7%
9%
36,8%
85,4%
9,6%
35,4%
83,5%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Prijevarno financijsko izvještavanje
Korupcija
Pronevjera imovine
Slučajevi u %
Vrs
ta p
rije
vare
2016
2014
2012
22
Grafikon 2. Prosječan gubitak u američkim dolarima prema vrstama počinjenih
prijevara u 2012., 2014. i 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 12. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 10.07.2016.]
Iz grafikona 2. može se vidjeti prosječan gubitak u američkim dolarima (u
daljnjem tekstu: dolari) prema vrstama počinjenih prijevara u razdoblju od 2012.
godine do 2016. godine. Uspoređujući grafikon 2. sa grafikonom 1., gdje je prikazano
kako najveću frekvenciju prijevara ima kategorija pronevjere imovine, odnosno
najmanju frekvenciju prijevara ima kategorija prijevarnog financijskog izvještavanja,
grafikonom 2. može se vidjeti kako je situacija obrnuta. Iako je grafikonom 1.
prikazano kako u 2016. godini kategorija prijevarnog financijskog izvještavanja čini
svega 9,6% udjela u ukupnom broju manipulativnog ponašanja, odnosno kategorija
pronevjere imovine čini 83,5% udjela, grafikonom 2. vidi se kako na taj „mali“ udio
prijevarnog financijskog izvještavanja od 9,6% slučajeva otpada 975.000,00 dolara
gubitka, dok na 83,5% slučajeva od pronevjere imovine otpada 125.000,00 dolara
gubitaka, odnosno prosječne vrijednosti štete prouzrokovane manipulativnim
ponašanjem. Iz grafikona 2. može se vidjeti kako kategorija prijevarnog financijskog
izvještavanja čini 87,18% više štete (u američkim dolarima) od kategorije pronevjere
imovine, odnosno 79,49% više štete u odnosu na korupciju, iako prijevarno
1.000.000 $
250.000 $
120.000 $
1.000.000 $
200.000 $
130.000 $
975.000 $
200.000 $
125.000 $
0 $ 500.000 $ 1.000.000 $ 1.500.000 $
Prijevarno financijsko izvještavanje
Korupcija
Pronevjera imovine
Gubitak u $
Vrs
ta p
rije
vare
2016
2014
2012
23
financijsko izvještavanje čini najmanji udio u ukupnom broju slučajeva prijevarnog,
odnosno manipulativnog ponašanja.
Grafikon 3. Metode prikrivanja prijevara u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 19. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 06.08.2016.]
6,4%
11,4%
11,9%
16,9%
17,4%
22,8%
24,2%
31,5%
30,6%
32,4%
33,8%
29,2%
38,4%
37,9%
49,3%
50,7%
7,9%
12,1%
12,9%
17,9%
20,0%
24,3%
25,7%
30,7%
27,9%
30,7%
30,0%
35,0%
42,9%
36,4%
52,9%
60,7%
5,3%
9,0%
11,9%
16,8%
18,9%
24,2%
27,0%
29,5%
30,3%
32,8%
36,1%
37,7%
39,8%
42,2%
52,9%
52,9%
0% 20% 40% 60% 80%
Nema prikrivanja
Ostalo
Pobrisani unosi u dnevniku
Izmjenjeni unosi u dnevniku
Izbrisane transakcije u računovodstvenom sustavu
Izbrisani elektronički dokumenti i datoteke
Izmjena računskih usklađenja
Izmjena stanja računa u računovodstvenom sustavu
Fiktivni unosi u dnevniku
Fiktivni elektronički dokumenti i datoteke
Izmjena elektroničkih dokumenata i datoteka
Uništenje fizičkih dokumenata
Fiktivne transakcije u računovodstvenom sustavu
Izmjenjene transakcije u računovodstvenom sustavu
Izmjene fizičkih dokumenata
Fiktivni fizički dokumenti
Slučajevi u %
Meto
de
pri
kri
van
ja p
rije
vara
Pronevjera imovine
Korupcija
Prijevarno financijsko izvještavanje
24
Grafikonom 3. prikazane su metode prikrivanja prijevara te koliki udio u svakoj
metodi imaju tri navedene vrste prijevare. Stvaranje fiktivnih i izmjenjivanje postojećih
fizičkih dokumenata najčešći su načini, odnosno metode prekrivanja za sve tri vrste
prijevare (kod korupcije se javljaju u nešto većem postotku). Također, istraživanjem
je utvrđeno kako većina počinitelja prijevara proaktivno nastoji prikriti svoje sheme; u
prosjeku samo 6,5% počinitelja nisu poduzeli nikakve korake kako bi sakrili prijevaru.
Grafikon 4. Metode otkrivanja prijevara u 2012., 2014. i 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 21. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 06.08.2016.]
1,5%
1,1%
1,9%
3,0%
3,3%
4,1%
1,1%
4,8%
7,0%
14,6%
14,4%
43,3%
0,8%
1,1%
2,6%
2,2%
3,0%
4,2%
0,5%
6,6%
6,8%
16,0%
14,1%
42,2%
1,3%
1,3%
1,9%
2,4%
3,8%
3,8%
5,5%
5,5%
5,6%
13,4%
16,5%
39,1%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Priznanje
IT kontrole
Nadzor/monitoring
Policija
Vanjska revizija
Analiza dokumentacije
Ostalo
Usklađivanje evidencija
Slučajno
Nadzor od strane menadžmenta
Interna revizija
Dojava
Slučajevi u %
Meto
da o
tkri
van
ja
2016
2014
2012
25
Grafikon 4. prikazuje metode detekcije, odnosno načine na koje su prijevare
otkrivene te usporedbu istih u 2012., 2014. i 2016. godini. Dojave su najčešća
metoda detekcije budući da kroz promatrano razdoblje čine najveći postotak
otkrivenih prijevara. U 2016. godini interna revizija se (16,5%), za razliku od 2014.
godine, „progurala“ na drugo mjesto preko nadzora od strane menadžmenta (13,4%)
kao drugi najčešći način otkrivanja prijevara. Na dnu metoda otkrivanja prijevara
nalaze se priznanje počinitelja prijevare te IT kontrole.
Grafikon 5. Metode otkrivanja prijevarnog financijskog izvještavanja u 2012. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2012.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2012. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 31. Dostupno na: https://www.acfe.com/uploadedFiles/ ACFE_Website/
Content/rttn/2012-report-to-nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
1,0%
1,9%
1,9%
1,9%
1,9%
3,9%
4,9%
5,7%
6,7%
14,3%
14,3%
41,9%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
IT kontrole
Ostalo
Priznanje
Promatranje/monitoring
Analiza dokumentacije
Usklađivanje evidencija
Slučajno
Vanjska revizija
Nadzor od strane menadžmenta
Policija
Interna revizija
Dojava
Slučajevi u %
Meto
da o
tkri
van
ja
Prijevarno financijsko izvještavanje
26
Ukoliko se gledaju samo prijevare vezane uz prijevarno financijsko
izvještavanje, grafikon 5. prikazuje metode otkrivanja istih u 2012. godini. Iz grafikona
se vidi kako su dojave najčešći oblik otkrivanja prijevarnog financijskog izvještavanja
sa 41,9% slučajeva, slijede sa 14,3% slučajeva interna revizija te obavještavanje
policije. Na začelju sa 1% nalaze se IT kontrole, priznanje, promatranje/monitoring,
analiza dokumentacije i ostalo sa 1,9% slučajeva.
Grafikon 6. Prosječan gubitak u američkim dolarima i frekvencija prijevara prema
pozicijama počinitelja u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 49. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 10.07.2016.]
Grafikonom 6. prikazan je prosječan gubitak u dolarima te frekvencija prijevara
prema pozicijama počinitelja u 2016. godini gdje su pozicije počinitelja prijevara
razvrstane na četiri kategorije: na zaposlenike u poduzeću, menadžere, vlasnike
poduzeća, odnosno direktore te ostali počinioci prijevara. Iz grafikona se vidi kako
najveća frekvencija prijevara pripisuje kategoriji zaposlenika u poduzećima, točnije
40,9% slučajeva otpada na zaposlenike. Međutim, također se vidi kako zaposlenici,
kao najfrekventnija grupa počinitelja, uzrokuju najmanju štetu, 65.000 dolara. S druge
27
strane, vlasnici, odnosno direktori poduzeća imao udio od 18,9% u ukupnom broju
slučajeva. Međutim, šteta koju nanose ne može se mjeriti sa onom koju nanose
zaposlenici, budući da šteta koju uzrokuju vlasnici/direktori poduzeća iznosi 703.000
dolara, odnosno ona je za približno 11 puta veća u odnosu na štetu koju uzrokuju
zaposlenici.
Grafikon 7. Primarne slabost interne kontrole prema vrstama prijevare u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 47. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 10.07.2016.]
Grafikon 7. prikazuje primarne slabost interne kontrole unutar određenih
poduzeća prema vrstama prijevare. Iz grafikona 4. se vidi kako su subjekti koji imaju
0,0%
0,9%
0,9%
4,1%
6,9%
6,0%
22,9%
17,4%
17,0%
23,9%
0,5%
2,1%
1,8%
4,1%
6,9%
6,8%
16,9%
22,5%
15,0%
23,4%
0,4%
1,4%
1,9%
4,1%
5,9%
6,1%
9,5%
20,1%
20,3%
30,3%
0% 10% 20% 30% 40%
Nedostatak mehanizma izvještavanja
Nedostatak autoriteta
Nedostatak radnika obrazovanih protiv prijevare
Nedostatak neovisnih pregleda/revizije
Ostalo
Nedostatak stručnog osoblja u nadzornim ulogama
Loše "etička klima"
Nadjačavanje postojećih internih kontrola
Nedostatak menadžmentskog upravljanja
Nedostatak interne kontrole
Slučajevi u %
Do
pri
no
seći
fakto
ri
Pronevjera imovine
Korupcija
Prijevarno financijsko izvještavanje
28
nedostatak interne kontrole više osjetljivi na pronevjeru imovine, dok korupcija bilježi
veliki postotak prijevara vezanih uz pokušaje nadjačavanja postojećih internih
kontrola. Nadalje, loša „etička klima“ je zaslužna za veliki postotak prijevara vezanih
uz prijevarno financijsko izvještavanje, za razliku od ostale dvije vrste prijevara.
Nedostatak mehanizma izvještavanja je kategorija u kojoj se bilježi najmanji postotak
prijevara.
Grafikon 8. Žrtve prijevara prema vrstama organizacija - prosječan gubitak u
američkim dolarima i broj slučajeva u postotku u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 31. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 08.08.2016.]
$180.000
$178.000
$109.000
$100.000
$92.000
37,7%
28,6%
18,7%
10,1%
5,0%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
$0
$20.000
$40.000
$60.000
$80.000
$100.000
$120.000
$140.000
$160.000
$180.000
$200.000
Privatna poduzeća
Javna poduzeća
Vlada Neprofitne organizacije
Ostalo
Slu
ča
jevi u
%
Pro
sje
ča
n g
ub
ita
k u
$
Žrtve prijevara prema vrsti organizacije
Prosječan gubitak ($)
Slučajevi u %
29
Grafikon 8. prikazuje žrtve prijevara prema vrstama organizacija, odnosno
prosječan gubitak u dolarima i broj slučajeva u postotku u 2016. godini. Iz grafikona
se može vidjeti kako su u najvećem broju slučajeva privatna poduzeća ta koja su
najpodložnija prijevarama, odnosno podložna manipulativnim ponašanjem, također
privatna poduzeća bilježe i najveću štetu iskazanu u američkim dolarima te u 2016.
godini, u prosjeku, iznosi 180.000 dolara. Druga po redu koja su najpodložnija
prijevarama te imaju drugi po redu najveći prosječan gubitak u dolarima su javna
poduzeća sa prosječnim gubitkom od 178.000 dolara u 28,6% slučajeva. Prijevare se
kod neprofitnih organizacija javljaju u 10,1% slučajeva te prouzrokuju prosječnu štetu
od 100.000 dolara. Može se zaključiti kako, na globalnoj razini u 2016. godini,
privatna poduzeća te javna poduzeća kombinirano predstavljaju dvije trećine
slučajeva povezanih s manipulativnim ponašanjem, odnosno prijevarama.
30
Grafikon 9. Odjel počinitelja prijevara - frekvencija u postotku i prosječan gubitak u američkim dolarima u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE -
Association of Certified Fraud Examiners. [Online] Str. 55. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 08.08.2016.]
0,9% 1,0% 1,2% 1,2% 2,1%
2,2% 2,8%
4,1% 4,5%
7,7% 8,2%
9,0%
10,9%
12,4%
14,9%
16,6%
$170.000
$76.000
$360.000
$44.000
$80.000
$188.000 $200.000
$123.000
$234.000
$150.000
$100.000
$45.000
$850.000
$100.000
$105.000
$197.000
$0
$100.000
$200.000
$300.000
$400.000
$500.000
$600.000
$700.000
$800.000
$900.000
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
Pro
sje
čan
gu
bit
ak u
$
Slu
čaje
vi u
%
Frekvencija
Prosječan gubitak
31
Grafikon 9. prikazuje počinitelje prijevara prema odjelima u organizaciji žrtvi
prijevare, odnosno frekvenciju te prosječan gubitak u dolarima u 2016. godini. Iz
grafikona se može vidjeti kako je odjel iz kojega počinitelji prijevara nanose najviše
štete određenoj organizaciji pozicija direktora gdje se procjenjuje da prosječan
gubitak iznosi 850.000 dolara, na drugom mjestu dolazi uprava sa 360.000 dolara
prosječnog gubitka, zatim odjel financija sa 234.000 dolara te IT odjel sa 200.000
dolara prosječnog gubitka. Najmanje prosječne štete u dolarima nanose odjeli poput
odjela za ljudske resurse sa 44.000 dolara, odjel službe za korisnike sa 45.000
dolara te odjel za istraživanje i razvoj sa 76.000 dolara prosječne štete. Iako
navedeni odjeli čine najviše štete u određenoj organizaciji žrtvi prijevare, najveći se
broj slučajeva ipak pojavljuje u odjelu računovodstva, čak 16,6% ukupnog broja
prijevara, zatim menadžment sa 14,9% slučajeva, odjel prodaje 12,4% te pozicija
direktora sa 10,9% slučajeva manipulativnog ponašanja. Na dnu prikazanoga
grafikona, kod broja registriranih slučajeva manipulativnog ponašanja, pojavljuju se
odjel prava sa 0,9% slučajeva, odjel istraživanja i razvoja sa 1% slučajeva te uprava i
odjel ljudskih resursa, oboje sa 1,2% slučajeva manipulativnog ponašanja.
