1
Izveštaj nezavisnog revizora AKCIONARIMA BANCA INTESA A.D. BEOGRAD Izveštaj o pojedinačnim finansijskim izveštajima Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja Banca Intesa a.d. Beograd (u daljem tekstu: „Banka“) koji se sastoje od pojedinačnog bilansa stanja na dan 31. decembar 2015. godine, pojedinačnog bilansa uspeha, pojedinačnog izveštaja o ostalom rezultatu, pojedinačnog izveštaja o promenama na kapitalu i pojedinačnog izveštaja o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomena, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i druge napomene. Odgovornost rukovodstva za pojedinačne finansijske izveštaje Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i poštenu prezentaciju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, i za uspostavljanje takvih internih kontrola za koje rukovodstvo utvrdi da su neophodne za pripremu pojedinačnih finansijskih izveštaja, koji ne sadrže materijalno značajne greške, nastale bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. Odgovornost revizora Naša odgovornost je da na osnovu izvršene revizije izrazimo mišljenje o priloženim pojedinačnim finansijskim izveštajima. Reviziju smo izvršili u skladu sa Zakonom o reviziji Republike Srbije, Odlukom o spoljnoj reviziji banaka i Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtevaju da se pridržavamo etičkih zahteva i da reviziju planiramo i obavimo na način koji nam omogućuje da steknemo razumni nivo uveravanja da finansijski izveštaji ne sadrže materijalno značajne greške. Revizija obuhvata obavljanje procedura u cilju prikupljanja revizorskih dokaza o iznosima i obelodanjivanjima u finansijskim izveštajima. Izbor procedura zavisi od naše procene, uključujući i procenu rizika od materijalno značajnih grešaka u finansijskim izveštajima, nastalih bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. U proceni rizika uzimamo u obzir interne kontrole, koje su relevantne za sastavljanje i istinito i pošteno prikazivanje finansijskih izveštaja, sa ciljem kreiranja odgovarajućih revizorskih procedura, ali ne i za svrhe izražavanja mišljenja o efektivnosti primenjenih internih kontrola. Takođe, revizija obuhvata i ocenu adekvatnosti primenjenih računovodstvenih politika i opravdanosti značajnih procenjivanja, koje je rukovodstvo izvršilo, kao i ocenu opšte prezentacije finansijskih izveštaja.
NAPOMENEUZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE
za period od 01.01. do 31.12.2015. godine
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
4
SADRŽAJ: 1. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI............................................................................................................... 5 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED
�������������� ���� ������������ ......................................................................................... 6 3. PRIHODI I RASHODI OD KAMATA .............................................................................................................. 21 4. PRIHODI I RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA .................................................................................... 22 5. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA NAMENJENIH TRGOVANJU ................ 22 6. NETO DOBITAK/(GUBITAK) OD FINANSIJSKIH SREDSTVA KOJA SE INICIJALNO PRIZNAJU
KROZ BILANS USPEHA ................................................................................................................................. 23 7. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU ............ 23 8. NETO PRIHODI OD KURSNIH RAZLIKA I EFEKATA UGOVORENE VALUTNE KLAUZULE ............ 24 9. OSTALI POSLOVNI PRIHODI ........................................................................................................................ 24 10. ��������������� ����� ������������������������ ����������������
VANBILANSNIH STAVKI .............................................................................................................................. 24 11. TROŠKOVI ZARADA, ������������������������������ ............................................... 25 12. TROŠKOVI AMORTIZACIJE .......................................................................................................................... 26 13. OSTALI RASHODI ........................................................................................................................................... 26 14. POREZ NA DOBIT............................................................................................................................................ 26 15. ZARADA PO AKCIJI ........................................................................................................................................ 28 16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE .............................................................................. 28 17. KLASIFIKACIJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ........................................................................................... 31 18. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA, KOMITENATA I DRUGIH FINANSIJSKIH
ORGANIZACIJA ............................................................................................................................................... 34 19. NEMATERIJALNA ULAGANJA ..................................................................................................................... 37 20. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, INVESTICIONE NEKRETNINE I STALNA SREDSTVA
NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA ..................................... 38 21. OSTALA SREDSTVA ....................................................................................................................................... 41 22. FINANSIJSKE OBAVEZE PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA NAMENJENE
TRGOVANJU .................................................................................................................................................... 41 23. DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA BANKAMA, KOMITENTIMA, DRUGIM FINANSIJSKIM
ORGANIZACIJAMA I CENTRALNOJ BANCI .............................................................................................. 42 24. REZERVISANJA ............................................................................................................................................... 47 25. OSTALE OBAVEZE ......................................................................................................................................... 48 26. KAPITAL ........................................................................................................................................................... 50 27. VANBILANSNE POZICIJE .............................................................................................................................. 52 28. OBELODANJIVANJE ODNOSA SA POVEZANIM LICIMA ........................................................................ 54 29. UPRAVLJANJE RIZICIMA .............................................................................................................................. 57 30. POTENCIJALNE OBAVEZE............................................................................................................................ 89 31. �������� ����������������� ���������� ���� .......................................................... 90 32. DEVIZNI KURS ................................................................................................................................................ 91 33. �������������������������������� .................................................................................... 91
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
5
1. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI
��������!"��#$#�!%&'�$*+$�-:!;�!<"�+=���<�=>:!%"�%?���<�%$!%�@Q�'"<%$'+W�?%X��%"�%?+Y�<-:+Q!�%&�&%?%'�%%"�@?��:+@[%"-%?��:+;!W%?@�!\��<!=�!-��\��<!=$!%�@Q<%&$'+W�?�X�!%&'�$%$]^#"![�!;\'�]__]#godine. Narodna banka Jugoslavije je dana 19. septembra 1991. godine donela rešenje i izdala dozvolu za osnivanje �!W%?@�!\��<!=�!-��\��<!=$!%�@Q<%&$'+W�?�X�!%&'�$#
Banka je registrovana kod Okružnog Privrednog suda u Beogradu 16. oktobra 1991. godine, nakon Q!&�:!@[%Q!-�"�radom.
Na osnovu Odluke Generalnog direktora br. 18600 od 7. novembra 2005. godine, saglasnosti Narodne banke Srbije i rešenja Registra privrednih subjekata br. BD 98737/2005 od 29. novembra 2005. godine, izvršena je promena naziva Banke u Banca Intesa a.d. Beograd.
��%<+`ffq#&%$@�!X$%W-%:!$%"���+"�!['%;!�!"[�:��:�+Y['@[�:��:!X['@Q!;+:!���<�<�%"�@��-��['!+Y!-�Panonsku banka a.d. Novi Sad. Nakon registracije postupka spajanja pripajanjem pred Agencijom za privredne r!&@"�'!X���<�:!<�%"�@��-��@['�?�@"-!$\!�@<X��"��?@-�$�[%"-+:![%$"?%:@;[%"�%:!w@;[%"-%?�@;@;!�%;X$%<:!���%�"<�\��<��#$#�%?@��$['!"��-�$�[%"�%:@\!Y"['%?%x!�:�[%"�+[<�-@<?@$��@:!X��:!�!�<�@:!"+[%?+Q!�!i poništene.
U toku 2012. godine Skupština Banke je usvojila izmene i dopune Ugovora o osnivanju i Statuta Banke, uz saglasnost Narodne banke Srbije, što je registrovano kod Agencije za privredne registre rešenjem BD 85268/2012 od 27. juna `f]`#&%$@�!#��%?�:��Q@����<�"!+skladila sa Zakonom o privrednim društvima.
U toku 2015. godine Banka je usvojila izmene i dopune Ugovora o osnivanju i Statuta Banke, Q@;!:!svoje poslovanje i akta, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Narodne Banke Srbije, usaglasila sa odredbama Zakona o bankama, a što je registrovano kod Agencije za privredne registre rešenjem BD 56475/2015 od 26. juna 2015. godine.
Dalje, tokom 2015. godine, došlo je do promene u akcionarskoj strukturi Banke koja se ogleda u tome što je manjinski akcionar Interna�@%��-�@����!y%'[%'��@%�*��y>['%$�%"?%:�!-%<+[��+$!%?!w@�"<%;�<�@%��'+���!"����[�%-%Holding International S.A. Nakon ove promene Banka ima dva akcionara, a to su Intesa Sanpaolo Holding International S.A. i Intesa Sanpaolo S.p.A.
Na dan 31. de�!;\'�`f]{#&%$@�!X"!$@W�!���<!��-�Y@"!+�!%&'�$+++-@�@�@-!��@:��%[%?@w�q\#�'!|+���<!Q@�!['@[�$�:+w@%'&��@Y��@%�@$!-%?@@�%}~!&@%��-���!��'�"�]qf!<"[%Y@�+'�#
Banka je na dan 31. decembra 2015. godine imala 3.010 zaposlenih radnika (31. decembra 2014 - 3.025 zaposlenih).
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
6
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������
2.1. Osnove za sastavljanje i prikazivanje finansijskih izveštaja
Ovi finansijski izveštaji (u daljem tekstu: finansijski izveštaji) Banke za 2015. godinu sastavljeni su u skladu sa �!x+��'%$�@;"���$�'$@;��@���"@:"<%&@Y?!W��?��:�*+$�-:!;�!<"�+}����@-@���>#
�"<-�$+"���<%�%;%'�Q+�%?%$"�?+X\��<!"+obavezne da vode knjige i pripremaju finansijske izveštaje u skladu "�['!?!$!�@;����X$%<:!��<%�%;%\��<�;�XQ-��{f"��?`X['%[@"��%$�\��<!X['@"�"��?-:��:+&%$@W�:@��@���"@:"<@�@Y?!W��:�['@;!�:+:+;!x+��'%$�!"���$�'$!�@���"@:"<%&@Y?!W��?anja (MSFI) od dana koji je nadležno ;!x+��'%$�%�!-%%$'!$@-%<�%$��[%Q!�<��:@�%?!['@;!�!#
����$�'$@@�+;�Q!�:�<%:�"+['?@[+�+['@;!�@+�!<+w!;[!'@%$+}– Dopune MRS 19 Naknade zaposlenima – Planovi doprinosa (na snazi za godišnje periode koji poQ@�:+��$��@-@
nakon 1. jula 2014. godine);– y@<-+"&%$@W�:!&+��['!x!�:�"���$�'$�`f]f. – 2012. *��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�
1. jula 2014. godine);– y@<-+"&%$@W�:!&+��['!x!�:�"���$�'$�`f]]. – 2013. (na snazi za godišnje [!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@li nakon
1. jula 2014. godine).
��'!�+�<+%$%\'!�:�['@-%|!�@��@���"@:"<@�@Y?!W��:�X%\:�?-:!�@"+"-!$!w@"���$�'$@@�+;�Q!�:�<%:@"+['@;!�-:@?@u narednom periodu, kao i standardi koji nisu prevedeni:
– MSFI 9 Finansij"<@ @�"�'+;!��@ *�� "��Y@ Y� &%$@W�:![!'@%$!<%:@ [%Q@�:+�� $�� @-@ ��<%� ]# :��+�'� `f]�#godine);
�"<-�$+"�����_X�@���"@:"<�"'!$"�?�w!"!<-�"@�@<%?��@+:!$�+%$$?!��?!$!�!<��!&%'@:!['@-@<%;[%Q!��%&priznavanja: finansijska sredstva vrednovana po amortizovanom trošku ili finansijska sredstva vrednovana po fer ?'!$�%"�@# �@���"@:"<% "'!$"�?% w! "! ['@Y��?��@ [% �;%'�@Y%?��%; �'%W<+ �<% "-!$!w� $?� <'@�!'@:+;� \+$+Y�$%?%-:!��}"'!$"�?�"!%$�%"!��[%"-%?�@;%$!-Q@:@:!�@-:$�"!��[-�w+:++&%?%'!�@�%?Q��@�%<%?@@+&%?%'!�@+"-%?@['+|�:+%"�%?Y���[-��+��%$'!x!�!$��+;!�%?Q��@��%<%?�<%:@"+@"<-:+Q@?%��[-���&-�?�@�!@<�;��!��['!%"��-+&-�?�@�+#�?�%"��-� "'!$"�?� w! "!?'!$�%?��@ [% �!'?'!$�%"�@#�%\@�@ @&+\@�@ [%%"�%?+?rednovanja �@���"@:"<@�"'!$"��?�[%�!'?'!$�%"�@w!"!['@Y��?��@+\@-��"++"[!��X@Y+Y!?Y�+-�&��:�+@�"�'+;!��!<�[@��-�"�kojima se ne trguje, gde MSFI 9 dopušta, pri inicijalnom priznavanju, kasnije nepromenljivi izbor da se sve promene fer vrednosti priznaju u okviru ostalih dobitaka i gubitaka u izveštaju o ukupnom rezultatu. Iznos koji tako bude priznat +%<?@'+@Y?!W��:�%+<+[�%;'!Y+-���+�!w!;%w@<�"�@:!$�"!['@Y��+\@-��"++"[!��#
– ����]{�'@�%$@*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Qinju na dan ili nakon 1. januara 2017. godine);– ����]~!&+-��%'�@'�Q+�@*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#:��+�'�`f]^#&%$@�!>�– �%[+�!����]]��:!$�@Q<@�'��|;��@– �Q+�%?%$"�?!�%%\+�?����:!�<?@Y@�@:�@Y�:!$�@Q<@�operacija (na
"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#:��+�'�`f]^#&%$@�!>�– Dopune MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nematerijalna imovina – Razjašnjenje prihvatljivih
;!�%$�%\'�Q+���;%'�@Y��@:!*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#:��+�'�̀ f]^#&%$@�!>�– Dopune MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 41 Poljoprivreda (na snazi za godišnje periode koji
[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#:��+�'�`f]^#&%$@�!>�– Dopune MSFI 10 Konsolidovani finansijs<@ @"<�Y@ @ �� `� ��?!"�@�@:! + ['@$'+|!�! !��@�!�! @ Y�:!$�@Q<!
poduhvate - �'%$�:�@;%?@�!@-@�:!�%&$!-�@Y;!x+��?!"�@�%'�@['@$'+|!�%&!��@�!��@-@Y�:!$�@Q<%&[%$+�?���*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#:��+�'�`f]^#&odine);
– y@<-+"&%$@W�:!&+��['!x!�:�"���$�'$�`f]`#- `f]~#*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�1. jula 2016. godine).
– Dopune IAS 27 - �%:!$@��Q�@�@���"@:"<@@Y?!W��:@*��"��Y@Y�&%$@W�:![!'@%$!<%:@[%Q@�:+��$��@-@��<%�]#januara 2016. godine).
+<%?%$"�?%���<!�'!�+��%'�Y;��'�+�@��:��?!$!�@�"���$�'$�@�+;�Q!�:����@���"@:"<!@Y?!W��:!���<!X<�%@datum njihovog stupanja na snagu.
�'@-%|!�@�@���"@:"<@@Y?!W��:@"+[%:!$@��Q�@+";@"-+$�+<-:+Q+:+�!<%�"%-@$%?��! pozicije potraživanja, obaveze, '!Y+-���![%"-%?��:�X['%;!�!��<�[@��-+@�%<%?!&%�%?@�!���<!\!Y+<-:+Q@?��:�Y�?@"�%&['�?�%&-@��– Intesa Leasing d.o.o., Beograd, koje je 100% u vlasništvu Banke. Banka je u skladu sa odredbama MSFI 10 izuzeta od sastavljanja konsolidovanih finansijskih izveštaja. Banka primenjuje metod nabavne vrednosti, tj. troška, prilikom ?'!$�%?��:�%?%&+Q!Ww�#�<+[���<�@?�Y�?@"�%&$'+W�?�Q@�@]X_`�+<+[�!�<�@?!���<!��$���]#$!�!;\'�2015. godine.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
7
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.1. Osnove za sastavljanje i prikazivanje finansijskih izveštaja (Nastavak)
��:?@W!;��@Q�%-@�!X���!"����[�%-%�#�#�#Xregularno sastavlja i objavljuje konsolidovane finansijske izveštaje koji "++"<-�$+"����%$%\'!�@�%$"�'��!��#�?@@Y?!W��:@"!%\:�?-:+:+��Y?��@Q�%;?!\"�:�+���!"����[�%-%Grupe: www.group.intesasanpaolo.com.
Iznosi u priloženim finansijskim izveštajima Banke iskazani "+ + �@-:�$�;� $@��'�X %"@; +<%-@<% �@:! $'+&�Q@:!��Y��Q!�%#�@��'*��>['!$"��?-:��+�<�@%��-�+@ @Y?!W��:�+?�-+�+���<!#�?!�'��"�<�@:!+?�-+��;�<%:!�@"+funkcionalna valuta, tretiraju se kao transakcije u stranim valutama.
Finansijski izveštaji "+['@['!;-:!�@��\�Y@<%��![����"��?<�[%"-%?��:�<%:@[%$'�Y+;!?�$�w!���<���"��?@�@"�[%"-%?��:!;+['!$?@$-:@?%:\+$+w�%"�@#
���<�:!+"�"��?-:��:+['@-%|!�@��@���"@:"<@�@Y?!W��:�['@;!�@-�'�Q+�%?%$"�?!�![%-@�@<!%\!-%$��:!�!+$�-:!;tekstu Napomene 2.
2.2. Uporedni podaci
�Q+�%?%$"�?!�![%-@�@<!@['%�!�!<%:!"!�@Q+['@Y��?��:�@?'!$�%?��:�"'!$"��?�@%\�?!Y�X<%'@Ww!�!['@-@<%;"�"��?-:��:�%?@��@���"@:"<@�@Y?!W��:�"+<%�Y@"�!���!"�'�Q+�%?%$"�?!�@;[%-@�@<�;�@['%�!��;�['@;!�:!�@;+sastavljanju godišnjih finansijskih izveštaja Banke za 2014. godinu.
2.3. ����������������!"����#��$���%#��!�&%�����
������������ �����
��"��?-:��:!@['@<�Y@?��:!�@���"@:"<@�@Y?!W��:�Y���!?�%$'+<%?%$"�?����<!<%'@Ww!�:!��:\%-:@�;%&+w@�['%�!��i razumnih pretpostavki, koje imaju efekta na iskazane vrednosti sredstava i obaveza, kao i obelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih izveštaja, kao i prihoda i rashoda u toku izveštajnog perioda.
Ove procene i pretpostavke su zasnovane na informacijama raspoloživim na dan sastavljanja finansijskih izveštaja. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od navedenih procena. Procene i pretpostavke se kontinuirano razmatraju, a kada korekcije postanu neophodne, iskazuju se u bilansu uspeha za periode u kojima su postale poznate.
�$�-:!;�!<"�+��?!$!�!"+<-:+Q�!['%�!�! @['!�[%"��?<!<%:!"�$'|! '@Y@<$�;%&+['%+Y'%<%?��@;��!'@:�-�%Y��Q�:�!<%'!<�@:!<�:@&%?%$"�?!�@�?'!$�%"�@"'!$"��?�@%\�?!Y�+�%<+��'!$�!�@���"@:"<!&%$@�e.
Umanjenje vrednosti finansijskih sredstava
Banka procenjuje, na svaki izveštajni datum, da li postoji objektivan dokaz da je vrednost finansijskog sredstva ili &'+[! �@���"@:"<@� "'!$"��?� +;��:!�� *%\!Y?'!x!��># �@���"@:"<% "'!$"�?% @-@ &'+[� �@���"@jskih sredstva je %\!Y?'!x!�� @&+\@�@[%%"�%?+%\!Y?'!x!�:� "!['@Y��:+"�;%�<%[%"�%:@%\:!<�@?��$%<�Y%%\!Y?'!x!�:+<�%'!Y+-��� :!$�%&@-@?@W!$%&�x�:�<%:@"+��"��-@��<%�[%Q!��%&['@Y��?��:�"'!$"�?�*"-+Q�:&+\@�<�>@<�$�"-+Q�:&+\@�<�+�@Q!��['%�!�:!�!\+$+w!�%?Q��!�%<%?!�@���"@:"<%&"'!$"�?�@-@&'+[!�@���"@:"<@�"'!$"��?�<%:�;%&+\@�@[%+Y$��%['%�!�:!��#��$�:!'!Q%['%�!�@&+\@��<�Y\%&%\!Y?'!x!�:�<'!$@��X���<�?'W@['!&-!$<'!$@��%&portfolija najmanje kvartalno u cilju procene umanjenja njihove vrednosti.
�['%�!"++�?'x@?��:�$� -@+\@-��"+"[!�� �'!\�+�!�@&+\@��<Y\%&+;��:!�:�?'!$�%"�@X���<�['%"+x+:!$� -@[%"�%:![%+Y$��@$%<�Y@<%:@[%<�Y+:+;!'-:@?%";��:!�:!+['%�!�:!�@;\+$+w@;�%?Q��@;�%<%?@;�%$<'!$@��og[%'��%-@:�['!";��:!�:�<%:@"!;%|!@$!��@�@<%?��@��[%:!$@��Q�@;<'!$@�@;�+[%'��%-@:+#
�?@ $%<�Y@ ;%&+ +<-:+Q@?��@ '�"[%-%|@?! [%$��<! <%:@ +<�Y+:+ �� �![%?%-:�! ['%;!�! + [%&-!$+ ;%&+w�%"�@ @sposobnosti dužnika da uredno izvršava svoje obaveze prema Banci.
Rukovodstvo Banke vrši procene na bazi iskustva o ostvarenim gubicima po kreditima iz prethodnih perioda za sva "'!$"�?�"�<�'�<�!'@"�@<�;�<'!$@��%&'@Y@<�@%\:!<�@?�@;$%<�Y@;�%+;��:!�:+?'!$�%"�@"-@Q�%;%�%;<'!$@��%;portfoliju koji :![%"�%:�%+?'!;![-��@'��:�\+$+w@��%?Q��@��%<%?�#�!�%$%-%&@:�@['!�[%"��?<!<%:!"!<%'@"�!Y�['%�!�+@Y�%"�@?'!;!��\+$+w@��%?Q��@��%<%?�"+['!$;!�'!$%?�%&['!&-!$�"�@-:!;$�"!";��:!'�Y-@<!@Y;!x+['%�!�:!�@�@%"�?�'!�@�&+\@��<�#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
8
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.3. ����������������!"����#��$���%#��!�&%����� (Nastavak)
Koristan vek trajanja nematerijalnih ulaganja i nekretnina, postrojenja i opreme („osnovnih sredstava“)
�$'!x@?��:!<%'@"�%&?!<��'�:��:��!;��!'@:�-�@�+-�&��:�@%"�%?�@�"'!$"��?�"!Y�"�@?���['!��%$�%;@"<+"�?+"�"-@Q�@;"'!$"�?@;�X<�%@�����@�@[@'��%;�!��@Q<%;'�Y?%:+@['%;!��;���<%:!+�@Q!?!-@<@\'%:!<%�%;"<@�@-@@�$+"�'@:"<@���<�%'�#�$!<?���%"�%$'!x!�%&<%'@"�%&?!<��'�:��:�"!['!@"[@�+:!��&%$@W�:!;�@?%+@-@<�$�&%$[%"�%:@@�$@<��@:�$�:!$%W-%$%Y��Q�:�!['%;!�!��<�%'�<%:@"+['!$"��?-:�-@%"�%?Y�%$'!x@?��:!<%'@"�%&?!<�trajanja.
�\%&Y��Q�:�"��-�@�"'!$"��?�++<+[�%:�<�@?@���<!X+�@��:"?�<!['%;!�!+��?!$!�@;['!�[%"��?<�;�;%|!@;��@;��!'@:�-�%Y��Q�:��+�@��:���@���"@:"<@[%-%|�:���<!X<�%@��'!Y+-��te njenog poslovanja.
Umanjenje vrednosti nefinansijske imovine
Na dan bilansa stanja, rukovodstvo Banke analizira vrednosti po kojima su prikazana nematerijalna ulaganja i osnovna "'!$"�?� ���<!# �<%-@<% [%"�%:@ @�$@<��@:� $� :! �!<% "'!$"�?% %\!Y?'!x!no, nadoknadiv iznos te imovine se ['%�!�:+:!<�<%\@"!+�?'$@%@Y�%"%\!Y?'!x!�:�#�<%-@<%:!��$%<��$@?@@Y�%"�!<%&"'!$"�?�['%�!�:!�<�%�@|@%$?'!$�%"�@ [% <%:%: :! �% "'!$"�?% ['@<�Y��%X [%"�%:!w� ?'!$�%"� �%& "'!$"�?� "! +;��:+:! $% ?@"@�! ��$%<�adive vrednosti. �Y;��'��:!%\!Y?'!x!�:�Y���!?�%$'+<%?%$"�?�%\:!<�@?�%['%"+x@?��:!+[%&-!$+ �%<%?�&%�%?@�!Xstopa rasta i diskontnih stopa za jedinice koje generišu tokove gotovine, a koje su predmet razmatranja.
Rezervisanje po osnovu sudskih sporova
���<�:!+<-:+Q!��+?!w@\'%:"+$"<@�"[%'%?�<%:@['%@"�@Q+@Y�:!�%&"?�<%$�!?�%&[%"-%?��:�@%$�%"!"!��<%;!'�@:�-��@+&%?%'��[@���:�X<�%@[@���:�<%:�"!�@Q+'�$�@�%$�%"�X�<%:�"!'!W�?�:+@-@'�Y;��'�:++�%<+regularnog poslovanja. ���<�'+�@�"<@['%�!�:+:!?!'%?���%w+�!&��@?�@�@"�%$�%?@�[@���:�X<�%@@Y�%"!verovatnih ili razumnih procena gubitaka.
�Y+;�!['%�!�!%\+�?���:+['%"+x@?��:!'+<%?%$"�?���<%�'�Y;��'��:�@��%';��@:�<%:!+<-:+Q+:+%\�?!W�!�:�Xporavnanja, procene %$"�'��!['�?�%&"!<�%'�X$%"�+[�!Q@�:!�@�!X@$!��@�@<��@:+[%�!��@:�-�@�%$&%?%'�@�"�'���@�:@�%?!;%&+w�%"�@$�$%['@�!"+'!W�?��:+X<�%@['!��%$�%@"<+"�?%#
!Y!'?@"��:!Y�"+$"<!"[%'%?!"!�%';@'�<�$�:!?!'%?���%$�[%"�%:@%\�?!Y�Q@:@"!@Y�os može pouzdano proceniti [�|-:@?%;���-@Y%;*��[%;!��`~>#�%�'!\�%'!Y!'?@"��:!"!;%|!['%;!�@�@+\+$+w�%"�@Y\%&�%?@�$%&�x�:�@-@dobijanja novih informacija. Potencijalne obaveze, kao i stavke koje ne zadovoljavaju kriterijume za rezervisanje se o\!-%$��:+:+X%"@;�<%:!?!'%?���%w�%$-@?�'!"+'"�<%:@"�$'|!!<%�%;"<!<%'@"�@?!%;�;�-�#
Odložena poreska sredstva
�$-%|!��[%'!"<�"'!$"�?�['@Y����"+��"?!�!@"<%'@Ww!�![%'!"<!<'!$@�!$%;!'!$%<%:!:!@Y?!"�%$�:!�@?%%Q!<@?��@� \+$+w@� %[%'!Y@?@� $%\@��<� $%?%-:�� $� "! �!@"<%'@Ww!�@ [%'!"<@ <'!$@�@ ;%&+ @"<%'@"�@�@# ���Q�:��procena od strane rukovodstva Banke je neophodna da bi se utvrdio iznos odloženih poreskih sredstava koja se mogu priznati, na osnovu perioda nastanka i visine buduw@� %[%'!Y@?@� $%\@��<� @ "�'��!&@:! [-��@'��:� [%'!"<! [%-@�@<!(Napomena 14(c)).
Otpremnine prilikom odlaska u penziju i ostale naknade zaposlenima nakon prekida radnog odnosa
�'%W<%?@+�?'x!�@���<��$�Y�[%"-!�@;���<%�['!<@$�'�$�%&%$�%"�X%$�%"�%odlaska u penziju nakon ispunjenih Y�<%�"<@�+"-%?�X+�?'x+:+"!['@;!�%;�<�+�'"<!['%�!�!#�<�+�'"<�['%�!��+<-:+Q+:!['%�!�+$@"<%���!"�%[!X\+$+w@�<'!���:�Y�'�$�X"�%[!;%'��-@�!��@�-+<�+��@:!Y�[%"-!�@�#�\%&$+&%'%Q�!['@'%$!%?@�[-��%?�XY��Qajne �!@Y?!"�%"�@+�@Q+��@"�%$['%�!�!#�%$���!@��%';��@:!%\!-%$��:!�!"++��[%;!�@`~#+Y�@���"@:"<!@Y?!W��:!#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
9
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.4. Prihodi i rashodi od kamata
�'@�%$@@'�"�%$@%$<�;���X+<-:+Q+:+w@@Y��!Y�+<�;��+@%"��-!['@�%$!@%"��-!'�"�%$!?!Y��!Y�<�;��%�%"�+�<�@?+X%$�%"�%<�;��%�%"�+[�"@?+X%\'�Q+���@"+[%��Q!-++Y'%Q�%"�@['@�%$�@'�"�%$�@+"-%?@;�@Y%\-@&��@%�%&odn%"�X<%:@"+$!�@�@"��@+&%?%'%;@Y;!x+���<!@<%;@�!���#
Za sve finansijske instrumente koji nose kamatu, osim onih koji se klasifikuju kao raspoloživi za prodaju, ili su %$'!x!�@[%�!'?'!$�%"�@<'%Y\@-��"+"[!��X['@�%$@@-@'�"�%$@[%%"�%?+<�;��a se priznaju u okviru prihoda od <�;��� @ '�"�%$� <�;��� + \@-��"+ +"[!�� <%'@"�!w@ ;!�%$ !�!<�@?�! <�;���! "�%[!X <%:� ['!$"��?-:� "�%[+ <%:�['!�@Y�%$@"<%��+:!['%�!�:!��\+$+w�[-�w��:�@-@['@;��:�<'%Y%Q!<@?��@|@?%��@?!<�@���"@:"<%&@�"�'+;!���ili <�$� :! �% ['@<-�$�%X + <'�w!; ?'!;!�"<%; [!'@%$+X �� �!�% <�:@&%?%$"�?!�+ ?'!$�%"� �@���"@:"<@� "'!$"��?� @-@finansijskih obaveza.
��<��$�Y�%$%\'�?��:!<'!$@��X<%:�Q@�@$!%!�!<�@?�!<�;���!"�%[!X!?@$!��@'�"!+%<?@'+['@�%$�@'�"�%$�%$ka;���# ��<��$! Y� %$%\'�?��:! <'!$@�� "! %\'�Q+��?�:+ @ ��[-�w+:+ :!$�%<'���% +��['!$X '�Y&'��@Q�?�:+ "! @amortizuju kao prihod od kamata na proporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja kredita. Proporcionalno '�Y&'��@Q�?��:!��<��$�"!�!'�Y-@<+:!;��!'ijalno od primene efektivnog prinosa.
��<%�@$!��@�@<��@:!%\:!<�@?�@�$%<�Y�%\!Y?'!x!�:�@['@Y��?��:�+;��:!�:�?'!$�%"�@X['@�%$%$<�;�����%?�[%�'�|@?��:�%\'�Q+��?�"!['@;!�%;!�!<�@?�!<�;���!"�%[!���!�%%"�%?@�+X%$�%"�%<%'@Ww!�:!;<�;���! stope <%:�"!<%'@"�@-�Y�$@"<%��%?��:!\+$+w@��%<%?�&%�%?@�!+"?'�+%$;!'�?��:�&+\@��<�%$+;��:!�:�?'!$�%"�@#
���<���"��?-:�%\'�Q+�<�;��!+"?'�+!?@$!��@:!+<+[�%&[%�'�|@?��:�[%%"�%?+<�;���X�-@%?�<%%\'�Q+����<�;����!+�@Q!��<�;���! ['@�%$!?!w"!"�;%!?@$!��@'�+?��\@-��"�%:!?@$!��@:@���<!#
�?@$!��@%�� <�;��� "!X "?! $% $!�@�@�@?�%& '!&+-@"��:� "[%'�%& [%�'�|@?��:�X %\'�Q+��?� @ !?@$!��@'� + %<?@'+vanbilansne evidencije.