Zaključak istraživanja The Economist Intelligence Unit-a u kojemu su
sudjelovali 768 top menadžera širom svijeta u 2015. godini, govori kako prijevare,
odnosno manipulativna ponašanja imaju, iz godine u godinu, trend povećanja. Čak
75% ispitanika bili su žrtve raznih prijevara u protekloj 2014. godini, što u odnosu na
2012. godinu čini povećanje od 14%. Broj poduzeća koja bilježe financijske gubitke
vezane uz prijevare narastao je sa 64% u 2014. godini na 69% u 2015. godini.
Većina ispitanika, njih 80%, tvrdi da su njihova poduzeća postala izloženija i
osjetljivija na prijevare, u odnosu na godinu ranije. Povećana razina svijesti dovela je
do rasta broja poduzeća koja aktivno traže načine da se osiguraju od prijevara. 67%
ispitanika navode kako redovito provode razne IT kontrole podataka i imovine, dok
njih 60% navodi da imaju ažurirani sustav zaštite informacija. Istraživanje navodi da
najčešće, u 81% slučajeva, prijevare prijete unutar samoga poduzeća, najčešće od
strane zaposlenika, dok su dojave od strane „zviždača“ najčešći način otkrivanja
prijevare 41% (Kroll, 2016: 1-9).
32
4. MANIPULACIJE NOVČANIM TOKOVIMA
Kao što je u prethodnom dijelu ovoga rada navedeno, kreativno, odnosno
manipulativno računovodstvo može se podijeliti na dvije kategorije, a to su kategorije:
manipulacije zaradama i manipulacije novčanim tokovima. Budući da se tema ovoga
rada bazira prvenstveno na manipulacijama novčanog toka, u daljnjem dijelu ovoga
rada detaljnije će se objasniti navedena kategorija. Također, spomenuti će se utjecaj
i važnost kategorije manipulacije zaradama. Međutim, prije nego li se navedu vrste
manipulacija novčanim tokovima te specifične tehnike putem kojih pojedinci provode
navedene manipulacije, potrebno je dobro sagledati samu strukturu izvještaja o
novčanom toku, odnosno potrebno je vratiti se na, već prije spomenute, tri kategorije
u koje se svrstavaju novčani primitci i novčani izdaci u izvještaju o novčanom toku, a
to su poslovne, investicijske (ulagateljske) i financijske aktivnosti određenog subjekta.
Važno je napomenuti, odnosno staviti veliki naglasak na činjenicu, da
investitori navedene tri kategorije u izvještaju o novčanom toku ne smatraju jednako
važnima, odnosno ne smatraju ih „ravnopravnim“ kategorijama. Drugim riječima,
investitori rangiraju navedene kategorije prema važnosti. Prvo mjesto kod investitora
među tri navedene kategorije zauzimaju poslovne aktivnosti određenog subjekta
budući da predstavljaju novčane primitke i novčane izdatke iz redovnog poslovanja
koji utječu na visinu dobiti i gubitka, odnosno obuhvaćaju glavne aktivnosti subjekta
kojima isti ostvaruje prihode. Većina investitora niti ne mari za investicijama subjekta
ili kapitalnom strukturom istog. Neki investitori čak idu u takvu krajnost da u
potpunosti ignoriraju ostale aktivnosti subjekta. Upravo se kod ovakvih razmišljanja
investitora razvijaju situacije koje su podložne manipulacijama izvještaja o novčanom
toku. Naime, većina prijevara, odnosno manipulacija izvještajem o novčanom toku,
mogu se pripisati tzv. „intraperiodnim geografskim igrama“ (eng. intraperiod
geography games), odnosno slobodnoj procjeni određenog subjekta da razvrstava
navedene tri kategorije aktivnosti unutar izvještaja o novčanom toku. Konkretno, to
znači da subjekti manipuliraju određenim aktivnostima u novčanom toku na način da
ih upisuju u kategoriju u koju iste ne spadaju ili pak koriste određene „rupe“ u zakonu,
odnosno njihovu dvosmislenost, kako bi na legitiman način opravdali pojedine
manipulacije. U nastavku se navodi što manipulacije novčanim tokovima obuhvaćaju
33
te kako zapravo izgledaju spomenute „intraperiodne geografske igre“ (Schilit, 2010:
193-194).
Manipulacije novčanim tokovima obuhvaćaju (Schilit, 2010: 190):
1. prebacivanje novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u poslovne aktivnosti,
2. prebacivanje novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u investicijske
aktivnosti,
3. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem akvizicija i
otuđivanja dijela poslovanja,
4. povećanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti korištenjem neodrživih
aktivnosti.
Navedene manipulacije novčanim tokovima u financijskom se žargonu još
nazivaju „Robin Hood trikovi“; „krade“ se od „bogate“ kategorije izvještaja o
novčanom toku te se daje „siromašnoj“ kategoriji. U najvećem broju slučajeva, pod
„siromašnom“ kategorijom podrazumijevaju se poslovne aktivnosti, dok se „bogatim“
kategorijama smatraju investicijske (ulagateljske) te financijske aktivnosti subjekta.
Navedene manipulacije novčanim tokom, navedeni „Robin Hood trikovi“, u praksi su
zapravo vrlo jednostavni i često se pojavljuju budući da će subjekti uvijek pronaći
način i opravdanje zbog čega su novčane primitke upisali pod poslovne aktivnosti,
odnosno novčane izdatke pod „manje bitne“ investicijske i financijske aktivnosti.
U nastavku slika 3. prikazuje shemu navedenih manipulacija novčanim
tokovima, odnosno shemu „Robin Hood trikova“. Prikazuje se nepravilna promjena
novčanih primitaka iz financijskih/investicijskih aktivnosti u poslovne aktivnosti,
odnosno nepravilna promjena novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u
financijske/investicijske aktivnosti.
Slika 3. Prikaz sheme „Robin Hood trikova“
34
IZVOR: SCHILIT, H. M. i PERLER, J. (2010.) Financial shenanigans. 3. prošireno
izdanje. New York City, New York: McGraw-Hill. Str. 193.
Sadašnji računovodstveni propisi nisu adekvatni, odnosno često se događaju
situacije u kojima se poduzeća ne može spriječiti u provođenju ovakvih manipulacija
novčanim tokovima. Glavni je razlog provođenja ovakvih manipulacija što „tvorci“
računovodstvenih propisa nemaju rješenja na neka od ključnih pitanja koja se tiču
računovodstvenih propisa vezanih uz izvještaj o novčanom toku. Ukoliko se
pogledaju navedeni propisi vezani uz izvještaj o novčanom toku gdje se opisuje način
na koji se aktivnosti (novčani primitci i novčani izdaci) u poduzećima kategoriziraju,
dolazi se do zaključka kako su isti prilično nejasni, odnosno da takvi propisi
subjektima pružaju veliki raspon obavljanja manipulativnih radnji. Ponekad se
računovodstveni propisi mogu smatrati pomoćnicima, odnosno asistentima kod
provođenja „Robin Hood trikova“. Drugim riječima, način primjene računovodstvenih
propisa, u određenim slučajevima, može prouzrokovati situacije gdje se kod
određenih transakcija zapravo ne „uhvati“ njihova prava ekonomska svrha. Kao
rezultat navedenog, čak i kada poduzeća slijede pravila, može se dogoditi da novčani
tok od poslovnih aktivnosti prezentiraju na način koji ne odražava stvarno stanje u
poduzeću. Naravno, u takvim situacijama poduzeća koja slijede računovodstvene
propise ne može se optuživati za provođenje nezakonitih, odnosno namjerno
manipulativnih radnji jer „igrajući po pravilima“ ne mora uvijek rezultirati financijskim
izvještajem koji precizno reflektira, odnosno točno odražava temeljnu gospodarsku
stvarnost (Schilit, 2010: 195).
Ono što se može smatrati lošim kod ovakvih situacija je činjenica što postoje
mnoge manipulativne tehnike koje poduzeća namjerno koriste kako bi prikazali lažan
ili nestvaran (napuhan) izvještaj o novčanom toku koji daje nerealnu sliku određenog
poduzeća čime se želi obmaniti korisnike istog. Vrste, odnosno tehnike koje pojedinci
koriste kako bi manipulirali izvještajem o novčanom toku sljede u nastavku rada.
35
5. VRSTE MANIPULACIJA IZVJEŠTAJEM O NOVČANOM TOKU
Kao što je već navedeno u prethodnom dijelu rada, manipulacije novčanim
tokovima obuhvaćaju: prebacivanje novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u
poslovne aktivnosti, prebacivanje novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u
investicijske aktivnosti, napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem
akvizicija i otuđivanja dijela poslovanja te povećanje novčanog toka iz poslovnih
aktivnosti korištenjem neodrživih aktivnosti. U nastavku rada sljede tehnike kojima se
pojedinci koriste kako bi izvršili navedene manipulacije u izvještaju o novčanom toku.
5.1. Tehnike prebacivanja novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u
poslovne aktivnosti
Tehnike prebacivanja novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u poslovne
aktivnosti obuhvaćaju (Schilit, 2010: 198):
1. evidentiranje fiktivnih novčanih tokova iz financijskih aktivnosti po
osnovi primljenih bankovnih kredita u poslovne aktivnosti,
2. povećavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
potraživanja prije datuma njihove naplate,
3. napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
lažnih/fiktivnih potraživanja.
Navedene tri tehnike predstavljaju načine putem kojih poduzeća nastoje
povećati novčane tokove iz poslovnih aktivnosti na način da novčane primitke u
okviru financijskih aktivnosti evidentiraju u okviru poslovnih aktivnosti.
5.1.1. Evidentiranje fiktivnih novčanih tokova iz financijskih aktivnosti po
osnovi primljenih bankovnih kredita u poslovne aktivnosti
Navedena tehnika evidentiranja lažnih/fiktivnih novčanih tokova iz financijskih
aktivnosti po osnovi primljenih bankovnih kredita te njihovo prebacivanje u poslovne
aktivnosti može se sagledati putem primjera poduzeća Delphi Corporation7.
7 Delphi Corporation jedno je od vodećih svjetskih dobavljača tehnologije za tržište automobilskih i
komercijalnih vozila sa sjedištem u Engleskoj. Više na: http://www.delphi.com/
36
Krajem 2000. godine, poduzeće Delphi Corporation pronašlo se u problemima.
Budući da je 1999. godine postalo samostalno poduzeće (spinoff8 od poduzeća
General Motors9), uprava je nastojala prikazati Delphi Corporation kao poduzeće iza
kojega stoji jako, održivo te neovisno poslovanje. Međutim, unatoč velikim
ambicijama uprave, javljali su se problemi u poduzeću, budući da je u to vrijeme auto
industrija imala oscilacije na tržištu te je gospodarska slika u zemlji bila loša.
Poslovanje Delphi Corporation-a nastavljalo se pogoršavati u četvrtom kvartalu 2000.
godine te je poduzeće bilo suočeno sa činjenicom da će javnosti morati priopćiti vijest
kako je novčani tok od poslovnih aktivnosti negativan za navedeni kvartal. Ova vijest
bila bi veliki udarac za poduzeće, budući da je često navodilo u javnosti kako je
upravo novčani tok glavni indikator njihove uspješnosti i snage. Kako stvar ne bi
dospjela u javnost uprava poduzeća smislila je shemu putem koje se nastojao
„spasiti“ četvrti kvartal. U zadnjim tjednima četvrtog kvartala 2000. godine, Delphi
Corporation otišao je do svoje banke „Bank One“ te joj ponudio prodati plemenite
metale u vrijednosti od 200 mil. dolara. Međutim, bitno je napomenuti kako je u
navedenom slučaju Delphi Corporation znao da se radi o banci, a ne o proizvođaču
auto dijelova te da banka nema interesa za kupnjom plemenitih metala. Umjesto
klasične prodaje plemenitih metala, Delphi Corporation je sklopio ugovor sa bankom
gdje se navodi kako banka ima mogućnost „prodaje“ navedenih plemenitih metala
nazad poduzeću Delphi Corporation nekoliko tjedana kasnije (nakon završetka
godine). Ekonomski smisao same transakcije je jasan; Delphi Corporation je uzeo
kratkoročni kredit od banke. Kao što je to slučaj sa brojnim drugim kreditima, banka
je zatražila od Delphi Corporation-a da ima kolateral koji se može oduzeti u slučaju
da poduzeće ne može vratiti preuzeti kredit (u navedenom slučaju to su plemeniti
metali). Delphi Corporation je trebao evidentirati dobivenih 200 mil. dolara kredita od
strane banke kao povećanje novčanog toka od financijskih aktivnosti. Sama
transakcija trebala je povećati novac te istodobno i obvezu vraćanja kredita u bilanci
Delphi Corporation-a. Jasno je kako zaduživanje te naknadno otplaćivanje kredita ne
stvara nikakve prihode. Međutim, umjesto da je Delphi Corporation je evidentirao
dobivenih 200 mil. dolara kredita od strane banke kao primitak u okviru financijskih
aktivnosti, poduzeće je novac evidentiralo u okviru poslovnih aktivnosti kao primitak 8 Spinoff je stvaranje novog samostalnog poduzeća kroz prodaju/distribuciju novih dionica postojećeg
poduzeća ili podjele matičnog društva. Više na: http://www.investopedia.com/terms/s/spinoff.asp
9 General Motors je automobilistički koncern sa sjedištem u SAD-u. Više na: http://www.gm.com/
index.html
37
po osnovi prodaje plemenitih metala banci. Na takav je način Delphi Corporation
zapravo napuhao svoje prihode i novčane primitke (Schilit, 2010: 200-201).
5.1.2. Povećavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
potraživanja prije datuma njihove naplate
Kod navedene tehnike radi se zapravo o transakciji gdje poduzeće želi prodati
svoja potraživanja prije datuma njihove naplate. Poduzeće pronalazi investitora
(najčešće faktoring društvo gdje prenosi vlasništvo nad nekim potraživanjima na
njega. Zauzvrat, poduzeće dobiva novčani primitak za ukupan iznos potraživanja
umanjen za određenu naknadu.
Kod ovakvih transakcija postavlja se pitanje spadaju li one u poslovne ili
financijske aktivnosti? Mnogi bi se složili da navedene transakcije spadaju pod
financijske aktivnosti, budući da izgledaju kao dobivanje kredita, odnosno kao oblik
financiranja od strane banke, posebno iz razloga što uprava određuje vrijeme i iznos
primljenog novca. Međutim, evidentiranja ovakvih transakcija vrši se pod poslovnim
aktivnostima, ne financijskim, iz jednostavnog razloga što novčani primici od
navedenih transakcija predstavljaju uplatu od prodaja u prošlosti koje nisu bile
naplaćene.
U 2004. godini farmaceutskom poduzeću Cardinal Health10 trebao je novac,
stoga je uprava odlučila prodati svoja potraživanja kako bi u kratkom roku poduzeće
generiralo veliku sumu novca. Krajem drugog kvartala 2004. godine poduzeće je
prodalo svoja potraživanja u vrijednosti od 800 mil. dolara. Na ovaj je način poduzeće
Cardinal Health prikupilo novac od strane treće osobe (faktoring11) kojega bi inače
prikupilo u budućim kvartalima od svojih kupaca. Prikupljanjem novca prije
očekivanog roka, poduzeće je zapravo pomaknulo novčane priljeve budućeg
razdoblja u novčane priljeve tekućeg kvartala, ostavljajući „rupu“ u budućim novčanim
tokovima. Samim time poduzeće je prikazalo veliko povećanje novčanog toka od
poslovnih aktivnosti dajući prividnu situaciju iz koje se može iščitati kako poduzeće
ostvaruje ogroman rast novčanog toka od poslovnih aktivnosti (Schilit, 2010: 203-
204).
10
Cardinal Health je poduzeće sa sjedištem u SAD-u specijalizirano za distribuciju lijekova i medicinskih proizvoda. Više na: http://www.cardinalhealth.com/en.html
11 Faktoring (eng. factoring) je financijski posao u kojemu se potraživanja za prodanu robu ili izvršenu
uslugu prodaju trećoj osobi (najčešće banci) prije dospijeća njihove naplate. (NN. 94/14, 41/16)
38
Bitno je napomenuti kako će prijenos novčanog toka na raniji period vrlo
vjerojatno dovesti do negativnih posljedica na budući novčani tok od poslovnih
aktivnosti, osim ako uprava ne pronađe drugi način, odnosno drugu shemu kako
zatvoriti „rupu“ u budućem novčanom toku.
Naravno, bitno je naglasiti kako ovakva tehnika zapravo predstavlja
neuobičajenu transakciju te se u suštini radi o neodrživoj aktivnosti koja predstavlja
izuzetak. U pojedinim situacijama prodaja potraživanja prije datuma njihove isplate
može biti pametna odluka, a može biti i nužna odluka (na primjer ukoliko je poduzeće
suočeno sa problemom likvidnosti). Međutim, za investitore je bitno imati na umu
kako je, prodajom navedenih potraživanja, priljev novca iz budućih razdoblja
prikupljen u tekućem razdoblju te se takvi novčani primici trebaju promatrati kao
neodrživi.
5.1.3. Napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi prodaje
fiktivnih potraživanja
Kod navedene tehnike napuhavanja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na
osnovi prodaje lažnih, odnosno fiktivnih potraživanja radi se zapravo o potraživanjima
od kupaca koji su rezultat lažne/fiktivne prodaje, odnosno radi se o fiktivnim
potraživanjima koja se prodaju banci ili nekoj trećoj osobi (faktoring) te se za njih
dobiva novac. Rizik kod ovakvim manipulacija snosi onaj tko je takva fiktivna
potraživanja prodao jer se, naravno, radi o fiktivnom, odnosno nepostojećem
potraživanju.
Kao primjer napuhavanja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti na osnovi
prodaje lažnih, odnosno fiktivnih potraživanja može se uzeti poduzeće Peregrine
Systems12. Prije stečaja u 2002. godini, poduzeće Peregrine Systems godinama je
„uljepšavalo“ svoja financijska izvješća. Koristeći se raznim prijevarnim tehnikama,
najviše evidentiranjem fiktivnih prihoda, nastojali su obmaniti javnost kako je
poduzeće jako i stabilno. Tokom godina svi evidentirani fiktivni prihodi rezultirali su
napuhavanjem potraživanja u bilanci poduzeća koja nikada neće biti naplaćena.
Kako bi prikrili manipulacije koje su obavljali tokom godina, počeli su „kapariti“
spomenuta napuhana, fiktivna potraživanja. Manipulacija se odvijala na način da je
12
Peregrine Systems je poduzeće koje se bavi poslovnim software-ima. Pruža informacijske tehnologije (IT) te software-e za upravljanje imovinom i uslugama sa sjedištem u SAD-u. Više na: http://www.peregrine.com/
39
Peregrine Systems prenesao svoja potraživanja u banku, za novac. Samu
ekonomsku smisao transakcije možemo povezati sa prije spomenutim primjerom
poduzeća Delphi Corporation gdje je smisao transakcije isti; Peregrine Systems je
posudio novac od banke te je svoja potraživanja iskoristio kao kolateral za posuđeni
novac. U izvještaju o novčanom toku, spomenuta transakcija evidentira se u okviru
financijske aktivnosti. Međutim, kao i primjer sa poduzećem Delphi Corporation,
Peregrine Systems evidentira ovakvu transakciju u okviru poslovnih aktivnosti
(Schilit, 2010: 207).
Iako slični, važno je napomenuti kako postoji velika razlika između primjera
poduzeća Delphi Corporation, koje je banci dalo „prihvatljivi“ kolateral (plemenite
metale) te primjer poduzeća Peregrine Systems koje je banci dalo nepostojeći,
odnosno fiktivni kolateral (fiktivna potraživanja). Razlika je u tome što, kod primjera
poduzeća Peregrine Systems rizik ulaska u ovakvu manipulaciju je ogroman, budući
da se govori o fiktivnim potraživanjima, podrazumijeva se da se radi o nepostojećim
kupcima. Iako je Peregrine Systems svoja fiktivna potraživanja, kao kolateral,
prenesao u banku, za novac, to ne znači da je zajedno sa potraživanjima u banku
prenesao i rizik od gubitka istih. Rizik je ostao na poduzeću Peregrine Systems.
Poduzeću ostaje obveza da vrati novac banci kada se ispostavi da se navedena
potraživanja ne mogu naplatiti, odnosno da su navedena potraživanja fiktivna.
5.2. Tehnike prebacivanja novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u
investicijske aktivnosti
Tehnike prebacivanja novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u investicijske
aktivnosti obuhvaćaju (Schilit, 2010: 214):
1. napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti putem povratnih
transakcija,
2. neodgovarajuću kapitalizaciju uobičajenih operativnih troškova,
3. evidenciju plaćanja za nabavku zaliha koje se evidentiraju u okviru
investicijskih aktivnosti.
Prebacivanjem, odnosno evidentiranjem operativnih troškova u okviru
investicijskih aktivnosti, putem navedenih tehnika, poduzeća nastoje napuhati
kategoriju poslovnih aktivnosti u izvještaju o novčanom toku.
40
5.2.1. Napuhavanje novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti putem povratnih
transakcija
Korištenje tehnike napuhavanja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti putem
povratnih transakcija (eng. boomerang transactions) može se vidjeti iz primjera
poduzeća Global Crossing13. Tijekom 1990-ih godina Global Crossing je bilo
poduzeće sa jedno od najbrže rastućih tehnologija na tržištu telekomunikacija.
Poduzeće se bavilo izgradnjom podvodne mreže optičkih kablova koja je trebala
povezivati više od 200 gradova na različitim kontinentima. Kada se početkom 2001.
godine projekt bližio završetku, počelo se postavljati pitanje, hoće li Global Crossing
ikada biti u mogućnosti prodati dovoljno kapaciteta mreže kako bi nadoknadili
troškove projekta i otplatili veliki dug. Global Crossing je na spomenuta pitanja
odgovorio izvještajem o novčanom toku, gdje je u 2000. godini, unatoč gubicima od
1,66 mlrd. dolara, poduzeće objavilo pozitivne novčane tokove iz poslovnih aktivnosti
u iznosu od 911 mil. dolara. Postavlja se pitanje, kako je to moguće?
Naime, kako je telekomunikacijska industrija prolazila kroz stagnaciju, Global
Crossing i ostala telekomunikacijska poduzeća dosjetili su se načina putem kojega
će, prodavajući proizvode jedni drugima, na učinkovit način povećati svoje prihode.
Taj se plan odvijao na sljedeći način: Global Crossing je prodavao velike kapacitete
buduće mreže telekom korisnicima na osnovu čega je poduzeće ostvarilo velike
iznose novčanih primitaka u okviru poslovnih aktivnosti. Istovremeno je za približno
iste iznose, od tih istih telekom korisnika, poduzeće kupovalo kapacitete na drugim
mrežama, na osnovu čega je evidentiralo novčane izdatke u okviru investicijskih
aktivnosti. Drugim riječima, Global Crossing bi prodavao kapacitete mreže
korisnicima te simultano kupovao, za približno isti iznos, mrežne kapacitete na
drugim mrežama. Kod ovakvih slučajeva radi se o povratnim transakcijama (eng.
boomerang transactions). Sa ekonomskog stajališta, ovakve se transakcije mogu
interpretirati kao prebacivanje novca iz „desnog u lijevi džep“ (Schilit, 2010: 215-216).
5.2.2. Neodgovarajuća kapitalizacija uobičajenih operativnih troškova
Pod tehnikom neodgovarajuće kapitalizacije uobičajenih operativnih troškova
podrazumijevaju se knjiženja određenih troškova kao dio imovine, kada oni to
zapravo nisu (umjesto da se knjiže kao troškovi).
13
Global Crossing je telekomunikacijsko poduzeće sa sjedištem u Bermudi. Više na: http://www. level3.com/en/
41
Kao primjer neodgovarajuće kapitalizacije uobičajenih operativnih troškova
može se navesti sljedeća situacija: određeno poduzeće odlučilo je angažirati društvo
za ličenje zidova, za ličenje njegove upravne zgrade. Po izvršenju radova društvu je
plaćeno 1 mil. dolara. Budući da je poduzeće odlučilo navedene troškove
kapitalizirati, odnosno uključiti u vrijednost zgrade (što je neispravno budući da se
radi o troškovima održavanja), novčani izdaci po toj osnovi evidentiraju se u okviru
investicijskih aktivnosti , a ne poslovnih aktivnosti što bi bilo ispravno.
Upravo je poduzeće WorldCom14, počinitelj jedne od najvećih
računovodstvenih prijevara u povijesti, bilo „korisnik“ navedene tehnike manipulacije
novčanim tokom. Kapitalizacijom, odnosno uvrštavanjem uobičajenih operativnih
troškova, u milijardama američkih dolara, pod imovinu, poduzeće je u velikoj mjeri
napuhavalo svoje prihode, a samim time i novčane tokove od poslovnih aktivnosti.
Na taj su se način novčani izdaci, koji su trebali biti evidentirani u okviru poslovnih
aktivnosti, evidentirali u okviru investicijskih aktivnosti. Navedena tehnika omogućila
je WorldCom-u da se predstavi kao profitabilno poduzeće sa snažnim novčanim
tokom od poslovnih aktivnosti (Schilit, 2010: 218-219).
Najčešće manipulacije novčanim tokovima, kada se govori o neodgovarajućoj
kapitalizaciji uobičajenih operativnih troškova, odnose se na segment poduzeća
vezan uz istraživanje i razvoj, uz opće troškove i rad vezan za dugoročne projekte,
razvoj raznih software-a te stjecanje ugovora ili kupaca.
5.2.3. Evidencija plaćanja za nabavku zaliha koje se evidentiraju u okviru
investicijskih aktivnosti
Radi lakšeg razumijevanja navedene manipulativne tehnike potrebno je
spomenuti kako se gotovo svako poduzeće na tržištu susreće sa troškovima prodane
robe, odnosno troškovima koji nastaju u poduzeću prilikom proizvodnje ili nabavke
zaliha koje se prodaju kupcima. Drugim riječima, kako bi se generirali novčani primici
od prodaje određene robe, potrebni su novčani izdaci kojima će se navedena roba
nabaviti. Sama ekonomska logika nabave zaliha je upravo takva da se transakcije
vezane uz nabavku zaliha poduzeća evidentiraju u okviru poslovnih aktivnosti budući
da se, već spomenuti, troškovi prodane robe vezuju uz samu poslovnu aktivnost
14
WorldCom je telekomunikacijsko poduzeće sa sjedištem u SAD-u. 1997. godine poduzeće se spaja sa poduzećem MCI Communications te danas posluje pod imenom “MCI inc.”. Više na: http://www.mci.com/mcihome.jsp
42
poduzeća. Drugim riječima, poduzeće nabavlja zalihe, iste zalihe prodaje kupcima
kao proizvode.