2.5. Prihodi i rashodi od naknada i provizija
Prihodi @'�"�%$@%$��<��$�@['%?@Y@:���"��-@['+|��:!;X%$�%"�%<%'@Ww!�:!;\��<�'"<@�+"-+&�X['@Y��:+"![%��Q!-++Y'%Q�%"�@['@�%$�@'�"�%$�%$�%"�%��%\'�Q+�"<%:%"�%?@@+�?'x+:+"!Y�[!'@%$<�$�"+%"�?�'!�@X�:#<�$�je usluga pružena.
Naknade i pr%?@Y@:!['!?�"�%$�%Q@�!��<��$!Y�+"-+&![-���%&['%;!��X@Y$��!&�'���@:!@$'+&!\��<�'"<!+"-+&!#
2.6. ��������������!"���%'����"�
���?<!+<-:+Q!�!+�@���"@:"<!@Y?!W��:!���<!%$;!'�?�:+"!<%'@Ww!�:!;?�-+�!['@;�'�%&['@?'!$�%&%<'+|!�:�+kome Banka posluje (funkcionalna valuta). Kao što je izneto u Napomeni 2.1., finansijski izveštaji prikazani su u hiljadama dinara (RSD), koji predstavlja funkcionalnu i izveštajnu valutu Banke.
�%"-%?�!['%;!�!��"��-!+"�'��%:?�-+�@"+['!'�Q+���!+$@��'![%"'!$�:!;<+'"++�?'x!�%;��;!x+\��<�'"<%;tržištu deviza, koji je važio na dan poslovne promene.
�'!$"�?�@%\�?!Y!@"<�Y��@+"�'��%:?�-+�@��$��\@-��"�"���:�X['!'�Q+���@"++$@��'![%"'!$�:!;<+'"++�?'x!�%;��;!x+\��<�'"<%;�'|@W�+$!?@Ya koji je važio na taj dan (Napomena 32).
�%Y@�@?�!@-@�!&��@?�!<+'"�!'�Y-@<!��"��-!['@-@<%;['!'�Q+��[%Y@�@:�\@-��"�"���:�@"<�Y��@�+"�'��%:?�-+�@@prilikom poslovnih transakcija u stranoj valuti, evidentirane su u korist ili na teret bilansa uspeha kao prihodi i rashodi po osnovu kursnih razlika i prezentovane su u okviru pozicije prihoda/rashoda od kursnih razlika i efekata ugovorene valutne klauzule (Napomena 8).
�%\@�@@&+\@�@<%:@��"��:+['@-@<%;['!'�Q+���@���"@:"<@�"'!$"��?�@%baveza sa valutnom klauzulom evidentiraju se u bilansu uspeha u okviru prihoda, odnosno rashoda od kursnih razlika po osnovu ugovorene valutne klauzule ��"��-!+%\'�Q+�"<%;[!'@%$+ @['!Y!��%?��!"++%<?@'+[%Y@�@:!['@�%$��*'�"�%$�>%$<+'"�@� '�Y-@<� i efekata ugovorene valutne klauzule (Napomena 8).
�'!+Y!�!@[%�!��@:�-�!%\�?!Y!+"�'��%:?�-+�@['!'�Q+���!"++$@��'![%"'!$�:!;<+'"+��$��\@-��"�"���:�#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
10
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.7. Finansijski instrumenti
�@���"@:"<@@�"�'+;!��@"!@�@�@:�-�%?'!$�+:+[%�!'?'!$�%"�@X+?!w��%:Y��'%W<%?!�'��"�<�@:�*@Y+Y!?�@���"@:"<@�sredstava ili finansijskih obaveza koje se vrednuju po fer vrednosti kroz bilans uspeha), koji su direktno pripisivi nabavci ili emitovanju finansijskog sredstva ili finansijske obaveze.
Finansijska sredstva i finansijske obaveze se evidentiraju u bilansu stanja Banke, od momenta kada se Banka ugovornim odredbama vezala za instrument. �+[%?@��@-@['%$�:��@���"@:"<@�"'!$"��?���='!&+-�'����Q@��['@Y��:!"!['@;!�%;%\'�Q+����$��+;[%'�?���:�X%$�%"�%$��+;<�$�:!"'!$"�?%@"[%'+Q!�%$'+&%:"�'��@#
Prestanak priznavanja finansijskih sredstava i finansijskih obaveza
Finansijska sredstva
Finansijsko sredstvo (ili deo finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava) prestaje da se priznaje ukoliko:• je došlo do isteka prava na gotovinske prilive po osnovu tog sredstva; ili• je Banka prenela pravo na gotovinske prilive po osnovu sredstva ili je preuzela obavezu da izvrši isplatu
['@;-:!�!&%�%?@�![%%"�%?+�%&"'!$"�?�+[+�%;@Y�%"+\!Y;��!'@:�-�%Y��Q�:�%&%$-�&��:�[-�w��:��'!w!;-@�+[%%"�%?++&ovora o prenosu i
• Banka je ili izvršila prenos svih rizika i koristi u vezi sa sredstvom, ili nije ni prenela, ni zadržala sve rizike i koristi u vezi sa sredstvom, ali je prenela kontrolu nad njim.
Kada je Banka prenela prava na gotovinske prilive po %"�%?+"'!$"��?�@-@:!Y�<-:+Q@-�+&%?%'%['!�%"+X@['@�%;nije niti prenela niti zadržala sve rizike i koristi u vezi sa sredstvom, niti je prenela kontrolu nad sredstvom, sredstvo se priznaje u onoj meri koliko je Banka angažovana u pogledu sredstva. Dalje angažovanje Banke, koje ima formu garancije na preneseno sredstvo, se vrednuje u iznosu originalne knjigovodstvene vrednosti sredstva ili iznosu maksimalnog iznosa naknade koju bi Banka morala da isplati, u zavisnosti koji iznos je niži.
Finansijske obaveze
Finansijska obaveza prestaje da se priznaje ukoliko je ispunjenje te obaveze izvršeno, ukoliko je obaveza ukinuta ili +<%-@<% :! @"�!<-%?�|!�:!%\�?!Y!#� "-+Q�:+&$! :![%"�%:!w� �@���"@:"<�%\�?!Y� Y�;!�:!��$'+&%;%\�?!Y%;prema istom poveri%�+X�-@[%$Y��Q�:�%['%;!�:!�@;+"-%?@;�@-@+<%-@<%"++"-%?@<%$[%"�%:!w!%\�?!Y!Y��Q�:�%izmenjeni, takva zamena ili promena uslova tretira se kao prestanak priznavanja prvobitne obaveze sa istovremenim priznavanjem nove obaveze, dok se razlika izmex+['?%\@��!@�%?!?'!$�%"�@%\�?!Y!['@Y��:!+\@-��"++"[!��#
���<� :! <-�"@�@<%?�-� �@���"@:"<� "'!$"�?� + "-!$!w! <��!&%'@:!} �@���"@:"<� "'!$"�?� [% �!' ?'!$�%"�@ <'%Y \@-��"uspeha, krediti i potraživanja, hartije od vrednosti koje se drže do dospew�@��'�@:!%$?'!$�%"�@'�"[%-%|@?!Y�['%$�:+#Rukovodstvo Banke vrši klasifikaciju finansijskih instrumenata pri inicijalnom priznavanju.
2.7.1. Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha
�?�<��!&%'@:�+<-:+Q+:!$?![%$<��!&%'@:!�@���sijskih sredstava: ona koja se drže radi trgovanja i ona koja se vode po fer vrednosti kroz bilans uspeha.
Finansijska sredstva se klasifikuju kao sredstva za trgovanje ako su pribavljena radi prodaje ili ponovne kupovine u <'��<%;'%<+X'�$@%"�?�'@?��:�$%\@��<�@Y<'��<%'%Q�@�['%;!���!��@"�@�#��?!$!��"'!$"�?�"!!?@$!��@'�:+[%�!'vrednosti u bilansu stanja.
Finansijski instrumenti kojima se trguje obuhvataju obveznice namenjene trgovanju i finansijske derivate.
Svi realizovani ili nerealizovani dobici i gubici po osnovu promena tržišne vrednosti ovih hartija od vrednosti, odnosno "?%x!�:����!'?'!dnost, priznaju se u korist prihoda, odnosno na teret rashoda.
Banka je u toku 2007. godine u svoje poslovanje uvela nekoliko tipova finansijskih instrumenata koji zadovoljavaju definiciju finansijskih derivata u skladu sa MRS 39 “Finansijski instrumenti: Priznavanje i vrednovanje” i koji kao osnovnu tržišnu varijablu (underlying) imaju valutni kurs. Derivati koje Banka koristi su valutni swap (FX swap) i ?�-+��@�%'��'$*���%'��'$>#��[%�'!\!'�Q+�%?%$"�?!�%&!?@$!��@'��:�X�+"<-�$+"�Y���!?%;���_, derivati su klasifikovani kao finansijski instrumenti namenjeni trgovini, odnosno vode se u bilansu stanja po fer vrednosti, dok "!"?!['%;!�!�!'?'!$�%"�@!?@$!��@'�:++\@-��"++"[!����'�Q+�@;��!'!�-@Y%?��@�<+'"�@�'�Y-@<�#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
11
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.7. Finansijski instrumenti (Nastavak)
2.7.1. Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha (Nastavak)
�%Q!��% ['@Y��?��:! $!'@?��� ?'W@ "! u momentu kada je izvršeno ugovaranje derivativnog ugovora sa drugom ugovornom stranom (datum dogovora). Iznos nominalne glavnice (notional amount) na koji se ugovara odnosni derivat evidentira se vanbilansno a bilansno se u aktivi ili pasivi iskazuje inicijalna pozitivna ili negativna fer vrednost $!'@?���#��@�@:�-�%['@Y��?��:!�!'?'!$�%"�@?'W@"!"�;%Y�%�!$!'@?��!Y�<%:![%"�%:@�'|@W���!��@"�%&@-@"-@Q�%&derivata na organizovanom tržištu, a koja se razlikuje od cene po kojoj je Banka ugovorila derivat. Derivati koje Banka ugovara sa klijentima koji posluju u Srbiji samim tim nemaju inicijalno priznatu fer vrednost, jer u zemlji ne postoji �<�@?�% �'|@W�!$!'@?���#���<�w!+;%;!��+ '�Y?%:��<�@?�%& �'|@W��$!'@?���X �:#<�$�+[%'!$�@[%$��@ sa tržišta derivata postanu raspoloživi, preko bilansa stanja (sredstvo ili obaveza) i bilansa uspeha (inicijalno pozitivna ili �!&��@?���!'?'!$�%"�>!?@$!��@'��@'�Y-@<+@Y;!x+�'|@W�!�!�!�'��"�<�@:!@@�@�@:�-�!�!'?'!$�%"�@$!'@?���+�?'x!�!primen%; ;!�%$%-%&@:! ?'!$�%?��:�# � "<-�$+ "� ?�|!w%; '�Q+�%?%$"�?!�%; [%-@�@<%; ���<!X �!' ?'!$�%"��@���"@:"<@�@�"�'+;!������;!�:!�@�['%$�:@+"<-�x+:!"!��<'�:+;!"!��X['@Q!;+"!!�!<��['%;!�!�!'?'!$�%"�@derivata evidentira u bilansu uspeha kao pov!w��:!�!'?'!$�%"�@@-@";��:!�:!�!'?'!$�%"�@#�%Y@�@?���!'?'!$�%"�derivata se iskazuje kao sredstvo, a negativna fer vrednost derivata kao obaveza. Prestanak priznavanja derivata vrši "!+;%;!��+<�$�@"�@Q++&%?%'��['�?�@%\�?!Y!*'�Y;!��&%�%?@nskih tokova) proistekle iz derivata, odnosno na $��+;@Y?'W!�:�#�'�:�:@!�!<��+"<-�x@?��:��!'?'!$�%"�@"!+�%;�'!�+�<+Y�?�-+��!�@���"@:"<!$!'@?��!*<�<?!���<� �'!�+��% :!$@�% +&%?�'�> !?@$!��@'� �� '�Q+�+ '!�-@Y%?��@� <+'"�@� '�Y-@<�X � "?� ['!thodna knjiženja fer ?'!$�%"�@@�:!�!['%;!�!*;!"!Q�%<�:@|!�![%Y@�@?�!@�!&��@?�!�!'?'!$�%"�@>"!"�%'�@'�:+#
�\%&�%&�W�%�![%"�%:@�<�@?�%�'|@W�!$!'@?�����"'["<%;�@���"@:"<%;�'|@W�+@"�;@;�@;�![%"�%:@;%&+w�%"�$�fer vrednost derivat�\+$!%\:!<�@?�%+�?'x!��*<%�@'����!��>X���<�Y�%\'�Q+��!'?'!$�%"�@<%'@"�@;!�%$%-%&@:+$@"<%��%?��:�\+$+w@�&%�%?@�"<@��%<%?�<%:@['%@"�@Q+@Y$!'@?���#��?!$!��;!�%$�%\'�Q+��:!%[W�!['@�?�w!��%$"�'��!"?@�+Q!"�@<�+�'��"�<�@:�;�"�$!'@vatima na tržištima zemalja gde se derivatima organizovano trguje, a @Y'�Q+���� �!' ?'!$�%"� ['!$"��?-:� [%+Y$��+ ['%�!�+ �!�! $!'@?��� <%:� \@ \@-� [%"�@&�+�� + �'��"�<�@:�;� ��razvijenom tržištu derivata.
�!�%$%-%&@:�+��:?!w%:;%&+w%:;!'@@�<%'[%'@'a u sebe tržišne faktore (srednja vrednost deviznog kursa, tržišne <�;���! "�%[! @ "-#> @ <%�Y@"�!���� :! "� %[W�!['@�?�w!�@; �@���"@:"<@; ;!�%$%-%&@:�;� Y� %$'!x@?��:! ?'!$�%"�@$!'@?���# ���<� ��:;��:! :!$�%; ;!"!Q�% ?'W@ \��<-testing i kalibraciju prime�:!�! ;!�%$%-%&@:! %\'�Q+�� �!'?'!$�%"�@<%'@"�!w@�'|@W�!?�'@:�\-!@�-�!'���@?�!;!�%$!%\'�Q+��#
2.7.2. Krediti i potraživanja
Krediti i potraživanja su nederivativna finansijska sredstva sa fiksnim ili odredivim isplatama koja nisu kotirana na aktivnom tržištu.
Krediti i plasmani bankama i komitentima odobreni od strane Banke evidentiraju se u bilansu stanja od momenta prenosa sredstava korisniku kredita. Svi krediti i plasmani se inicijalno priznaju po fer vrednosti. Na dan bilansa stanja krediti su iskazani po �;%'�@Y%?��%:?'!$�%"�@<%'@Ww!�:!;!�!<�@?�!<�;���!"�%[!X+;��:!�%:Y�@"['�?<+?'!$�%"�@[%%"�%?+%\!Y?'!x!�:�@$@'!<���%�[@"#
�'@�%$@@[%�'�|@?��:�[%%"�%?+%\'�Q+���@�<�;�����%?!@�"�'+;!��!"!!?@$!��@'�:++%<?@'+['@�%$�%$<�;���Xodnosno potraživanja od kamata i naknada koji ulaze u poziciju Bilansa stanja – Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija / komitenata. Naknade koje su deo efektivnog prinosa na ove instrumente se '�Y&'��@Q�?�:+ @ @"<�Y+:+ <�% [�"@?�� ?'!;!�"<� '�Y&'��@Q!�:� <%:� +-�Y! + [%Y@�@:+ �@-��"� "���:� – Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija / komitenata i priznaju u korist bilansa uspeha u okviru prihoda od kamata tokom perioda trajanja instrumenta. Proporcionaln% '�Y&'��@Q�?��:! ��<��$� "! �! '�Y-@<+:!materijalno od primene efektivnog prinosa.
Banka sa svojim komitentima ugovara valutnu klauzulu. Krediti u dinarima, za koje je ugovorena zaštita od rizika vezivanjem za kurs dinara u odnosu na EUR, CHF ili USD, revalorizovani su u skladu sa konkretnim ugovorom za "?�<@<'!$@�#�Y-@<�@Y;!x+?'!$�%"�@�!%�[-�w!�!&-�?�@�!@@Y�%"�%\'�Q+���%&['@;!�%;?�-+��!<-�+Y+-!@"<�Y���je u okviru Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija / komitenata. Dobici i gubici nastali po osnovu primene valutne klauzule evidentiraju se u bilansu uspeha kao prihodi, odnosno rashodi od kursnih razlika i efekata ugovorene valutne klauzule.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
12
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.7. Finansijski instrumenti (Nastavak)
2.7.2. Krediti i potraživanja (Nastavak)
Umanjenje vrednosti finansijskih sredstava i rezervisanja za rizike
U skladu sa internom politikom Banke, na svaki izveštajni datum Banka procenjuje da li postoji objektivan dokaz +;��:!�:�*%\!Y?'!x!�:�>?'!$�%"�@�@���"@:"<%&"'!$"�?�@-@&'+[!�@���"@:"<@�"'!$"��?�#�;��'�"!$�"+�@���"@:"<%"'!$"�?%X@-@&'+[�"'!$"��?�X%\!Y?'!x!�@"�;%�<%[%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@%\!Y?'!x!�:�<%:@['%@Y@-�Y!@Y:!$�%&@-@?@W!$%&�x�:���"��-@���<%�@�@�@:�-�%&['@Y��?��:�"'!$"�?�@��:$%&�x�:*@-@$%&�x�:@>+�@Q!��['%�!�:!�!\+$+w!tokove gotovine finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava koji se pouzdano mogu proceniti.
�%<�Y@%%\!Y?'!x!�:++<-:+Q+:+@�$@<��@:!$�"!$+|�@<"+%Q�?�"�Y��Q�:�@;�@���"@:"<@;[%�!W<%w�;�X$%��:!['@"!'?@"@'��:+<�;��!@-@&-�?�@�!X?!'%?���%w+$�w!$%w@$%"�!Q�:�@-@�!<!$'+&!�@���"@:"<!'!%'&��@Y��@:!@<�$�dostupni [%$��@[%<�Y+:+$�:!$%W-%$%;!'-:@?%&";��:!�:�\+$+w@��%<%?�&%�%?@�!X<�%W�%"+['%;!�!+%<?@'+neizmirenih obaveza ili ekonomskih uslova koji su u korelaciji sa odstupanjima od ugovorenih uslova.
�'@-@<%;['%�!�!%\!Y?'!x!�:�<'!$@��@[-�";���bankama i komitentima, Banka prvo vrši individualnu procenu da +�?'$@$�-@[%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@%%\!Y?'!x!�:+Y�"?�<%�@���"@:"<%"'!$"�?%<%:!:!@�$@?@$+�-�%Y��Q�:�%X<�%@&'+[�+['%�!�+Y��@���"@:"<�"'!$"�?�<%:��@"+@�$@?@$+�-�%Y��Q�:��#
�<%-@<% ���<� +�?'$@ $� �! [%"�%:! %\:!<�@?�@ $%<�Y@ % %\!Y?'!x!�:+ Y� �@���"@:"<� "'!$"�?� Y� <%:� :! ?'W!��@�$@?@$+�-�� ['%�!��X ���<� "?'"��?� ��<?� "'!$"�?� + &'+[+ �@���"@:"<@� "'!$"��?� "� "-@Q�@; <�'�<�!'@"�@<�;�kreditnog rizika i vrši grupnu pro�!�+%\!Y?'!x!�:�#�'!$"�?�Y�<%:�"!?'W@@�$@?@$+�-��['%�!��%\!Y?'!x!�:�@Y�<%:�"!['@Y��:!&+\@��<[%%"�%?+%\!Y?'!x!�:��@"++<-:+Q!��+&'+[�+['%�!�+%\!Y?'!x!�:�#
�<%-@<%[%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@$�:!$%W-%$%&+\@�<�+"-!$%\!Y?'!x!�:�X@Y�%"&+\@�<�"!+�?'x+:!<�%'�Y-@<�@Y;!x+ <�:@&%?%$"�?!�! ?'!$�%"�@ "'!$"�?� @ "�$�W�:! ?'!$�%"�@ \+$+w@� �%<%?� &%�%?@�! *�! +Y@;�:+w@ + %\Y@'%Q!<@?��!<'!$@��!&+\@�<!<%:@:%W+?!<�@"+��"��-@>#��:@&%?%$"�?!��?'!$�%"�"'!$"�?�"!";��:+:!<%'@Ww!njem '�Q+�� @"['�?<! ?'!$�%"�@X � &+\@�@ ��"��-@ [% %"�%?+ +;��:!�:� ?'!$�%"�@ <'!$@�� @ [%�'�|@?��:�X <�% @ %"��-@��@���"@:"<@�"'!$"��?�X!?@$!��@'�:+"!+\@-��"++"[!��<�%*'�"�%$@>�['@�%$@[%%"�%?+%\!Y?'!x!�:��+;��:!�:�%\!Y?'!x!�:��@���"@:"<@�"'!$"��?�@<'!$@��%'@Y@Q�@�?��\@-��"�@�"��?<@*��[%;!��]f>#�'!$@�@@"��:@;�[%?!Y���@"['�?<� ?'!$�%"�@ "! + [%�[+�%"�@ @"<�:@|�?�:+ <�$� �! [%"�%:! '!�-�@ @Y&-!$@ $� w! "'!$"�?� + \+$+w�%"�@ \@�@��$%<��x!��@<�$�"+<%-��!'�-@'!�-@Y%?��@@-i je izvršen prenos kolaterala na Banku. Ukoliko, tokom naredne godine, $%x!$%";��:!�:�@Y�%"�['@Y���%&&+\@�<�+"-!$%\!Y?'!x!�:�X<%:!��"��:!<�%[%"-!$@���!<%&$%&�x�:�<%:@"!$!"@% ��<%� '��@:! ['@Y���%& %\!Y?'!x!�:�X ['!��%$�% ['@Y��� &+\@��< [% %"�%?+ %\!Y?'!x!�:� "! ";��:+:!<%'@&%?��:!; '�Q+�� @"['�?<! ?'!$�%"�@X � @Y�%" <%'!<�@:! "! ['@Y��:! + \@-��"+ +"[!�� <�% ['@�%$ [% %"�%?++;��:!�:�%\!Y?'!x!�:��@���"@:"<@�"'!$"��?�@<'!$@��%'@Y@Q�@�?��\@-��"�@�"��?<@ (Napomena 10).
Sadašnja vr!$�%"�%Q!<@?��@�\+$+w@��%<%?�&%�%?@�!"!$@"<%��+:!<%'@Ww!�:!;+&%?%'!�!!�!<�@?�!<�;���! stope finansijskog sredstva. �\'�Q+� "�$�W�:! ?'!$�%"�@ ['%�!�:!�@� \+$+w@� �%<%?� &%�%?@�! �@���"@:"<%& "'!$"�?�%\!Y\!x!�%&<%-��!'�-%;+Y@;�+%\Y@'�%<%?!&otovine koji mogu nastati iz procesa realizacije kolaterala umanjene za troškove realizacije i prodaje kolaterala.
�"?'�!&'+[�!['%�!�!%\!Y?'!x!�:�X�@���"@:"<�"'!$"�?�"!&'+[@W+��%"�%?+@��!'�%&"@"�!;�<-�"@�@<��@:!<%:@���<� <%'@"�@ +Y@;�:+w@ + %\Y@' <�'�<�!'@"�@<! <'!$@��%& '@Y@<�# �+$+w@ �%<%?@ &%�%?@�! <%:@ "! %$�%"! �� &'+[+�@���"@:"<@�"'!$"��?�<%:@"+['!$;!�&'+[�!['%�!�!%\!Y?'!x!�:�"!['%�!�:+:+��%"�%?+@"�%'@:"<@�@"<+"��?�%&+\@�@;�[%%"�%?+"'!$"��?�"�"-@Q�@;<�'�<�!'@"�@<ama kreditnog rizika. Istorijska iskustva se koriguju na osnovu $%"�+[�@��!<+w@�[%$���<�<�<%\@"!%$'�Y@-@!�!<�@�!<+w@�+"-%?�<%:@�@"+@;�-@+�@��:���&%$@�!��<%:@;�"!zasniva istorijsko iskustvo, kao i da bi se uklonili efekti uslova koji su postojali tokom istorijskog perioda, a ne postoje ��$��\@-��"�"���:�#�!�%$%-%&@:� @['!�[%"��?<!<%:@"!<%'@"�!Y�['%�!�+\+$+w@��%<%?�&%�%?@�!"!'!$%?�%'!?@$@'�:+$�\@"!";��:@-!'�Y-@<!@Y;!x+['%�!�:!�@�@Y�%"�@"�?�'�%&@"<+"�?�[%%"�%?+&ubitka.
�%<%; &%$@�! "! ;%&+X $!-@;@Q�% @-@ + �!-%"�@X ?'W@�@ $@'!<��@ %�[@"@ $%"[!-@� [-�";��� @ [%�'�|@?��:� Y� <%:! :!�!;%&+w�%"��:@�%?!��[-��! @Y?!"��X%$�%"�%Y�<%:!:!��"��-%@$%<+;!��%?��%+;��:!�:!?'!$�%"�@#�@'!<���otpis nenaplativih potr�|@?��:�"!?'W@��%"�%?+%$-+<�"+$�@-@%?-�Ww!�%&%'&������<!#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
13
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.7. Finansijski instrumenti (Nastavak)
2.7.2. Krediti i potraživanja (Nastavak)
Isknjižavanja vrednosti nenaplativih potraživanja
Isknjižavanje vrednosti se radi u skladu sa Procedurom o isknjižavanju vrednosti nenaplativih potraživanja. Predmet @"<�:@|�?��:� ?'!$�%"�@ "+ [%�'�|@?��:� <%:� @"[+�:�?�:+ "-!$!w! uslove: postoji docnja u naplati konkretnog [%�'�|@?��:�$+|�%$�^f$�������<��@:!+"[!-�$���[-��@[%�'�|@?��:!@[%'!$"['%?%x!�:�"?@��<�@?�%"�@��[-��!definisanih svojim politikama i procedurama; Y�[%Q!�@ "+ "+$"<@ [%"�+[�@ ��;@'!�:� [%�'�|@?��ja; vrednost potraživanja je u potpunosti pokrivena ispravkom vrednosti.
Izuzetno, i potraživanja koja ne ispunjavaju gore navedene uslove mogu biti isknjižena ukoliko je takvu odluku doneo ��$-!|�@%'&��X�$\%'Y�<?�-@�!��<�@?!X�+"<-�$+"�%?-�Ww!�:ima delegiranim od strane Upravnog odbora.
2.7.3. Reprogramirani krediti
Ukoliko se proceni da su problemi dužnika i kašnjenje u izvršavanju obaveza prema Banci privremenog karaktera, %$�%"�%$�\@<-@:!��[%$�!W�%@Y;!�:!�@;+&%?%'�@;+"-%?@;�;%&�%[%�%?%[%"���@+'!$��+[-�w��:+%\�?!Y�XBanka radije reprogramira kredite n!&%W�%'!�-@Y+:!"'!$"�?�%\!Y\!x!�:�#�%;%|!$�[%$'�Y+;!?�['%$+|!�:!'%<�otplate kao i nove uslove kreditiranja. Nakon izmene uslova ne smatra se da je kredit dospeo. Reprogramirani krediti se kontinuirano prate i kontrolišu kako bi se osiguralo ispu�:!�:!"?@�<'@�!'@:+;�X<�%@\+$+w@�[-�w��:�#
2.7.4. �����������������������������������������
�@���"@:"<�"'!$"�?�<%:!"!$'|!$%$%"[!w�"+"'!$"�?�"��@<"�@;[-�w��:@;�@-@[-�w��:@;�<%:�;%&+$�"!+�?'$!@"��@<"�@;$%"[!w!;XY�<%:!���<�@;�[%Y@�@?�+��;!'+@"[%"%\�%"�@$�@�$'|@$%$%"[!w�#
��<%�@�@�@:�-�%&['@Y��?��:�X�@���"@:"<�"'!$"�?�<%:!"!$'|!$%$%"[!w�!?@$!��@'�:+"![%�;%'�@Y%?��%:?'!$�%"�@<%'@Ww!�:!; ;!�%$� !�!<�@?�! <�;���! "�%[!X +;��:!�%: Y� @"['�?<! ?'!$�%"�i, odnosno gubitak po osnovu %\!Y?'!x!�:�#�;%'�@Y%?���?'!$�%"�%\'�Q+��?�"!+Y@;�:+w@+%\Y@'"?!$@"<%��!@-@['!;@:!['@<+[%?@�@+�%<+[!'@%$�$%"[!w�#�Y�%"&+\@�<�+"-!$%\!Y?'!x!�:��@���"@:"<@�"'!$"��?�<%:!"!$'|!$%$%"[!w�%\'�Q+��?�"!<�%'�Y-@<�@Y;!x+<�:@&%?%$"�?!�!?'!$�%"�@+-�&��:�@"�$�W�:!?'!$�%"�@%Q!<@?��@��%<%?�&%�%?@�!!"<%��%?��@�[%originalnoj kamatnoj stopi ulaganja.
Banka na dan 31. decembra nema niti je u 2015. godini ulagala u finansijska sredstva koja su klasifikovana u ovu kategoriju.
2.7.5. Finansijska sredstva raspoložive za prodaju
�@���"@:"<�"'!$"�?�<%:!"+��;!�:!�!$�"!$'|!���!%$'!x!�@?'!;!�"<@[!'@%$X�<%:!;%&+\@�@['%$��!+"-!$[%�'!\! Y� %\!Y\!x!�:!; -@<?@$�%"�@ @-@ @Y;!�� + <�;���@; "�%[�;�X <ursevima stranih valuta ili cena kapitala, klasifikuju se kao “finansijska sredstva raspoloživa za prodaju”.