Kao jedan od primjera evidentiranja plaćanja za nabavku zaliha u okviru
investicijskih aktivnosti može se navesti primjer poduzeća Netflix15. Najveće novčane
izdatke poduzeća Netflix 2007. godine činili su kupnja DVD-a koje je poduzeće
potom iznajmljivalo svojim klijentima. Navedeni kupljeni DVD-i činili su zalihe,
odnosno inventar kojega je poduzeće bilježilo kao imovinu u svojoj bilanci koja se
amortizira unutar jedne godine. Netflix je u računu dobiti i gubitka ispravno
evidentirao troškove nabavke DVD-a. Međutim, u izvještaju o novčanom toku
poduzeće je novčane izdatke, vezane uz nabavku navedenih DVD-a, evidentiralo u
okviru investicijskih aktivnosti. Razlog zašto Netflix navedene DVD-e nije evidentirao
u okviru poslovnih aktivnosti je u tome što je poduzeće nabavku istih promatralo kao
kupovinu kapitalne imovine (kapitalni izdaci) te su samim time novčani izdaci
evidentirani u okviru investicijskih aktivnosti što je prouzrokovalo napuhavanje
novčanog toka od poslovnih aktivnosti (Schilit, 2010: 220-221).
5.3. Tehnike napuhavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem
akvizicija i otuđivanja dijela poslovanja
Tehnike napuhavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem akvizicija i
otuđivanja dijela poslovanja obuhvaćaju (Schilit, 2010: 228):
1. preuzimanje novčanih primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku uobičajene
akvizicije drugog subjekta,
2. stjecanje ugovora ili kupaca radije, nego razvijajući iste interno,
3. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem kreativnog
oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela poslovanja.
Navedene tri tehnike manipulacije novčanim tokovima poduzeća koriste kako
bi putem akvizicija i otuđivanja dijela poslovanja napuhali novčani tok od poslovnih
aktivnosti. Navedene tehnike manipuliranja novčanim tokovima imaju mnogo sličnosti
u usporedbi sa prethodno navedenim tehnika gdje se transakcije u okviru poslovnih
aktivnosti evidentiraju u okviru investicijskih aktivnosti i obrnuto. Međutim, kod
15
Netflix je poduzeće koje pruža razne video snimke na zahtjev servisa dostupan korisnicima širom svijeta sa sjedištem u SAD-u. Više na: https://www.netflix.com/hr/
43
tehnika napuhavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem akvizicija i
otuđivanja dijela poslovanja, naglasak je upravo na manipulacijama novčanim tokom
vezanih uz sam proces akvizicije i otuđivanja dijela poslovanja.
Tehnika preuzimanja novčanih primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku
uobičajene akvizicije drugog subjekta i tehnika stjecanja ugovora ili kupaca radije,
nego razvijajući iste interno, uključuju manipulacije vezane uz evidentiranje poslovnih
aktivnosti u okviru investicijskih aktivnosti, dok se tehnika napuhavanja novčanog
toka iz poslovnih aktivnosti putem kreativnog oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela
poslovanja odnosi na manipuliranje, odnosno prebacivanje novčanih primitaka iz
investicijskih aktivnosti u poslovne aktivnosti.
5.3.1. Preuzimanje novčanih primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku
uobičajene akvizicije drugog subjekta
Kao što je u prijašnjem dijelu rada navedeno, kod ove tehnike radi se o
prebacivanju novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti u investicijske aktivnosti. Kako
bi se lakše objasnilo navedenu tehniku manipuliranja novčanim tokom, bitno je
spomenuti na koji se način akvizicije i otuđenja dijela poslovanja evidentiraju u
izvještaju o novčanom toku.
Kada određeno poduzeće odluči napraviti akviziciju nad drugim poduzećem,
sam proces akvizicije neće utjecati na novčani tok od poslovnih aktivnosti poduzeća
stjecatelja, odnosno novčani izdatak koji se stvara pri stjecanju drugog poduzeća
neće se evidentirati u okviru poslovnih aktivnosti. Naime, kod stjecanja drugog
subjekta plaćanje za stjecanje istog evidentira se u okviru investicijskih aktivnosti.
Jednom stečeni subjekt postaje dio stjecatelja te se svi primici po osnovi prodaje
evidentiraju u okviru primitaka iz poslovnih aktivnosti bez novčanih izdataka vezanih
za istu prodaju, što rezultira jednokratno visokim iznosima novčanih primitaka u
okviru poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, kada jedno poduzeće stekne drugo
poduzeće, samim činom akvizicije naslijedilo je svu njegovu imovinu i potraživanja.
Samim time poduzeće stjecatelj je u mogućnosti generirati neodržive novčane
primitke od poslovnih aktivnosti putem likvidiranja navedenih potraživanja i imovine
(naplata potraživanja i prodaja imovine).
Generalno gledajući, navedena potraživanja, koje je poduzeće steklo
akvizicijom, rezultat su prijašnjih novčanih izdataka stečenog poduzeća, prije
akvizicije (na primjer novčani izdaci za nabavku zaliha prodanih kupcima). Drugim
44
riječima, novčani primici od naplaćenih potraživanja slijede tek nakon novčanih
izdataka koji su stvorili navedena potraživanja (ista situacija kao i sa nabavkom
zalihama). Međutim, prilikom akvizicije drugog subjekta, novčani izdaci uključeni u
stvaranje spomenutih potraživanja evidentiraju se u knjigama stečenog subjekta prije
same akvizicije. To znači da se prilikom naplate navedenih potraživanja (nakon
akvizicije) generiraju novčani primici od poslovnih aktivnosti bez evidentiranja
odgovarajućih novčanih izdataka od poslovnih aktivnosti. Isto vrijedi za imovinu,
novčani primici od prodaje naslijeđene imovine biti će evidentirani u okviru poslovnih
aktivnosti iako nije bilo nikakvih novčanih izdataka od poslovnih aktivnosti za
navedenu imovinu. Kao primjer, za navedenu tehniku preuzimanja novčanih
primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku uobičajene akvizicije drugog subjekta,
može se navesti poduzeće Tyco16. Tyco je u razdoblju od 1999. godine do 2002.
godine napravio više od 700 akvizicija, ukupne vrijednosti oko 29 mlrd. dolara.
Naravno, poduzeće je u navedenom razdoblju iskazivalo snažan novčani tok od
poslovnih aktivnosti kao što se vidi u tablici 7 (Schilit, 2010: 233).
Tablica 7. Novčani tok od poslovnih aktivnosti poduzeća Tyco u razdoblju od 1999.
do 2002. godine
(milijuni $) 1999. 2000. 2001. 2002.
Novčani tok od poslovnih aktivnosti
3.550 5.275 6.926 5.696
IZVOR: SCHILIT, H. M. i PERLER, J. (2010.) Financial shenanigans. 3. prošireno
izdanje. New York City, New York: McGraw-Hill. Str. 234.
U tablici 7. prikazan je novčani tok od poslovnih aktivnosti poduzeća Tyco. Iz
tablice se može iščitati kako poduzeće u svakoj godini ostvaruje pozitivan novčani tok
od poslovnih aktivnosti u razdoblju od 1999. do 2002. godine. Također, bitno je
napomenuti, kako što je i prije navedeno, da je prikazani novčani tok rezultat brojnih
akvizicija od strane poduzeća Tyco u navedenom razdoblju, odnosno da se novčani
primici od poslovnih aktivnosti ne odnose na povećanje poslovanja samoga
poduzeća.
Budući da akvizicije generiraju neodržive novčane primitke od poslovnih
aktivnosti, navedeni novčani tok prikazan tablicom 7. potrebno je svesti na čisti
16
Tyco je poduzeće koje se bavi ugradnjom sigurnosnih sustava sa sjedištem u Irskoj. Više na: http://www.tyco.com/
45
novčani tok nakon akvizicija kako bi se dobila prava slika o poduzeću, odnosno o
novčanom toku poduzeća stjecatelja. Dobivanjem čistog novčanog toka nakon
akvizicija, tablicom 8. prikazano je kako zapravo poduzeće Tyco bilježi negativne
novčane tokove od poslovnih aktivnosti, unatoč prijašnjem prikazivanju pozitivnih
novčanih tokova od poslovnih aktivnosti.
Tablica 8. Čisti novčani tok nakon akvizicija od poslovnih aktivnosti poduzeća Tyco u
razdoblju od 1999. do 2002. godine
(milijuni $) 1999. 2000. 2001. 2002.
Novčani tok od poslovnih
aktivnosti 3.550 5.275 6.926 5.696
Umanjen za kapitalne izdatke
- 1.632 - 1.704 - 1.798 - 1.709
Umanjen za konstrukcije u
tijeku / - 111 - 2.248 - 1.146
Čisti novčani tok
1.918 3.460 2.880 2.841
Umanjen za akvizicije
- 5.153 - 4.791 - 11.851 - 3.709
Čisti novčani tok nakon akvizicija
- 3.217 - 1.331 - 8.971 - 868
IZVOR: SCHILIT, H. M. i PERLER, J. (2010.) Financial shenanigans. 3. prošireno
izdanje. New York City, New York: McGraw-Hill. Str. 234.
5.3.2. Stjecanje ugovora ili kupaca radije, nego razvijajući iste interno
Kod navedene tehnike također se može koristiti primjer istog poduzeća, Tyco.
Poduzeće se bavilo prodajom sustava za nadzor sigurnosti. Prodaja navedenih
sustava odvijala se direktno koristeći vlastite djelatnike i putem mreže distributera.
Distributeri su angažirali vanjske djelatnike za što im je Tyco plaćao 800 dolara za
svakog novog kupca. Problem je nastao kada Tyco nije evidentirao navedenih 800
dolara za svakog kupca kao trošak posredovanja, koji bi kao takvi generirali novčane
izdatke u okviru poslovnih aktivnosti, već su evidentirani kao troškovi akvizicije
ugovora i kupaca te su novčani izdaci evidentirani u okviru investicijskih aktivnosti
(Schilit, 2010: 235-236).
46
5.3.3. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem kreativnog
oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela poslovanja
Kao što je i prije navedeno, tehnika napuhavanja novčanog toka iz poslovnih
aktivnosti putem kreativnog oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela poslovanja
odnosi se na manipuliranje, odnosno prebacivanje novčanih primitaka iz investicijskih
aktivnosti u poslovne aktivnosti.
Kao primjer za navedenu tehniku, može se navesti poduzeće Softbank17.
2005. godine Softbank je sa japanskim telekomunikacijskim poduzećem Gemini BB
sklopila ugovor o prodaji poduzeća koje se bavi iznajmljivanjem modema.
Istovremeno je dogovoreno da će poduzeće Gemini BB Softbank-u plaćati naknade
po osnovi budućih prihoda koje Gemini BB ostvari od iznajmljivanja modema. Na
osnovi tog dogovora Gemini BB je Softbank-u platio 85 mil. japanskih jena (u
daljnjem tekstu: jena) u novcu. Međutim, Softbank navedenu uplatu nije u potpunosti
evidentirao kao novčani primitak u okviru investicijskih aktivnosti, već je tu istu uplatu
razgraničio na način da je 45 mil. jena evidentirao u okviru investicijskih aktivnosti (po
osnovi prodaje dijela poslovanja), dok je ostalih 40 mil . jena evidentirao kao primitak
u okviru poslovnih aktivnosti (predujam po osnovi budućih naknada) (Schilit, 2010:
237-238).
Također, još jedan primjer kreativnog oblika prodaje poslovanja može se
pronaći u slučaju poduzeća Tenet Healthcare18. Tenet Healthcare je tijekom 2000-ih
godina prodalo nekoliko svojih bolnica kako bi poboljšali sliku likvidnosti i
profitabilnosti poduzeća. Prije stavljanja određene bolnice na prodaju, Tenet
Healthcare odvaja potraživanja od poslovanja bolnice koja se prodaje. Drugim
riječima, ukoliko bolnica ima potraživanja u vrijednosti od 10 mil. dolara, Tenet
Healthcare zadržava pravo na naplatu tih potraživanja te stavlja ostatak poslovanja
bolnice na prodaju. Novčani primici od prodaje bolnice evidentiraju se, naravno, u
okviru investicijskih aktivnosti. Bitno je napomenuti kako je prodajna cijena bolnice
umanjena za iznos od 10 mil. dolara koliko otpada na izdvojena potraživanja od
strane Tenet Healthcare-a, a samim time su umanjeni i novčani priljevi od
investicijskih aktivnosti za navedeni iznos. Međutim, nakon prodaje bolnice, Tenet
17
Softbank je multinacionalno telekomunikacijsko poduzeće sa sjedištem u Japanu. Više na: http://www.softbank.jp/en/
18 Tenet Healthcare je multinacionalno poduzeće koje se bavi pružanjem zdravstvenih usluga sa
sjedištem u SAD-u. Više na: https://www.tenethealth.com/
47
Healthcare naplaćuje spomenutih 10 mil. dolara od svojih prijašnjih kupaca čime se
navedena naplaćena potraživanja evidentiraju u okviru poslovnih aktivnosti. Ova
tehnika omogućila je poduzeću Tenet Healthcare-u da evidentira 10 mil. dolara
novčanih primitaka od investicijskih aktivnosti u okviru poslovnih aktivnosti (Schilit,
2010: 238-239).