�@���"@:"<� "'!$"�?� '�"[%-%|@?� Y� ['%$�:+ "�"�%:! "! %$ �<�@:�X +Q!Ww� + <�[@��-+ $'+&@� \���<� @ ['�?�@� -@��Xdržavnih zapisa i obveznica Re[+\-@<!�'\@:!@![+\-@<!���-@:!"�'%<%;$%"[!w�['!<%�;!"!��#
��<%�@�@�@:�-�%&['@Y��?��:�X �@���"@:"<�"'!$"�?�'�"[%-%|@?�Y�['%$�:+X"! @"<�Y+:+[%�!'?'!$�%"�@#�Q!Ww�+<�[@��-+<%:�"!�!<%�@'�:+���<�@?�%;�'|@W�+@Q@:�"!?'!$�%"��!;ože pouzdano utvrditi vrednuju po nabavnoj ?'!$�%"�@+;��:!�%Y�!?!��+�-��%\!Y?'!x!�:�#�!'?'!$�%"��@���"@:"<@�"'!$"��?�<%:!"!<%�@'�:+��\!'Y@Y�"�@?�"!�� �!<+w@;\!'Y��"<@;�!��;�#�"-+Q�:+�![%"�%:!w!& @-@?'-%�!-@<?@$�%&"!<+�$�'�%& �'|@W�� za finansijske @�"�'+;!��! <%:@ "+ <%�@'��@ �� \!'Y@X ���<� w! + "-+Q�:+ ;��!'@:�-�! Y��Q�:�%"�@ [%Y@�@:� + �@; @�"�'+;!��@;�['@;!�:@?��@@%$&%?�'�:+w!['%�!��!<%'!<�@:!\!'Y��"<!?'!$�%"�@Y�@Y�%"+;��:!�:�+"-!$�!-@<?@$�%"�@�%$"+"�?�tržišta (hairc+�>+"-+Q�:+[%�'!\!Y��:@�%?@;%�+x!�:!;#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
14
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.7. Finansijski instrumenti (Nastavak)
2.7.5. Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju (Nastavak)
Nerealizovani dobici i gubici po osnovu finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju evidentiraju se u okviru rezervi �!'?'!$�%"�@+%<?@'+<�[@��-�X$%<"!�@���"@:"<%"'!$"�?%�!['%$�X��[-��@ @-@��$'+&@��Q@�'!�-@Y+:!X @-@$%< to "'!$"�?%�@:!%\!Y?'!x!�%#��$�"!�@���"@:"<�"'!$"�?�'�"[%-%|@?�Y�['%$�:+%�+x!X@-@<�$�@;"!+;��:@?'!$�%"�Xkumulirane korekcije fer vrednosti priznate u okviru kapitala evidentiraju se u bilansu uspeha. Za procenjene iznose rizika da plasma�@++Q!Ww�+<�[@��-+@%"��-��@���"@:"<�"'!$"�?�'�"[%-%|@?�Y�['%$�:+�!w!\@�@��[-�w!�@X���<�vrši ispravku vrednosti.
�'@�%$@%$<�;�����$'|�?�!Y�[@"!@%\?!Y�@�!![+\-@<!�'\@:!"!%\'�Q+��?�:+@['@[@"+:+;!"!Q�%@['@Y��:++bilansu uspeha.
�'@�%$@%$$@?@$!�$@X[%%"�%?++-�&��:�+�<�@:!$'+&@�['�?�@�-@��X@['@�%$@[%%"�%?++Q!Ww�+<�[@��-+$'+&@�pravnih lica prikazuju se kao prihodi u trenutku kada se utvrdi pravo acionara da prime isplatu.
� "-+Q�:+ �@���"@:"<@� "'!$"��?� '�"[%-%|@?@� Y� ['%$�:+X ���<� ['%�!�:+:! �� [%:!$@��Q�%: %"�%?@ $� -@ [%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@%%\!Y?'!x!�:+X��%"�%?+@"�@�<'@�!'@:+;�<%:@?�|!Y��@���"@:"<�"'!$"�?�<%:�"!?'!$�+:+[%�;%'�@Y%?��%:��\�?�%:?'!$�%"�@#��<%x!X['%<�:@|!�@@Y�%"@"['�vke predstavlja kumulativni gubitak vrednovan kao '�Y-@<� @Y;!x+ �;%'�@Y%?��! ?'!$�%"�@ @ �!<+w! �!' ?'!$�%"�@X +;��:!� Y� !?!��+�-�!&+\@�<! +"-!$%\!Y?'!x!�:�['!��%$�%['@Y���!+\@-��"++"[!��#�"-+Q�:+@�"�'+;!����<�[@��-�'�"[%-%|@?@�Y�['%$�:+X%bjektivnim dokazom "! ";��'� @ =Y��Q�:��= @-@ =['%-%�&@'��= [�$ �!' ?'!$�%"�@ @�"�'+;!��� <�[@��-� @"[%$ ��\�?�! ?'!$�%"�@# �<%-@<%[%"�%:@$%<�Y%%\!Y?'!x!�:+X<+;+-��@?�@&+\@��<X?'!$�%?��<�%'�Y-@<���\�?�!?'!$�%"�@@�'!�+��!�!'?'!$�%"�@Xumanjen Y�!?!��+�-�!&+\@�<!+"-!$%\!Y?'!x!�:�['!��%$�%['@Y���!+\@-��"++"[!��X"!['!�%"@@Y<�[@��-�+\@-��"+"[!��X$%<"![%'�"��!'?'!$�%"�@��<%�%\!Y?'!x!�:�!?@$!��@'�$@'!<��%<'%Y<�[@��-#
2.7.6 Depoziti banaka i komitenata
Depoziti banaka i komitenata, kao i ostale kamatonosne finansijske obaveze, se prvobitno priznaju po fer vrednosti, umanjenoj za nastale transakcione troškove, izuzev finansijskih obaveza koje se vrednuju po fer vrednosti kroz bilans +"[!��# ��<%� [%Q!��%& ['@Y��?��:�X <�;��onosni depoziti i krediti se iskazuju po amortizovanoj vrednosti <%'@Ww!�:!;!�!<�@?�!<�;���!"�%[!#
2.7.7. Obaveze po kreditima
Obaveze po kreditima se inicijalno priznaju po fer vrednosti umanjenoj za nastale transakcione troškove. Obaveze po kreditima se naknadno vrednuju po amortizovanoj vrednosti.
�\�?!Y! [% <'!$@�@;� "! <-�"@�@<+:+ <�% �!<+w! %\�?!Y!X %"@; +<%-@<% ���<� �!;� \!Y+"-%?�% ['�?% $� @Y;@'@obavezu za najmanje 12 meseci nakon datuma bilansa stanja.
2.7.8. Obaveze iz poslovanja
�\�?!Y!['!;�$%\�?-:�Q@;�@%"��-!<'��<%'%Q�!%\�?!Y!@"<�Y��!"+[%�%;@��-�%:?'!$�%"�@#
2.8. Prebijanje finansijskih instrumenta
�@���"@:"<�"'!$"�?�@�@���"@:"<!%\�?!Y!"!['!\@:�:+X�'�Y-@<�@Y;!x+�:@�%?@�"+;�"!['@Y��:!+\@-��"+"���:�Xa<%@"�;%�<%X[%"�%:@Y�<%�%;%;%&+w!�%['�?%$�"!@Y?'W@['!\@:��:!['@Y���@�@Y�%"�@[%"�%:@��;!'�$�"!isplata izvrši po neto osnovu, ili da se istovremeno proda sredstvo i izmiri obaveza.
2.9. Potrebna rezerva za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki
!Y!'?�Y�['%�!�:!�!&+\@�<!<%:@;%&+��"���@[%%"�%?+\@-��"�!�<�@?!@?��\@-��"�@�"��?<@"!+�?'x+:!+"<-�$+sa Odlukom Narodne banke Srbije o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke (“Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 94/2011, 57/2012,123/2012, 43/2013 i 135/2014, 14/2015 i 38/2015).
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
15
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.9. Potrebna rezerva za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki (Nastavak)
Ukupna potraživanja od jednog dužnika (bilansna aktiva i vanbilansne stavke) klasifikuju se u kategorije od A do D, +Y�?@"�%"�@%$;%&+w�%"�@��plate potraživanja. Naplativost potraživanja od jednog dužnika procenjuje se na osnovu +'!$�%"�@"!'?@"@'��:�%\�?!Y�$+|�@<�@�:!&%?%&�@���"@:"<%&[%-%|�:�X\'%:�$���['!<%'�Q!�:�%�[-��!&-�?�@�!@kamate, kao i kvaliteta pribavljenih sredstava obezbex!�:�#
Na osnovu klasifikacije potraživanja, a u skladu sa navedenom Odlukom Narodne banke Srbije, potrebna rezerva za ['%�!�:!�!&+\@�<!%\'�Q+��?�"!['@;!�%;"-!$!w@�['%�!����}�*f�>X�*`�>X *]{�>X�*�f�>@�*]ff�>#
���<�:!"?%:@;+�+�'�W�:@;�<�%;%$'!$@-�\-@|!<'@�!'@:+;!@;!�%$%-%&@:+Y�<-�"@�@<��@:+[%�'�|@?��:�@%\'�Q+�rezerve za procenjene gubitke a u skladu sa kriterijumima definisanim Odlukom o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke. Osnovni kriterijumi klasifikacije potraživanja su urednost dužnika u izmirenju obaveza, �@���"@:"<@ [%-%|�: @ [%"-%?�! [!'�%';��"! $+|�@<�X �$!<?���%"�@ �%<%?� &%�%?@�! @ @�"�'+;!���� %\!Y\!x!�:�[-�w��:�#
�\'�Q+����'!Y!'?�Y�['%�!�:!�!&+\@�<!+;��:!�� je za ispravku vrednosti bilansne aktive i rezervisanja za gubitke [%?��\@-��"�@;"��?<�;�X<%:�:!+"<-�$+"�'�Q+�%?%$"�?!�%;[%-@�@<%;���<!%\!-%$��:!�%;+��[%;!�@̀ #q#`#iskazana na teret rashoda u bilansu uspeha (Napomena 10).
Iznos potrebne rezerve iz dobiti za procenjene gubitke, nakon umanjenja za ispravke vrednosti bilansne aktive i '!Y!'?@"��:� Y� &+\@�<! [% ?��\@-��"@; "��?<�;� ['!$"��?-:� %$\@��+ "��?<+ %$ <�[@��-� ['@-@<%; %\'�Q+��regulatornog kapitala Banke.
2.10. Gotovina i sredstva kod centralne banke
Pod gotovinom i sredstvima kod centralne banke, iskazuju se gotovina u dinarima i stranoj valuti, odnosno gotovina ��|@'%@ �!<+w@;'�Q+�@;�X&%�%?@��+\-�&�:�@@%"��-��%?Q���"'!$"�?�+$@��'@;�@"�'��%:?�-+�@XY-��%@%"��-@plemeniti metali, deponovani viškovi likvidnih sredstava banke kod Narodne banke Srbije i sredstva obavezne rezerve +"�'��%:?�-+�@@Y$?%:!����[%"!\�@;'�Q+�@;�<%$��'%$�!\��<!�'\@:!
2.11. Konsolidovani finansijski izveštaji
Osnovni principi na bazi <%:@�"!['@['!;�:+@['!Y!��+:+<%�"%-@$%?��@�@���"@:"<@@Y?!W��:@X+"-+Q�:+<�$�!��@�!�kontroliše jedan ili vise drugih entiteta, ustanovljeni su MSFI 10 - Konsolidovani finansijski izveštaji.
MSFI 10, Konsolidovani finansijski izveštaji, zahteva o$!��@�!��*;��@Q�@!��@�!�><%:@<%��'%-@W!:!$��@-@?@W!!��@�!��*Y�?@"�@!��@�!�>$�['!Y!��+:!<%�"%-@$%?��!�@���"@:"<!@Y?!W��:!X$�$!�@�@W!['@��@[!<%��'%-!@%$'!x+:!<%��'%-+kao osnov za konsolidaciju.
Banka na dan 31. decembra 2015. godine, poseduje 100% vlasništva privrednog društva Intesa Leasing d.o.o., Beograd @"�;@;�@;@;�[+�+<%��'%-+��$�:@;#�Q!Ww!+<�[@��-+��?!$!�%&Y�?@"�%&['�?�%&-@��@"<�Y��%:![%��\�?�%:vrednosti umanjenoj za ispravku vrednosti (Napomena 17 (c)).
Osim Intesa Leasing Beograd, Banka nema kontrolu ni nad jednim drugim entitetom.
��<%X��:?@W!;��@Q�%-@�!X���!"����[�%-%�#�#�#X"�"��?-:�<%�"%-@$%?��!�@���"@:"<!@Y?!W��:!<%:@"++"<-�$+"���� %$%\'!�@� %$ "�'��! ��X @ ['!Y!��+:! @� �� Y?��@Q�%; ?!b sajtu Intesa Sanpaolo Grupe: www.group.intesasanpaolo.com i kako su ispunjeni ostali zahtevi MSFI 10, paragraf 4, Banka ne sastavlja konsolidovane finansijske izveštaje.
2.11.1 Investicije u pridružen�������������������������������
�-�&��:�+!��@�!�+<%;!���<�@;�Y��Q�:��+�@��:X�<%:!�@:!�@Y�?@"�@!��@�!��@+Q!Ww!+Y�:!$�@Q<%;[%$+�?��+��Y@?�"!X+"<-�$+"���`�X��?!"�@�@:!+['@$'+|!�!!��@�!�!@Y�:!$�@Q<![%$+�?��!#�-�&��:!"! vodi po metodu udela, a klasifikuje kao sredstvo raspoloživo za prodaju.
Investicije u pridružene entitete @Y�:!$�@Q<![%$+�?��!"!<-�"@�@<+:!<�%�@���"@:"<%"'!$"�?%'�"[%-%|@?%Y�['%$�:+Xi evidentira se po nabavnoj vrednosti umanjenoj za ispravku vrednosti.
Banka nema investicije u pridružene en�@�!�!@Y�:!$�@Q<![%$+�?��!#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
16
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.12. Nematerijalna ulaganja
Nematerijalna ulaganja se sastoje od softvera, licenci i nematerijalnih ulaganja u pripremi. Nematerijalna ulaganjaiskazana su po nabavnoj vrednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrednosti.
��!Q!�!-@�!��!@"<�Y+:+"![%@"�%'@:"<%:��\�?�%:?'!$�%"�@#�@�!��!@;�:+%&'��@Q!�?!<�'�:��:�@@"<�Y+:+"![%nabavnoj vrednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vredn%"�@# �;%'�@Y��@:� "! %\'�Q+��?� ['@;!�%;proporcionalne metode kako bi se troškovi licenci raspodelili u toku njihovog procenjenog veka upotrebe (od 5 do 10 godina).
�'%W<%?@'�Q+��'"<@�"%��?!'�<�[@��-@Y+:+"!+@Y�%"+�'%W<%?���"��-@�+"�@���:+@"�avljanju u upotrebu softvera. Ovi troškovi se amortizuju tokom njihovog procenjenog veka upotrebe (od 2 do 5 godina).
Izdaci vezani za održavanje kompjuterskih softverskih programa priznaju se kao trošak u periodu kada nastanu.
Izdaci direktno povezani s� @$!��@�@<%?��@;@+�@<���@;"%��?!'"<@;['%@Y?%$@;�<%:!<%��'%-@W!���<�X @<%:@w!?!'%?���%&!�!'@"��@!<%�%;"<+<%'@"�?!w+%$�'%W<%?�$+|!%$&%$@�+$���X['@Y��:+"!<�%�!;��!'@:�-��+-�&��:�#Direktni troškovi obuhvataju troškove radne snage tim�<%:@:!'�Y?@%"%��?!'X<�%@%$&%?�'�:+w@$!%['@[�$�:+w@�režijskih troškova.
�!;��!'@:�-��+-�&��:�"!%�[@"+:+'!$%?�%+�%<+&%$@�!���!'!�[%"-%?�@�'�"�%$�%\'�Q+�%;�;%'�@Y��@:!+"<-�$+"�['%�!�:!�@;<%'@"�@;?!<%;+[%�'!\!@�%Y�"?!%\'�Q+nske periode:
- -@�!��!@"-@Q��['�?� 10%-20%- softveri 20%-50%
�!;��!'@:�-��+-�&��:�+<-:+Q+:+@+-�&��:�+"%��?!'!+['@['!;@<%:�"!�!�;%'�@Y+:+X\+$+w@$��@"+:%W+?!<+upotrebi.
2.13.1. Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine
Nekretnine, postrojenja i oprema (dalje: osnovna sredstva) na dan 31. decembra 2015. godine iskazana su po nabavnoj ?'!$�%"�@+;��:!�%:Y�+<+[��@Y�%"%\'�Q+���!�;%'�@Y��@:!@+<+[��@Y�%"&+\@��<�Y\%&%\!Y?'!x!�:�#
��\�?��?'!$�%"�+<-:+Q+je izdatke koji se direktno pripisuju nabavci osnovnog sredstava.
��<��$�@�'%W<%?@"!+<-:+Q+:++��\�?�+?'!$�%"�"'!$"�?�@-@"!['@Y��:+<�%[%"!\�%"'!$"�?%X"�;%<�$�[%"�%:@?!'%?���%w� $� w! ���<� + \+$+w�%"�@ @;��@ !<%�%;"<+ <%'@"� %$ �%& "'!$"�?a i ako se njegova vrednost može [%+Y$��%+�?'$@�@#�?@$'+&@�'%W<%?@�!<+w!&%$'|�?��:��!'!�!\@-��"+"[!��[!'@%$�+<%;!"+��"��-@#
Banka poseduje nekretnine kao investicije u cilju ostvarenja prihoda po osnovu zakupnina i porasta vrednosti nekretnina na tržištu. Investicione nekretnine iskazane su po nabavnoj vrednosti umanjenoj za ispravku vrednosti.
�;%'�@Y��@:�"!'�?�%;!'�%%\'�Q+��?�����\�?�+?'!$�%"��!<'!��@�� @%['!;!X['@;!�%;"-!$!w@�['%[@"��@�godišnjih stopa, s ciljem da se sredstva +[%�[+�%"�@%�[@W++�%<+�:@�%?%&<%'@"�%&?!<��'�:��:�Y�"?!%\'�Q+�"<!periode:
�'�x!?@�"<@%\:!<�@ 2.5%Kompjuterska oprema 20%Nameštaj i druga oprema 7% - 25%Investicione nekretnine 2.5%
�%$+�?'x@?��:�%"�%?@�!Y��;%'�@Y��@:+X��\�?��%$�%"�% procenjena vrednost se ne umanjuje za iznos preostale (rezidualne) vrednosti zato što se procenjuje da je ona posle korisnog veka trajanja jednog osnovnog sredstva jednaka nuli.
�\'�Q+� �;%'�@Y��@:! �!<'!��@�� @ %['!;! [%Q@�:! %$ ��'!$�%& ;!"!��X + %$�%"u na mesec u kojem je osnovno "'!$"�?%"��?-:!�%++[%�'!\+#�\'�Q+����'%W�<�;%'�@Y��@:!['@Y��:!"!<�%'�"�%$[!'@%$�+<%;!:!��"��%#
Korisni vek upotrebe sredstva se revidira, i po potrebi koriguje, na datum svakog bilansa stanja. Promena u %Q!<@?��%;<%'@"�%;?!<++[%�'!\!"'!$"��?�%\+�?���"!<�%['%;!��+'�Q+�%?%$"�?!�@;['%�!��;�#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
17
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.13.1. Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine (Nastavak)
Dobici ili gubici koji se javljaju prilikom rashodovanja ili prodaje nekretnina i opreme priznaju se na teret ili u korist bilansa uspeha, kao deo ostalih poslovnih prihoda ili ostali rashodi.
�\'�Q+��;%'�@Y��@:!Y�poreske svrhe vrši se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit Republike Srbije i Pravilnikom %��Q@�+'�Y?'"��?��:�"��-�@�"'!$"��?�[%&'+[�;�@��Q@�++�?'x@?��:��;%'�@Y��@:!Y�[%'!"<!"?'�!XW�%'!Y+-�@'�u odloženim porezima (Napomena 14(c)).
2.13.2 Stalna sredstva namenjena prodaji
U skladu sa IFRS 5, Banka klasifikuje stalnu imovinu kao imovinu koja se drži radi prodaje ako se njena <�:@&%?%$"�?!��?'!$�%"� ;%|![%?'��@�@ ['!?�"�%$�%['%$�:�%; �'��"�<�@:%; � �! $�-:@; <%'@Ww!�:!;# �;%?@��klasifikovana kao imovina namenjena prodaji mora biti dostupna za momentalnu prodaju u svom trenutnom stanju i njena prodaja mora biti verovatna.
��\@['%$�:�\@-�?!'%?����X'+<%?%$"�?%���<!;%'�$�\+$![%"?!w!�%[-��+Y�['%$�:+@;%?@�!X$�:!['%&'�;za pro��-�|!�:!<+[��?!w[%Q!%@$�:!@;%?@��['@"+������'|@W�+[%�!�@<%:�:!'�Y+;��+%$�%"+���:!�+"�$�W�:+�!'?'!$�%"�#�;%?@���'!\�$�\+$!['%$���+'%<+%$:!$�!&%$@�!%$$��+;�['@Y��?��:�#�%&�x�:@@-@%<%-�%"�@<%:@su van kontrole Banke mogu dovesti do produženja perioda završetka prodaje i na više od godinu dana.
�;%?@��<%:�"!<-�"@�@<+:!<�%@;%?@��<%:�"!$'|@Y�['%$�:+"!%$;!'�?�[%�@|!;%$"-!$!w�$?�@Y�%"�}- po knjigovodstvenoj vrednosti- fer vrednosti umanjenoj za troškove prodaje.
Banka ne amortizuje stalnu imovinu sve dok je klasifikovana kao imovina koja se drži za prodaju (Napomena 20).
2.14. �*�+���&������-%���!%�!/�%;��%��
��&-�"�%+"?%:!�%:'�Q+�%?%$"�?!�%:[%-@�@�@X��$��\@-��"�"���:�X'+<%?%$"�?%���<!analizira vrednosti po kojima su prikazana nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine Banke. Ukoliko postoji @�$@<��@:� $� :! �!<% "'!$"�?% %\!Y?'!x!�%X ��$%<��$@? @Y�%" �! @;%?@�! "! ['%�!�:+:! <�<% \@ "! +�?'$@% @Y�os %\!Y?'!x!�:�#�<%-@<%:!��$%<��$@?@@Y�%"�!<%&"'!$"�?�['%�!�:!�<�%�@|@%$?'!$�%"�@[%<%:%::!�%"'!$"�?%['@<�Y��%X[%"�%:!w�?'!$�%"��%&"'!$"�?�"!+;��:+:!$%?@"@�!��$%<��$@?!?'!$�%"�@X<%:+['!$"��?-:��!'?'!$�%"�umanjena za troškove ['%$�:!#�+\@��<Y\%&%\!Y?'!x!�:�"!['@Y��:!+@Y�%"+'�Y-@<!X���!'!�'�"�%$�"�&-�"�%��36 “Umanjenje vrednosti imovine“.
Nefinansijska sredstva (osim goodwill-a), kod kojih je došlo do umanjenja vrednosti se revidiraju na svaki izveštajni period z\%&;%&+w!&+<@$��:�!�!<���+;��:!�:�?'!$�%"�@#
2.15. Finansijski lizing
Banka kao zakupac
Finansijski lizing, kojim se u suštini na Banku prenose svi rizici i koristi koje proizilaze iz vlasništva nad predmetom -@Y@�&�X<�[@��-@Y+:!"!��[%Q!�<+-@Yinga po nabavnoj vrednosti predmeta lizinga, i priznaje se u okviru osnovnih "'!$"��?�"�%$&%?�'�:+w%;%\�?!Y%;['!;�Y�<+[%$�?�+<%:�"!@"<�Y+:!+%<?@'+%"��-@�%\�?!Y�#
�@Y@�&'��!"!'�"[%'!x+:+���@���"@:"<@'�"�%$@";��:!�:!%\�?!Y![%%"�%?+-izinga, kako bi se ostvarila konstantna kamatna stopa na preostali iznos obaveza. Finansijski rashodi se priznaju direktno na teret bilansa uspeha u okviru rashoda od kamata.
Ugovorom je regulisano da Banka može, ali ne mora, da nakon isteka ugovora o lizingu stekne vlasništvo nad predmetom lizinga.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
18
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.16. Operativni lizing
Zakup sredstava kod kojih su sve koristi i rizici u vezi sa vlasništvom zadržani kod zakupodavca, odnosno nisu preneti na zakupca, evidentiran je kao operativni lizing.
�-�w��:�[%"-%?�%&Y�<+[�['@Y��:+"!<�%'�"�%$[!'@%$�+\@-��"++"[!��[%['%[%'�@%��-�%;;!�%$+*+;%;!��+njihovog nastanka), tokom perioda trajanja zakupa.
2.17. Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna sredstva
Rezervisanja se priznaju i vrše kada Banka ima sadašnju obavezu, zakonsku ili izvedenu, kao '!Y+-���['%W-@�$%&�x�:�X@<�$�:!?!'%?���%$�w!$%w@$%%$-@?�'!"+'"�<�<%\@"!@Y;@'@-�%\�?!Y�X@<�$�"!;%|![%+Y$��%['%�!�@�@@Y�%"obaveze. �$@%$'|�?��:���:\%-:!;%&+w!['%�!�!X'!Y!'?@"��:�"!'�Y;��'�:+X+�?'x+:+@�<%:![%�'!\�%<%'@&+juna svaki izveštajni datum. Kada više nije verovatan odliv ekonomskih koristi radi izmirenja zakonske ili izvedene obaveze, rezervisanje se ukida u korist prihoda. Rezervisanje se prati po vrstama, i može da se koristi samo za izdatke za koje je prvobitn%\@-%['@Y���%#!Y!'?@"��:!"!�!['@Y��:!Y�\+$+w![%"-%?�!&+\@�<!#
Potencijalne obaveze se ne priznaju u finansijskim izveštajima. Potencijalne obaveze se obelodanjuju u napomenama +Y�@���"@:"<!@Y?!W��:!*��[%;!���f>X%"@;�<%:!?!'%?���%w�%$-@va resursa koji sadrže ekonomske koristi veoma mala.
Banka ne priznaje potencijalna sredstva u finansijskim izveštajima. Potencijalna sredstva se obelodanjuju u napomenama uz finansijske izveštaje, ukoliko je priliv ekonomskih koristi verovatan.
2.18. Kapital
��[@��-"!"�"�%:@%$�<�@:"<%&<�[@��-�*%\@Q�@��<�@:�>X%"��-%&<�[@��-�X!;@"@%�!['!;@:!X'!Y!'?@@�!'�"[%'!x!�%&dobitka.
Dividende na akcije evidentiraju se kao obaveze u periodu u kojem je doneta odluka o njihovoj isplati. Dividende odobr!�!Y�&%$@�+��<%�$��+;�\@-��"�"���:�"!%\!-%$��:+:++��[%;!�@%$%&�x�:@;�[%"-!$��+;�\@-��"�stanja.
2.19. Primanja zaposlenih
(a) Porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
U skladu sa propisima koji se primenjuju u Republici SrbijiX ���<� :! %\�?!Y�� $� +[-�w+:! $%['@�%"! '�Y�@;$'|�?�@;�%�$%?@;�Y�"%�@:�-�+Y�W�@�+#�?!%\�?!Y!+<-:+Q+:+$%['@�%"!���!'!�Y�[%"-!�@�@���!'!�[%"-%$�?��X+ @Y�%"@;� <%:@ "! %\'�Q+��?�:+ ['@;!�%; Y�<%�%; ['%[@"��@� "�%[�# ���<� @;� Y�<%�"<+ %\�?!zu da izvrši %\+"��?+%\'�Q+���@�$%['@�%"�@Y\'+�%Y�'�$�Y�[%"-!�@�X@$�Y��:@�%?'�Q+�@Y?'W@['!�%"%\+"��?-:!�@�"'!$"��?�+<%'@"�%$&%?�'�:+w@�$'|�?�@��%�$%?�#���<��@:!+%\�?!Y@$�Y�[%"-!�@;�@"[-�w+:!��<��$!<%:!['!$"��?-:�:+obavezu Penzionog fonda Republike Srbije.
(b) Obaveze po osnovu restrukturiranja
��['!;�@�! "! @"[-�w+:+ ['@ '�"<@$+ '�$�%& %$�%"�X ['@-@<%; $%\'%?%-:�%& %$-�"<� + [!�Y@:+X @-@ <�$� Y�[%"-!�@prihvati sporazumni raskid radnog odnosa kao višak radne snage u zamenu za otpremninu. Banka priznaje otpremninu pri raskidu radnog odnosa kada je evidentno da je obavezna da: ili raskine radni odnos sa zaposlenim radnikom, u "<-�$+"�$!��-:�@;Y?��@Q�@;[-��%;X\!Y;%&+w�%"�@%$+"��:��:��@-@$�%\!Y\!$@%�['!;�@�+Y�['!"�anak radnog odnosa kao rezultat ponude u nameri da se podstakne dobrovoljni raskid radnog odnosa u cilju smanjenja broja zaposlenih.
(c) Obaveze po osnovu ostalih naknada - otpremnina prilikom odlaska u penziju
�"<-�$+"���<%�%;%'�$+<�%@Q-��%;̀ �#�%-!<�@?�%&+&%?%'�X���<�:!+%\�?!Y@$�@"[-��@%�['!;�@�!['@-@<%;%$-�"<�+[!�Y@:++?@"@�@�['%"!Q�! Y�'�$!+![+\-@�@�'\@:@X['!;�[%"-!$�:!;%\:�?-:!�%;[%$��<+'![+\-@Q<%&organa nadležnog za poslov!"���@"�@<!#�'�?%��%?!��<��$!:!%\@Q�%+"-%?-:!�%%"��:��:!;Y�[%"-!�%&-@��+"-+|\@$% "��'%"�! &'��@�! %$'!x!�! Y� [!�Y@%�@"��:! @-@ $% %"�?�'!�:� ;@�@;�-�%& '�$�%& "��|�# �Q!<@?��@ �'%W<%?@ Y�pomenute naknade se akumuliraju tokom perioda trajanja zaposlenja.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
19
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.19. Primanja zaposlenih (Nastavak)
!Y!'?@"��:! "'!$"��?� Y� %�['!;�@�! <�% @ Y� �!@"<%'@Ww!�! &%$@W�:! %$;%'!X �ormirano je na bazi izveštaja �!Y�?@"�%&�<�+�'�X@@"�%:!@"<�Y��%+@Y�%"+"�$�W�:!?'!$�%"�@%Q!<@?��@�\+$+w@�@"[-���*��[%;!��`~*�>>#
2.20. Porezi i doprinosi
(a) Porez na dobit
�����������
�%'!Y��$%\@�['!$"��?-:�@Y�%"<%:@"!%\'�Q+��?�@[-�w�+"<-�$+"�%$'!$\�;���<%��%[%'!Y+��$%\@�['�?�@�lica Republike Srbije. ���<��%<%;&%$@�![%'!Y��$%\@�[-�w�+?@$+;!"!Q�@��<%����@:�XQ@:+?@"@�++�?'x+:!��osnovu poreske prijave za ['!��%$�+&%$@�+#�%��Q��[%'!"<�%"�%?@��X��<%:+"!['@;!�:+:!['%[@"���"�%[�[%'!Y���$%\@�['�?�@�-@��%$]{�X+�?'x+:!"!�%'!"<@;\@-��"%;���<!#
�Q+�%?%$"�?!��$%\@�"!X$�\@"!$%\@%@Y�%"%[%'!Y@?!$%\@�@X+"<-�x+:!Y�%$'!x!�!�'�:�!'�Y-ike , kao što je ['@<�Y��%+&%$@W�:!;�%'!"<%;\@-��"+<%:@"!['!$�:!+'%<+%$]�f$���%$$���@"�!<�[!'@%$�Y�<%:@"!+�?'x+:![%'!"<�%\�?!Y�X%"@;+"-+Q�:+"���+"�@�['%;!��X-@<?@$��@:!@-@"�!Q�:�[%'!"<%&%\?!Y�@<�X<�$�"![%$�%"@+'%<+od 15 dana od dana isteka roka propisanog za podnošenje finansijskih izveštaja.