5.4. Tehnike povećavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti korištenjem
neodrživih aktivnosti
Tehnike povećavanja novčanog toka iz poslovnih aktivnosti korištenjem
neodrživih aktivnosti obuhvaćaju (Schilit, 2010: 242):
1. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti usporavanjem plaćanja
obveza prema dobavljačima
2. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti ubrzavanjem naplate
potraživanja od kupaca
3. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti kupnjom manje zaliha
4. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti jednokratnim benificijama
Navedene tehnike koriste se kako bi se napuhao novčani tok od poslovnih
aktivnosti korištenjem neodrživih aktivnosti. Neodržive aktivnosti podrazumijevaju
one aktivnosti čiji se učinci mogu jednokratno ili svega nekoliko puta koristiti.
5.4.1. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti usporavanjem
plaćanja obveza prema dobavljačima
Radi se o tehnici koja prividno stvara veći novčani tok od poslovnih aktivnosti
na način da se obveze koje dolaze na naplatu tokom tekuće godine plaćaju iduće
godine. Navedena tehnika daje mogućnost poduzećima da „kozmetički“ rješavaju
razne situacije vezane uz obveze prema dobavljačima, budući da se daje dojam da
je određeno poduzeće korištenjem navedene tehnike generiralo više novca.
Generalno govoreći, poduzeća gotovo uvijek nastoje usporiti plaćanja obveza prema
dobavljačima, budući da na taj način mogu koristiti navedenu benificiju prebacivanja
novčanih tokova iz jednog razdoblja u drugo razdoblje. Međutim, važno je
napomenuti kako se zapravo radi o neodrživoj aktivnosti koja se ne može koristiti u
48
nedogled, stoga se poduzeća ne mogu oslanjati na ovu tehniku kao stalan način
prividnog generiranja novca.
Također, kod ove tehnike, osim obveza prema dobavljačima, potrebno je
obratiti pažnju i na ostale obveze kod kojih poduzeća mogu odgoditi ili odugovlačiti
plaćanja. Na novčani tok od poslovnih aktivnosti, osim već navedenih usporenih
plaćanja obveza prema dobavljačima, na isti način, mogu utjecati usporena plaćanja
poreznih obveza, usporen obračun plaća ili isplata bonusa te usporena plaćanja
doprinosa na plaću.
5.4.2. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti ubrzavanjem
naplate potraživanja od kupaca
Navedenom se tehnikom zapravo nastoji motivirati kupce da račune koji na
naplatu dospijevaju iduće godine, plate u tekućoj godini kako bi se povećao novčani
tok od poslovnih aktivnosti u prethodnoj godini. Ne može se reći kako je korištenje
spomenute tehnike, gdje se kupce motivira da što prije plate određeni račun ili gdje
kupac plaća avansno za određeni proizvod ili uslugu, loša stvar za poduzeća.
Dapače, mnoga poduzeća preferiraju takva plaćanja. Jednostavan razlog leži u tome
što ova tehnika ide u korist poduzeću na način da, u jednu ruku, daje značajnu
prednost poduzeću nad svojim kupcima; avansna plaćanja na određeni način štite
poduzeće od neplatiša, samim time eliminirajući nenaplativa potraživanja. Međutim,
ono što je bitno ovdje naglasiti je činjenica da poduzeća ne mogu ubrzavati naplate
potraživanja od kupaca do te mjere da će svaki uzastopni kvartal ili godinu bilježiti
sve brži, odnosno veći rast istih, stoga se povećanje novčanog toka iz poslovnih
aktivnosti na temelju ubrzanih naplata treba smatrati neodrživim. Ukoliko se
uspoređuje tehnika napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti usporavanjem
plaćanja obveza prema dobavljačima sa tehnikom napuhavanje novčanog toka iz
poslovnih aktivnosti ubrzavanjem naplate potraživanja od kupaca može se zaključiti
kako obije tehnike, u smislu manipulacija novčanim tokom, imaju istu ekonomsku
logiku; odugovlačenje sa plaćanjima obveza kako bi se prikazali manji novčani izdaci
u prethodnoj godini i ubrzavanja naplate potraživanja kako bi se prikazali veći
novčani primici u prethodnoj godini, što u konačnici rezultira napuhavanjem
novčanog toka iz poslovnih aktivnosti.
Često se događa da poduzeća istodobno koriste obije tehnike kako bi
prikazale svoj novčani tok iz poslovnih aktivnosti boljim, nego što uistinu jest.
49
5.4.3. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti kupnjom manje
zaliha
Kod navedene tehnike se zapravo radi o tome da poduzeće kupuje manju
količinu zaliha (ili uopće ne kupuje zalihe) nakon što su iste prodane kupcima.
Drugim riječima, poduzeće ne obnavlja svoje zalihe, odnosno ne naručuje onu
količinu zaliha koju je kupovalo proteklih godina kod određenog dobavljača.
Kupnjom manjih količina zaliha (ili ne kupovanjem zaliha) poduzeća nastoje
napuhati novčani tok od poslovnih aktivnosti, odnosno nastoje smanjiti novčane
izdatke koje takve kupovine zaliha iziskuju. Međutim, ukoliko se govori o poduzeću
koje svoje poslovanje temelji na prodaji proizvoda (gdje su zalihe nužne), lako se
dolazi do zaključka kako se kod ove tehnike radi o neodrživoj aktivnosti. Naime,
poduzeće kojemu zalihe predstavljaju neophodan dio svakodnevnog poslovanja
pronaći će se u velikim problemima ukoliko duže vrijeme ne naručuje zalihe ili ih
naručuje u malim količinama. To će rezultirati situacijom gdje će poduzeće bilježiti
manje ili nikakve (ukoliko nema zaliha ili robe) novčane primitke; budući da poduzeće
nema zaliha ili robe, nema što prodati kupcima. Poduzeća često znaju, istovremeno
koristiti sve navedene tehnike napuhavanja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti ili
njihovu kombinaciju na temelju neodrživih aktivnosti.
5.4.4. Napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti jednokratnim
benificijama
Navedena tehnika podrazumijeva jednokratne benificije, odnosno naknade
koje poduzeće dobiva po osnovi sudskih sporova, odšteta i slično. Kao primjer, može
se navesti slučaj poduzeća Sun Microsystems19. Microsoft Corporation20 je 2004.
godine morao Sun Microsystems-u, zbog izgubljene sudske parnice, uplatiti 2 mlrd.
dolara. Sun Microsystems je navedenu uplatu, odnosno novčani primitak evidentirao
u okviru poslovnih aktivnosti. Međutim, tek iz bilješka poduzeća, investitori su mogli
vidjeti kako se zapravo radi o jednokratnoj benificiji, odnosno o prihodu koji nije bio
rezultat poslovanja poduzeća (Schilit, 2010: 251).
19
Sun Microsystems je poduzeće koje se bavilo prodajom računala, računalnih dijelova, računalnih software-a te pružanjem IT usluga sa sjedištem u SAD-u. U 2010. godini Oracle Corporation vrši akviziciju nad Sun Microsystems-om. Više na: https://www.britannica.com/topic/Sun-Microsystems-Inc
20 Microsoft Corporation je multinacionalno poduzeće koje razvija, proizvodi, licencira, podržava i
prodaje računarski softver, korisničku elektroniku, te osobne računare i servise. Više na: https://www.microsoft.com/hr-hr/
50
Također je bitno naglasiti, kako je u prijašnjem dijelu rada spomenuto da uz
kategoriju manipulacija novčanim tokom postoji i kategorija manipulacijama zarada.
Manipulacije zaradama također imaju veliki utjecaj na izvještaj o novčanom toku,
razlog tomu je međusobna povezanost financijskih izvještaja. Korištenje
manipulativnih tehnika u jednom financijskom izvještaju odraziti će se na druge
financijske izvještaje. Tako primjerice, manipulacije zaradama obuhvaćaju tehnike
poput (Schilit, 2010: 43-44):
1. prerano priznavanje prihoda
2. priznavanje fiktivnih prihoda
3. povećavanje dobiti priznavanjem učinka jednokratnih ili neodrživih aktivnosti
4. prebacivanje tekućih rashoda u buduće razdoblje
5. korištenje ostalih tehnika prikrivanja rashoda i gubitaka
6. prebacivanje dobiti u buduće razdoblje
7. prebacivanje budućih troškova u tekuće razdoblje
Usporedbom tehnika manipulacija zaradama sa tehnikama manipulacija
novčanim tokom, mogu se vidjeti sličnosti. Generalno gledajući i jedne i druge
tehnike manipulativnog ponašanja imaju cilj stvoriti nerealnu sliku poduzeća. Dok se
manipulacije novčanim tokom prvenstveno baziraju, kako i samo ime navodi, na
izvještaj o novčanom toku, manipulacije zaradama se baziraju prvenstveno na račun
dobiti i gubitka.
Bitno je naglasiti kako postoji povezanost između navedena dva financijska
izvještaja, budući da se „brojevi“, odnosno stanje u računu dobiti i gubitka jednim
dijelom odražava na izvještaj o novčanom toku. Tako se primjerice mogu navesti
tehnike manipulacija zaradama poput priznavanja fiktivnih prihoda, povećavanje
dobiti priznavanjem učinka jednokratnih ili neodrživih aktivnosti i prebacivanje tekućih
rashoda u buduće razdoblje, koje napuhuju prihode određenog poduzeća te samim
time utječu, odnosno mogu napuhati novčani tok istog poduzeća. Važno je imati na
umu da povećanjem prihoda, u pravilu, dolazi do povećanja novčanog toka te je
korelacija između financijskih izvještaja, odnosno korištenja tehnika manipulativnog
ponašanja, vrlo bitna.
51
6. RANI ZNAKOVI UPOZORENJA I OTKRIVANJE MANIPULACIJA
IZVJEŠTAJEM O NOVČANOM TOKU
U prethodnom poglavlju, uz navedene i objašnjene tehnike putem kojih
počinitelji nastoje manipulirati izvještajem o novčanom toku, također su dani i primjeri
poduzeća koja su počinila navedene manipulacije izvještajem o novčanom toku. Iz
primjera prethodno navedenih poduzeća može se vidjeti način putem kojega su
poduzeća provodila manipulacije. Međutim, postavlja se pitanje, jesu li se određene
manipulacije izvještajem o novčanom toku mogle spriječiti, odnosno postoji li
mogućnost otkrivanja manipulativnog ponašanja prije nego li poduzeća uspiju u
njihovom naumu?
6.1. Rani znakovi upozorenja na manipulacije novčanim tokom
Kao i kod svih prijevara, tako i kod manipulacija izvještajem o novčanom toku,
postoje određeni znakovi koji navode da postoji mogućnost manipulativnog
ponašanja. Rani znakovi upozorenja (eng. red flags) manipulativnog ponašanja
vezani uz izvještaj o novčanom toku, zapravo predstavljaju „obrazac“ ponašanja
pojedinaca putem kojega je moguće prepoznati određene znakove koji upućuju na
mogućnost manipulativnog ponašanja. Svaka prethodno navedena tehnika
manipuliranja novčanim tokovima ima svoje rane znakove upozorenja na koje
investitori moraju obratiti pozornost. Važno je napomenuti kako se razlikuju dvije
grupe ranih znakova upozorenja, a to su opći i specifični rani znakovi upozorenja.
Kada se govori o općim ranim znakovima upozorenja podrazumijevaju se
indikatori koji ukazuju na manipulativne radnje koje se najčešće javljaju kod pojedinih
subjekata. Zapravo, radi se o ranim znakovima upozorenja za koje se može reći da
su općeniti budući da se radi o manipulativnom ponašanju koje je karakteristično za
sve grupe prijevara, odnosno prijevare vezane uz prijevarno financijsko izvještavanje,
pronevjeru imovine, korupciju i slično. Opći rani znakovi upozorenja na prijevaru jesu
(Zenzerović, 2015: 4):
1. pojava neuobičajenih vrijednosti, odnosno računovodstvenih anomalija,
2. rezultat poslovanja koji znatno odstupa od prosjeka djelatnosti, odnosno od
očekivanih vrijednosti,
3. neuobičajeno brzi rast,
52
4. nedostatak ili slabosti u internim kontrolama,
5. agresivan pristup top menadžmenta kod postizanja željenih rezultata
poslovanja,
6. način upravljanja i osobnost, odnosno integritet top menadžmenta.
Specifični rani znakovi upozorenja, za razliku od općih, odnose se na one
indikatore koji su karakteristični samo za određenu vrstu prijevare, odnosno
podrazumijevaju indikatore specifičnih pojavnih oblika prijevara. Primjerice, grupa
prijevare je prijevarno financijsko izvještavanje, unutar te grupe nalaze se
manipulacije novčanim tokom, unutar manipulacija novčanim tokom nalaze se
prijevare poput, prethodno navedenih, prebacivanje novčanih primitaka iz financijskih
aktivnosti u poslovne aktivnosti, prebacivanje novčanih izdataka iz poslovnih
aktivnosti u investicijske aktivnosti i ostale uz koje se mogu vezati određeni specifični
rani znakovi upozorenja.
Kada se govori o prijevarnom financijskom izvještavanju neki od specifičnih
ranih znakova upozorenja jesu (Kranacher et. al., 2011: 423-438 i Zenzerović, 2015:
9-12):
1. značajno smanjenje potraživanja od strane kupaca ili rastući poslovni
neuspjesi u djelatnosti ili sveukupnom gospodarstvu,
2. ponavljajući negativni novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti ili nemogućnost
generiranja novčanih tokova iz poslovnih aktivnosti uz istodobno izvještavanje
dobiti ili rasta zarada,
3. brzi ili neuobičajeni rast profitabilnosti u usporedbi sa drugim poduzećima iste
djelatnosti,
4. uvođenje novih računovodstvenih, zakonskih ili regulatornih zahtjeva,
5. stvaranje neuobičajenih ili preoptimističnih izjava za javnost ili poruka uz
godišnja izvješća,
6. velika osjetljivost na brze promjene, poput promjena u tehnologiji,
zastarijevanju proizvoda ili kamatnim stopama,
7. nerealna ili agresivna očekivanja investicijskih analitičara, institucionalnih
ulagača, kreditora ili trećih stranaka u vezi s profitabilnošću poduzeća,
8. pretpostavljeni ili stvarni negativni učinak izvještavanja lošeg financijskog
rezultata o značajnim poduzetim transakcijama,
53
9. povećanje novca i novčanih ekvivalenata te smanjenje potraživanja od kupaca
uz istovremeno povećanje prihoda od prodaje neposredno prije početka
pronalaska novih izvora financiranja,
10. pretjerani pritisak na menadžment ili poslovno osoblje za ispunjavanje
zadanih financijskih ciljeva od strane onih koji su zaduženi za upravljanje,
11. obavljanje značajnih transakcija s povezanim strankama nevezanih uz
redovno poslovanje ili s povezanim strankama koje nisu revidirane ili koje su
revidirale druge revizorske tvrtke,
12. značajne, neuobičajene ili vrlo složene transakcije (osobito krajem godine)
koje stvaraju potrebu preispitivanja suštine nad formom,
13. pretjerani interes menadžmenta za zadržavanjem ili povećavanjem vrijednosti
dionica ili zarada poduzeća,
14. obećanja kojima se menadžment obvezuje analitičarima, kreditorima i ostalim
trećim strankama na postizanje agresivnih ili nerealnih prognoza,
15. neuobičajen rast broja dana vezanih uz nabavku zaliha,
16. neuobičajen rast broja dana vezanih uz prodaju potraživanja od kupaca.
Kada se govori o manipulacijama novčanim tokom neki od specifičnih ranih
znakova upozorenja navedeni su u nastavku. Manipulacije novčanim tokom koje
uključuju tehnike prebacivanja novčanih primitaka iz financijskih aktivnosti u poslovne
aktivnosti bilježe sljedeće rane znakove upozorenja:
1. evidencija primljenih bankovnih kredita pod poslovne aktivnosti poduzeća,
2. prodaja potraživanja od kupaca prije datuma njihove naplate,
3. bilješke u kojima se spominje prodaja potraživanja sa regresom,
4. prodaja fiktivnih potraživanja,
5. promjene u bilješkama vezanih uz financijske izvještaje poduzeća,
6. pružanje manje bilješki u odnosu na prethodno razdoblje,
7. poduzeće koje u bilješkama naglašava da je donijelo računovodstvenu odluku,
8. velika ekspanzija marži ubrzo nakon inventurnog otpisa.
Manipulacije novčanim tokom koje uključuju tehnike prebacivanja novčanih
izdataka iz poslovnih aktivnosti u investicijske aktivnosti bilježe sljedeće rane
znakove upozorenja:
1. veliki ili neuobičajeni kapitalni izdaci,
2. neodgovarajuća kapitalizacija uobičajenih operativnih troškova,
54
3. pojava povratnih transakcija,
4. novi ili neuobičajeni izvještaj o imovini poduzeća,
5. veliko ili neuobičajeno povećanje nematerijalne imovine u odnosu na
prodaju,
6. evidentiranje nabavke zaliha u okviru investicijskih aktivnosti poduzeća,
7. kupnja patenata, ugovora i tehnologija u razvoju,
8. veliki ili neuobičajeni investicijski izdaci.
Manipulacije novčanim tokom koje uključuju tehnike napuhavanja novčanog
toka iz poslovnih aktivnosti putem akvizicija i otuđivanja dijela poslovanja bilježe
sljedeće rane znakove upozorenja:
1. preuzimanje novčanih primitaka iz poslovnih aktivnosti u postupku uobičajene
akvizicije drugog subjekta,
2. poduzeća koja čine brojne i rutinske akvizicije,
3. opadajući čisti novčani tok, dok se novčani tok od poslovnih aktivnosti čini
stabilnim,
4. poduzeća koja koriste EBITDA21 kao mjeru njihove uspješnosti,
5. stjecanje ugovora ili kupaca radije, nego razvijajući iste interno,
6. napuhavanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti putem kreativnog
oblikovanja prodaje poslovanja ili dijela poslovanja,
7. pojava novih kategorija i stavki na izvještaju o novčanom toku,
8. prodaja poslovanja gdje poduzeće zadržava pravo na potraživanja od kupaca.
Manipulacije novčanim tokom koje uključuju tehnike povećavanja novčanog
toka iz poslovnih aktivnosti korištenjem neodrživih aktivnosti obuhvaćaju sljedeće
rane znakove upozorenja:
1. usporena plaćanja obveza prema dobavljačima i ostalim vjerovnicima,
2. usporena plaćanja ostalih obveza poduzeća,
3. obveze prema dobavljačima rastu brže od troškova prodane robe,
4. veliki ili neuobičajeni rast ostalih obveza poduzeća,
5. velike ili neuobičajene pozitivne oscilacije u izvještaju o novčanom toku,
6. bilješke gdje se navode predujmovi, odnosno avansna plaćanja,
21
EBITDA eng. kratica za „Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation, and Amortization”. Predstavlja dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, odnosno razlika između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda društva koji ne uključuju trošak amortizacije. Više na: http://www.investopedia.com/terms/e/ebitda.asp
55
7. pružanje poticaja kupcima radi ubrzavanja naplate potraživanja,
8. kupnja malih količina zaliha,
9. bilješke vezane uz vrijeme nabavke zaliha,
10. drastične promjene u novčanom toku iz poslovnih aktivnosti poduzeća,
11. jednokratne benificije koje doprinose povećanju novčanog toka iz poslovnih
aktivnosti poduzeća.
6.2. Otkrivanje manipulacija novčanim tokom
Svi navedeni rani znakovi upozorenja, za navedene tehnike, mogu ukazivati
na potencijalnu manipulaciju novčanim tokom. Kako bi se potencijalna manipulacija
novčanim tokom mogla predvidjeti ili otkriti postoje, uz navedene rane znakove
upozorenja, pojedine tehnike koje bi mogle pomoći u otkrivanju istih. U nastavku
sljede savjeti koji mogu pomoći pri otkrivanju potencijalnih manipulacija novčanim
tokom.
Vrlo je važno pročitati bilješke poduzeća te potražiti eventualne promjene
nastale u svakom kvartalu. Pogotovo je važno pročitati sve bilješke u
najvažnijim odjeljcima teksta. Većina istraživačkih platformi i software-a za
obradu teksta imaju funkcije poput usporedbe riječi i blackline22 funkcije koje
omogućavaju lakšu usporedbu teksta.
Nove promjene u bilješkama poduzeća trebale bi pružati više odgovora, ne
pitanja. Poduzeća koja objavljuju nejasne bilješke potrebno je dublje
preispitati.
Važno je znati da se prijevare, odnosno manipulacije određenim financijskim
izvještajem reflektiraju u drugim financijskim izvještajima. Primjerice, ukoliko
se sumnja na određeno poduzeće da je počinitelj prijevare, odnosno
manipulacije u računu dobiti i gubitka gdje je poduzeće evidentiralo fiktivne
prihode, važno je imati na umu da je vrlo vjerojatno poduzeće također
evidentiralo fiktivne novčane primitke u izvještaju o novčanom toku.
22
Blackline funkcija uspoređuje dva dokumenta te prikazuje samo ono što se promijenilo između njih, odnosno prikazuje sve razlike u tekstu između dva dokumenta koja se uspoređuju. Više na: https://www.blackline.com/finance-controls-and-automation
56
Ukoliko se sumnja da određeno poduzeće nepravilnom kapitalizacijom nastoji
povećati svoje prihode, važno je imati na umu da navedeno može utjecati na
novčani tok od poslovnih aktivnosti poduzeća.
Brzo rastuća materijalna ili nematerijalna imovina određenog poduzeća može
biti znak agresivne kapitalizacije. Izradom tablice na kvartalnoj bazi mogu se
izračunati sve obveze i sva imovina kao postotak ukupne aktive u bilanci
poduzeća pomoću koje se brzo mogu prepoznati stavke koje rastu brže od
ostatka bilance.
Usporedbom financijskih izvještaja dvaju poduzeća iste djelatnosti može se ući
u trag potencijalnoj prijevari. Primjerice, kod prijašnje navedenog primjera
poduzeća Netflix koje je nabavku zaliha, odnosno DVD filmova, evidentiralo u
okviru investicijskih aktivnosti može se napraviti usporedba sa konkurentskim
poduzećem koje se bavi istom djelatnošću, poduzeće Blockbuster23. Na
početku svog poslovanja Blockbuster je, kao i Netflix, nabavku DVD-a
evidentirao u okviru investicijskih aktivnosti. Međutim, za razliku od Netflix-a,
Blockbuster je nakon konzultacija sa Komisijom za vrijednosne papire i
razmjenu nabavku DVD-a počeo evidentirati u okviru poslovnih aktivnosti te je
ispravio prijašnje financijske izvještaje na isti način. Situacija gdje postoje dva
poduzeća, iste djelatnosti, koja na dva različita načina evidentiraju iste
transakcije trebala bi biti znak upozorenja na potencijalnu prijevaru, odnosno
manipulaciju novčanim tokom.
Čisti novčani tok nakon akvizicija korisna je mjera pri analiziranju novčanih
tokova serijskih poduzeća stjecatelja, odnosno akvizitora. Izračunom
navedene mjere dobije se prava slika poduzeća, odnosno novčani tok
poduzeća stjecatelja, kao što je navedeno primjerom poduzeća Tyco u tablici
8.
Obveze prema dobavljačima spadaju pod „vrlo jednostavne“ obveze
određenog poduzeća. Međutim, ukoliko se obveze prema dobavljačima u
bilješkama određenog poduzeća opisuju na dulje od nekoliko rečenica, postoji
mogućnost manipulacija.
23
Blockbuster je poduzeće koje se bavi pružanjem usluga iznajmljivanja filmova i video igrica putem trgovina, DVD-mail-a, streaming-a i prikazivanjima u kinu sa sjedištem u SAD-u. Više na: http://www.blockbuster.com/
57
Iako su mnogi investitori zadovoljni kada menadžment određenog poduzeća
izjavi da je porast novčanog toka od poslovnih aktivnosti poduzeća rezultat
agresivnog vođenja radnog, odnosno obrtnog kapitala, važno je imati na umu
da postoji mogućnost da takav rast novčanog toka nije održiv, odnosno da je
riječ o neodrživoj ili jednokratnoj aktivnosti.
Uz prije spomenute opće i specifične rane znakove upozorenja te određene
savjete koje mogu pomoći pri otkrivanju potencijalnih prijevara, također treba
spomenuti da postoje određena obilježja ponašanja pojedinaca sklonim prijevarama,
odnosno manipulacijama. Navedeno je prikazano grafikonom 10. u nastavku.
Grafikon 10. Obilježja osoba sklonih prijevarama vezanih uz prijevarno financijsko
izvještavanje u 2016. godini
3,5%
3,5%
4,5%
4,5%
5,5%
6,0%
7,0%
7,0%
9,0%
9,5%
11,0%
13,0%
14,0%
17,5%
17,5%
18,0%
23,5%
24,0%
48,5%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Nestabilnost u životnim okolnostima
Problemi na prethodnom radnom mjestu
Žale se na nedostatak ovlaštenja
Prethodni problemi sa zakonom
Žale se na neodgovarajuću plaću
Daju pretjerani naglasak na uspjeh
Povućeni
Ostalo
Odbijaju uzeti godišnji odmor
Ne pokazuju nikakve znakove
Razvedeni/obiteljski problemi
Problemi s ovisnošću
Neuobičajeno bliski s dobavljačima/kupcima
Problemi s kontrolom, nespremni na podjelu dužnosti
Pretjerano razdražljivi, sumnjičavi i samozatajni
Pretjerani pritisak unutar poduzeća
Imaju financijskih poteškoća
Beskrupulozni
Žive iznad objektivnih mogućnosti
Slučajevi u %
Ob
ilje
žja
os
ob
a
Prijevarno financijsko izvještavanje
58
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 70. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
Grafikonom 10. prikazana su navedena obilježja pojedinaca vezanih uz
prijevarno financijsko izvještavanje u 2016. godini. Na samome vrhu, 48,5%
pojedinaca sklonim prijevarama žive iznad svojih objektivnih mogućnosti, njih 24% su
beskrupulozni te 23,5% pojedinaca ima financijskih poteškoća. Na dnu sa 3,5%
nalaze se nestabilnost u životnim okolnostima i problemi vezani uz prethodno radno
mjesto pojedinca.
Analiza financijskih izvještaja također predstavlja jedan od načina otkrivanja
manipulacija vezanih uz izvještaj o novčanom toku. Usporedbom istih financijskih
izvještaja između dvaju ili više poduzeća istih djelatnosti ili usporedbom različitih
financijskih izvještaja unutar određenog poduzeća, dolazi se do ključnih informacija
vezanih uz financijsko stanje određenog poduzeća tekućeg i prošlih razdoblja.