Odloženi porezi
�$-%|!�@[%'!Y@��$%\@�"!%\'�Q+��?�:+['!;�\@-��"+"���:���"?!['@?'!;!�!'�Y-@<!��$��\@-��"�"���:�@Y;!x+sadašnje vrednosti sredstava i obaveza, u finansijskim izveštajima, i njihove vrednosti za svrhe oporezivanja. Trenutno ?�|!w�[%'!"<�"�%[���$��\@-��"�"���:�:!<%'@Ww!��Y�%\'�Q+�@Y�%"�%$-%|!�@�[%'!Y�#
Odložene poreske obaveze priznaju se na sve oporezive privremene razlike, izuzev ukoliko odložene poreske obaveze ['%@"�@Q+@Y@�@�@:�-�%&['@Y��?��:�=&%%$�@---a“ ili sredstava i obaveza u transakciji, koja nije poslovna kombinacija @+ �'!�+�<+��"���<��!;�+�@��:���'�Q+�%?%$"�?!�+$%\@�X�@�@��%[%'!Y@?+$%\@� @-@&+\@��<X<�% @+<%-@ko se %$�%"! �� %[%'!Y@?! ['@?'!;!�! '�Y-@<! + ?!Y@ "� +Q!Ww!; + Y�?@"�@; ['!$+Y!w@;�X ['@$'+|!�@; ['!$+Y!w@;� @Y�:!$�@Q<@;+-�&��:@;�X&$!"!�'!�+��<+<@$��:�['@?'!;!�!'�Y-@<!;%|!<%��'%-@"��@ @ @Y?!"�%:!$�['@?'!;!��'�Y-@<��!w!\@�@+<@�+��+$%glednom vremenskom periodu.
�$-%|!��[%'!"<�"'!$"�?�['@Y��:+"!��"?!%$\@��!['@?'!;!�!'�Y-@<!@�!@"<%'@Ww!�!@Y�%"!['!�%"@?@�[%'!"<@�<'!$@��@[%'!"<@�&+\@��<�X$%;!'!$%<%:!:!@Y?!"�%$�:!�@?%%Q!<@?��@�\+$+w@�%[%'!Y@?@�$%\@��<�dovoljan $� "! "?! %[%'!Y@?! ['@?'!;!�! '�Y-@<!X ['!�!�@ �!@"<%'@Ww!�@ [%'!"<@ <'!$@�@ @ �!@"<%'@Ww!�@ [%'!"<@ &+\@�@ ;%&+iskoristiti, izuzev ukoliko se odložena poreska sredstva odnose na privremene razlike nastale iz inicijalnog priznavanja sredstava ili obaveza u transakciji koja nije poslovna kombinacija i u trenutku nastanka nema uticaja na '�Q+�%?%$"�?!�+ $%\@�X �@�@ �� %[%'!Y@?+ $%\@� @-@ &+\@��< @-@ �� %$\@��! ['@?'!;!�! '�Y-@<! + ?!Y@ "� +Q!Ww!; +Y�?@"�@; ['!$+Y!w@;�X ['@$'+|!�@; ['!$+Y!w@;� @ Y�:!$�@Q<@; +-�&��:@;�X <�$� "! %$-%|!�� [%'!"<� "'!$"�?�['@Y��:+"�;%$%;!'!$%<%:!:!@Y?!"�%$�w!['@?'!;!�!'�Y-@<!\@�@+<@�+�!+$%&-!$�%:\+$+w�%"�@@$�:!�@?%%Q!<@?��@�\+$+w@�%[%'!Y@?@�$%\@��<�$%?%-:��$�"!"?!['@?'!;!�!'�Y-@<!;%&+@"<oristiti.
Knjigovodstvena vrednost odloženih poreskih sredstava preispituje se na dan svakog bilansa stanja i umanjuje do ;!'!$%<%:!?@W!�@:!@Y?!"�%$�:!�@?%%Q!<@?��@�\+$+w@�%[%'!Y@?@�$%\@��<�$%?%-:��$�"!+<+[��?'!$�%"�@-@deo vrednosti, odloženih poreskih sredstava može iskoristiti. Odložena poreska sredstva koja nisu priznata, procenjuju "!��$��"?�<%&\@-��"�"���:�@['@Y��:+$%;!'!$%<%:!:![%"��-%@Y?!"�%$�:!�@?%%Q!<@?��@�\+$+w@�%[%'!Y@?@�dobitaka dovoljan da se odložena poreska sredstva mogu iskoristiti.
�$-%|!��[%'!"<�"'!$"�?�@%\�?!Y!X@Y'�Q+��?�:+"!['@;!�%;[%'!"<!"�%[!Y�<%:+"!%Q!<+:!$�w!\@�@!�!<�@?��+&%$@�@%"�?�'!�:�[%'!"<@�%-�<W@��X%$�%"�%X@Y;@'!�:�%$-%|!�@�[%'!"<@�%\�?!Y�X���\�Y@Y?��@Q�@�poreskih stopa i propisa usvojenih ili suštinski usvojenih, na dan bilansa stanja.
�!<+w@@%$-%|!�@[%'!Y@['@Y��:+"!<�%['@�%$@@'�"�%$@@+<-:+Q!�@"++�!�%$%\@��<[!'@%$�#
Odloženi porez na dobit koji se odnosi na stavke koje se direktno eviden�@'�:++<%'@"�@-@���!'!�<�[@��-�"!��<%x!evidentiraju na teret, odnosno, u korist kapitala.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
20
2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED �������������� ���� ������������ (Nastavak)
2.20. Porezi i doprinosi (Nastavak)
(b) Porezi i doprinosi koji ne zavise od rezultata poslovanja
�%'!Y@ @$%['@�%"@<%:@�!Y�?@"!%$ '!Y+-����[%"-%?��:�+<-:+Q+:+[%'!Y!�� @;%?@�+Xporez na dodatu vrednost,doprinose na zarade koji padaju na teret poslodavca, kao i druge poreze i doprinose <%:@ "! [-�w�:+ + "<-�$+ "�'![+\-@Q<@;@-%<�-�@;[%'!"<@;['%[@"@;�#Ovi porezi i doprinosi su prikazani u okviru ostalih rashoda (Napomena 13).
2.21. ��!���%�%;�%+������"��<%'�%$�
�'!$"�?�[%[%"-%?@;�+@;!@Y�'�Q+��'!w@�-@��X<%:@;����<�+['�?-:�X+<-:+Q!��"++?��\@-��"�+!?@$!��@:+Banke (Napomena 27). Banka po navedenim plasmanima ne snosi nikakav rizik.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
21
3. PRIHODI I RASHODI OD KAMATA
a) Prihodi i rashodi od kamata po sektorskoj strukturi prikazani su kako sledi:
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi od kamata– NBS, banke i ostali sektor finansija i osiguranja 1,254,542 1,647,126- Holding kompanije 84 299– �'!$+Y!w� 9,438,316 10,738,649– Stanovništvo 9,597,971 9,267,928– Javni sektor 4,672,987 5,810,891– Strane banke i finansijske organizacije 9,911 13,771– Strana lica 292,098 103,217– Drugi komitenti 153,563 256,731Ukupno 25,419,472 27,838,612Rashodi kamata– NBS, banke i ostali sektor finansija i osiguranja (122,957) (143,619)- Holding kompanije (6) (8)– �'!$+Y!w� (1,506,497) (1,984,143)– Stanovništvo (2,067,690) (3,166,406)– Javni sektor (721,593) (420,870)– Strane banke i finansijske organizacije (324,986) (567,713)– Strana lica (215,872) (270,667)– Drugi komitenti (249,443) (221,623)Ukupno (5,209,044) (6,775,049)Neto prihod po osnovu kamata 20,210,428 21,063,563
Ukupni priznati ['@�%$@%$<�;�����%\!Y?'!x!�!<'!$@�!��$���]# decembar 2015. godine iznose 2,578,355hiljada RSD (31. decembar 2014. godine 2,897,750 hiljada RSD).
b) Prihodi i rashodi od kamata po klasama finansijskih instrumenata prikazani su kako sledi:
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi od kamataPo osnovu kredita 19,890,082 20,876,496Po osnovu REPO poslova 230,254 857,380Po obaveznoj rezervi 620,743 582,546Po osnovu depozita 358,285 111,245Po osnovu HOV 4,010,704 4,658,676Po osnovu ostalih plasmana 309,404 752,269
Ukupno 25,419,472 27,838,612
Rashodi kamataPo osnovu kredita (596,351) (849,367)Po osnovu depozita (4,389,931) (5,877,798)Po osnovu HOV (220,554) (44,782)Ostali rashodi kamata (2,208) (3,102)Ukupno (5,209,044) (6,775,049)
Neto prihod po osnovu kamata 20,210,428 21,063,563
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
22
4. PRIHODI I RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi od naknada i provizijaNaknade za bankarske usluge:– poslovi platnog prometa u zemlji 2,326,617 2,457,002– poslovi platnog prometa u inostranstvu 647,103 591,824– kreditni poslovi 145,459 166,698– poslovi sa platnim karticama 2,788,959 2,621,620
5,908,138 5,837,144Provizije po izdatim garancijama i akreditivima 616,037 647,907��<��$!Y�?%x!�:!�!<+w@�'�Q+�� 1,421,074 1,353,954Naknada za opšte uplatnice, EDB i Telekom 302,829 303,754Ostale naknade i provizije 308,750 288,159Ukupno 8,556,828 8,430,918Rashodi od naknada i provizijaNaknade za usluge platnog prometa:– u zemlji (204,464) (199,595)– u inostranstvu (129,203) (120,228)Naknade i provizije Narodne banke Srbije (76,734) (73,427)Troškovi Kreditnog biroa (149,062) (145,469)Troškovi iz poslovanja sa platnim karticama (2,382,001) (2,104,052)Ostale naknade i provizije (171,562) (139,085)Ukupno (3,113,026) (2,781,856)Neto prihod po osnovu naknada i provizija 5,443,802 5,649,062
5. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA NAMENJENIH TRGOVANJU
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi od promene vrednosti- valutni swap 257,799 173,866- forward 6,438 1,068- hartije od vrednosti 25,711 -
Ukupno prihod 289,948 174,934Rashodi od promene vrednosti- valutni swap (71,672) (17,067)- forward (2,686) (2,600)- hartije od vrednosti (2,171) -
Ukupno rashod (76,529) (19,667)Neto dobitak 213,419 155,267
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
23
6. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTVA KOJA SE INICIJALNO PRIZNAJU KROZ BILANS USPEHA
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi po osnovu promene vrednosti hartija od vrednosti i ostalih finansijskih sredstava, koja se priznaju po fer verdnosti kroz bilans uspeha- zlato i srebro 15,330 14,481- hartije od vrednosti 23,078 28,817Ukupno prihodi 38,408 43,298Rashodi po osnovu promene vrednosti hartija od vrednosti i ostalih finansijskih sredstava, koja se priznaju po fer verdnosti kroz bilans uspeha- zlato i srebro (15,232) (6,805)
Ukupno rashodi (15,232) (6,805)Neto dobitak 23,176 36,493
7. NETO DOBITAK/(GUBITAK) PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU
u hiljadama dinara2015 2014
Dobici po osnovu prodaje-hartije od vrednosti 1,853 17,084
Ukupno dobitak 1,853 17,084Gubici po osnovu prodaje-hartije od vrednosti (2,844) (2,751)
Ukupno gubitak (2,844) (2,751)Neto (gubitak)/dobitak (991) 14,333
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
24
8. NETO PRIHODI OD KURSNIH RAZLIKA I EFEKATA UGOVORENE VALUTNE KLAUZULE
u hiljadama dinara2015 2014
Prihodi po osnovu pozitivnih kursnih razlika 41,169,816 38,736,244Prihodi od pozitivnih kursnih razlika po osnovu ugovorene valutne klauzule 13,313,252 14,793,225Ukupno 54,483,068 53,529,469Rashodi po osnovu negativnih kursnih razlika (39,717,553) (45,826,658)Rashodi od negativnih kursnih razlika po osnovu ugovorene valutne klauzule (10,986,804) (5,532,145)Ukupno (50,704,357) (51,358,803)Neto prihod 3,778,711 2,170,666
9. OSTALI POSLOVNI PRIHODI
u hiljadama dinara2015 2014
�'@�%$@%$+<@$��:��!@"<%'@Ww!�@�'!Y!'?@"��:�Y�%\�?!Y! 185,811 116,130Prihodi od zakupnina 57,136 70,475Dobici od prodaje osnovnih sredstava i viškova 15,108 23,221Refundirani troškovi 17,233 14,789�'@�%$@%$$@?@$!�$@@+Q!Ww� 126,376 2,012Prihodi od smanjenja obaveza 7,105 -Ostali prihodi 912,361 246,429Ukupno 1,321,130 473,056
10. ��������������� ��>�� �?����@����������������� ���������������� ��>����������� ��
a) Pregled po klasamau hiljadama dinara
2015 2014
Prihodi od ukidanja indirektnih otpisa plasmana 4,893,985 4,636,620�'@�%$@%$+<@$��:�@�$@'!<��@�%�[@"�+Q!Ww�+<�[@��-+ - 182Prihodi od ukidanja rezervisanja za vanbilansne pozicije 426,620 572,304�'@�%$@%$��[-�w!�@�%�[@"��@�[%�'�|@?��:� 436,687 171,117
Ukupno prihodi 5,757,292 5,380,223
Rashodi indirektnih otpisa plasmana bilansnih pozicija (12,837,977) (13,681,838)�"�%$@%$+<@$��:�@�$@'!<��@�%�[@"�+Q!Ww�+<�[@��-+ (1,398) -Rashodi rezervisanja za vanbilansne pozicije (508,835) (714,872)Rashodi po osnovu otpisa nenaplativih potraživanja (187,274) (152,211)
Ukupno rashodi (13,535,484) (14,548,921)Neto rashod (7,778,192) (9,168,698)
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
25
10. NETO ����������� ��>�� �?����@����������������� ���������������� ��>����������� ��Q��!"���/W
b) ���;����������%;�%!#���/�������!"%#��!�����*�+���&���� finansijskih sredstava i rezervisanja za �%+%������*%���!��#�+%$%��
�'%;!�!��'�Q+�@;�@"['�?<@?'!$�%"�@\@-��"�@�[%Y@�@:�@'!Y!'?@"��:�+̀ f]{#&%$@�@['@<�Y��!"++"-!$!w%:tabeli:
U hiljadama dinaraKretanja ispravki vrednosti i rezervisanja u 2015. godini Stanje
�%Q!��%"���:!- 31. decembar 2014. godine 30,082,738�%?!w��:!'!Y!'?@"��:�+�%<+&%$@�! 13,346,812Ukidanja rezervisanja u toku godine (5,320,605)�%?!w��:!'!Y!'?@"��:�[%%"�%?+['%;!�!<+'"� 763,536Ukidanje rezervisanja po osnovu promene kursa (677,820)Prenos na vanbilans (3,049,853)Prenos sa vanbilansa 48,294Prodaja (ustupanje) potraživanja (6,066,718)Ukidanje rezervisanja po osnovu protoka vremena (unwinding) (1,552,661)�������!"����- 31. decembar 2015. godine 27,573,723
U hiljadama dinaraKretanja ispravki vrednosti i rezervisanja u 2014. godini Stanje
�%Q!��%"���:!- 31. decembar 2013. godine 26,550,870�%?!w��:!'!Y!'?@"��:�+�%<+&%$@�! 14,396,709Ukidanja rezervisanja u toku godine (5,208,924)�%?!w��:!'!Y!'?@"��:�[%%"�%?+['%;!�!<+'"� 1,023,733Ukidanje rezervisanja po osnovu promene kursa (80,520)Prenos na vanbilans (5,166,076)Prenos sa vanbilansa 40,041Ukidanje rezervisanja po osnovu protoka vremena (unwinding) (1,473,095)�������!"����- 31. decembar 2014. godine 30,082,738
11. ��Y�� ������[������������������������������
u hiljadama dinara2015 2014
Troškovi zarada 3,425,028 3,400,976Troškovi poreza na zarade i naknade zarada 428,068 427,944Troškovi doprinosa na zarade i naknade zarada 1,584,882 851,607Troškovi naknada na ostale privremene i povremene poslove 4,981 4,741�"��-@-@Q�@rashodi 20,990 22,076Rashodi rezervisanja za penzije i drugih rezervisanja za zaposlene 333 330
Ukupno 5,464,282 4,707,674
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
26
12. TROŠKOVI AMORTIZACIJE
u hiljadama dinara2015 2014
Troškovi amortizacije:– nematerijalnih ulaganja (Napomena 19) 380,370 367,583– osnovnih sredstava i investicionih nekretnina (Napomena 20) 532,492 525,277
Ukupno 912,862 892,860
13. OSTALI RASHODI
u hiljadama dinara2015 2014
Materijal i energija i rezervni delovi 376,965 324,100Profesionalne usluge 732,835 663,140Troškovi reklame, marketinga i reprezentacije 384,565 425,324PTT i telekomunikacione usluge 325,279 325,785Premije osiguranja 1,913,932 1,650,526Održavanja osnovnih sredstava 420,448 401,215Zakupnine 1,147,672 1,092,241Naknade 173,691 181,346Porezi i doprinosi 106,154 880,298�@Y@Q<%-�!��@Q<%%\!Y\!x!�:! 251,151 208,249Opšti i administrativni troškovi 352,009 299,294Gubici od rashodovanja, prodaje i manjka osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 7,078 754Ostali troškovi 757,136 217,742Gubici po osnovu prodaje ostalih plasmana - 3,156Rashodi po osnovu rezervisanja obaveze 202,796 102,290Rashodi po osnovu promene vrednosti osnovnih sredstava, investicionih nekretnina i nematerijalnih ulaganja - 921,442
Ukupno 7,151,711 7,696,902
14. POREZ NA DOBIT
a) Komponente poreza na dobit
�<+[��[%'!"<@'�"�%$"�"�%:@"!%$"-!$!w@�[%'!Y�}
u hiljadama dinara2015 2014
�!<+w@[%'!Y��$%\@� 1,093,806 433,284Dobitak od kreiranih odloženih poreskih sredstava i smanjenja odloženih poreskih obaveza (11,948) (147,898)Gubitak od smanjenja odloženih poreskih sredstava i kreiranja odloženih poreskih obaveza 16,191 2,217Ukupno 1,098,049 287,603
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
27
b) Usaglašavanje ukupnog iznosa poreza na dobit iskazanog u bilansu uspeha i proizvoda dobitka pre oporezivanja i propisane poreske stope
u hiljadama dinara2015 2014
Dobitak pre oporezivanja 9,682,628 7,096,306
Porez na dobit po stopi od 15% 1,452,394 1,064,446�%'!"<@!�!<�@+"<-�x@?��:�'�"�%$�- trajne razlike 76,654 24,833�%'!"<@!�!<�@+"<-�x@?��:�['@�%$�- trajne razlike (667,886) (845,002)�%'!"<@!�!<�@�;%'�@Y��@:!%\'�Q+���!+[%'!"<!@'�Q+�%?%$"�?!�!"?'�!-privremene razlike 22,412 27,310Poreski efekti po osnovu rashoda koji se priznaju u narednom periodu -privremene razlike 9,137 143,609Poreski krediti po osnovu ulaganja u osnovna sredstva 201,095 18,039Ostalo (kapitalni dobici) - 49
��/�<%#���+����*%"%!/�+���*%���!��!#�'� 1,093,806 433,284
Efektivna poreska stopa 11.30% 6.11%
���<�:!'�$@+�?'x@?��:�Y�<%�"<!%\�?!Y![%%"�%?+[%'!Y���$%\@�Y�[!'@%$%$]#:��+�'�$%�]#$!�!;\'�`f]{#&%$@�!X@Y?'W@-�+"<-�x@?��:!'�"�%$�@['@�%$�@"<�Y��@�+\@-��"++"[!��X+"<-�$+"�Y�<%�"<@;%$'!$\�;�#��%$�%�%;!X +?!w��� :! [%'!"<� osnovica za iznos kreiranih rezervisanja u ukupnom iznosu 203,129 hiljada dinara (31.decembar 2014, 102,620 hiljada dinara), i to po osnovu:
– rezervisanja za sudske sporove u skladu sa MRS 37 ”Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina“ u iznosu od 202,406 hiljada dinara (31.decmbar 2014. godine, 58,680 hiljada dinara) trajne razlike;
– rezervisanja za restruktuiranje u skladu sa MRS 37 ”Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina“ u iznosu od 390 hiljada dinara (31.decembra 2014., 43,610 hiljada dinara), privremene razlike;
– '!Y!'?@"��:�+"<-�$+"���]_��'@;��:�Y�[%"-!�@��X+@Y�%"+%$����@-:�$�$@��'�*�]#$!�!;\'�`f]~#X330 hiljada dinara) , privremene razlike.
U skladu sa prethodno pomenutim Banka je, i na prihodnoj s�'��@@Y?'W@-�+"<-�x@?��:!['@�%$�%$<�;���%"�?�'!�@�%$$+|�@Q<@���'�@:�%$?'!$�%"�@Q@:@ :!@Y$�?�-��![+\-@<�X:!$@�@��-%<�-�!"�;%+['�?!@��'%$��\��<��'\@:!��<% W�% :! @"�! @"<-:+Q@-� @Y [%'!"<! %"�%?@�!X + +<+[�%; @Y�%"+ %$ ~X]~�X~�{ �@-:�$a dinara (31.decembar 2014.godine, 5,520,022 hiljade dinara) , kao trajne razlike.
c) Odložena poreska sredstva
�$-%|!�� [%'!"<! "'!$"�?� @ %\�?!Y! "! + "<-�$+ "� �� ]`X '�Q+��:+ �� ['@?'!;!�! '�Y-@<! +�?'x!�! @Y;!x+knjigovodstvene vrednosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja i njihove poreske osnove, i privremene razlike [%%"�%?+�![-�w!�@�[%'!Y�<%:@"!['@Y��:++��'!$�%;[!'@%$+#
��!<�@['@?'!;!�@�'�Y-@<�+�?'x!�@�+`f]{#&%$@�@X%$�%"!"!��}
- ";��:!�:![%%"�%?+'�Y-@<!@Y;!x+'�Q+�%?%$"�?!�!@[%'!"<!�;%'�@Y��@:!+@Y�%"+%$��]�X`~]�@-:�$!X- smanjenje po osnovu ukidanja odloženih poreskih sredstava vrednosti derivata iz prethodne godine u iznosu
RSD 2,950 hiljada i- [%?!w��:� [% %"�%?+ '�Y-@<! @Y;!x+ %\'�Q+���@� [%'!Y� ['%<�:@|!�@� + �!<+w!; [!'@%$+X � [-�w!�@� +
narednoj godini, u iznosu od RSD 11,948 hiljada.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
28
�'%;!�!��%$-%|!�@;[%'!"<@;"'!$"�?@;�['@<�Y��!"++"-!$!w%:��\!-@}
u hiljadama dinara2015 2014
Stanje na dan 1. januara 224,804 79,122Efekat privremenih razlika evidentiran na teret bilansa uspeha (4,243) 145,682Stanje na dan 31. decembra 220,561 224,804
�%��Q�%+�?'x!�@Y�%"�!<+w![%'!"<!%\!?!Y!@"<�Y��+�@-��"+"���:���$���]#$!�!;\'�`f]{X@Y�%"@ 679,144 hiljade dinara (31.decembra 2014. godineX�@:!\@-%%\�?!Y!>X@��"��%:!+;��:!�:!;@Y�%"��!<+w!&[%'!Y���$%\@�za iznos akontativne obaveze poreza na dobit za 2015.godinu, [-�w!�!�%<%;`f]{# godine.
15. ZARADA PO AKCIJI
Osnovna zarada po �<�@:@"!%\'�Qunava deljenjem ne�%$%\@�@"�[%�$!'@"��@;['%"!Qnim brojem akcija u toku godine. Na dan 31. decembar 2015. godine Banka nema prioritetnih akcija.
2015 2014 Dobitak 8,584,579 6,808,703�%�$!'@"��['%"!Q��\'%:%\@Q�@��<�@:�tokom godine 213,159 213,159
Osnovna zarada po akciji u RSD (bez para) 40,273 31,942
16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE
a) Gotovina i sredstva kod Centralne bankeu hiljadama dinara
2015 2014
U dinarima:Žiro-'�Q+� 5,005,042 30,600,441Gotovina u blagajni 4,978,800 4,944,928Depoziti viškova likvidnih sredstava 25,000,000 -�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+X��<��$+@['%?@Y@:+[%%"�%?+&%�%?@�!i sredstava kod centralne banke 16,293 24,894Aktivna vremenska '�Y&'��@Q!�:�[%%"�%?+&%�%?@�!@"'!$"��?�<%$centralne banke 1,417 -
35,001,552 35,570,263U stranoj valuti:Gotovina u blagajni 2,351,224 2,287,685�"��-��%?Q���"'!$"�?� 26,222 1,162,986Obavezna rezerva kod NBS 61,508,078 39,480,380
63,885,524 42,931,051Zlato i ostali plemeniti metali 52,245 52,147Bruto stanje na dan 31. decembra 98,939,321 78,553,461Minus ispravka vrednosti:- u dinarima - -- u stranoj valuti - -
- -Stanje na dan 31. decembra 98,939,321 78,553,461
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
29
16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE (Nastavak)
Obavezna dinarska rezerva predstavlja minimalnu rezervu u dinarima izdvojenu u skladu sa Odlukom Narodne banke Srbije o obaveznoj rezervi banaka kod Narodne banke Srbije (“Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 3/2011, 31/2012, 57/2012, 78/2012, 87/2012, 107/2012, 62/2013, 125/2014 i 135/2014, 4/2015, 78/2015,102/2015).
���<�:!$+|��$�%\'�Q+��?�@@Y$?�:�%\�?!Y�+$@��'"<+'!Y!'?+[%"�%[@%${���$!%$@��'"<@�%\�?!Y�<%:!+-�Y!+%"�%?@�+Y�%\'�Q+�X�<%:!$%"[!?�:+++&%?%'!�%;'%<+$%q�f$���Xodnosno 0% za one obaveze koje $%"[!?�:++'%<+['!<%q�f$���#��?!$!�@['%�!��@"!%\'�Q+��?�:+��@Y�%"['%"!Q�%&$�!?�%&<�:@&%?%$"�?!�%&"���:�$@��'"<@�%\�?!Y�+�%<+['!��%$�%&<�-!�$�'"<%&;!"!��X����<�%\'�Q+���@@Y�%""'!$"��?�@Y$?�:���"?%:|@'% '�Q+� <%$ ��'%$�! \��<! �'\@:!# �\�?!Y�+ $@��'"<+ '!Y!'?+ ���<� %\'�Q+��?� �� %\�?!Y! [% $@��'"<@;depozitima, kreditima i hartijama od vrednosti, kao i na druge dinarske obaveze, osim dinarskih depozita primljenih po poslovima koje Banka obavlja u i;!@Y�'�Q+��'!w@�-@��X�<%:@�!['!-�Y!@Y�%"![-�";���<%:!:!���<�$�-�@Y�@�$![%Y@��+Y @Y+Y!�<!$!�@�@"��!�$-+<%;#�\�?!Y�+'!Y!'?++$@��'@;�\��<!%\'�Q+��?�:+ @[%%"�%?+$!-�%\�?!Y�!$!?@Y�!'!Y!'?!@�%���$@��'"<!['%�@??'!$�%"�@%\'�Qunate devizne rezerve po osnovu stanja deviznih obaveza i i stanja dinarskih obaveza indeksiranih deviznom klauzulom koje dospevaju u ugovorenom roku do 730 $���X<�%@[%%"�%?+�f�$@��'"<!['%�@??'!$�%"�@%\'�Q+���!$!?@Y�!'!Y!'?![%%"�%?+"���:�$!?@znih obaveza i stanja dinarskih obaveza indeksiranih deviznom klauzulom koje dospevaju u ugovorenom roku preko 730 dana
���<�:!$+|��$�+%\'�Q+�"<%;[!'@%$+%$'|�?�['%"!Q�%$�!?�%"���:!@Y$?%:!�!$@��'"<!%\�?!Y�!'!Y!'?!+?@"@�@%\'�Q+���!$@��'"<e obavezne rezerve.
Na dan 31. decembra 2015. godine %\'�Q+����$@��'"<�%\�?!Y��'!Y!'?�@Y�%"@-�:!23,940,056 hiljada dinara (31. d!�!;\�'`f]~#}`{X^f{#]f`�@-:�$�$@��'�>@\@-�:!+"<-�x!��"���?!$!�%;�$-+<%;��'%$�!\��<!�'\@:!#
Kamatna stopa �� @Y�%" %"�?�'!�%& ['%"!Q�%& $�!?�%& "���:� @Y$?%:!�! $@��'"<! '!Y!'?!X <%:@ �! ['!-�Y@ @Y�%"%\'�Q+���!%\�?!Y�!'!Y!'?!X�]# decembar 2015. godine iznosila je 1.75% na godišnjem nivou.
Obavezna rezerva kod Narodne banke u stranoj valuti
U skladu sa Odlukom o obaveznoj rezervi banaka kod Narodne banke Srbije (“Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 3/2011, 31/2012, 57/2012, 78/2012, 87/2012,107/2012, 62/2013, 125/2014 i 135/2014, 4/2015, 78/2015, ]f`�`f]{>X���<�:!%\'�Q+��-�%\�?!Y�+$!?@Y�+'!Y!'?+koja je za 31. decembar 2015. godine bila po stopi od 22% ��@Y�%"['%"!Q�%&$�!?�%&<�:@&%?%$"�?!�%&"���:�$!?@Y�@�%\�?!Y�X%$�%"�%[%"�%[@%${f���@Y�%"['%"!Q�%&dnevnog knjigovodstvenog stanja dinarskih obaveza indeksiranih deviznom klauzulom u prethodnom kalendarskom mesecu uz izuzetke definisane Odlukom koje dospevaju u ugovorenom roku do 730 dana, odnosno po stopi od 15% za devizne obaveze, odnosno po stopi od 50% za dinarske obaveze indeksirane deviznom koje dospevaju u roku preko 730 dana. Od %?�<%%\'�Q+���!$!?@Y�!'!Y!'?!\��<!@Y$?�:�:+^`�%\'�Q+���!$!?@Y�!'!Y!'?![%%"�%?+"���:�deviznih obaveza i devizne rezerve po osnovu stanja dinarskih obaveza indeksiranih deviznom klauzulom koje dospevaju u ugovorenom roku do 730 dana kao i 70% ob'�Q+���!$!?@Y�!'!Y!'?![%%"�%?+"���:�$!?@Y�@�%\�?!Y�i po osnovu stanja dinarskih obaveza indeksiranih deviznom klauzulom koje dospevaju u ugovorenom roku preko q�f$�����$!?@Y�!'�Q+�!��'%$�!\��<!�'\@:!