Stavke unutar financijskih izvještaja izražene su u obliku određene valute, što
korisnicima daje ograničenu razinu informacija. Kako bi korisnici dobili cjelovitu sliku
poduzeća, iznose u određenoj valuti potrebno je pretvoriti u oblik postotaka i omjera,
što daje mogućnost korisnicima da izvrše analizu između više financijskih izvještaja
na temelju njihove međusobne povezanosti. Kod otkrivanja prijevarnog financijskog
izvještavanja, upravo je otkrivanje spomenutih povezanosti i promjena određenih
iznosa ključ u otkrivanju manipulativnog ponašanja. Ukoliko su promjene u postocima
ili omjerima velike, iste će se odraziti na financijske izvještaje na način da će
povezanost između financijskih izvještaja biti upitna; javljaju se računovodstvene
anomalije, neuobičajene vrijednosti i slično.
Analiza financijskih izvještaja uključuje (Kranacher, 2011: 438):
1. vertikalnu analizu,
2. horizontalnu analizu,
3. analizu financijskih pokazatelja.
Ad. 1. Vertikalnom analizom nastoji se utvrditi povezanost između različitih
stavki unutar financijskih izvještaja izraženih u obliku postotaka. Primjerice,
primjenom vertikalne analize u izvještaju o novčanom toku, novčani primici i novčani
izdaci bilježe se kao 100% udjela izvještaja. Ostale stavke koje spadaju pod novčane
59
primitke, odnosno novčane izdatke, izražavaju se u obliku postotka, kao udio koji čine
od ukupne vrijednosti spomenutih kategorija.
Ad. 2. Horizontalnom analizom nastoje se utvrditi promjene između jedne
određene stavke unutar financijskog izvještaja kroz godine. Prva godina analize
smatra se bazom analize, svaka naredna godina pokazuje odstupanja, u obliku
postotka, od bazne godine.
Ad. 3. Analiza financijskih pokazatelja podrazumijeva analiziranje povezanosti
između dvije različite stavke unutar financijskih izvještaja. Zapravo analizom
financijskih pokazatelja nastoji se utvrditi omjer određenih stavki unutar financijskih
izvještaja koje svojim rezultatom prikazuju stanje u kojemu se određeno poduzeće
nalazi. Zanimljivo je spomenuti kako, pri korištenju vertikalne i horizontalne analize,
promjene unutar financijskih izvještaja mogu biti opravdane putem promjena u
poslovanju poduzeća. Međutim, isto se ne može reći za promjene ključnih financijskih
pokazatelja poduzeća. Kada se uoče specifične promjene financijskih pokazatelja
poduzeća, postoji signal upozorenja na potencijalnu prijevaru u poduzeću koju treba
istražiti. Primjerice, značajan pad tekuće likvidnosti određenog poduzeća može biti
rezultat povećanih tekućih obveza ili smanjenja imovine poduzeća. I povećanje
tekućih obveza i smanjenje imovine poduzeća mogu biti sheme prikrivanja prijevara
ukoliko kod istih ne istraži uzrok promjene.
Ukoliko se otkrije da su određeni pojedinci bili počinioci određenih prijevara ili
za to postoji razumna osnova, postavlja se pitanje što dalje? Ukoliko je prijevara
otkrivena ili postoje razumne sumnje da može nastati, odbor za reviziju preko
vanjskih, internih revizora ili forenzičkih računovođa treba provesti istragu. Također,
ukoliko se utvrdi da je određeno poduzeće/pojedinac bio počinitelj ili je sudjelovao u
određenoj prijevari, odnosno manipulativnim radnjama, žrtva prijevare istoga može
prijaviti nadležnim institucijama, odnosno podignuti tužbu. U 2016. godini u prosjeku
59,3% takvih slučajeva završi tužbom, dok se ostalih 40,7% slučajeva nastoji riješiti
na druge načine poput nagodbe ili internih disciplinskih mjera (Wells, 2016: 76).
60
Grafikon 11. Rezultati slučajevi manipulativnog ponašanja koji su završili tužbom u
2012., 2014. i 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 75. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
Iz grafikona 11. prikazani su rezultati slučajeva koji su završili tužbom. Iako je
postotak optuženika koji su se izjasnili krivima, odnosno priznali krivnju, ostao kroz
navedeno razdoblje otprilike isti, postotak odbačenih tužbi pao je sa 19,2% u 2012.
godini na 13,3% u 2016. godini. U 2016. godini ukoliko se kombiniraju počinitelji koji
su priznali krivnju te počinitelji koji su osuđeni krivima, dolazi se do zaključka kako se
76,4% slučajeva proglase krivima na sudu, dok svega 2,3% takvih slučajeva
završava oslobađajućom presudom.
Ukoliko je prijevara počinjena od osobe unutar poduzeća, odnosno ukoliko se
dođe do saznanja da je primjerice zaposlenik, direktor ili netko treći unutar poduzeća
počinio prijevaru, tada poduzeće može poduzeti nekoliko akcija protiv počinitelja koje
su prikazane grafikonom 12.
55,6%
56,5%
56,8%
16,4%
18,2%
19,6%
19,2%
15,4%
13,3%
1,5%
0,9%
2,3%
7,2%
9,0%
8,1%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
2012.
2014.
2016.
Slučajevi u %
Priznali krivnju
Osuđeni krivima
Odbačena tužba
Oslobođeni
Ostalo
61
Grafikon 12. Akcije protiv počinitelja prijevara unutar poduzeća u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 78. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
Kažnjavanje počinitelja prijevara, od strane poduzeća žrtve, važan je dio
programa u prevenciji prijevara, budući da se na takav način ostalim „potencijalnim
počiniteljima“ šalje jasna poruka o protuprijevarnom stavu menadžmenta poduzeća.
Grafikon 12. prikazuje kako je otkaz daleko najčešća mjera kojom se kažnjavaju
počinitelji prijevara, u 64,1% slučajeva. U pojedinim slučajevima protiv počinitelji
prijevara se poduzmu lakše kazne poput uvjetne kazne ili suspenzije (8%), dok u
10% slučajeva počinitelji sami podnesu ostavku u poduzeću. Kako na najbolji način
riješiti problem, odnosno sankcionirati počinitelja prijevare unutar poduzeća,
ponajviše ovisi o okolnostima i interesima poduzeća žrtve. Međutim, zanimljivo je
spomenuti kako u 5,7% slučajeva nad počiniteljima nije primijenjena nikakva mjera
kazne, dok je 10,7% slučajeva završilo nagodbom poduzeća i počinitelja prijevare.
5,7%
8,0%
8,3%
10,0%
10,7%
11,3%
64,1%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
Nema kazne
Uvjetna kazna ili suspenzija
Počinitelj više nije dio poduzeća
Davanje ostavke
Nagodba
Ostalo
Otkaz
Slučajevi u %
Ak
cij
e p
roti
v p
oč
init
elj
a
Slučajevi prijevara
62
Također zanimljivo je postaviti pitanje što sa poduzećem koje je bilo žrtva
prijevare od strane osobe unutar samoga poduzeća, odnosno kažnjavaju li se
poduzeća na temelju neadekvatnih kontrola i propusta zbog počinjenih prijevara?
Grafikon 13. Kazne protiv poduzeća žrtva prijevare u 2016. godini
IZVOR: WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and
Abuse - 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 78. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/docs/2016-report-to-the-
nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
Grafikon 13. daje odgovor na prethodno postavljeno pitanje. U 8,4% slučajeva
poduzeća žrtve prijevare dobiju kaznu, dok u 91,6% slučajeva nisu kažnjena. Kazne
u najvećem broju slučajeva iznose između 10.000 dolara i 1.000.000 dolara (Wells,
2016: 78).
91,6%
8,4%
Nisu dobili kaznu
Dobili su kaznu
63
7. PREVENCIJA MANIPULACIJA NOVČANIM TOKOVIMA
Budući da bi samo „paralizirajuća“ razina regulacije bila u stanju u potpunosti
otkloniti bilo kakvu pojavu manipulativnog ponašanja te spriječiti pojedince u
provođenju istih, što bi naravno uvelike naštetilo normalnom poslovanju svih
poduzeća, sprječavanje manipulacija novčanim tokom potrebno je započeti sa
sljedećim radnjama (Kranacher, 2011: 442):
1. smanjiti pritisak za počinjenje manipulacija novčanim tokom,
2. smanjiti mogućnosti za počinjenje manipulacija novčanim tokom,
3. smanjiti razloge za počinjenje manipulacije novčanim tokom.
7.1. Smanjenje pritiska za počinjenje manipulacija novčanim tokom
Pod navedenim se podrazumijeva smanjenje pritiska na zaposlenike,
menadžment, direktora i ostalo osoblje kako ne bi zbog primjerice određenih
nerealnih očekivanja bili primorani na manipulativno ponašanje. Pod smanjenjem
pritiska podrazumijeva se (Kranacher, 2011: 442):
1. uspostava efektivnog nadzornog tijela nad „etičkim kodeksom“ stvorenim od
strane menadžmenta poduzeća,
2. izbjegavanje postavljanja nedostižnih i nerealnih financijskih ciljeva,
3. izbjegavanje stavljanja pretjeranog pritiska na zaposlenike kod ostvarivanja
određenih ciljeva poduzeća,
4. promjena ciljeva poduzeća, ukoliko je došlo do promjena na tržištu koje to
zahtijeva,
5. potreba da se pobrine da je sustav nagrađivanja zaposlenika fer te da isti neće
stvarati situacije podložne manipulacijama,
6. potreba da se obeshrabri prekomjerna buduća očekivanja ili buduće poslovne
performanse poduzeća,
7. otklanjanje operativnih prepreka za efikasnije poslovanje poduzeća.
64
7.2. Smanjenje mogućnosti za počinjenje manipulacija novčanim tokom
Smanjenje mogućnosti za počinjenje manipulacija podrazumijeva (Kranacher,
2011: 443):
1. održavanje točnih i potpunih izvještaja o internoj reviziji,
2. pažljivi nadzor nad poslovnim transakcijama i bliskim odnosima dobavljača,
kupaca, kreditora, investitora i trećih stranaka koji sudjeluju u navedenim
transakcijama poduzeća,
3. uspostavu fizičkog sistema osiguranja kako bi se zaštitila imovina poduzeća,
novac, zalihe, oprema i druge vrijednosti unutar poduzeća,
4. podjelu važnih funkcija između zaposlenika unutar istog sektora u poduzeću,
5. održavanje točnih izvještaja o zaposlenicima, uključujući i kontrole provedene
nad novim zaposlenicima,
6. uspostavu jasnih i ujednačenih računovodstvenih postupaka,
7. poticanje snažnih nadzornih veza unutar grupa kako bi se promovirala
provedba računovodstvenih postupaka.
7.3. Smanjenje razloga za počinjenje manipulacija novčanim tokom
Smanjenje razloga za počinjenjem manipulacija novčanim tokom
podrazumijeva (Kranacher, 2011: 443):
1. promociju vrijednosti baziranih na integritetu kroz cjelokupno poduzeće,
2. uspostavu jasne politike što se smatra nedopuštenim ponašanjem
3. pružanje redovnih predavanja i treninga prema zaposlenicima o
nedozvoljenom ponašanju unutar poduzeća,
4. uspostavu povjerljivog mehanizam za savjete i prijavu nedozvoljenog
ponašanja
5. držanje govora zaposlenicima od strane top menadžmenta o prioritetima
poduzeća te štetnosti manipulativnog ponašanja,
6. definiranje jasnih posljedica nepoštivanja pravila unutar poduzeća.
65
8. ZAKLJUČAK
Sama svrha sastavljanja financijskih izvještaja, odnosno cilj sastavljanja
financijskih izvještaja je pružiti informacije o financijskom položaju, uspješnosti
poslovanja i promjenama financijskog položaja subjekta, što je korisno širokom krugu
korisnika, kako vanjskim, tako i unutarnjim korisnicima, u donošenju određenih
ekonomskih odluka. Kao jedan oblik pružanja informacija o financijskom položaju,
uspješnosti poslovanja i promjenama financijskog položaja određenog poduzeća
koristi se izvještaj o novčanom toku. Izvještaj o novčanom toku prikazuje novčane
primitke i novčane izdatke, odnosno način uporabe novca i novčanih ekvivalenata u
određenom obračunskom razdoblju. Izvještaj o novčanom toku od velike je važnosti
kako samom poduzeću, tako i korisnicima izvještaja.
Da je izvještaj o novčanom toku od velike važnosti također znaju i pojedinci
skloni manipulacijama novčanih tokova. U današnje vrijeme, prijevarno financijsko
izvještavanje predstavlja ozbiljan problem za poduzeća, investitore pa čak i samu
državu. Posljednjih su godina revizori bili na udaru zbog niza propusta u otkrivanju
prijevarnog financijskog izvještavanja (WorldCom, Tyco i slično). Zbog sve većeg
trenda rasta prijevara vezanih uz prijevarno financijsko izvještavanje korisnici
izvještaja o novčanom toku moraju biti na oprezu. U ovome radu prikazane su
tehnike manipuliranja izvještajem o novčanom toku koje poduzeća koriste kako bi
prikazali lažan ili nestvaran (napuhan) izvještaj o novčanom toku koji daje nerealnu
sliku određenog poduzeća čime se želi obmaniti korisnike istog. Loša strana
korištenja manipulativnih radnji novčanim tokom je činjenica što u pojedinim
situacijama računovodstveni propisi djeluju kao pomoćnici počiniteljima manipulacija.
Čak i kada poduzeća slijede pravila, može se dogoditi da novčani tok prezentiraju na
način koji ne odražava stvarno stanje u poduzeću. Međutim, pomoću manipulativnih
tehnika navedenih u ovome radu, investitori, poduzeća, kreditori i treće osobe imaju
saznanja na koji način počinitelji prijevara provode iste, također, pomoću ranih
znakova upozorenja imaju priliku ući u trag potencijalnim prijevarama.
Činjenica je da će određeni pojedinci uvijek pronaći način kako provesti
određenu manipulativnu radnju. Nažalost, uvođenjem većeg broja regulativnih
propisa neće se riješiti problem, budući da samo „paralizirajuća“ razina regulacije
može riješiti sve pokušaje manipulativnog ponašanja, a takva razina regulacije ne
pruža poslovnu slobodu poduzećima kako bi mogli normalno i efikasno poslovali.
66
Kao što je i u uvodnom dijelu rada napravljena usporedba između sporta i
financijskog izvještavanja, odnosno sportaša i poduzeća, gdje je napravljena
usporedba da je doping kod sportaša istoznačan kao manipulativno ponašanje kod
poduzeća, dolazi se do zaključka kako u svijetu sporta, ne koriste svi sportaši doping,
isto kao što sva poduzeća nisu počinitelji manipulativnih radnji. Samim time, budući
da su gledatelji na stadionima, isto koliko i investitori u poslovnom svijetu, svjesni da
postoji doping, kao i manipulativne radnje, to znači da se svakog sportaša sa zlatnom
medaljom, kao i svako poduzeće sa snažnim financijskim izvještajem, prvo treba
preispitati, odnosno analizirati prije nego ih se prihvati kao takve.
Kao zaključak ovoga rada, bitno je naglasiti važnost izvještaja o novčanom
toku te razumjeti u kojoj se mjeri poduzeća oslanjanju na novčani tok kojega su sama
generirala. Bez obzira koliku razinu profitabilnosti određeno poduzeće iskazuje,
ukoliko ne posjeduje potreban novac kojime će poduzeće podmiriti tekuće obveze,
pronaći će se u velikim problemima. Istovremeno, potrebno je obratiti pažnju na
poduzeća koja u svojim izvještajima prikazuju pozitivne i snažne novčane tokove.
Iako su ulaganja u takva poduzeća poželjna za mnoge investitore, postoje određene
stvari koje poduzeća nastoje sakriti od javnosti, korištenjem tehnika manipulativnog
ponašanja navedenih u ovome radu, a idu na štetu investitorima, ali i samom
poduzeću. Međutim, iako se naglašava važnost izvještaja o novčanom toku, isti je
samo jedan dio cijele slagalice. Uz izvještaj o novčanom toku postoje i drugi
financijski izvještaji, gdje se sveukupnom analizom istih dobije cjelokupna slika
poslovanja određenog poduzeća što uvelike smanjuje potencijalne manipulativne
radnje, što u konačnici dovodi do donošenja ispravnih ekonomskih odluka.
67
LITERATURA
I. Knjige
1. BELAK, V. (2011.) Poslovna forenzika i forenzično računovodstvo. Zagreb:
BELAK EXCELLENS d.o.o.
2. GULIN, D. et al. (2003.) Računovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika.
3. KRANACHER, M. J., RILEY, JR. R. A. i WELLS, J. T. (2011.) Forensic
Accounting and Fraud Examination. Hoboken, New Jersey: John Wiley &
Sons, Inc.
4. MEIGS, R. F. et al. (2001.) Financial accounting. 10. izdanje. New York City,
New York: McGraw-Hill.
5. RRIF - plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge (1993.) Računovodstvo
poduzetnika, Zagreb: RRIF.
6. SCHILIT, H. M. i PERLER, J. (2010.) Financial shenanigans. 3. prošireno
izdanje. New York City, New York: McGraw-Hill.
7. SEVER, S. et al. (2008.) Primjena hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja - s poreznim propisima. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa
i financijskih djelatnika.
8. TEB – poslovno savjetovanje d.o.o. (2011.) Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja. Zagreb: Mladen Štahan.
9. ZENZEROVIĆ, R. (2007.) Računovodstveni informacijski sustavi. Pula:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo
Mirković“.
10. ŽAGER, K. et al. (2008.) Analiza financijskih izvještaja. 2. prošireno izdanje.
Zagreb: MASMEDIA.
68
II. Članci
1. COLBY, E. E. (2014.) Financial statement fraud, Part 1. CGA - Professional
Development Network. [Online] Str. 1.-5. Dostupno na: https://www.cga-
pdnet.org/non_verifiableproducts/articlepublication/finstatfraud/finstatfraud_p1.
pdf [Pristupljeno 11.07.2016.]
2. IFAC - Međunarodna federacija računovođa (2009.) Međunarodni revizijski
standard 220 - Kontrola kvalitete za reviziju financijskih izvještaja. [Online] Str.
168.-169. Dostupno na: http://www.revizorska-komora.hr/pdf/MRevS/ 1_KB-
za-CIP-124.pdf [Pristupljeno: 30.07.2016.]
3. KROLL (2016.) Global Fraud Report - Vulnerabilities on the Rise. [Online] Str.
1.-9. Dostupno na: http://anticorruzione.eu/wp-content/uploads/2015/09/ Kroll_
Global_Fraud_Report_2015low-copia.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
4. NN - Narodne Novine (2014.) NN br. 94/14 - Zakon o faktoringu. [Online]
Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_94_1883.
html [Pristupljeno: 01.09.2016.]
5. NN - Narodne Novine (2015.) NN br. 78/15 - Zakon o računovodstvu i NN br.
134/15 - Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu. [Online]
Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu
[Pristupljeno: 01.10.2016.]
6. NN - Narodne Novine (2016.) NN br. 41/16 - Zakon o izmjeni Zakona o
faktoringu. [Online] Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni
/2016_05_41_1064.html [Pristupljeno: 01.09.2016.]
7. WELLS, J. T. (2012.) Report to the Nations on Occupational Fraud and Abuse
- 2012. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
[Online] Str. 31. Dostupno na: https://www.acfe.com/uploadedFiles/ ACFE_
Website/Content/rttn/2012-report-to-nations.pdf [Pristupljeno: 31.08.2016.]
8. WELLS, J. T. (2016.) Report to the Nations on Occupational Fraud and Abuse
- 2016. Global Fraud Story. ACFE - Association of Certified Fraud Examiners.
69
[Online] Str. 1.-79. Dostupno na: http://www.acfe.com/rttn2016/ docs/2016-
report-to-the-nations.pdf [Pristupljeno: 10.07.2016.]
9. ZENZEROVIĆ, R. (2015.) Rani signali upozorenja na potencijalne prijevare
(red flags). [Online] Str. 1.-29. Dostupno na: https://www.researchgate.net/
publication/290168722_Rani_signali_upozorenja_na_potencijalne_prijevare_r
ed_flags [Pristupljeno: 01.09.2016.]
III. Ostala online literatura
1. Blackline - https://www.blackline.com/finance-controls-and-automation
2. Blockbuster - http://www.blockbuster.com/
3. Cardinal Health - http://www.cardinalhealth.com/en.html
4. Delphi Corporation - http://www.delphi.com/
5. EBITDA - http://www.investopedia.com/terms/e/ebitda.asp
6. General Motors - http://www.gm.com/ index.html
7. Global Crossing - http://www.level3.com/en/
8. Microsoft Corporation - https://www.microsoft.com/hr-hr/
9. Netflix - https://www.netflix.com/hr/
10. Peregrine Systems - http://www.peregrine.com/
11. Softbank - http://www.softbank.jp/en/
12. Spinoff - http://www.investopedia.com/terms/s/spinoff.asp
13. Sun Microsystems - https://www.britannica.com/topic/Sun-Microsystems-Inc
14. Tenet Healthcare - https://www.tenethealth.com/
15. Tyco - http://www.tyco.com/
70
16. Victor Marie Hugo - http://www.buro247.hr/knjige/prijedlozi/11880.html
17. WorldCom - http://www.mci.com/mcihome.jsp
71
POPIS SLIKA
Slika 1. Shema novčanog toka na osnovi poslovnih, investicijskih i financijskih
aktivnosti ................................................................................................................... 10
Slika 2. Klasifikacija prijevarnog financijskog izvještavanja ...................................... 19
Slika 3. Prikaz sheme „Robin Hood trikova“ ............................................................. 33
72
POPIS TABLICA
Tablica 1. Nastanak novčanih primitaka i novčanih izdataka ..................................... 6
Tablica 2. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz poslovnih aktivnosti ...... 8
Tablica 3. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz investicijskih aktivnosti . 8
Tablica 4. Stavke novčanih primitaka i novčanih izdataka iz financijskih aktivnosti ... 8
Tablica 5. Izvještaj o novčanom toku prema direktnoj/izravnoj metodi .................... 11
Tablica 6. Izvještaj o novčanom toku prema indirektnoj/neizravnoj metodi .............. 13
Tablica 7. Novčani tok od poslovnih aktivnosti poduzeća Tyco u razdoblju od 1999.
do 2002. godine ........................................................................................................ 44
Tablica 8. Čisti novčani tok nakon akvizicija od poslovnih aktivnosti poduzeća Tyco
u razdoblju od 1999. do 2002. godine ...................................................................... 45
73
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Frekvencija prijevara prema vrstama u 2012., 2014. i 2016. godini ..... 21
Grafikon 2. Prosječan gubitak u američkim dolarima prema vrstama počinjenih
prijevara u 2012., 2014. i 2016. godini ...................................................................... 22
Grafikon 3. Metode prikrivanja prijevara u 2016. godini .......................................... 23
Grafikon 4. Metode otkrivanja prijevara u 2012., 2014. i 2016. godini ..................... 24
Grafikon 5. Metode otkrivanja prijevarnog financijskog izvještavanja u 2012. godini25
Grafikon 6. Prosječan gubitak u američkim dolarima i frekvencija prijevara prema
pozicijama počinitelja u 2016. godini ........................................................................ 26
Grafikon 7. Primarne slabost interne kontrole prema vrstama prijevare u 2016. godini
................................................................................................................................. 27
Grafikon 8. Žrtve prijevara prema vrstama organizacija - prosječan gubitak u
američkim dolarima i broj slučajeva u postotku u 2016. godini ................................. 28
Grafikon 9. Odjel počinitelja prijevara - frekvencija u postotku i prosječan gubitak u
američkim dolarima u 2016. godini ........................................................................... 30
Grafikon 10. Obilježja osoba sklonih prijevarama vezanih uz prijevarno financijsko
izvještavanje u 2016. godini ...................................................................................... 57
Grafikon 11. Rezultati slučajevi manipulativnog ponašanja koji su završili tužbom u
2012., 2014. i 2016. godini ....................................................................................... 60
Grafikon 12. Akcije protiv počinitelja prijevara unutar poduzeća u 2016. godini ...... 61
Grafikon 13. Kazne protiv poduzeća žrtva prijevare u 2016. godini ......................... 62
74
SAŽETAK
Za financijske izvještaje može se reći da su završni cilj cjelokupnog
računovodstvenog sustava putem kojih se može dobiti cjelokupna slika poslovanja
određenog poduzeća. Drugim riječima, oni pružaju važne računovodstvene
informacije koje omogućuju racionalan proces upravljanja poslovanjem određenog
poduzeća. Jedan od temeljnih financijskih izvještaja prema kojemu je, u ovome radu,
usmjerena najveća pozornost je izvještaj o novčanom toku.
Izvještaj o novčanom toku dugo se vremena smatrao jednim od „čišćih“
financijskih izvještaja, ponajviše iz razloga što su se kroz protekla desetljeća prijevare
financijskim izvještajima, najvećim dijelom, odnosile na manipulacije vezane uz račun
dobiti i gubitka te bilancu. Međutim, poduzeća poput Tyco-a, WorldCom-a i sličnih
dokazali su suprotno.
Razvojem kreativnog, odnosno manipulativnog računovodstva, poduzeća pod
svaku cijenu nastoje prikazati svoja financijska izvješća u što boljem svjetlu.
Pronalaze brojne manipulativne tehnike kojima nastoje napuhati svoje financijske
izvještaje vodeći se prema onoj poslovici „cash is king“, odnosno „novac je kralj“.
Poduzeća imaju velike koristi od snažnog i stabilnog novčanog toka, stoga ne čudi
činjenica da poduzeća nastoje prikazati snažan i stabilan novčani tok koji ulijeva veće
povjerenje investitorima, gdje samim time poduzeće postaje atraktivnije te ostvaruje
veći rejting na tržištu.
Budući da investitori stavljaju sve veći naglasak na izvještaj o novčanom toku,
poduzeća nastoje usavršiti nove manipulativne tehnike kojima bi prikazali svoj
novčani tok boljim, nego što on uistinu jest. U ovome radu otkrivaju se tehnike kojima
se poduzeća služe kako bi manipulacijama napuhali svoje novčane tokove.
Ključne riječi: izvještaj o novčanom toku, manipulacije novčanim tokom, kreativno
računovodstvo, manipulativno ponašanje, prijevarno financijsko izvještavanje.
75
SUMMARY
The financial statements can be defined as a product or the final result of the
entire accounting system in which a person can get the overall picture of a certain
business, of a certain company. In other words, they provide relevant accounting
information which the management finds useful in making business decisions in a
certain company. One of the financial statements discussed in this paper is the
statement of cash flow.
For a long period of time, the statement of cash flow has been considered as
one of the “cleanest” financial statements. Mostly because, during the past decades,
most of the fraudulent financial reporting frauds were connected to the statement of
income and the balance sheet, however, companies such as Enron, WorldCom and
others proved the opposite.
With the rise of creative/manipulative accounting, companies tend to show
their financial statements in the best way possible. With the help of many
manipulative techniques, companies tend to inflate their financial statements to make
them look better than they actually are. It’s logical to conclude that companies benefit
from a strong cash flow, as the saying goes “cash is king”; if they got cash, they got
investitors on their side and a better rating on the market.
Nowadays, investitors are putting a lot of pressure on the companies to show
a strong and positive cash flow statement which leads to using a variety of
manipulative techniques to inflate cash flows, which are discussed in this paper.
Key words: the statement of cash flow, manipulating cash flows, creative
accounting, manipulative behaviur, fraudulent financial reporting.
Top Related