���<�:!$+|��$�+%\'�Q+�"<%;[!'@%$+%$'|�?�['%"!Q�%$�!?�%"���:!@Y$?%:!�!$!?@Y�!%\�?!Y�!'!Y!'?!+?@"@�@%\'�Q+���!$!?@Y�!%\�?!Y�!'!Y!'?!#
��@Y�%"%"�?�'!�%&['%"!Q�%&"���:�@Y$?%:!�!$!?@Y�!'!Y!'?!X��'%$��\��<��'\@:!�![-�w�<�;��+#
Na dan 31. decembra 2015. godine, obr�Q+���� $!?@Y�� %\�?!Y�� '!Y!'?� @Y�%"@-� :! `{_X^{_X{qqX�� �� *�]#$!�!;\�'`f]~#}�]^X`�]X_]�Xff��>@\@-�:!+"<-�x!��"���?!$!�%;�$-+<%;��'%$�!\��<!�'\@:!#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
30
16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE (Nastavak)
b) Pregled r�Y-@<� @Y;!x+ gotovine u Izveštaju o tokovima gotovine i pozicije Gotovina i sredstva kod centralne banke u Bilansu stanja sa stanjem na dan 31. decembar 2015. godine:
u hiljadama dinaraBilans stanja
Tokovi gotovine Razlika
U dinarima:Žiro-'�Q+� 5,005,042 5,005,042 -Gotovina u blagajni 4,978,800 4,978,800 -Depoziti viškova likvidnih sredstava 25,000,000 - 25,000,000�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+X��<��$+@proviziju po osnovu gotovine i sredstava kod centralne banke 16,293 - 16,293�<�@?��?'!;!�"<�'�Y&'��@Q!�:�[%%"�%?+gotovine i sredstava kod centralne banke 1,417 - 1,417
35,001,552 9,983,842 25,017,710U stranoj valuti:Gotovina u blagajni 2,351,224 2,351,224 -�"��-��%?Q���"'!$"�?� 26,222 26,222 -Obavezna rezerva kod NBS 61,508,078 - 61,508,078�!?@Y�@'�Q+�@*[%Y@�@:�+bilansu stanja Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija/komitenata) - 11,375,790 (11,375,790)�!<%?@+"�'��%:?�-+�@*[%Y@�@:�+bilansu stanja Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija/komitenata) - 37,466 (37,466)
63,885,524 13,790,702 50,094,822Zlato i ostali plemeniti metali 52,245 52,245 -
Stanje na dan 31. decembra 98,939,321 23,826,789 75,112,532
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
31
16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE (Nastavak)
�'!&-!$'�Y-@<�@Y;!x+&%�%?@�!+�Y?!W��:+%�%<%?@;�&%�%?@�!@[%Y@�@:!�%�%?@��@"'!$"�?�<%$�!��'�-�!\��<!u Bilansu stanja sa stanjem na dan 31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
Bilans stanjaTokovi
gotovine Razlika
U dinarimaŽiro-'�Q+� 30,600,441 30,600,441 -Gotovina u blagajni 4,944,928 4,944,928 -�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+X��<��$+@proviziju po osnovu gotovine i sredstava kod centralne banke
24,894 - 24,894
35,570,263 35,545,369 24,894U stranoj valutiGotovina u blagajni 2,287,685 2,287,685 -�!?@Y�@'�Q+�@*[%Y@�@:�+\@-��"+"���:� Krediti i potrazivanja od banaka i drugih finansijskih organizacija/komitenata)
- 40,843,387 (40,843,387)
�!<%?i u stranoj valuti (pozicija u bilansu stanjaKrediti i potrazivanja od banaka i drugih finansijskih organizacija/komitenata)
- 34,620 (34,620)
�"��-��%?Q���"'!$"�?� 1,162,986 1,162,986 -Obavezna rezerva kod NBS 39,480,380 - 39,480,380
42,931,051 44,328,678 (1,397,627)
Zlato i ostali plemeniti metali 52,147 52,147 -
Stanje na dan 31. decembra 2014. godine 78,553,461 79,926,194 (1,372,733)
17. KLASIFIKACIJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA
a) FINANSIJSKA SREDSTVA PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA NAMENJENA TRGOVANJU
u hiljadama dinara2015 2014
U dinarima:Finansijski derivati 264,237 174,934
264,237 174,934U stranoj valuti:Hartije od vrednosti i ostala finansijska sredstva namenjena trgovanju 1,167,546 -
1,167,546 -Ukupno 1,431,783 174,934
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
32
b) F
INA
NSI
JSK
A S
RE
DST
VA
KO
JA S
E IN
ICIJ
ALN
O P
RIZ
NA
JU K
RO
Z B
ILA
NS
USP
EHA
, FIN
AN
SIJS
KA
SR
ED
STV
A R
ASP
OL
OŽI
VA
ZA
PR
OD
AJU
I IN
VES
TIC
IJE
UZA
VIS
NA
DR
UŠT
VA
u hi
ljada
ma
dina
ra
2015
2014
Fina
nsijs
ka
sred
stva
ko
ja se
in
icija
lno
priz
naju
po
fer
vred
nost
i kr
oz b
ilans
us
peha
Fina
nsijs
ka
sred
stva
ra
spol
oživ
a za
pro
daju
Inve
stic
ije
u za
visn
a dr
uštv
aU
kupn
o
Fina
nsijs
ka
sred
stva
ko
ja se
in
icija
lno
priz
naju
po
fer
vred
nost
i kr
oz b
ilans
us
peha
Fina
nsijs
ka
sred
stva
ra
spol
oživ
a za
pro
daju
Inve
stic
ije
u za
visn
a dr
uštv
aU
kupn
o
–�<
�@:!
@+Q
!Ww�
+<
�[@��
-+43
,864
49,3
6196
2,49
61,
055,
721
40,0
9049
,594
962,
496
1,05
2,18
0–
dužn
@Q<!
��'
�@:!
%$?
'!$�
%"�@
<%:!
je
izda
la R
epub
lika
Srbi
ja-
64,0
05,6
10-
64,0
05,6
10-
55,4
96,6
51-
55,4
96,6
51-'
�Y&'
��@Q
!�:!
<�;
���
[%$
+|�@
Q<@;
ha
rtija
ma
od v
redn
osti
koje
je iz
dala
R
epub
lika
Srbi
ja-
13,2
27,6
77-
13,2
27,6
77-
2,19
5,33
8-
2,19
5,33
843
,864
77,2
82,6
4896
2,49
678
,289
,008
40,0
9057
,741
,583
962,
496
58,7
44,1
69O
dstu
panj
e od
nab
avne
vre
dnos
ti27
,110
794,
263
-82
1,37
338
,880
(9,6
95)
-29
,185
27,1
1079
4,26
3-
821,
373
38,8
80(9
,695
)-
29,1
85
Bru
to st
anje
70
,974
78,0
76,9
1196
2,49
679
,110
,381
78,9
7057
,731
,888
962,
496
58,7
73,3
54M
inus
:Isp
ravk
avr
edno
sti
-(2
8,08
6)-
(28,
086)
-(2
6,92
1)-
(26,
921)
Stan
jena
dan
31.
dec
embr
a70
,974
78,0
48,8
2596
2,49
679
,082
,295
78,9
7057
,704
,967
962,
496
58,7
46,4
33
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
33
c) ��]���[���Y^���� ����]��� PO ENTITETIMA
u hiljadama dinara2015 2014
���_<��/�#%"���+��%!�%'#����%'�%$�`– INTESA LEASING DOO BEOGRAD– 100% udela 962,496 962,496
962,496 962,496Finansijska sredstva koja se incijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha:INTESA SANPAOLO SPA 43,864 40,090Odstupanje od tržišne vrednosti 27,110 38,880
70,974 78,970Finansijska sredstva raspoloziva za prodaju:- po fer vrednostiKOSMAJ-MERMER AD MLADENOVAC 37 37ALMA MONS DOO, NOVI SAD 30 30BANCOR CONSULTING GROUP DOO NOVI SAD 34 267PAN-TRGOVINA DOO NOVI SAD 466 466IMK 29. NOVEMBAR AD SUBOTICA - �������� 15,073 15,073AGENCIJA VEEDA DOO VRANJE 29 29MENTA DOO PADEJ 5,814 5,814PANON CRVENKA AD KELEBIJA 25,729 25,729RAZVOJNA BANKA VOJVODINE AD NOVI SAD - �������� 1,566 1,566TRŽIŠTE NOVCA AD BEOGRAD 583 583OBVEZNICE MINISTARSTVA FINANSIJA REPUBLIKE SRBIJE 66,031,242 57,691,989OBVEZNICE REPUBLIKE ITALIJE 11,202,045 -Odstupanje od nabavne vrednosti 794,263 (9,695)Minus: Ispravka vrednosti (28,086) (26,921)
78,048,825 57,704,967
Stanje na dan 31. decembra 79,082,295 58,746,433
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
34
18. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA, KOMITENATA I DRUGIH FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA
a) KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA I DRUGIH FINANSIJSKIH ORGANIZACIJA
u hiljadama dinara2015 2014
U dinarimaKrediti po repo transakcijama 10,000,000 -�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+ 2,453 2,730�'!$@�@[%�'��"�<�@%�@;'�Q+�@;� 51 79Plasmani koji se odobravaju i dospevaju u roku od jednog dana (overnajt) - 700,000Krediti za likvidnost i obrtna sredstva 801,900 11,840Investicioni krediti 698,168 333,157Ostali krediti 795,532 3,192,666Potraživanja po osnovu kupljenih plasmana - forfeting 10,862 14,952Ostali plasmani 1,960,300 605,531�Y&'��@Q!�@['@�%$@Y�[%�'�|@?��:�@"<�Y���[%�;%'�@Y%?��%:vrednosti primenom efektivne kamatne stope (4,524) -�Y&'��@Q!��[%�'�|@?��:�Y�<�;��+%\'�Q+���+[%%"�%?+<'!$@��Xdepozita i ostalih plasmana 42 10,312
14,264,784 4,871,267U stranoj valuti�!?@Y�@'�Q+�@ 11,392,196 40,918,812�!<%?@ 37,466 34,620�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+ - 11Plasmani koji se odobravaju i dospevaju u roku od jednog dana (overnajt) 243,252 795,713Ostali krediti 2,853 1,620Ostali nenamenski depoziti 7,242,210 2,413,133Namenski depoziti dati u skladu sa propisima 4,865 4,838Ostali plasmani 3,010,141 21,520,623�Y&'��@Q!��[%�'�|@?��:�Y�<�;��+%\'�Q+���+[%%"�%?+<'!$@��Xdepozita i ostalih plasmana 1,607 181
21,934,590 65,689,551
Bruto plasmani 36,199,374 70,560,818
Minus: Ispravka vrednosti – u dinarima (3,044) (36,037)– u stranoj valuti (27,950) (92,770)
(30,994) (128,807)
Stanje na dan 31. decembra 36,168,380 70,432,011
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
35
b) KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA
u hiljadama dinara2015 2014
U dinarima�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+ 3,453,635 4,546,743�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+��<��$+@['%?@Y@:+ 49 -�'!$@�@[%�'��"�<�@%�@;'�Q+�@;� 4,977,468 5,258,275�%�'%W�Q<@<'!$@�@ 1,138,735 1,613,378Krediti za likvidnost i obrtna sredstva 20,910,083 25,352,364Izvozni krediti 155,470 154,616Investicioni krediti 80,761,882 69,555,871Stambeni krediti 50,317,772 47,969,445Gotovinski krediti 18,442,624 16,121,278Ostali krediti 89,182,533 92,712,518Potraživanja po osnovu kupljenih plasmana - forfeting 501,163 555,986Potraživanja po osnovu faktoringa bez prava regresa i obrnutog faktoringa 2,507,411 716,329Potraživanja po osnovu faktoringa s pravom regresa 300,075 909,531Plasmani po osnovu akceptiranja, �?�-@'��:�@[-�w��:�@Y?'W!�@�[%garancijama 419,021 589,620Plasmani za izvršena cediranja potraživanja po drugim osnovama 2,367,076 3,868,008Ostali plasmani - 8,715�Y&'��@Q!�@['@�%$@Y�[%�'�|@?��:�@"<�Y���[%�;%'�@Y%?��%:?'!$�%"�@promenom efektivne kamatne stope (747,526) (822,203)�Y&'��@Q!��[%�'�|@?��:�Y�<�;��+%\'�Q+���+[%%"�%?+<'!$@��Xdepozita i ostalih plasmana 570,406 641,773
275,257,877 269,752,247U stranoj valuti�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+ 148,421 133,700�'!$@�@Y�[-�w��:!+?%Y�'%\!@+"-+&�@Y@�%"�'��"�?� 6,682,918 9,030,423�'!$@�@Y<+[%?@�+�![%<'!��%"�@+Y!;-:@�@Y@Q<%;-@�+ 25,729 4,973Ostali krediti 851,711 2,046,515�-�";��@[%%"�%?+�<�![�@'��:�X�?�-@'��:�@[-�w��:� izvršenih po garancijama 1,036,039 1,030,350�Y&'��@Q!��[%�'�|@?��:�Y�<�;��+%\'�Q+���+[%%"�%?+<'!$@��Xdepozita i ostalih plasmana 47,830 44,004
8,792,648 12,289,965
Bruto plasmani 284,050,525 282,042,212
Minus: Ispravka vrednosti– u dinarima (25,586,094) (28,198,535)– u stranoj valuti (615,822) (497,429)
(26,201,916) (28,695,964)
Stanje na dan 31. decembra 257,848,609 253,346,248
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
36
c) P
RE
GL
ED
PO
VR
STA
MA
KO
RIS
NIK
A K
RE
DIT
A I
PLA
SMA
NA
u hi
ljada
ma
dina
ra
2015
2014
���
"/��
���%
�
�q��
���%
U
kupn
o �
��"/
����
�%
��q
����
�%
Uku
pno
U d
inar
ima
Kre
diti
i pla
sman
i:–
NB
S, b
anke
i os
tali
sekt
or fi
nans
ija i
osi
gura
nja
11,6
65,5
011,
490,
284
13,1
55,7
854,
207,
758
663,
508
4,87
1,26
6–
Hol
ding
kom
pani
je-
4646
31,
776
1,77
9–
�'!$
+Y!w
�22
,307
,014
131,
007,
875
153,
314,
889
26,4
45,5
3113
0,09
4,73
915
6,54
0,27
0–
Stan
ovni
štvo
3,28
0,66
294
,585
,413
97,8
66,0
756,
592,
629
84,5
17,7
9991
,110
,428
–Ja
vni s
ekto
r11
7,91
510
,764
,002
10,8
81,9
1716
7,77
514
,294
,914
14,4
62,6
89–
Stra
ne b
anke
1,10
9,00
0-
1,10
9,00
0-
--
–St
rana
lica
(16,
641)
303,
836
287,
195
34,7
6329
7,60
933
2,37
2–
Dru
gi k
omite
nti
1,79
4,46
511
,113
,289
12,9
07,7
541,
255,
423
6,04
9,28
57,
304,
708
Uku
pno
u di
nari
ma
40,2
57,9
1624
9,26
4,74
528
9,52
2,66
138
,703
,882
235,
919,
630
274,
623,
512
U st
rano
j val
uti
Kre
diti
i pla
sman
i:–
NB
S, b
anke
i os
tali
sekt
or fi
nans
ija i
osi
gura
nja
2,05
9,51
62,
852
2,06
2,36
82,
070,
401
1,62
32,
072,
024
–H
oldi
ng k
ompa
nije
-12
412
4-
507
507
–�'
!$+Y
!w�
203,
912
4,11
7,78
74,
321,
699
3,00
5,57
64,
953,
117
7,95
8,69
3–
Stan
ovni
štvo
59,1
4467
2,46
273
1,60
611
,589
718,
013
729,
602
–Ja
vni s
ekto
r5,
695
604,
888
610,
583
7,45
01,
815,
589
1,82
3,03
9–
Stra
ne b
anke
19,8
72,2
21-
19,8
72,2
2163
,617
,528
-63
,617
,528
–St
rana
lica
1,84
3,27
31,
282,
006
3,12
5,27
91,
101,
408
662,
000
1,76
3,40
8–
Dru
gi k
omite
nti
1,30
12,
057
3,35
8-
14,7
1714
,717
Uku
pno
u st
rano
j val
uti
24,0
45,0
626,
682,
176
30,7
27,2
3869
,813
,952
8,16
5,56
677
,979
,518
Bru
to k
redi
ti i d
epoz
iti64
,302
,978
255,
946,
921
320,
249,
899
108,
517,
834
244,
085,
196
352,
603,
030
Min
us:I
spra
vka
vred
nost
i -ba
nke
i dru
ge fi
nans
ijske
org
aniz
acije
(28,
267)
(2,7
27)
(30,
994)
(107
,210
)(2
1,59
7)(1
28,8
07)
Min
us:I
spra
vka
vred
nost
i -ko
mite
nti
(4,3
86,4
13)
(21,
815,
503)
(26,
201,
916)
(7,0
72,7
36)
(21,
623,
228)
(28,
695,
964)
(4,4
14,6
80)
(21,
818,
230)
(26,
232,
910)
(7,1
79,9
46)
(21,
644,
825)
(28,
824,
771)
Stan
je n
a da
n 31
. dec
embr
a59
,888
,298
234,
128,
691
294,
016,
989
101,
337,
888
222,
440,
371
323,
778,
259
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
37
�'��<%'%Q�@ <'!$@�@ %$%\'�?��@ "+ ['!$+Y!w@;� Y� �@���"@'��:! [%"-%?�@� �<�@?�%"�@ + %\-�"�@ �'&%vine i usluga, ['!'�x@?�Q<!@�$+"�'@:!X&'�x!?@��'"�?�X[%-:%['@?'!$!@['!�'�;\!�!['%@Y?%$�:!X<�%@Y�%"��-!��;!�!X+Y<�;���!stope koje su se kretale u rasponu od 6% do 15% godišnje na dinarske kredite, odnosno od 3% do 12% godišnje na kredite sa valutnom klauzulom i kredite u stranoj valuti.
��;����"�%[���$+&%'%Q�!<'!$@�!['�?�@;-@�@;�+$@��'@;�<'!��-!"+"!+'�"[%�+%$6,5% do 15%, a na dinarske $+&%'%Q�!<'!$@�!"�?�-+��%;<-�+Y+-%;X<�%@<'!$@�!+"�'��%:?�-+�@X<'!��-�"!+'�"[%�+od 3% do 8% godišnje.
�'��<%'%Q�@<'!$@�@bez valutne klauzule plasirani stanovništvu odobravani su uz godišnju kamatnu stopu od 9,95%do 23%.
�'��<%'%Q�@<'!$@�@[-�"@'��@;�-%;\@Y�@"+X%$%\'�?��@"++Y<�;���+"�%[+%$^X]�$%`^X~�&%$@W�:!\!Yvalutne klauzule, odnosno 2,5% do 16% godišnje sa valutnom klauzulom.
��;����"�%[���['!<%'�Q!�:����!<+w@;'�Q+�@;�&'�x���@Y�%"@29,85% godišnje, za mali biznis od 15,6% do 31,2% ;!"!Q�%#
�+&%'%Q�@<'!$@�@"���%?�@W�?+%$%\'�?��@"+<�%�!��;!�"<@XY�<+[%?@�+ �'�:�@�[%�'%W�@�$%\�'�X '!�%?@'��:!Xadaptaciju i kupovinu stambenog i poslovnog prostora, na period od 13 meseci do 30 godina uz kamatnu stopu od 1,57% do 9,5% godišnje sa valutnom klauzulom, odnosno od 9,95% do 23% godišnje bez valutne klauzule.
�+&%'%Q�@<'!$@�@;�-%;\@Y�@"+%$%\'�?��@"+<�%�!��;!�"<@XY�<+[%?@�+�'�:�@�[%�'%W�@�$%\�'�X'!�%?@'��:!Xadaptaciju i kupovinu stambenog i poslovnog prostora, na period od 13 meseci do 30 godina uz kamatnu stopu od 2,6% do 14% godišnje sa valutnom klauzulom, odnosno od 6% do 21,5% godišnje bez valutne klauzule.
19. NEMATERIJALNA ULAGANJA
u hiljadama dinara
Licence Softveri
Nematerijalna ulaganja u pripremi Ukupno
NABAVNA VREDNOSTStanje na dan 1. januara 2014. godine 487,455 1,760,311 56,744 2,304,510�%?!w��:�+�%<+&%$@�! - 206,155 242,154 448,309Prenosi - (206,155) (206,155)��+x!�:�@'�"�%$%?��:� - (10,116) - (10,116)Stanje na dan 31. decembra 2014. godine 487,455 1,956,350 92,743 2,536,548
�%?!w��:�+�%<+&%$@�! - 443,325 424,585 867,910Prenosi - - (469,893) (469,893)Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 487,455 2,399,675 47,435 2,934,565
AKUMULIRANA ISPRAVKA VREDNOSTIStanje na dan 1. januara 2014. godine 327,540 1,050,494 - 1,378,034Amortizacija (Napomena 12) 46,589 320,994 - 367,583Prenosi - (10,116) - (10,116)Stanje na dan 31. decembra 2014. godine 374,129 1,361,372 - 1,735,501
Amortizacija (Napomena 12) 42,028 338,342 - 380,370Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 416,157 1,699,714 - 2,115,871
Neotpisana vrednost na dan: – 31. decembra 2015. godine 71,298 699,961 47,435 818,694– 31. decembra 2014. godine 113,326 594,978 92,743 801,047
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
38
20. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, INVESTICIONE NEKRETNINE I STALNA SREDSTVA NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA
a) Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnineu hiljadama dinara
Zemljište i q��&��%�!/%
objekti
Oprema i oprema uzeta u
finansijski lizing
Ulaganja �"�&�
osnovna sredstva
Osnovna sredstva u
pripremi
Ukupno osnovna sredstva
Investicionenekretnine
NABAVNA VREDNOSTStanje na dan 1. januara 2014. godine 5,679,886 4,206,825 668,462 1,129,059 11,684,232 251,686�%?!w��:�+�%<+&%$@�! - - - 662,424 662,424 -Prenos sa osnovnih sredstava u pripremi 340,468 352,855 129,786 (1,745,464) (922,355) -
Ispravka knjiženja (5,978) - - - (5,978) 5,978��+x!�:�@'�"�%$%?��:� (705,216) (58,347) - (763,563) (6,837)Stanje na dan 31. decembra 2014. godine 6,014,376 3,854,464 739,901 46,019 10,654,760 250,827
�%?!w��:�+�%<+&%$@�! 3,072,769 3,072,769 -Prenos sa osnovnih sredstava u pripremi 2,594,336 315,835 39,846 (2,974,806) (24,789) -��+x!�:�@'�"�%$%?��:� - (334,465) (50,994) - (385,459) -Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 8,608,712 3,835,834 728,753 143,982 13,317,281 250,827AKUMULIRANA ISPRAVKA VREDNOSTIStanje na dan 1. januara 2014. godine 972,896 3,118,870 487,654 - 4,579,420 11,365Amortizacija (Napomena 12) 109,589 330,480 78,837 - 518,906 4,869Prenos sa nematerijalnih ulaganja (3,965) - (3,965) 3,965��+x!�:�@'�"�%$%?��:� - (620,507) (58,328) - (678,835) -Stanje na dann 31. decembra 2014. godine 1,078,520 2,828,843 508,163 - 4,415,526 20,199
Amortizacija (Napomena 12) 113,115 326,975 86,132 - 526,222 6,270
Ispravka nabavne vrednosti polovne opreme - 35,142 - - 35,142
-
��+x!�:�@'�"�%$%?��:� - (327,075) (50,995) - (378,070) -Stanje na dan 31. decembra 2015. godine 1,191,635 2,863,885 543,300 - 4,598,820 26,469
Neotpisana vrednost na dan: – 31. decembra 2015.
godine 7,417,077 971,949 185,453 143,982 8,718,461 224,358– 31. decembra 2014.
godine 4,935,856 1,025,621 231,738 46,019 6,239,234 230,628
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
39
20. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, INVESTICIONE NEKRETNINE I STALNA SREDSTVA NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA (Nastavak)
a) Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine (Nastavak)
Na dan 31. decembra 2015. godine, Banka ima vlasništvo nad sredstvima kojima raspolaže i nema tereta upisanih na imovini.
Neotpisana vrednost opreme uzete u finansijski lizing na dan 31. decembra 2015. godine iznosi 36,160 hiljada dinara (31. decembar 2014. godine 39,747 hiljada dinara).
�"<-�$+"��&%?%'%;%<+[%['%$�:@XY�<-:+Q!�%&`q#�%?!;\'�`f]{#&%$@�!X���<�:!%$�!-���%-$@�&�X�!�!'�-@Osiguranja, Generali Reosiguranja i Delta Sporta, kupila poslov�@['%"�%'++-@�@�@-!��@:��%[%?@w�q\@�@-!��@:��%[%?@w�q?XQ@;!:![%"��-�:!$@�@?-�"�@<Y&'�$�[%"-%?�@�+"-+&�X<%:!"!��-�Y!��<���"��'"<%:[�'�!-@`�f_�`fX���%?@�!%&'�$#�&'�$�\'#]+�@-!��@:��%[%?@w�q\ @;�+<+[�+[%?'"@�+%$ ]�#^^q;�, dok zgrada br.2 u �@-!��@:��%[%?@w�q?X@;�+<+[�+[%?'W@�+%$`#f�`;�#
�%"�+[�:+w@+"<-�$+"����^=�;��:!�:!?'!$�%"�@@;%?@�!=���<�:!@Y?'W@-����-@Y+�'|@W�!?'!$�%"�@%"�%?�@�"'!$"��?�#�%'@"�!w@!<"�!'�! @ @��!'�! @Y?%'! @��%';��@:� X '+<ovodstvo Banke smatra da imovina Banke, na dan \@-��"�"���:��@:!%\!Y?'!x!��#
Iako Banka u svojim knjigama iskazuje vrednost investicionih nekretnina po nabavnoj vrednosti, umanjenoj za ispravku vrednosti, u tabeli koja sledi obelodanjene su tržišne vrednosti navedenih nepokretnosti. Za potrebe +�?'x@?��:��'|@W�@�?'!$�%"�@<%'@Ww!�@"+@�[+�@�@?%��X%$�%"�%[%$��@-%<�-�@�[%'!"<@�%'&���![+\-@<!�'\@:!X��\�Y@<%:@�:!%$'!x@?���%"�%?@��Y�%\'�Q+�[%'!Y��@;%?@�+}
(u hiljadama dinara)
ADRESAINVESTICIONE NEKRETNINE
Površina nepokretnosti u m2 ZONA
Cena po m2 u 2015. godini, po podacima poreskih organa za promet nepokretnosti izvršen u 2014. (za +�?'x@?��:![%'!Y�na imovinu)
TRŽIŠNA VREDNOST prema cenama lokalnih poreskih organa
Nabavna vrednost u knjigama na dan 31.12.2015
Ukupna amortizacija na dan 31.12.2015
Neotpisana vrednost na dan 31.12.2015
NOVI SAD, MAKSIMA GORKOG br.2 46.09 prva
140 6,456 5,978 4,264 1,714
VRBAS, KUCURA 26 druga
17 436 1,116 263 853
NIŠ, VIZANTIJSKI BULEVAR br. 76 41.58 Q!�?'��
105 4,358 4,138 1,047 3,091
ZRENJANIN, KRALJA ALEKSANDRA I br.3 104.26 prva
57 5,892 6,346 2,107 4,239
NOVA VAROS, ��'�x%'x!?�br.81 49.8 prva
55 2,749 3,392 1,109 2,283
NOVI BEOGRAD, MILENTIJA POPOVICA 5/V 175
prva ekstra
371 64,908 49,278 4,107 45,171
BEOGRAD, USTANICKA br. 69 1,847 druga
202 372,725 180,579 13,572 167,007
UKUPNO 457,523 250,827 26,469 224,358
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
40
20. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, INVESTICIONE NEKRETNINE I STALNA SREDSTVA NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA (Nastavak)
b) Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja
Kao sto je obelodanjeno u Napomeni 2.13.2, B��<�+"<-�$+"�"?%:@;'�Q+�%?%$"�?!�@;[%-@�@<�;�X@;%?@�+<%:+<-�"@�@<+:!<�%%�+<%:�"!$'|@Y�['%$�:+%$;!'�?�[%�@|!;%$"-!$!w�$?�@Y�%"�}
- po knjigovodstvenoj vrednosti- fer vrednosti umanjene za troškove prodaje.
2015 2014 Stalna sredstva namenjena prodaji 256,254 256,058Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 256,254 256,058
Na kraju 2015. godine Banka ima evidentirana stalna sredstva namenjena prodaji i ona su locirana na teritoriji Republike Srbije i to: -Jagodina, Kneginje Milice -Beograd, Sime Igumana 2-4 poslovni prostor površine 500 m²-Beograd Sime Igumana 2-4 lokal površine 46 m² i -Novi Beo&'�$X�%�!�!-Q!?��^X[%"-%?�@['%"�%'[%?'W@�!]#�`~
Banka ne amortizuje stalnu imovinu sve dok je klasifikovana kao imovina koja se drži za prodaju.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
41
21. OSTALA SREDSTVAu hiljadama dinara
2015 2014Potraživanja po osnovu prodaje 207,528 1,421�'+&�[%�'�|@?��:�@Y'!$%?�%&[%"-%?��:�[%<%:@;�"!+�?'x+:!['@�%$ 125,500 -Potraživanja od zaposlenih 4,497 3,819�%�'�|@?��:�[%%"�%?+['![-�w!�@�[%'!Y�X%"@;[%'!Y���$%\@� 1,380 665Potraživanja po osnovu datih avansa 23,473 136,810Ostala potraživanja iz operativnog poslovanja 2,213,344 2,223,383Materijalne vrednosti primljene po osnovu naplate potraživanja 309,892 1,235Ostala sredstva 597,067 835,858�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+<�;��+[%%"�%?+%"��-@�"'!$"��?�– u dinarima 1,604 1,359�%�'�|@?��:�Y�%\'�Q+���+��<��$+@['%?@Y@:+[%%"�%?+%"��-@�sredstava– u dinarima 167,432 177,187– u stranoj valuti 11,411 19,450�Y&'��@Q!�@'�"�%$@<�;���}– u dinarima 2,915 4,859– u stranoj valuti 28,069 27,916�Y&'��@Q!�@%"��-@�'%W<%?@}– u dinarima 369,146 311,665– u stranoj valuti 4,388 4,298�"��-��<�@?��?'!;!�"<�'�Y&'��@Q!�:�}– u dinarima 23,157 -– u stranoj valuti 6 3Ukupno ostala sredstva 4,090,809 3,749,928Minus: Ispravka vrednosti (79,752) (95,584)Stanje na dan 31. decembra 4,011,057 3,654,344
Ostala potraživanja iz operativnog poslovanja koja na dan 31. decembra 2015. godine iznose 2,213,344 hiljade dinara, ��:?!w@; $!-%; "! "�"�%:! %$ [%�'�|@?��:� + $@��'@;� [% [-���@; <�'�@��;� - Ostala potraživanja u dinarima po karticama drugih izdavaoca - Master Card, VISA I DINA u iznosu od 1,231,090 hiljada dinara (31. decembra 2014.: 1,341,756 hiljada dinara).
22. FINANSIJSKE OBAVEZE PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA NAMENJENE TRGOVANJU
u hiljadama dinara
2015 2014
Odstupanja od nominalne vrednosti ostalih plasmana kojima se trguje u dinarima - valutni derivati razmena novca - swap 71,672 17,068Odstupanja od nominalne vrednosti ostalih plasmana kojima se trguje u dinarima - valutni derivati razmena novca - forward 2,686 2,600
Stanje na dan 31. decembra 74,358 19,668
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
42
23. DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA BANKAMA, KOMITENTIMA, DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA I CENTRALNOJ BANCI
a) DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA BANKAMA, DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA I CENTRALNOJ BANCI
u hiljadama dinara2015 2014
U dinarimaTransakcioni depoziti 2,246,142 629,830Depoziti po osnovu datih kredita 5,323 6,813Namenski depoziti 1,961 1,299Ostali depoziti 434,219 2,422,680Depoziti i krediti koji dospevaju u roku od jednog dana (overnajt) - 100,000Primljeni krediti - 500,000Ostale finansijske obaveze 487,079 2,059,359Obaveze po osnovu kamate 4,676 494Obaveze po osnovu naknada i provizija 6 7
Ukupno u dinarima 3,179,406 5,720,482U stranoj valutiTransakcioni depoziti 1,114,738 535,638Depoziti po osnovu datih kredita 2,919 2,661Namenski depoziti 107,471 8,545Ostali depoziti 362,452 847,104Primljeni krediti 25,036,955 28,654,790Ostale finansijske obaveze 1,374,971 1,014,283Obaveze po osnovu kamate 48,014 70,544�Y&'��@Q!�@�'%W<%?@Y�%\�?!Y!@"<�Y��![%�;%'�@Y%?��%:vrednosti promenom efektivne kamantne stope (131,864) (143,864)Ukupno u valuti 27,915,656 30,989,701
Ukupno 31,095,062 36,710,183
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
43
b) DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA DRUGIM KOMITENTIMA
u hiljadama dinara
2015 2014U dinarimaTransakcioni depoziti 74,068,994 56,306,019Štedni depoziti 2,094,773 2,500,494Depoziti po osnovu datih kredita 299,901 1,337,894Namenski depoziti 2,810,694 2,934,358Ostali depoziti 17,470,871 20,572,811Depoziti i krediti koji dospevaju u roku od jednog dana (overnajt) 633,786 490,990Primljeni krediti 22,691 -Obaveze po osnovu kamate 138,332 229,159Ukupno u dinarima 97,540,042 84,371,725U stranoj valutiTransakcioni depoziti 113,513,901 85,805,897Štedni depoziti 91,517,874 100,666,831Depoziti po osnovu datih kredita 6,057,816 7,526,368Namenski depoziti 1,419,251 1,900,664Ostali depoziti 11,991,708 17,976,441Primljeni krediti 7,322,906 6,230,536Ostale finansijske obaveze 846,122 613,884Obaveze po osnovu kamate 1,122,048 1,471,065Ukupno u valuti 233,791,626 222,191,686
Ukupno 331,331,668 306,563,411
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
44
c) D
EPO
ZIT
I I O
STA
LE
OB
AV
EZE
PR
EM
A B
AN
KA
MA
, KO
MIT
EN
TIM
A, D
RU
GIM
FIN
AN
SIJS
KIM
OR
GA
NIZ
AC
IJA
MA
I C
EN
TR
AL
NO
J B
AN
CI P
O
�
��
���
�
u hi
ljada
ma
dina
ra20
1520
14/�
�"/�
����
�(d
o go
dinu
da
na)
��q�
����
�(p
reko
god
inu
dana
)uk
upno
/��"
/���
���
(do
godi
nu
dana
)
��q�
����
�(p
reko
god
inu
dana
)uk
upno
U d
inar
ima
Tran
sakc
ioni
dep
oziti
76,3
15,1
36-
76,3
15,1
3656
,935
,849
-56
,935
,849
Šted
ni d
epoz
iti2,
094,
108
665
2,09
4,77
32,
499,
832
662
2,50
0,49
4D
epoz
iti p
o os
novu
dat
ih k
redi
ta16
0,03
214
5,19
230
5,22
420
3,22
01,
141,
486
1,34
4,70
6N
amen
ski d
epoz
iti2,
430,
207
382,
449
2,81
2,65
62,
791,
507
144,
150
2,93
5,65
7O
stal
i dep
oziti
17,4
45,8
5445
9,23
617
,905
,090
22,9
86,7
998,
692
22,9
95,4
91D
epoz
iti i
kred
iti k
oji d
ospe
vaju
u ro
ku o
d je
dnog
da
na (o
vern
ajt)
633,
786
-63
3,78
659
0,99
0-
590,
990
Prim
ljeni
kre
diti
-22
,691
22,6
9150
0,00
0-
500,
000
Ost
ale
finan
sijs
ke o
bave
ze48
7,07
9-
487,
079
2,05
9,36
0-
2,05
9,36
0O
bave
ze p
o os
novu
kam
ate
142,
914
9414
3,00
822
9,47
118
222
9,65
3O
bave
ze p
o os
novu
nak
nada
i pr
oviz
ija6
-6
7-
7U
kupn
o u
dina
rim
a99
,709
,122
1,01
0,32
710
0,71
9,44
988
,797
,035
1,29
5,17
290
,092
,207
U st
rano
j val
uti
Tran
sakc
ioni
dep
oziti
114,
628,
639
-11
4,62
8,63
986
,341
,535
-86
,341
,535
Šted
ni d
epoz
iti70
,153
,798
21,3
64,0
7791
,517
,875
78,4
04,1
1722
,262
,713
100,
666,
830
Dep
oziti
po
osno
vu d
atih
kre
dita
3,82
0,76
52,
239,
971
6,06
0,73
64,
496,
940
3,03
2,08
97,
529,
029
Nam
ensk
i dep
oziti
1,45
4,11
072
,612
1,52
6,72
21,
825,
184
84,0
261,
909,
210
Ost
ali d
epoz
iti12
,018
,210
335,
949
12,3
54,1
5918
,712
,786
110,
760
18,8
23,5
46Pr
imlje
ni k
redi
ti-
32,3
59,8
6132
,359
,861
-34
,885
,325
34,8
85,3
25O
stal
e fin
ansi
jske
oba
veze
2,22
1,09
2-
2,22
1,09
21,
628,
166
-1,
628,
166
Oba
veze
po
osno
vu k
amat
e1,
170,
061
-1,
170,
061
1,54
1,61
0-
1,54
1,61
0
�Y&'
��@Q
!�@�
'%W<
%?@Y
�%\
�?!Y
!@"
<�Y�
�![
%am
ortiz
ovan
oj v
redn
osti
prom
eno
efek
tivne
ka
man
tne
stop
e(1
31,8
64)
-(1
31,8
64)
(143
,864
)-
(143
,864
)
Uku
pno
u va
luti
205,
334,
811
56,3
72,4
7026
1,70
7,28
119
2,80
6,47
460
,374
,913
253,
181,
387
Uku
pno
305,
043,
933
57,3
82,7
9736
2,42
6,73
028
1,60
3,50
961
,670
,085
343,
273,
594
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
45
d) D
EPO
ZIT
I I O
STA
LE
OB
AV
EZE
PR
EM
A B
AN
KA
MA
, KO
MIT
EN
TIM
A, D
RU
GIM
FIN
AN
SIJS
KIM
OR
GA
NIZ
AC
IJA
MA
I C
EN
TR
AL
NO
J B
AN
CI P
O
GR
AN
SKO
J ST
RU
KT
UR
I
u hi
ljada
ma
dina
ra
2015
2014
/��"
/���
���
(do
godi
nu
dana
)
��q�
����
�(p
reko
god
inu
dana
)uk
upno
/��"
/���
���
(do
godi
nu
dana
)
��q�
����
�(p
reko
god
inu
dana
)uk
upno
U d
inar
ima
–N
BS,
ban
ke i
osta
li se
ktor
fina
nsija
i
osig
uran
ja2,
793,
783
348,
000
3,14
1,78
35,
692,
653
-5,
692,
653
–H
oldi
ng k
ompa
nije
878
-87
83,
693
243,
717
–�'
!$+Y
!w�
58,6
72,3
3161
4,49
759
,286
,828
52,1
47,4
991,
190,
378
53,3
37,8
77–
Stan
ovni
štvo
24,0
57,0
324,
035
24,0
61,0
6721
,089
,155
2,55
121
,091
,706
–Ja
vni s
ekto
r6,
869,
472
38,9
216,
908,
393
1,41
8,74
091
,606
1,51
0,34
6–
Stra
ne b
anke
i fin
ansi
jske
org
aniz
acije
37,6
24-
37,6
2427
,829
-27
,829
–St
rana
lica
365,
210
-36
5,21
024
0,09
2-
240,
092
–D
rugi
kom
itent
i6,
912,
792
4,87
46,
917,
666
8,17
7,37
410
,613
8,18
7,98
7
Uku
pno
u di
nari
ma
99,7
09,1
221,
010,
327
100,
719,
449
88,7
97,0
351,
295,
172
90,0
92,2
07U
stra
noj v
alut
i–
NB
S, b
anke
i os
tali
sekt
or fi
nans
ija i
os
igur
anja
2,32
9,11
62,
919
2,33
2,03
51,
878,
353
2,66
11,
881,
014
–H
oldi
ng k
ompa
nije
11,3
93-
11,3
9319
4-
194
–�'
!$+Y
!w�
37,6
55,8
301,
741,
876
39,3
97,7
0639
,212
,374
1,80
3,08
941
,015
,463
–St
anov
ništ
vo15
4,43
0,28
821
,633
,433
176,
063,
721
141,
204,
011
22,5
91,4
6716
3,79
5,47
8–
Javn
i sek
tor
5,07
8,29
47,
341,
880
12,4
20,1
743,
790,
379
6,41
4,81
310
,205
,192
–St
rane
ban
ke i
finan
sijs
ke o
rgan
izac
ije54
6,66
425
,036
,955
25,5
83,6
1945
3,89
828
,654
,790
29,1
08,6
88–
Stra
na li
ca3,
601,
101
562,
378
4,16
3,47
93,
817,
703
883,
296
4,70
0,99
9–
Dru
gi k
omite
nti
1,68
2,12
553
,029
1,73
5,15
42,
449,
562
24,7
972,
474,
359
Uku
pno
u st
rano
j val
uti
205,
334,
811
56,3
72,4
7026
1,70
7,28
119
2,80
6,47
460
,374
,913
253,
181,
387
Stan
je n
a da
n 31
. dec
embr
a30
5,04
3,93
357
,382
,797
362,
426,
730
281,
603,
509
61,6
70,0
8534
3,27
3,59
4
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
46
23. DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA BANKAMA, KOMITENTIMA, DRUGIM FINANSIJSKIM ORGANIZACIJAMA I CENTRALNOJ BANCI (Nastavak) ���'��"�<�@%�!$![%Y@�!['�?�@�-@�����<�[-�w�<�;��+do 70% referentne kamatne stope na godišnjem nivou, u zavisnosti od valute i iznosa depozita.
�%[-���@;'�Q+�@;��@Y@Q<@�-@�� u dinarima i stranoj valuti ���<��![-�w�<�matu.
��%'%Q!�!$![%Y@�!<%;@�!���� +$@��'@;� @ + "�'��%:?�-+�@ ���<� [-�w� <�;��+ + '�"[%�+%$ 0,5% do 7% na &%$@W�:!;�@?%+X+Y�?@"�%"�@%$[!'@%$�%'%Q�?��:�"'!$"��?�@?�-+�!#
����;!�"<!$![%Y@�!<%;@�!����@�@Y@Q<@�-@�����<��![-�w�kamatu.
��<'��<%'%Q�!$![%Y@�!�@Y@Q<@�-@��+$@��'@;�[-�w�"!<�;���+'�"[%�+%$ 0% do 3,5% na godišnjem nivou, u Y�?@"�%"�@%$[!'@%$�%'%Q�?��:�"'!$"��?�#��;����"�%[���<'��<%'%Q�!$![%Y@�!�@Y@Q<@�-@�� u stranoj valuti iznosi od 0,00% do 0,80�&%$@W�:!X+Y�?@"�%"�@%$[!'@%$�%'%Q�?��:�@?�-+�!#
�+&%'%Q�@$![%Y@�@�@Y@Q<@�-@��u stranoj valuti deponovani su po kamatnim stopama u rasponu od 0,5% do 1,25% na &%$@W�:!;�@?%+X+Y�?@"�%"�@%$[!'@%$�%'%Q�?��:�"'!$"��?�#
�+&%'%Q�@<'!$@�@+ dinarima odobreni su Banci po kamatnim stopama u rasponu od 0.5% do 5.5% na godišnjem nivou.
��;����"�%[���$+&%'%Q�!<'!$@�!+"�'��%:?�-+�@<'!w!"!+'�"[%�+%$�������– 0.01% do EURIBOR 6M + 6.45%, u zavisnosti od perioda odobrenja kredita i valute.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
47
24. REZERVISANJA u hiljadama dinara
2015 2014
Rezervisanja za gubitke po vanbilansnoj aktivi (a) 1,261,061 1,171,777Rezervisanja za primanja zaposlenih:– restrukturiranje (b) 44,544 55,868– $+&%'%Q�!\!�!�@�@:![%%"�%?+naknada za odlazak u penziju i �!@"<%'@Ww!�!&%$@W�:!%$;%'! (c) 150,916 150,583Rezervisanja za sudske sporove (Napomena 30(a)) 272,480 269,245
Stanje na dan 31. decembra 1,729,001 1,647,473
u hiljadama dinara
2015 2014
Kretanje na rezervisanjima za gubitke po vanbilansnoj aktivi
�%Q!��%"���:! 1,171,777 997,786Ukidanje rezervisanja (426,620) (572,304)Ukidanje rezervisanja - kurs (28,078) (2,537)�%?!w��:!'!Y!'?@"��:� 508,835 714,872�%?!w��:!'!Y!'?@"��:�- kurs 36,530 33,960Prodaja potraživanja (1,383) -Stanje na dan 31. decembra 1,261,061 1,171,777
Kretanje na rezervisanjima za restrukturiranje
�%Q!��%"���:! 55,868 55,028Ukidanje rezervisanja direktno sa rezervacija (11,714) (42,770)�%?!w��:!'!Y!'?@"��:� 390 43,610Stanje na dan 31. decembra 44,544 55,868
���"��������+���%!���%;�+���q������*���-%$%��#��!������/�����+�����+�/�#��+%��%��%!/��%_<���q��%_�����;��� �%Q!��%"���:! 150,583 150,253�%?!w��:!rezervisanja 333 330Stanje na dan 31. decembra 150,916 150,583Kretanja na rezervisanjima za sudske sporove �%Q!��%"���:! 269,245 328,539Ukidanje rezervisanja kroz bilans uspeha (185,811) (116,130)Ukidanje rezervisanja direktno sa rezervacija (13,360) (1,844)�%?!w��:!'!Y!'?@"��:� 202,406 58,680Stanje na dan 31. decembra 272,480 269,245
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
48
24. REZERVISANJA (Nastavak)
(a) �'!;�@��!'�%:[%-@�@�@���<!X'!Y!'?@"��:�Y�'@Y@Q�+?��\@-��"�+�<�@?+?'W!"![%@"�@;<'@�!'@:+;@;�<�%@rezervisanja za bilansna potraživanja, odnosno vanbilansne stavke se klasifikuju u kategorije naplativosti potraživanja na osnovu procene nadokna$@?%& @Y�%"� [%�'�|@?��:� +<%-@<% $%x! $% %$-@?� "'!$"��?�X <�% @?!'%?���%w!%$-@?�"'!$"��?�#
(b) Projekat sagledavanja i analize efikasnosti poslovnih procesa, koji za posledicu može da ima i restruktuiranje, odnosno smanjenje broja zaposlenih (�!��%-%W<@?@W�<>X�<%:@:!Y�[%Q!��@:!+[%�[+�%"�@Y�?'W!���<%$�:!Banka rezervisanje sredstava po ovom osnovu vršila, kao i svih prethodnih godina, na osnovu procene broja ljudi koji ispunjavaju jedan od uslova za odlazak u penziju ili broja zaposlenih koji potencijalno mogu da predstavljaju �!��%-%W<@ ?@W�<# �'@-@<%; ['%�!�! [%�'!\�%& @Y�%"� Y� %?! ��;!�! <%'@Ww!�@ "+ ?�|!w@ Y�<%�"<@ propisi, odnosno interni akti (Zakon o radu i Kolektivni ugovor).
(c) Rezervisanja za otpremnine prilikom odlaska u penziju formirana su na bazi izveštaja nezavisnog aktuara na dan \@-��"�"���:� @ @"��"+@"<�Y���+@Y�%"+"�$�W�:!?'!$�%"�@%Q!<@?��@�\+$+w@�@"[-���#�'@-@<%;+�?'x@?��:�"�$�W�:!?'!$�%"�@%Q!<@?��@�%$-@?�<%'@Ww!��:!$@"<%����"�%[�%$6,0% godišnje kao adekvatna stopa u skladu sa MRS 19, što predstavlja $+&%'%Q�+"�%[+['@�%"���?@"%<%<?�-@�!��!$+|�@Q<!��'�@:!%$?'!$�%"�@X%\?!Y�@�!Republike Srbije i zapise trezora Narodne banke Srbije.
!Y!'?@"��:!:!+�?'x!�%��%"�%?+?�|!w!&�%-!<�@?�%& �&%?%'����<!@['!�[%"��?<!['%"!Q�%&'�"��Y�'�$�po stopi od 7% godišnje tokom celokupnog perioda za koji se rezervišu sredstva.
!Y!'?@"��:�Y��!@"<%'@Ww!�!$��!&%$@W�:!&%$;%'��%';@'���"+��\�Y@@Y?!W��:��!Y�?@"�%&�<�+�'���$��bilansa stanja. Kako "�%$�%Q-��+]]~. Zakona o radu u Republici Srbiji, za vreme godišnjeg odmora zaposleni @;�['�?%����<��$+Y�'�$!+?@"@�@['%"!Q�!Y�'�$!+['!��%$�@�$?���!"�;!"!�@XY�@Y'�Q+��?��:!%\�?!Y![%%"�%?+�!@"<%'@Ww!�@�$���&%$@W�:!&%$;%'�Y��Qajni su:� ['%"!Q��\'+�%Y�'�$�+����@@� \'%:$����!@"<%'@Ww!�%&&%$@W�:!&%$;%'�#
25. OSTALE OBAVEZEu hiljadama dinara
2015 2014Obaveze za neto zarade i naknade zarada 212,750 199,695Obaveze za poreze, porez na dodatu vrednost, doprinose i druge dažbine, osim poreza na dobitak 145,070 136,168�\�?!Y!['!;�$%\�?-:�Q@;� 1,076,036 796,893Obaveze po osnovu primljenih avansa 1,783,739 243,729Ostale obaveze 1,468,065 1,365,417
4,685,660 2,741,902��!%������;��!/���+q���%������Y&'��@Q!�!%\�?!Y!Y�%"��-!%\'�Q+���!'�"�%$!}– u dinarima 2,835 3,557– u stranoj valuti 4,353 3,537�Y&'��@Q!�@['@�%$@<�;���}– u dinarima 76,550 125,577�Y&'��@Q!�@%"��-@['@�%$@}– u dinarima 74,848 74,008– u stranoj valuti 32,462 12,789�"��-�[�"@?��?'!;!�"<�'�Y&'��@Q!�:�}– u dinarima 2,268,869 4,567,085– u stranoj valuti 943,506 15,129,276
3,403,423 19,915,829�+&%'%Q�!%\�?!Y![%%"�%?+�@���"@:"<%&-@Y@�&�*�> 37,650 48,681Ukupno 8,126,733 22,706,412
Ostale obaveze za porez 164,959 100,729
Stanje na dan 31. decembra 8,291,692 22,807,141
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
49
25. OSTALE OBAVEZE (Nastavak)
�"��-!%\�?!Y!+`f]{#@`f]~#&%$@�@��:?!w@;$!-%;Q@�!"���:���['%-�Y�@;@['@?'!;!�@;'�Q+�@;�@��'�Q+�@;�%\�?!Y�+%\'�Q+�+#
�"��-�[�"@?��?'!;!�"<�'�Y&'��@Q!�:�+"�'��%:?�-+�@+`f]{. @`f]~#&%$@�@��:?!w@;$!-%;Q@�@"���:!��'�Q+�+%"��-@�[�"@?�@�?'!;!�"<@�'�Y&'��@Q!�:�- prodaja deviza.
(a) Obaveze po osnovu opreme uzete u finansijski lizing na dan 31. decembra 2015. i 2014. godine prikazane su kako sledi:
u hiljadama dinara2015 2014
Minimalna lizing #��<����
Sadašnja vrednost
>���<�vrednost
Sadašnja vrednost
>���<�vrednost
Do 1 godine 13,690 15,239 15,612 48,786Od 1 do 5 godina 23,960 25,326 33,069 7,359Stanje na dan 31. decembra 37,650 40,565 48,681 56,145
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
50
26. KAPITAL
(a) Struktura kapitala Banke
Kapital Banke na dan 31. decembra 2015. godine obuhvata akcijski kapital, ostali kapital, emisionu premiju, rezerve, '!?�-%'@Y��@%�!'!Y!'?!@$%\@��<�!<+w!&@['!��%$�%&[!'@%$�#
Struktura kapitala Banke prikazana je u narednoj tabeli:u hiljadama dinara
2015 2014Akcijski kapital - %\@Q�!�<�@:! 21,315,900 21,315,900Ostali kapital 11,158 11,158Emisiona premija 20,432,569 20,432,569Rezerve iz dobiti 47,484,121 47,484,121Rezerve fer vrednosti 794,263 (9,695)Revalorizacione rezerve - 559,125�!'�"[%'!x!��$%\@�@Y['!��%$�@�&%$@�� 15,975,354 8,607,525�%\@��<�!<+w!&[!'@%$� 8,584,579 6,808,703
Stanje na dan 31. decembra 114,597,944 105,209,406
/i/ Akcijski kapital
Na dan 31. decembra 2015#&%$@�!X�<�@:"<@<�[@��-���<!"!"�"�%:�%%$`]�X]{_<%;�$�%\@Q�@��<�@:�X[%:!$@��Q�!nominalne vrednosti od 100 hiljada dinara.
Tokom 2015. godine, došlo je do promene u akcionarskoj strukturi Banke koja se ogleda u tome što je manjinski akcionar International Finance Corporation ['%$�% "?%: �!-%<+[�� +$!% ?!w@�"<%; �<�@%��'+ ���!"� ���[�%-%Holding International S.A. Nakon ove promene Banka ima dva akcionara, a to su Intesa Sanpaolo Holding International S.A. i Intesa Sanpaolo S.p.A. Struktura akcionara Banke na dan 31. decembra 2015#&%$@�!:!"-!$!w�}
Naziv akcionara
Broj akcija
Nominalna vrednost akcija
���_<��w(u hiljadama
dinara)
Intesa Sanpaolo Holding International S.A., Luksemburg 180,731 18,073,100 84,787
Intesa Sanpaolo S.p.A., Italija 32,428 3,242,800 15,213 Ukupno 213,159 21,315,900 100,000
/ii/ Emisiona premija
Emisiona premija, koja na dan 31. decembra 2015. godine iznosi 20,432,569 hiljade dinara (31. decembar 2014. 20,432,569 hiljade dinara), nastala je kao rezultat statusne promene Banke, odnosno spajanja uz pripajanje Panonske \��<!�#$#�%?@��$+@Y�%"+%$`X_�_X_~]�@-:�$�$@��'�X<�%@[%%"�%?+~#X{#@^#!;@"@:!%\@Q�@��<�@:����<!\!Y:�?�![%�+$!'�$@[%?!w��:�%"�%?�%&<�[@��-�#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
51
26. KAPITAL(nastavak)
/iii/ Rezerve
u hiljadama dinara
2015 2014Rezerve iz dobiti za procenjene gubitke 47,484,121 47,484,121Revalorizacione rezerve po osnovu promene vrednosti nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava -
559,125
Revalorizacione rezerve po osnovu promene vrednosti hartija odvrednosti raspoloživih za prodaju 897,575 142,739
Nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju (103,312) (152,435)
Stanje na dan 31. decembra 48,278,384 48,033,550
(b) Pokazatelji poslovanja Banke – usaglašenost sa zakonskim pokazateljima
���<� :! $+|�� $� %\@; @ "�'+<�+'+ "?%& [%"-%?��:� @ '@Y@Q�@� [-�";��� +"<-�$@ "� [%<�Y��!-:@;� [%"-%?��:�propisanim Zakonom o bankama i relevantnim odlukama Narodne banke Srbije donetim na osnovu navedenog Zakona.
Na dan 31. decembra 2015. godine, Banka je usaglasila sve pokazatelje poslovanja sa propisanim vrednostima.
Pokazatelji poslovanja Propisani Ostvareni
31. decembar
2015. godine
31. decembar
2014. godine
KapitalMinimum EUR 10 miliona
469 miliona EUR
412 miliona EUR
Adekvatnost kapitala Minimum 12% 20,72% 19,40%Ulaganja Banke Maksimum 60% 15,72% 13,03%Izloženost prema licima povezanim sa Bankom Maksimum 20% N/P* 16,86% !-@<@@��:?!w@;%&+w@<'!$@�@+%$�%"+��<�[@��- Maksimum 400% 78,60% 108,42%Pokazatelj likvidnosti Minimum 0,8 2,63 2,31Uži pokazatelj likvidnosti Minimum 0,5 2,05 1,69Pokazatelj deviznog rizika Maksimum 20% 0,59% 1,30%Izloženosti Banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica Maksimum 25% 19,76% 22,82%
Ulaganja Banke u lice koje nije u finansijskom sektoru Maksimum 10% 0,04% 0,04% * limit nije primenljiv u skladu sa va|!w%;Y�<%�"<%;'!&+-ativom na dan 31. decembar 2015. godine
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
52
27. VANBILANSNE POZICIJE
a) Podela vanbilansne aktive po klasifikaciji:
Vanbilansna aktiva 2015 2014
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje 86,243,194 89,658,837Vanbilansna aktiva koja se ne klasifikuje 576,127,151 313,056,079
Stanje na dan 31. decembra 662,370,345 402,714,916
U skladu sa Odlukom o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki, vanbilansne stavke po kojima ne može $%w@$%[-�w��:�"?'"���!"++<��!&%'@:+?��\@-��"���<�@?�<%:�"!�!<-�"@�@<+:!#
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje
Rezervisanja po
vanbilansnoj aktivi koja se
klasifikuje
Neklasifikovana vanbilansna
aktiva
Vanbilansne pozicije
31. decembar
2015.�%"-%?@+@;!@Y�'�Q+��'!w@�-@��*\> . . 3,848,872 3,848,872Garancije i ostale preuzete neopozive obaveze (d) 61,206,415 (1,261,061) 16,637,407 76,582,761
Derivati (d) . . 110,482,515 110,482,515Druge vanbilansne pozicije (e) 26,297,840 . 445,158,357 471,456,197Stanje na dan 31. decembra 87,504,255 (1,261,061) 576,127,151 662,370,345
Vanbilansna aktiva koja
se klasifikuje
Rezervisanja po
vanbilansnoj aktivi koja
se klasifikuje
Neklasifikovana vanbilansna
aktiva
Vanbilansne pozicije 31. decembar
2014.
�%"-%?@+@;!@Y�'�Q+��'!w@�-@��*\> . . 4,003,849 4,003,849
Garancije i ostale preuzete neopozive obaveze (d) 61,155,561 (1,171,777) 16,530,011 76,513,795Derivati (d) . . 90,211,506 90,211,506Druge vanbilansne pozicije (e) 29,675,053 . 202,310,713 231,985,766Stanje na dan 31. decembra 90,830,614 (1,171,777) 313,056,079 402,714,916
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
53
27. VANBILANSNE POZICIJE (Nastavak)
bW��!���%�%;�%+������"��<%'�%$�
u hiljadama dinara2015 2014
�-�";��@[%[%"-%?@;�+@;!@Y�'�Q+��'!w@�-@��- $+&%'%Q�@ 3,848,872 4,003,849
Stanje na dan 31. decembra 3,848,872 4,003,849
c) Garancije i ostale preuzete obaveze
u hiljadama dinara2015 2014
Plative garancije:– u dinarima 9,190,002 9,482,359– u stranoj valuti 12,489,925 13,568,853
21,679,927 23,051,212�@�@$\!�!&�'���@:!}– u dinarima 13,491,893 11,852,670– u stranoj valuti 1,416,203 1,751,753
14,908,096 13,604,423Nepokriveni akreditivi u stranoj valuti 220,932 1,138,710Avali i akcepti menica 1,113 2,190Jemstva 15,538,399 15,487,883�'!+Y!�!�!%[%Y@?!%\�?!Y!Y��![%?+Q!�!<'!$@�! 24,211,119 23,209,000Ostale preuzete neopozive obaveze 20,636 17,590Hartije od vrednosti primljene u zalog 2,539 2,787
39,994,738 39,858,160
Stanje na dan 31. decembra 76,582,761 76,513,795
d) Derivatiu hiljadama dinara
2015 2014
Valutni SWAP ugovori 107,253,699 89,838,929Valutni Forward ugovori 3,228,816 372,577
Stanje na dan 31. decembra 110,482,515 90,211,506
e) Druga vanbilansna evidencijau hiljadama dinara
2015 2014Loro garancije 51,310,582 45,369,040Obveznice deponovane devizne štednje 302,467 421,487Evidenciona kamata 10,348,366 9,458,916Prenos iz bilansa 21,519,235 22,662,235�'!+Y!�!%[%Y@?!%\�?!Y!Y��![%?+Q!�!<'!$@�! 26,297,485 29,675,053Potraživanja po osnovu sporazuma o rekupovini 10,000,000 -Ostalo 351,678,062 124,399,035
Stanje na dan 31. decembra 471,456,197 231,985,766
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
54
28.
OB
EL
OD
AN
JIV
AN
JE O
DN
OSA
SA
PO
VE
ZAN
IM L
ICIM
A
U sv
om re
dovn
om p
oslo
vanj
u B
anka
ost
varu
je p
oslo
vne
trans
akci
je sa
svoj
im a
kcio
narim
ai d
rugi
m p
ovez
anim
lici
ma.
a)�
��<�
+-�
Y@+
[%"
-%?�
!%$
�%"!
"�;
��@Q
�@;
['�
?�@;
-@�!
;@
$'+&
@;Q
-��@
��;
���
�!"�
���
[�%-
%&'
+[��
@:!#�
���:
�[%
�'�|@
?��:
�@%
bave
za n
a da
n 31
. dec
embr
a 20
15. 2
014.
go
dine
, kao
i pr
ihod
i i ra
shod
i u to
ku g
odin
e, p
rois
tekl
i iz
trans
akci
ja sa
pra
vnim
lici
ma
u ok
viru
Inte
sa S
anpa
olo
grup
e['
@<�Y
���
"++
"-!$
!w%:
��\!
-@:20
15In
tesa
Sa
npao
lo
S.p.
A.,
Ital
ija,
En
gles
ka,
SAD
; �
�;��
/�y
Irsk
a;
Rum
unij
a;
Turs
ka;
Alb
anij
a
Priv
redn
a ba
nk d
.d.,
Zagr
eb,
Hrv
atsk
a
Inte
sa
Leas
ing
d.o.
o.,
Beo
grad
Vse
obec
na
Uve
rova
ba
nka
A.S
., ��
����
/�
Ban
ka
Kop
er d
.d.,
Slov
enij
a
Ban
k of
A
lexa
ndri
a,
Egip
at
Inte
sa
Sanp
aolo
B
anka
D.D
. B
osna
i H
erce
govi
na
Inte
sa
Sanp
aolo
C
ard
d.o.
o.,
Ljub
ljan
a
Inte
sa
Sanp
aolo
C
ard
d.o.
o.,
Zagr
eb
CIB
Ban
k,
|�&
��!/
�
Soec
iete
eu
rope
enn
de b
anqu
e S.
A.
Inte
sa
Sanp
aolo
H
oldi
ng
Inte
rnat
iona
l S.
A.,
Luxe
mbu
rg
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
ban
aka
i dru
gih
finan
sijsk
ih
orga
niza
cija
7,44
8,84
7
514
,433
2,2
33,1
76
588
,740
4
83,3
01
556
,992
5
92,0
08
- -
-
- K
redi
ti i p
otra
živa
nja
od k
omite
nata
- -
- -
- -
- -
40
- -
- Fi
nans
ijska
sred
stva
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns u
speh
a na
men
jena
trgo
vanj
u
257,
799
- -
- -
- -
- -
- -
- O
stal
a sr
edst
va
28,
188
13
12
,494
-
1 -
1 -
287
- -
- U
kupn
o po
traž
ivan
ja
7,73
4,83
4
514,
446
2,2
45,6
70
5
88,7
40
4
83,3
02
5
56,9
92
5
92,0
09
-
327
-
-
- D
epoz
iti i
osta
le o
bave
ze p
rem
a ba
nkam
a, d
rugi
m
finan
sijsk
im o
rgan
izac
ijam
a i c
entr
alno
j ban
ci
3,
285,
188
4,
481
1
,242
,330
-
- -
9
3 -
- -
- D
epoz
iti i
osta
le o
bave
ze p
rem
a dr
ugim
kom
itent
ima
- -
- -
- -
- -
7,
581
- -
4
27
Fina
nsijs
ke o
bave
ze p
o fe
r vre
dnos
ti kr
oz b
ilans
usp
eha
nam
enje
ne tr
gova
nju
6
8,89
7 -
- -
- -
- -
- -
- -
Ost
ale
obav
eze
46
2,72
0
2
5,26
8
39,0
64
-
70
-
51
55,
662
10,
636
1,
641
- -
Uku
pno
obav
eze
3,
816,
805
29,7
49
1,2
81,3
94
-
70
-
1
44
55,6
62
18,2
17
1,6
41
-
427
Prih
odi o
d ka
mat
a
8
,278
-
17
,599
-
9
5 -
- -
-
-
-
Prih
odi o
d na
knad
a i p
rovi
zija
4
1,43
4
1,10
8
13,3
92
2
,018
1,0
14
- -
-
3
4 -
- -
Net
o do
bita
k po
osn
ovu
finan
sijsk
ih sr
edst
ava
nam
enje
nih
trgo
vanj
u
257,
799
- -
- -
- -
-
-
- -
- N
eto
prih
od o
d ku
rsni
h ra
zlik
a i e
feka
ta u
govo
rene
va
lutn
e kl
auzu
le
3
4,88
1
-
- -
- -
- -
-
-
- -
Ost
ali p
oslo
vni p
rihod
i
-
13,1
62
- -
- -
-
1,75
0 -
- -
Uku
pno
prih
odi
342
,392
1
,108
4
4,15
3
2,01
8
1,01
4
95
-
-
1,7
84
-
-
-
Rash
odi o
d ka
mat
a
(28,
157)
-
(
15,8
04)
- -
- -
- -
- -
- Ra
shod
i od
nakn
ada
i pro
vizi
ja
(66,
089)
(2,
460)
- -
(892
) -
(426
)
(419
,550
)
(233
,390
) -
- -
Net
o do
bita
k po
osn
ovu
finan
sijsk
ih sr
edst
ava
nam
enje
nih
trgo
vanj
u
(68,
897)
- -
- -
- -
-
-
- -
- N
eto
prih
od o
d ku
rsni
h ra
zlik
a i e
feka
ta u
govo
rene
va
lutn
e kl
auzu
le
(211
,517
) -
- -
- -
- -
-
-
- -
Ost
ali r
asho
di
(460
,160
)
(2
8,43
9) -
- -
- -
(9,
943)
(36,
082)
(1,
641)
- -
Uku
pno
rash
odi
(
834,
820)
(3
0,89
9)
(1
5,80
4)
-
(
892)
-
(4
26)
(42
9,49
3) (
269,
472)
(1,6
41)
-
-
Vanb
ilans
na p
ozic
ija d
eriv
ati -
val
utni
SW
AP
ugov
ori
4
9,97
5,95
7
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- Va
nbila
nsna
poz
icija
gar
anci
je
405,
365
3
,040
,653
4,2
57,3
29
2
,330
,468
2,61
5 U
kupn
o 5
0,38
1,32
2
-
3,0
40,6
53
4,2
57,3
29
2,3
30,4
68
-
-
-
-
2,6
15
-
-
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
55
28.
OB
EL
OD
AN
JIV
AN
JE O
DN
OSA
SA
PO
VE
ZAN
IM L
ICIM
A (N
asta
vak)
2014
Inte
sa
Sanp
aolo
S.
p.A
., It
alij
a,
Engl
eska
, SA
D;
��;
��/�
yIr
ska;
R
umun
ija;
Tu
rska
; A
lban
ija
Priv
redn
a ba
nk d
.d.,
Zagr
eb,
Hrv
atsk
a
Inte
sa
Leas
ing
d.o.
o.,
Beo
grad
Vse
obec
na
Uve
rova
ba
nka
A.S
., ��
����
/�
Ban
ka
Kop
er d
.d.,
Slov
enij
a
Ban
k of
A
lexa
ndri
a,
Egip
at
Inte
sa
Sanp
aolo
B
anka
D.D
. B
osna
i H
erce
govi
na
Inte
sa
Sanp
aolo
C
ard
d.o.
o.,
LJub
ljan
a
Inte
sa
Sanp
aolo
C
ard
d.o.
o.,
Zagr
eb
CIB
Ban
k,
|�&
��!/
�
Soec
iete
eu
rope
enn
de b
anqu
e S.
A.
Inte
sa
Sanp
aolo
H
oldi
ng
Inte
rnat
iona
l S.
A.,
Luxe
mbu
rg
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
ban
aka
i dru
gih
finan
sijsk
ih
orga
niza
cija
5,00
3,68
259
8,70
02,
644,
196
600,
562
584,
019
-59
3,13
7-
--
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
kom
itena
ta-
--
--
--
-10
6-
-Fi
nans
ijska
sred
stva
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns u
speh
a na
men
jena
trgo
vanj
u17
3,21
5-
--
--
--
--
-O
stal
a sr
edst
va11
,912
1214
,205
935
--
1-
248
--
Uku
pno
potr
aživ
anja
5,18
8,80
959
8,71
22,
658,
401
601,
497
584,
019
-59
3,13
8-
354
--
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
bank
ama,
dru
gim
fin
ansij
skim
org
aniz
acija
ma
i cen
tral
noj b
anci
4,00
0,83
84,
481
2,12
1,83
4-
585
-98
--
-
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
drug
im k
omite
ntim
a-
--
--
--
-4,
941
--
Fina
nsijs
ke o
bave
ze p
o fe
r vre
dnos
ti kr
oz b
ilans
usp
eha
nam
enje
ne tr
gova
nju
14,9
44-
--
--
--
--
-O
stal
e ob
avez
e14
7,75
527
,939
48,6
81-
62-
3114
,321
40,8
11-
Uku
pno
obav
eze
4,16
3,53
732
,420
2,17
0,51
5-
647
-12
914
,321
45,7
52-
-
Prih
odi o
d ka
mat
a4,
039
-26
,384
--
--
--
6,03
4
Prih
odi o
d na
knad
a i p
rovi
zija
21,7
9579
711
,043
1,86
996
6-
--
44-
-N
eto
dobi
tak
po o
snov
u fin
ansij
skih
sred
stav
a na
men
jeni
h tr
gova
nju
173,
215
--
--
--
--
--
Net
o pr
ihod
od
kurs
nih
razl
ika
i efe
kata
ugo
vore
ne
valu
tne
klau
zule
51
,760
182
--
--
--
--
-O
stal
i pos
lovn
i prih
odi
1,33
312
,652
--
--
-1,
609
--
Uku
pno
prih
odi
252,
142
979
50,0
791,
869
966
--
-1,
653
-6,
034
Rash
odi o
d ka
mat
a(3
1,75
4)(8
,274
)(2
4,44
3)(6
6,30
1)-
--
--
--
Rash
odi o
d na
knad
a i p
rovi
zija
(49,
988)
(1,8
78)
--
(722
)-
(275
)(1
77,7
61)
(411
,200
)-
-N
eto
dobi
tak
po o
snov
u fin
ansij
skih
sred
stav
a na
men
jeni
h tr
gova
nju
(14,
944)
--
--
--
--
--
Net
o pr
ihod
od
kurs
nih
razl
ika
i efe
kata
ugo
vore
ne
valu
tne
klau
zule
(8
7,06
2)-
--
--
--
--
-O
stal
i ras
hodi
(4
44,3
73)
(17,
224)
--
--
-(1
2,02
1)(4
1,61
8)(3
,633
)-
Uku
pno
rash
odi
(628
,121
)(2
7,37
6)(2
4,44
3)(6
6,30
1)(7
22)
-(2
75)
(189
,782
)(4
52,8
18)
(3,6
33)
-
Vanb
ilans
na p
ozic
ija d
eriv
ati -
val
utni
SW
AP
ugov
ori
2
9,12
2,47
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- Va
nbila
nsna
poz
icija
gar
anci
je
437,
876
-
3,0
23,9
58
5
,067
,952
2,5
88,2
34
-
-
-
-
5,
181
-
- U
kupn
o 2
9,56
0,34
7
-
3,0
23,9
58
5,0
67,9
52
2,5
88,2
34
-
-
-
-
5,1
81
-
-
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
56
28. OBELODANJIVANJE ODNOSA SA POVEZANIM LICIMA (Nastavak)
Prethodno navedena stanja potraživanja i obaveza na dan bilansa stanja, kao i prihodi i rashodi iz poslovnih odnosa nastali u toku godine sa povezanim licima iz Intesa Sanpaolo G'+[!'!Y+-���"++%\@Q�:!�@�[%"-%?�@��<�@?�%"�@#
Banka na svoja potraživan:�@%\�?!Y!��[-�w+:!@[-�w�<�;��+%\'�Q+���+['@;!�%;+%\@Q�:!�@�<�;���@�"�%[�#
a) ��<��$! Q-��%?@;� �Y?'W�%& %$\%'� @ $'+&%& <-:+Q�%& '+<%?%$!w!& %"%\-:� ���<!X +<-:+Q+:+w@ @ Q-��%?!Upravnog odbora (iskazane u bruto iznosu), u toku 2015. i 2014. god@�!X['@<�Y��!"++"-!$!w%:��\!-@}
u hiljadama dinara2015 2014
��<��$!Q-��%?@;��Y?'W�%&X�['�?�%&%$\%'�@$'+&%&<-:+Q�%&'+<%?%$!w!&<�$'� 237,525 218,760
Ukupno 237,525 218,760
b) ���@<'!$@�@@[-�";��@Q-��%?@;��Y?'W�%&@�['�?�%&%$\%'�X@$'+&%;<-:+Q�%;'+<%?%$!w!;<�$'+���<!prikazani su u tabeli koja sledi:
u hiljadama dinara2015 2014
Plasmani 291,002 217,410Ukupne ispravke vrednosti plasmana (444) (355)Stanje na dan 31. decembar 290,558 217,055
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
57
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA
@Y@<:!"�"��?�@$!%\��<�'"<%&[%"-%?��:�@�!;%&+w!&�:!+[%�[+�%"�@!-@;@�@"��@#�@��%:!;!x+�@;$�"!'@Y@�@;�+['�?-:�����<�?��Q@�$�"!%�@"?!$++&'��@�!['@�?��-:@?!Y�"?!Y�@��!'!"%?��!"�'��!}?-�"�@<!<�[@��-�X<'!ditore, $![%�!��!X '!&+-��%'�# �['�?-:��:! '@Y@�@;� :! ['%�!" <%��@�+@'��%& @$!��@�@<%?��:�X ['%�!�!X ;!'!�:�X ['�w!�:� @kontrole izloženosti banke rizicima. Važan deo procesa upravljanja rizicima je i izveštavanje i ublažavanje rizika. Adekvatan sistem u['�?-:��:�'@Y@�@;�:!?�|��!-!;!��+%\!Y\!x@?��:+"��\@-�%"�@���<! @['%�@��\@-�%"��:!�%&poslovanja.
���<�:!@Y-%|!��"-!$!w@;?'"��;�'@Y@<�}<'!$@��%;'@Y@<+X'@Y@<+-@<?@$�%"�@X<�;���%;'@Y@<+X$!?@Y�%;'@Y@<+Xoperativnom riziku, riziku izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica (rizik koncentracije), riziku trajnih ulaganja, riziku zemlje porekla i drugim rizicima.
Upravni odbor i Izvršni odbor Banke su odgovorni za uspostavljanje adekvatnog sistema za upravljanje rizicima i njegovu doslednu primenu u praksi.
Upravni odbor Banke usvaja politike za identifikovanje, merenje i procenu rizika i odgovoran je za uspostavljanje jedinstvenog sistema upravljanja rizicima u Banci i za nadzor nad tim sistemom.
Izvršni odbor Banke je odgovoran za identifikovanje, procenu i merenje rizika kojima je Banka izložena u svom poslovanju i primenjuje principe upravljanja rizicima koje odobri Upravni odbor Banke. Izvršni odbor odobrava @��!'���<��<%:�$!�@�@W+��Q@�+['�?-:��:�'@Y@�@;�@['!$-�|!�$\%'+Y�'!?@Y@:+@�['�?�%;�$\%'+"�'��!&@:!@politike za upravljanje rizicima.
�$\%'Y�['�w!�:![%"-%?��:����<!*�$\%'Y�'!?@Y@:u) analizira i usvaja predloge strategija i politika Banke u vezi sa upravljanjem rizicima i sistemom unutrašnjih kontrola koje se Upravnom odboru podnose na razmatranje i +"?�:��:!# ��<%x!X �$\%' ���-@Y@'� @ ��$Y@'! ['@;!�+ @ �$!<?���% "['%?%x!�:! +"?%:!�ih strategija i politika za +['�?-:��:!'@Y@�@;�X@�<%:![%�'!\�%['!$-�|!��Q@�!�:@�%?%&+��['!x!�:�#
�$@['@;!�!�!Y�?@"�%&@"?!%\+�?���%&"@"�!;�+['�?-:��:�'@Y@�@;�@%\!Y\!x!�:��+�<�@%��-�!@%'&��@Y��@%�!odvojenosti aktivnosti upravljanja rizicima od redovnih poslovnih aktivnosti banke, Banka je formirala Sektor za upravljanje rizicima koji odgovara direktno Izvršnom Odboru.
�����@:!'�Y?@:!�"?!%\+�?����"@"�!;+['�?-:��:�'@Y@�@;�+?%x!�:!;[%-@�@<�@['%�!$+'�X<�%@+"[%"��?-:��:!;limita za nivoe rizika koji su prihvatljivi za Banku.
Organi Banke nadležni za upravljanje rizikom permanentno prate promene u zakonskoj regulativi, analiziraju njihov uticaj na visinu rizika na nivou Banke i preduzimaju mere na usaglašavanju poslovanja i procedura sa novim propisima +%<?@'@;�<%��'%-@"��%& '@Y@<�#�%'!$ �%&�X+?%x!�:!�%?@�+"-+&�['�w!�% :![%�'!\�@; �'|@W�@; @ !<%�%;"<@;analizama u cilju optimizacije odnosa prihoda i rizika.
29.1. Kreditni rizik
Kreditni rizik predstavlja rizik da kor@"�@<<'!$@���!w!;%w@@-@�!w!��!�@$�@Y?'W@"?%:!+&%?%'�!%\�?!Y!['!;�����@#���<�"?%:@;@��!'�@;�<�@;�X[%-@�@<�;�@['%�!$+'�;�X%\!Y\!x+:!�$!<?����"@"�!;+['�?-:��:�<'!$@��@;'@Y@<%;@"?%x!�:!<'!$@��%&'@Y@<���['@�?��-:@?�@?%#���<�+['�?-:�<'!$@��@;'@Y@<%;����Q@�$�+�?'x+:!-@;@�!�@?%�<'!$@��%&'@Y@<�X��<%W�%+�?'x+:!&'��@�!['@�?��-:@?%&<'!$@��%&'@Y@<�+%$�%"+��:!$�%&@-@?@W!$+|�@<�#
Banka upravlja kreditnim rizikom kako na nivou komitenta, grupe povezanih lica, tako i na nivou ukupnog kreditnog [%'��%-@:�# � �@-:+ "['%?%x!�:� [%-@�@<! %[�@;�-�! @Y-%|!�%"�@ <'!$@��%; '@Y@<+X ���<� %�!�:+:! \%�@�!�X %$�%"�%<'!$@��+"[%"%\�%"�"?�<%&<-@:!���<�<%+;%;!��+[%$�%W!�:�Y���!?�Y�%$%\'!�:!%$'!x!�%&[-�";�����<%@naknadnom, redovnom i kontinuiranom analizom njegovih performansi. Analiza kreditne sposobnosti klijenta, +'!$�%"�@+ @Y;@'@?��:+%\�?!Y�+['%W-%"�@ @?'!$�%"�@[%�+x!�%&@�"�'+;!���Y�W�@�!%$'@Y@<�X��[%:!$@��Q�%;�@?%+%$�%"�%Y�"?�<+[%:!$@��Q�+�'��"akciju, vrši se u okviru Sektora za upravljanje kreditiranjem.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
58
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
Maksimalna izloženost kreditnom riziku
Prikaz maksimalnih izloženosti Banke prema vrsti komitenata sa stanjem na dan 31. decembra 2015. i 2014. godine:
Bilansna aktiva koja se
klasifikuje
Ispravka vrednosti bilansne
aktive koja se klasifikuje
Neklasifikovana bilansna aktiva
Bilans stanja 31. decembar
2015.
Gotovina i sredstva kod centralne banke 26,222 . 98,913,099 98,939,321
Finansijska sredstva po fer vrednosti . 1,431,783 1,431,783Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 70,974 . . 70,974Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 49,361 . 77,999,464 78,048,825Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 26,122,981 (36,189) 10,081,588 36,168,380 Krediti i potraživanja od banaka 23,593,548 (28,020) . 23,565,528 Krediti i potraživanja od drugih finansijskih organizacija 2,529,433 (8,169) 10,081,588 12,602,852Krediti i potraživanja od komitenata 283,815,527 (26,196,721) 229,803 257,848,609Investicije u zavisna društva 962,496 . . 962,496Nematerijalna ulaganja . . 818,694 818,694Nekretnine, postrojenja i oprema . . 8,718,461 8,718,461Investicione nekretnine . . 224,358 224,358�!<+w�[%'!"<�"'!$"�?� . . 79,396 79,396Odložena poreska sredstva . . 220,561 220,561Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 256,254 . . 256,254Ostala sredstva 3,158,590 (79,752) 932,219 4,011,057UKUPNO AKTIVA 314,462,405 (26,312,662) 199,649,426 487,799,169
Bilansna aktiva koja se
klasifikuje
Ispravka vrednosti bilansne
aktive koja se klasifikuje
Neklasifikovana bilansna aktiva
Bilans stanja 31. decembar
2014.Gotovina i sredstva kod centralne banke 1,162,986 . 77,390,475 78,553,461Finansijska sredstva po fer vrednosti . 174,934 174,934Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 78,970 . . 78,970Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 49,576 . 57,655,391 57,704,967Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 70,121,050 (134,761) 445,722 70,432,011 Krediti i potraživanja od banaka 67,368,247 (124,570) . 67,243,677 Krediti i potraživanja od drugih
finansijskih organizacija 2,752,803 (10,191) 445,722 3,188,334Krediti i potraživanja od komitenata 282,036,257 (28,690,009) . 253,346,248Investicije u zavisna društva 962,496 . . 962,496Nematerijalna ulaganja . . 801,047 801,047Nekretnine, postrojenja i oprema . . 6,239,234 6,239,234Investicione nekretnine . . 230,628 230,628�!<+w�[%'!"<�"'!$"�?� . . 298,079 298,079Odložena poreska sredstva . . 224,804 224,804Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja 12,489 . 243,569 256,058Ostala sredstva 3,536,626 (86,190) 203,908 3,654,344UKUPNO AKTIVA 357,960,450 (28,910,960) 143,907,791 472,957,281
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
59
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
�%��@�+@'��% ['�w!�:! @��!'�%& '!:�@�&� <-@:!����X �@?%� ['!+Y!�%& '@Y@<� Y� "?�<%& <-@:!���X [%�'!\�%& �@?%�'!Y!'?@"��:� Y�[%<'@w!['!+Y!�%& '@Y@<�X '@Y@<�<%��!��'��@:![-�";���X <'!$@��%& '@Y@<�[%'��%-@:�X�@?%�<�[@��-�[%�'!\�%&Y�[%<'@w!"?@�<'!ditnih rizika, vrši Sektor za upravljanje rizicima.
Radi upravljanja potraživanjima kod kojih postoji problem urednosti naplate, Banka je formirala poseban organizacioni deo, Sektor za naplatu i upravljanje potraživanjima u docnji.
Sektor za upravljanje kreditiranjem, Sektor za upravljanje rizicima i Sektor za naplatu i upravljanje potraživanjima u docnji su nezavisni organizacioni delovi Banke.
����-@Y@"!"['%?%$!��Q!-�['%[@"���'!&+-��@?%;��'%$�!\��<!�'\@:!<�%@@��!'�!['%�!$+'!���<!X�"?!u cilju ['!$?@x��:�[%�!��@:�-�@�'@Y@<�<%:@;%&+��"���@+?!Y@"��!;%&+w�%Ww+@�!"['!;�%Ww+<-@:!���$�"?%:!%\�?!Y!@Y;@'@%'%<+$%"[!w�@['!;�+"-%?@;�$!�@�@"��@;+&%?%'%;#
U tom smislu se vrši i ocena potrebnog nivoa rezervi za potencijalne kreditne gubitke i to kako u momentu odobrenja %$'!x!�%& [-�";��� ��<% @ '!$%?�%; ���-@Y%; <'!$@��%& [%'��%-@:� �� ;!"!Q�%; �@?%+# ���-@Y� [%$'�Y+;!?�merenje adekvatnosti rezervi po klijentima, klasama rizika, delovima portfolija i ukupnom portfoliju Banke.
Donošenje odluka o izlaganju kreditnom riziku se radi na osnovu razmatranja predloga koji je dat od strane Sektora Y�+['�?-:��:!<'!$@�@'��:!;#�"-%?@%$%\'!�:�"?�<%&[-�";���['@?'!$@"!%$'!x+:+@�$@?@$+�-�%X�+Y�?@"�%"�@%$vrste klijenta, namene za koju se plasman odobrava, procenjene kreditne sposobnost (kreditnog rejtinga) i trenutne "@�+��@:!�� �'|@W�+#�"-%?@%\!Y\!x!�:�<%:@['��!"?�<@[-�";��"+ ��<%x!%['!$!-:!�@���-@Y%;\%�@�!��<-@:!���X?'"�%;@Y-%|!�%"�@<'!$@��%;'@Y@<+X'%Q�%"�@plasmana kao i samim iznosom. Uslovi odobrenja plasmana stanovništvu @ ['!$+Y!��@�@;� "! %$'!x+:+ <'%Y $!�@�@"��:! "���$�'$�@� +"-%?� Y� '�Y-@Q@�! �@[%?! ['%@Y?%$�# y!�� '@Y@<� Y�"���$�'$�!�@[%?!['%@Y?%$�"!@Y'�Q+��?���%"�%?+���-@Y!<'!$@��@��'%W<%va koje je banka pretrpela u prošlosti <�%@@"�%'@:"<@�?!'%?���%w�+-�"<�+"���+"�!@Y;@'!�:�%\�?!Y�[%@"�%;@-@"-@Q�%;�@[+['%@Y?%$�#y!��'@Y@<�Y�<-@:!��! @Y "!&;!��� ;�-@� @ "'!$�:@� ['!$+Y!w� @ ?!-@<@� ['!$+Y!w� "! +�?'x+:! �� \�Y@ @��!'�%& '!jtinga klijenta %$�%"�%@"�%'@:"<@<�-@\'@"��!?!'%?���%w!+-�"<�+"���+"�!@Y;@'!�:�%\�?!Y�Y�$��+'!:�@�&<��!&%'@:+#
�%\Y@'%;��Y��Q�:<'!$@��%&'@Y@<���['�?-:!��:!$@"[!'Y@:�+�@?%@;�%$-+Q@?��:�<%$[-�"@'��:�"'!$"��?����<!#Ova disperzija :!%\!Y\!x!��+�?'x@?��:!;-@;@��$%<%:@�[%:!$@��-@�� @-@%'&��@;%&+$�%$-+Q+:+#�'&��@<%:@$%�%"! <'!$@��! %$-+<!X "� '�Y-@Q@�@; �@?%@;� %?-�Ww!�:�X "+} $@'!<�%'@ !<"[%Y@�+'�X $@'!<�%'@ '!&@%��-�@� �!���'�XSektor za upravljanje kreditiranjem, Kreditni odbor, Kreditna komisija, Izvršni odbor i Upravni odbor. Za kreditne @Y-%|!�%"�@['!<%%$'!x!�%&-@;@��[%�'!\��:!@"�&-�"�%"�;��@Q�!\��<!#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
60
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
Banka kreditnim rizikom upravlja ��<%W�%[%"��?-:�%&'��@Q!�:�+[%&-!$+'%<�X @Y�%"� @ '!Y+-����%�!�!\%�@�!��<%;@�!���Y�[%:!$@��Q�!<%;@�!��!<�%@�:@�%?%&<'!$@��%&'!:�@�&�X$@?!'"@�@<��@:%;<'!$@����?!w@\'%:<%;@�!����i ugovaranjem valutne klauzule i vezivanjem za rast cena ��;�-%'�$@%Q+?��:�'!�-�!?'!$�%"�@<'!$@��#
���<� ��<%x! +['�?-:� <'!$@��@; '@Y@<%; @ ['@�?����:!; �$!<?���@� @�"�'+;!���� %\!Y\!x!�:� %�[-��! <'!$@��Xformiranjem ispravki vrednosti bilansnih potraživanja i rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama, rezervi za ['%�!�:!�!<'!$@��!&+\@�<!X<�%@+�?'x@?��:!;�$!<?���!�!�!<'!$@��<%:�[%<'@?�<'!$@��@'@Y@<[-�";���#
�%'!$<'!$@��!"[%"%\�%"�@<-@:!���X -@;@�@'@Y@<�"!��<%x!%$'!x+:+��%"�%?+'�Y-@Q@�@�@�"�'+;!���%\!Y\!x!�:�#Izloženost '@Y@<+['!;�[%:!$@��Q�%;$+|�@<+X+<-:+Q+:+w@\��<!X%&'��@Q!��:!@+<-:+Q+:!@\@-��"�!@?��\@-��"�!@Y-%|!�%"�@'@Y@<+#�<+[��@Y-%|!�%"�'@Y@<+['!;�[%:!$@��Q�%;<-@:!��+*@-@&'+[@[%?!Y��@�-@��>[%[@���:+-@;@��izloženosti, razmatra se i analizira pre izvršavanja transakcije.
Rizik koncentracije plasmana
@Y@<<%��!��'��@:!:!'@Y@<<%:@$@'!<��%@-@@�$@'!<��%['%@Y@-�Y@@Y@Y-%|!�%"�@���<!['!;�@"�%;@-@"-@Q�%;@Y?%'+��"���<� '@Y@<�X %$�%"�% @"�%: @-@ "-@Q�%: ?'"�@ '@Y@<�# ���<� <%��'%-u rizika koncentracije vrši uspostavljanjem %$&%?�'�:+w@�-@;@��@Y-%|!�%"�@<%:@:%:%;%&+w�?�:+$@?!'"@�@<��@:+<'!$@��%&[%'��%-@:�#���<�:!'�$@!�@<�"�@:!&['�w!�:�'@Y@<�<%��!��'��@:![%$!-@-�-@;@�!���'@&'+[!-@;@��}"[!�@�@Q�!-@;@�!X%[W�!-@mite i regulatorne limite.
Derivativni finansijski instrumenti
�!'@?��@?�@ �@���"@:"<@ @�"�'+;!��@ $%?%$! $% @Y-%|!�%"�@ <'!$@��%; '@Y@<+ + "-+Q�:+ $� :! �:@�%?� �!' ?'!$�%"�[%Y@�@?�� [% ���<+# �'!$@��� @Y-%|!�%"� [% %"�%?+ $!'@?��� "! @Y'�Q+��?� ['@;!�%; ;!�%$! �!<+w! @Y-%|!�%"�@Xodnosno kao zbir pozitivne fer vrednosti ugovora i nominalnog iznosa derivata pomnoženog koeficijentom koji zavisi %$?'"�!@'%Q�%"�@�@���"@:"<%&$!'@?���X�<%:@:!['%[@"��%$"�'��!��'%$�!���<!�'\@:!#�'!$@��@'@Y@<$erivata se -@;@�@'�+�?'x@?��:!;;�<"@;�-�%;%&+w!<'!$@��! @Y-%|!�%"�@[%%"�%?+$!'@?������@?%+"?�<%&[%:!$@��Q�%&klijenta sa kojima se ugovaraju finansijski derivati.
U skladu sa gore navedenim, Banka na dan 31. decembar 2015. i 31. decembar 2014. &%$@�!@;�"-!$!w!@Y-%|!�%"�@prema drugim ugovornim stranama:
u hiljadama dinara
Nominalna vrednost Ukupna izloženost
Ukupno 2015 53,474,129 792,540
Valutni (FX) Swap 53,474,129 792,540
Valutni (FX) Forward . .
Ukupno 2014 44,934,965 624,181
Valutni (FX) Swap 44,827,544 622,142
Valutni (FX) Forward 107,421 2,039
�Y��$ ['@<�Y��! ?'!$�%"�@ ['!$"��?-:�:+ <'!$@��+ @Y-%|!�%"� [% $!'@?��@;� <%:� "! '�Q+�� <�% Y\@' [%Y@�@?�! �!'vrednosti i nominalnog iznosa derivata pomnoženog koeficijentom koji je propisan od strane Narodne Banke Srbije. Iznosi prikazani u Napomeni 27e predstavljaju fer vrednost derivata u knjigama Banke.
Rizici srodni kreditnom riziku
Banka izdaje garancije i akreditive svojim komitentima, po osnovu kojih Banka ima potencijalnu obavezu da izvrši [-�w��:!+<%'@"��'!w@�-@��#��%?�:��Q@����<�"!@Y-�|!'@Y@�@;�"'%$�@;<'!$@��%;'@Y@<+X<%:@"!;%&+['!?�Y@w@kontrolnim procesima i procedurama koji se koriste za kreditni rizik.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
61
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
���������������������������������������������������������������
�Y�%" @ �@[ Y���!?��%& "'!$"�?� %\!Y\!x!�:� Y�?@"@ %$ ['%�!�:!�%& <'!$@��%& '@Y@<� "?�<%& <%;@�!���# �"-%?@%\!Y\!x!�:�<%:@['��!"?�<@[-�";an su opredeljeni analizom boniteta klijenta, vrstom izloženosti kreditnom riziku, '%Q�%Ww+[-�";���<�%@"�;@;@Y�%"%;#
��%"���$�'$�@ @�"�'+;!��@%\!Y\!x!�:�%$<-@:!���"!+Y@;�:++&%?%'�%%?-�Ww!�:! @;!�@�!X$%<"!<�%$%$���@instrumenti u zavisno"�@%$['%�!�!+&%?�'�:+�@[%�!<!���![%<'!��%"�@;�XY�-%&���[%<'!��%:@;%?@�@X$!-@;@Q�%@-@ [%�[+�% [%<'@w! [-�";��� $![%Y@�%; <%$ ���<!X $%\@:��:! &�'���@:! $'+&! \��<! @-@ $'+&%& ['�?�%& -@��X%\!Y\!x!�:! �$!<?���@; ��'�@:�;� %$ ?'!$�%"�@X %$�%"�% +govaranje sadužništva drugog pravnog lica koji time postaje solidarni dužnik.
�"-+Q�:++&%?�'��:��@[%�!<!���![%<'!��%"�@;�@-@Y�-%&!��[%<'!��%:@;%?@�@���<�+?!<%\!Y\!x+:!['%�!�+?'!$�%"�@@;%?@�!+'�x!�+%$"�'��!%?-�Ww!�%&['%�!�@�!-:�X�"?!+�@-:+"?%x!�:�[%�!��@:�-�%&'@Y@<�����:;��:+;%&+w+;!'+#�$-+<!%[-�";��@;�"���%?�@W�?+@;�-@;<-@:!��@;�*['!$+Y!��@�@;�>"!+��:?!w!;$!-+Y�"�@?�:+��['%�!�@"���$�'$@Y%?��@�X+��['!$$!�@�@"��@�+"-%?�X<%'@Ww!�:!;<'!$@��@�;%$!-�+Y$%[+nsku analizu od strane <'!$@��@����-@�@Q�'�#
���$����*�+���&����-%���!%�!/%'!���!"���
��:Y��Q�:�@:@ ��<�%'@ <%:@ "! +Y@;�:+ + %\Y@' ['@-@<%; ['%�!�! %\!Y?'!x!�:� �@���"@:"<@� "'!$"��?� "+} [%"�%:��:!kašnjenja u servisiranju glavnice plasmana ili do"[!-@� <�;���X +%Q!�! "-�\%"�@ + �%<%?@;� &%�%?@�! <-@:!���Xpostojanje pogoršanja kreditnog rejtinga klijenta, kao i nepoštovanje drugih uslova definisanih ugovorom. Banka vrši ['%�!�+%\!Y?'!x!�:���$?��@?%�}[%:!$@��Q�%;@&'+[�%;#
������������ �jivanje ispravke vrednosti
���<�?'W@[%:!$@��Q�+['%�!�+@"['�?<!?'!$�%"�@%$�%"�%%\!Y?'!x!�:��@���"@:"<@�"'!$"��?�Y�"?�<@[%:!$@��Q�%Y��Q�:��<'!$@�@[-�";��*<%$['�?�@�-@��@Y�%"?!w@%$��`{f#fff>+<%-@<%:!+"���+"+�!@Y;@'@?��:�%\�?!Y�*$%��:�+;��!'@:�-�%Y��Q�:�%;@Y�%"+$+|�%$_f$���>X%$�%"�%+<%-@<%[%"�%:!"+\:!<�@?�@$%<�Y@%%\!Y?'!x!�:+plasmana.
�@?%%\!Y?'!x!�:�[-�";���"!+�?'x+:!��%"�%?+['%:!<�@:!%Q!<@?��@��%?Q��@��%<%?�<%:@w!\@�@��[-�w!�@[%%"�%?++&%?%'� "� <-@:!��%;X +Y@;�:+w@ +%\Y@' �%?+['%�!�+ �@���"@:"<%& "���:� @ <'!$@��! "[%"%\�%"�@ <-@:!���Xvrednosti kolaterala, vremensk@�'%<%?�[%�'!\�@�Y�'!�-@Y��@:+<%-��!'�-�@$'+&%#�'%:!<�%?��@�%?Q��@�%<%?@"!$@"<%��+:+!�!<�@?�%;<�;���%;"�%[%;@"?%$!��"�$�W�:+?'!$�%"�#�[%'!x@?��:!;"�$�W�:!?'!$�%"�@%Q!<@?��@��%?Q��@� �%<%?� "� �%;@��-�%; ?'!$�%Ww+ [%�'�|@?��:� +�?'x+:! "! �@?% %\!Y?'!x!�:� [-�";���# ��$@?@$+�-��['%�!��%\!Y?'!x!�:�[-�";���"!'�$@��:;��:![%-+&%$@W�:!#
�<%-@<% "! $%x! $% �!<@� �%?@� @��%';��@:� <%:! ['!;� %�!�@ <'!$@��@� ���-@�@Q�'� ;!�:�:+ <'!$@��+ "[%"%\�%"�klijenta, vrednost kolaterala i izvesnost ispunjavanja obaveza klijenta prema Banci, radi se vanredna procena %\!Y?'!x!�:�[-�";���X%$�%"�%+�?'x@?��:�[%�'!\�%&�@?%�@"['�?<!?'!$�%"�@#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
62
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
���$����*�+���&����-%���!%�skih sredstava (Nastavak)
Grupno procenjivanje ispravke vrednosti
���<�&'+[�%['%�!�:+:!%\!Y?'!x!�:!<'!$@��<%:@�@"+[%:!$@��Q�%Y��Q�:�@<�%@[%:!$@��Q�%Y��Q�:�@�<'!$@��Y�<%:!�![%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@%@�$@?@$+�-�%;%\!Y?'!x!�:+#�'%�!��%\!Y?'!x!�:�"!?'W@:!$�%;;!"!Q�%@�%;prilikom se odvojeno analiziraju homogene grupe kredita (kreditna pod portfolija), koje predstavljaju krediti i [-�";��@"�"-@Q�@;<�'�<�!'@"�@<�;�@"-@Q�@;'@Y@Q�@;['%�@-%;#
�'+[��['%�!��%\+�?���%��%\!Y?'!xenja koja su verovatno sadržana u kreditnom portfoliju Banke i pored toga što �![%"�%:!%\:!<�@?�@$%<�Y@%[%:!$@��Q�%;%\!Y?'!x!�:+#�+\@�@[%%"�%?+%\!Y?'!x!�:�"!['%�!�:+:+��%"�%?+;@&'��@%�@�;��'@��@?!'%?���%w!��[-��![%�'�|@?��:�+<�W�:!�:+ ['!<%_f$���#�@&'��@%�!;��'@�!@?!'%?���%w!"!+�?'x+:+��%"�%?+['�w!�:�?@W!&%$@W�:@�"!'@:�['%;!��<-�"�'@Y@Q�%"�@<-@:!����+[%'��%-@:+���<!#
Posebna rezerva za procenjene gubitke
Za plasmane privredi i stanovništvu, a u skladu sa propisim���'%$�!\��<!�'\@:!X���<���<%x!%\'�Q+��?�'!Y!'?!za procenjene gubitke u skladu sa interno definisano metodologijom zasnovanom na Odluci o klasifikaciji bilansne �<�@?!@?��\@-��"�@�"��?<@#�\!Y?'!x!�:!�@���"@:"<@�&�'���@:�@�<'!$@�@?�"!['%�!njuje i rezervisanje se izdvaja kao i kod kredita.
Maksimalna izloženost kreditnom riziku
Maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke sa stanjem na dan 31. decembra 2015. i 2014. godine, pre uzimanja u %\Y@'"'!$"��?�%\!Y\!x!�:�@%"��-@�"'!$"��?�Y�W�@�!%$<'!$@��%&'@Y@<�X;%|!"!���-@Y@'��@<'%Y"-!$!w�&!%&'��"<�[%$'+Q:�}
u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje* Ukupno 2015.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankama
Srbija 289,332,321 3,679,009 87,313,496 39,908 380,364,734Evropa 1,508,932 19,103,515 102,905 5,506 20,720,858Amerika 4,197 226,763 1,171 33,708 265,839Ostatak sveta 23,407 584,260 972 6,590 615,229
Ukupno 290,868,857 23,593,547 87,418,544 85,712 401,966,660
u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje* Ukupno 2014.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankama
Srbija 288,519,451 3,698,162 90,155,149 473,011 382,845,773Evropa 2,064,292 62,367,569 102,416 96,144 64,630,421Amerika 7,894 698,614 121 . 706,629Ostatak sveta 566 603,902 1,192 2,611 608,271
Ukupno 290,592,203 67,368,247 90,258,878 571,765 448,791,094*Maksimalna izloženost kreditnom riziku po vanbilansnim stavkama prikazana je u okviru Napomene 27.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
63
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
(a) Maksimalna izloženost kreditnom riziku (Nastavak)
Analiza izloženosti Banke kreditnom riziku, po sektorima, na dan 31. decembra 2015. i 2014. godine :u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se
klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se
klasifikuje Ukupno 2015.
Privreda 188,483,553 64,806,516 253,290,069
Trgovina 38,625,984 14,444,646 53,070,630��%\'�w�:@?!Y! 6,774,381 1,838,288 8,612,669�'�x!?@��'"�?% 16,778,060 9,337,838 26,115,898Usluge, turizam i ugostiteljstvo 47,920,215 12,505,639 60,425,854�'%@Y?%$�:��'��!@[@w� 16,322,601 5,188,851 21,511,452Proizvodnja trajnih dobara 13,889,707 7,902,909 21,792,616Poljoprivreda, lov, ribolov i šumarstvo 11,471,443 1,319,344 12,790,787Ostalo 36,701,162 12,269,001 48,970,163
Država . . .
Banke 23,593,547 85,712 23,679,259
Lokalna samouprava
8,432,837 1,593,195 10,026,032
Plasmani stanovništvu 93,952,468 21,018,832 114,971,300
Stambeni krediti 48,686,274 0 48,686,274Ostali 45,266,194 21,018,832 66,285,026
Ukupno 314,462,405 87,504,255 401,966,660
u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se
klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se
klasifikuje Ukupno 2014.
Privreda 191,984,402 68,721,614 260,706,016Trgovina 46,015,450 13,636,579 59,652,029��%\'�w�:@?!Y! 32,933,566 2,307,760 35,241,326�'�x!?@��'"�?% 20,586,716 8,688,370 29,275,086Usluge, turizam i ugostiteljstvo 14,935,337 6,416,812 21,352,149�'%@Y?%$�:��'��!@[@w� 13,330,128 8,059,256 21,389,384Proizvodnja trajnih dobara 12,722,013 6,903,003 19,625,016Poljoprivreda, lov, ribolov i šumarstvo 11,638,855 555,513 12,194,368Ostalo 39,822,337 22,154,321 61,976,658
Država 1,176,078 . 1,176,078Banke 67,368,247 571,765 67,940,012Lokalna samouprava 9,959,035 996,029 10,955,064Plasmani stanovništvu 87,472,688 20,541,236 108,013,924
Stambeni krediti 48,166,806 . 48,166,806Ostali 39,305,882 20,541,236 59,847,118
Ukupno 357,960,450 90,830,644 448,791,094
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
64
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
(b) Kvalitet portfolija
�?�-@�!�%; �@���"@:"<@� "'!$"��?����<�+['�?-:�<%'@"�!w@ @��!'�+<-�"@�@<��@:+[-�";���X+"<-�x!�+ "�['�?@-@;�;��@Q�!\��<!#
�-!$!w� ��\!-� ['@<�Y+:! <?�-@�!� [%'��%-@:� *\'+�% [-�";��� @ ?��\@-��"�! @Y-%|!�%"�@> Y�"�%?�� �� "@"�!;+klasifikacije Banke, sa stanjem na dan 31. decembra 2015. i 2014. godine:
u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2015.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima Plasmani
bankama
Plasmani komitentima i
bankamaKlase:Performing 243,089,810 23,591,544 82,828,347 85,712 349,595,413Past Due 802,759 . 205,418 . 1,008,177Unlikely to Pay* 17,923,519 12 4,189,644 . 22,113,175Doubtful 29,052,769 1,991 195,135 . 29,249,895
Ukupno 290,868,857 23,593,547 87,418,544 85,712 401,966,660
���%<+`f]{#&%$@�!+?!$!��:!�%?�<-�"���-@<!-��%���<%:�:!+%$�%"+��['@<�YY�`f]~#&%$@�+��:?!w@;delom obuhvatila klase Substandard i Restructured
u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2014.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankamaKlase:Performing 233,527,787 67,366,282 85,415,040 571,765 386,880,874Past Due 486,133 . 70,265 . 556,398Substandard 14,307,035 4 4,412,103 . 18,719,142Doubtful 40,126,238 1,961 357,511 . 40,485,710Restructured 2,145,010 . 3,960 . 2,148,970
Ukupno 290,592,203 67,368,247 90,258,879 571,765 448,791,094
Klase A1, A2 i B1 predstavljaju performing plasmane, dok klase past due, unlikely to pay i doubtful predstavljaju non-performing [-�";��!*%\!Y?'!x!��[%�'�|@?��ja).
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
65
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
��� ��������������!������������������
��'+<�+'� @"['�?<@ ?'!$�%"�@X +�?'x!�@� + "<-�$+ "� @��!'�%; ;!�%$%-%&@:%; ���<!X �� $�� �]# $!�!;\'� `f]{#godine, i na dan 31. decembra 2014. godine, prikazana je kako sledi:
u hiljadama dinara
Ispravke vrednosti Rezervisanja Ukupno 2015.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima Plasmani
bankama
Plasmani komitentima i
bankamaKlase:Performing 2,764,677 26,020 494,651 46 3,285,394Past Due 209,355 . 39,328 . 248,683Unlikely to Pay 7,373,888 8 646,102 . 8,019,998Doubtful 15,936,722 1,991 80,935 . 16,019,648
Ukupno 26,284,642 28,019 1,261,016 46 27,573,723
u hiljadama dinaraIspravke vrednosti Rezervisanja Ukupno 2014.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankamaKlase:Performing 2,754,931 122,607 521,980 88 3,399,606Past Due 126,699 . 13,281 . 139,980Substandard 4,106,517 2 541,860 . 4,648,379Doubtful 20,772,607 1,961 93,765 . 20,868,333Restructured 1,025,634 . 803 . 1,026,437
Ukupno 28,786,388 124,570 1,171,689 88 30,082,735
�"���!������%+����*�+���&��%'/���%"�%#��!;���/�;%"��"%;�
���'%"�����-@Y��!%\!Y?'!x!�@�<'!$@��@[-�";���<%;@�!��@;�<%:@"+$%"[!-@��@"+%\!Y?'!x!�@ i prikaz nedospelih @�!%\!Y?'x!�@�[-�";�����$���]#$!�!;\'�`f]{#@`f]~#&%$@�!X��-�Y@"!+"-!$!w%:��\!-@}
u hiljadama dinaraBilansna aktiva koja se
klasifikuje Ispravke vrednosti Ukupno 2015
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Bilansna aktiva koja se
klasifikujeIspravka
vrednostipotraživanja bez docnje:
231,626,693 23,591,544 2,502,443 26,020 255,218,237 2,528,463
potraživanja sa docnjom: 11,463,117 . 262,234 . 11,463,117 262,234
01-30 dana 8,519,991 . 171,016 . 8,519,991 171,01631-60 dana 980,403 . 46,643 . 980,403 46,643
61-90 dana 1,619,060 . 33,691 . 1,619,060 33,691
>90 dana1 343,663 . 10,884 . 343,663 10,884
Ukupno 243,089,810 23,591,544 2,764,677 26,020 266,681,354 2,790,697
1 �%�'�|@?��:�<%:�"++$%��:@$+|%:%$_f$�����@"+%\!Y?'!x!��"!%$�%"!��;��:!@Y�%"!$%"[!-@�[%�'�|@?��:�<%:@"+ispod praga materijalnosti pa nisu uticala na klasifikaciju dužnika.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
66
u hiljadama dinaraBilansna aktiva koja se
klasifikuje Ispravke vrednosti Ukupno 2014
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Bilansna aktiva koja se
klasifikujeIspravka
vrednostipotraživanja bez docnje: 219,828,463 67,366,283 2,451,964 122,607 287,194,746 2,574,571potraživanja sa docnjom: 13,699,325 . 302,968 . 13,699,325 302,968
01-30 dana 10,682,058 . 187,963 . 10,682,058 187,96331-60 dana 1,983,708 . 68,609 . 1,983,708 68,60961-90 dana 754,231 . 40,118 . 754,231 40,118
>90 danaP0F2 279,328 . 6,276 . 279,328 6,276
Ukupno 233,527,788 67,366,283 2,754,932 122,607 300,894,071 2,877,539
2 �%�'�|@?��:�<%:�"++$%��:@$+|%:%$_f$�����@"+%\!Y?'!xena se odnose na manje iznose dospelih potraživanja koji su ispod praga materijalnosti pa nisu uticala na klasifikaciju dužnika.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
67
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
����%+�!���!"����*�+*�&����
Analiza bilansnih i vanbilansnih stavki portfolija prema "'!$"�?@;�%\!Y\!x!�:�X��$���]#$!�!;\�'`f]{#&%$@�!i 2014. godine:
U hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se
klasifikuje Ukupno 2015.
Plasmani pravnim licima: 188,483,553 64,806,516 253,290,069
�\!Y\!x!�%&�'���@:%;$'|�?! 23,160,302 . 23,160,302�\!Y\!x!�%&�'���@:%;\��<! 82,940 . 82,940�\!Y\!x!�%�@[%�!<%; 59,459,665 11,601,029 71,060,694�\!Y\!x!�%$![%Y@�%; 1,845,069 1,278,392 3,123,461�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 103,935,576 51,927,096 155,862,672
Plasmani bankama: 23,593,547 85,712 23,679,259�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 23,593,547 85,712 23,679,259
Plasmani lokalnoj samoupravi: 8,432,837 1,593,195 10,026,032�\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 1,096,709 . 1,096,709�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 7,336,128 1,593,195 8,929,323
Plasmani stanovništvu: 93,952,468 21,018,832 114,971,300�\!Y\!x!�%"��;\!�%;�@[%�!<%; 44,558,605 . 44,558,605�\!Y\!x!�%�!"��;\!�%;�@[%�!<%; 2,553,064 . 2,553,064�\!Y\!x!�%$![%Y@�%; 649,484 100,824 750,308�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 46,191,315 20,918,008 67,109,323Ukupno 314,462,405 87,504,255 401,966,660
U hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se
klasifikuje Ukupno 2014.
Plasmani pravnim licima: 188,759,005 68,681,836 257,440,841�\!Y\!x!�%&�'���@:%;$'|�?! 28,857,822 . 28,857,822�\!Y\!x!�%&�'���@:%;\��<! 84,185 30,500 114,685�\!Y\!x!�% hipotekom 65,685,278 12,877,299 78,562,577�\!Y\!x!�%$![%Y@�%; 2,860,990 1,314,503 4,175,493�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 91,270,730 54,459,533 145,730,263
Plasmani državi: 1,176,078 . 1,176,078
�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 1,176,078 . 1,176,078Plasmani bankama: 67,368,247 571,765 67,940,012
�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 67,368,247 571,765 67,940,012Plasmani lokalnoj samoupravi: 13,184,431 1,035,807 14,220,238
�\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 1,982,176 294,923 2,277,099�!%\!Y\!x!�%kolateralom 11,202,255 740,884 11,943,139
Plasmani stanovništvu: 87,472,689 20,541,236 108,013,925�\!Y\!x!�%"��;\!�%;�@[%�!<%; 44,300,339 . 44,300,339�\!Y\!x!�%�!"��;\!�%;�@[%�!<%; 1,511,265 . 1,511,265�\!Y\!x!�%$![%Y@�%; 997,504 156,531 1,154,035�!%\!Y\!x!�%<%-��!'�-%; 40,663,581 20,384,705 61,048,286Ukupno 357,960,450 90,830,644 448,791,094
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
68
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
�?� "'!$"�?� %\!Y\!x!�:� "+ ['@<�Y��� $% ?@"@�! [%�'�|@?��:�# �@[%�!<� <�% "'!$"�?% %\!Y\!x!�:� $%$���% ;%'�Y�$%?%-:@�@+"-%?!Y�['@Y��?��:!['%[@"��!%$"�'��!���@�%}$�:!+[@"���+%$&%?�'�:+w@'!&@"��'X$�Y�['!$;!��+�![%<'!��%"�[%"�%:@['%�!��?'!$�%"�@%?-�Ww!�%&['%�!�:@?�Q��!"��'@:�%$ 3 godine, da vlasnik nepokretnosti nije +"�!Q�:+X$�['%�!�:!��?'!$�%"��![%<'!��%"�@+;��:!��Y�@Y�%""?@�[%�'�|@?��:�"�?@W@;['�?%;['?!�"�?��@:!;��:�%$?'!$�%"�@[%�'�|@?��:�X$�"![%�'�|@?��:�%\!Y\!x!���@[%�!<%;@Y;@'+:+"$%��:%;�!$+|%; od 720 dana.
����%+�!���!"����*�+*�&����
Prikaz odnosa bruto stanja stambenih kredita prema vrednosti kolaterala (LTV racio) na dan 31. decembar 2015. godine i 2014. godine:
Stambeni LTV 2015 Stambeni LTV 2014
< 50% 14,267,556 < 50% 12,933,48051%-70% 15,874,912 51%-70% 16,748,97271%-90% 10,724,631 71%-90% 10,756,11591%-100% 1,469,441 91%-100% 1,597,083> 100% 6,349,734 > 100% 6,131,156
Ukupno 48,686,274 Ukupno 48,166,806Stambeni LTV 2014 Stambeni LTV 2013
< 50% 12,933,480 < 50% 11,663,18051%-70% 16,748,972 51%-70% 15,099,11571%-90% 10,756,115 71%-90% 10,707,35791%-100% 1,597,083 91%-100% 2,581,515> 100% 6,131,156 > 100% 5,587,378
Ukupno 48,166,806 Ukupno 45,638,545
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
69
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
����%+�#��*��;�"%��%'#��!;���
�'@<�Y"���:�\@-��"�!�<�@?!@ @"['�?<@?'!$�%"�@%\!Y?'!x!�@�[-�";���*���– klase past due, unlikely to pay i doubtful) na dan 31. decembar 2015. godine i 31. decembar 201. godine:
u hiljadama dinaraBilansna aktiva koja se
klasifikuje Ispravka vrednosti Ukupno 2015
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima Plasmani
bankama
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Ispravka vrednosti
�%:!$@��Q��procena 41,873,534 . 20,051,247 . 41,873,534 20,051,247Grupna procena 5,905,513 2,003 3,468,718 1,999 5,907,516 3,470,717
Ukupno 47,779,047 2,003 23,519,965 1,999 47,781,050 23,521,964
u hiljadama dinaraBilansna aktiva koja se
klasifikuje Ispravka vrednosti Ukupno 2014
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Ispravka vrednosti
�%:!$@��Q��procena 50,807,877 . 21,831,019 . 50,807,878 21,831,019Grupna procena 6,256,538 1,964 4,200,440 1,963 6,258,502 4,202,403
Ukupno 57,064,416 1,964 26,031,459 1,963 57,066,380 26,033,422
Prikaz stanja bilansne aktive i ispravki vrednosti reprogramiranih plasmana dan 31. decembar 2015. godine i 2014. godine:
u hiljadama dinaraBilansna aktiva koja se
klasifikuje Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2015.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankamaReprogramirana potraživanja:
Stanje potraživanja 11,173,949 . 137 . 11,174,086Ispravka vrednosti (2,975,589) . . . (2,975,589)
Ukupno 8,198,360 . 137 . 8,198,497u hiljadama dinara
Bilansna aktiva koja se klasifikuje
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2014.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani komitentima i
bankamaReprogramirana potraživanja:
Stanje potraživanja 9,815,062 . 1,721 . 9,816,783Ispravka vrednosti (2,350,758) . - . (2,350,758)
Ukupno 7,464,304 . 1,721 .7,466,025
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
70
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.1. Kreditni rizik (Nastavak)
Analiza faktora kreditne konverzije
Reprogramiranim potraživanjima smatraju se sva potraživanja kod kojih je izmenom prethodno ugovorenih uslova $%W-% $% %;%&+w�?��:� %$'!x!�@� %-�<W@�� <-@:!��+ <�% W�% "+} '%< @Y;@'@?��:� %\�?!Y�X $@��;@<� @Y;@'@?��:�obaveza, kamatna stopa, i drugo.
Pregled faktora kreditne konverzije (CCF) za vanbilansne stavke u portfoliju na dan 31. decembra 2015. godine, a zatim na dan 31. decembra 2014. godine, prikazan je kako sledi:
u hiljadama dinara
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2015.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama Plasmani
stanovništvu
Plasmani komitentima i
bankamaCCF0% 26,297,647 . . 26,297,647
20% . . . .50% 19,919,916 . 21,013,310 40,933,226
100% 20,182,149 85,712 5,521 20,273,382
Ukupno 66,399,712 85,712 21,018,831 87,504,255
u hiljadama dinaraVanbilansna aktiva koja se klasifikuje Ukupno 2014.
Plasmani komitentima
Plasmani bankama
Plasmani stanovništvu
Plasmani komitentima i
bankamaCCF0% 29,526,223 218,830 - 29,745,053
20% - - 5,356,762 5,356,762
50%18,278,644
350,935 15,184,355 33.813.934100% 21,912,894 2,000 - 21.914.894
Ukupno 69,717,761 571,765 20,541,117 90,830,643
�!<�%'Y�+['�?-:��:!'@Y@�@;�:!%$&%?%'��Y�;!'!�:!@['�w!�:!"���:�-@<?@$�%"�@<�%@Y�'!$%?�+@Y'�$+@Y?!W��:�<%:@ ['@<�Y+:++�@��:[%;!'��:� '�Y-@Q@�@�<��!&%'@:� �<�@?! @ [�"@?!���<!�� -@<?@$�%"�+[%Y@�@:+���<!#�@"�!;upravljanja rizikom lik?@$�%"�@:!+"<-�x!�"�;!'�;�@<'@�!'@:+;@;�['%[@"��@;<�<%%$"�'��!���@Q�!���<!��<%i regulatornim normama definisanim od strane Narodne Banke Srbije.
� `f]~# &%$@�@X ���<� :! +"?%:@-� @ @;[-!;!��@'�-� ['�?@-� ���@Q�! ���<! + "@"�!; ['�w!�:� @ ;!renja rizika -@<?@$�%"�@@����:��Q@�+?!-�['@;!�+��Y!-���"���$�'$�%['�w!�:+-@<?@$�%"�@+"?%:!@��!'�!"@"�!;!#�'@;!��ovih standarda je uvedena kroz usvajanje lokalne Politike likvidnosti koja u potpunosti odgovara Grupnim standardima i ERMASne�{�!��@Q<%&'!W!�:�<%:!%;%&+w�?�"���$�'$@Y%?��%['�w!�:!'@Y@<�-@<?@$�%"�@���@?%+ISP Grupe. Pored toga, Banka je u obavezi da prati i izveštava pokazatelje likvidnosti koji su regulatorna obaveza na lokalnom nivou, a koji nisu usaglašeni sa Bazel III standardima.
Osnovne aktivnosti sistema upravljanja rizikom likvidnosti podrazumeva:- projektovanje priliva i odliva gotovine;- [%"��?-:��:!@['�w!�:!@�$@<��%'�-@<?@$�%"�@�- ;!'!�:!@['�w!�:!-@<?@$�%"�@\��<!�- ['�w!�:![%<�Y��!-:�<'@Y!-@<?@$�%"ti; - pripremanje izveštaja za menadžment.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
71
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.2. Rizik likvidnosti i upravljanje finansijskim sredstvima
�@"�!;['�w!�:�@;!'!�:�'@Y@<�-@<?@$�%"�@"!\�Y@'���"-!$!w@;%"�%?�@;;!'�;�}- Regulatorni pokazatelj likvidnosti i uži regulatorni pokazatelj likvidnosti;- LCR (Liquidity Coverage Ratio) – CRR/CRD IV regulativa (2015) odnosno Bazel III standard (2014) za
['�w!�:!<'��<%'%Q�!-@<?@$�%"�@�- NSFR (Net Stable Funding Ratio) – Bazel III st��$�'$Y�['�w!�:!"�'+<�+'�!-@<?@$�%"�@�- Iznos i struktura rezerve likvidnosti;- Rezerve likvidnosti za dnevne operacije;- Projektovani kumulativni gep do jedne nedelje;- Stres test likvidnosti – stresni LCR pokazatelj.
Pored sistema osnovnih mera Sektor Y�+['�?-:��:!'@Y@�@;���'!$%?�%:\�Y@@Y?!W��?�@�y[%Y��Q�:�@;?�-+��;�#
U 2015. godini, regulatorni pokazatelj likvidnosti i uži regulatorni pokazatelj likvidnosti su bili znatno iznad zakonom ['%[@"��%&-@;@��@['%"!Q��'!&+-��%'�@[%<�Y��!-:-@kvidnosti je bio skoro trostruko iznad zahtevanog nivoa.
Pokazatelj likvidnosti
31. decembar Prosek Maksimum Minimum2015 2.63 2.83 3.40 2.242014 2.31 3.00 3.60 2.25
Uži pokazatelj likvidnosti
31. decembar Prosek Maksimum Minimum2015 2.05 2.22 2.78 1.692014 1.69 2.06 2.84 1.35
U 2015. godini LCR je definisan u skladu sa CRR/y�� '!&+-��@?%;*'!&+-��@?���>@['!$"��?-:�<'��<%'%Q�+[%Y@�@:+ -@<?@$�%"�@ \��<! *+ `f]~# &%$@�@ �y [%<�Y��!-: :! %\'�Q+��� + "<-�$+ "� ��"!- ��� ['�?@-@;�># �ypokazatelj ima za cilj da obezbedi adekvatan nivo visoko likvidne aktive banke (gotovina ili aktiva koja može biti <%�?!'�%?���+&%�%?@�+\!Y@-@"�;�-@;&+\@�<%;?'!$�%"�@>+�@-:+Y�$%?%-:!�:�[%�'!\�Y�-@<?@$�%Ww++[!'@%$+od 30 dana stres scenarija. Limit je definisan u skladu sa smernicama Intesa Grupe i ne sme biti manji od 0,8 (80%).
LCR (Liquidity Coverage Ratio)
31. decembar Prosek Maksimum Minimum2015 (LCR_CRR) 1.95 2.47 3.62 1.592014 (LCR_BIII) 3.24 3.00 3.59 2.47
�y"!@Y?!W��?�;!"!Q�%��y��$\%'+[%��:Y��Q�:�@:@;?�-+��;�*��@��>@��$���]#$!�!;\'�2015. &%$@�!@Y�%"@^X`Y�[%Y@�@:+-@<?@$�%"�@+$%;�w%:?�-+�@@]X]Y�[%Y@�@:+-@<?@$�%"�@+"�'��%:?�-+�@*��>#�\Y@'%;$�:!���@?%+����'+[!��:Y��Q�:�@:�"�'���?�-+�����X���<�@;�%\�?!Y+$�;!"!Q�%@Y?!W��?�"���:!�ypokazatelja u USD, ia<%+Q!Ww!���+\@-��"�%:�<�@?@@Y�%"@~#`�#
NSFR (Net Stable Funding Ratio)
NSFR je definisan u skladu sa Basel III pravilima i predstavlja strukturnu poziciju likvidnosti banke. NSFR je [%<�Y��!-: "�'+<�+'�! -@<?@$�%"�@ + �%';�-�@; +"-%?@;� *+%\@Q�:!�@; [%"-%?�@; %<%-�%"�@;�>X <%:@ [%<�Y+:! @��;!�:!�:!-@;@�@'��:+'%Q�!�'��"�%rmacije u vremenskom periodu od godinu dana. Ovaj standard ima za cilj da ";��:@ '@Y@< �@���"@'��:� �%<%; $+|!& ?'!;!�"<%& [!'@%$� Y���!?�:+w@ %$ \��<! $� �@���"@'� "?%:! �<�@?�%"�@stabilnim izvorima finansiranja. Limit je definisan u skladu sa smernicama Grupe i ne sme biti manji od 0,9 (90%).
31. decembar Prosek Maksimum Minimum2015 1.87 1.91 2.12 1.792014 2.04 1.70 2.08 1.33
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
72
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.2. Rizik likvidnosti i upravljanje finansijskim sredstvima (Nastavak)
��<%['%"!Q�!?'!$�%"�@[%<�Y��!-:�$!�@�@"��@�%$"�'��!��'%$�!���<!�'\@:! @y'!&+-��@?%;<%@��@$@'�:+@$�:+"-@Q�+"-@<+"���:�-@<?@$�%"�@X;%'�;%��[%;!�+�@'�Y-@<!+��Q@�+%\'�Q+��+"-!$!w@;�"[!<�@;�}
- regulativom Naro$�!\��<!�'\@:!['@%\'�Q+�+[%<�Y��!-:�-@<?@$�%"�@�!-%<+[��@Y�%"%\�?!Y�!'!Y!'?!"![%";��'�<�% -@<?@$�� '!Y!'?�X $%<+%\'�Q+�+�y[%<�Y��!-:� "�;%?@W�< @Y��$%\'�Q+���!%\�?!Y�!rezerve se posmatra kao deo likvidne rezerve;
- lokalna regulativa po";��'��'|�?�!��'�@:!%$?'!$�%"�@@Y$��!+-%<�-�%:?�-+�@"�'%<%;$%"[!w�$+|@;%$_f$���<�% -@<?@$�+'!Y!'?+['@;!�:+:+w@+%\'�Q+�+]f���@'�+��� �'|@W�+?'!$�%"�%\?!Y�@��#��$'+&! "�'��!X ['@ %\'�Q+�+ �y [%<�Y��!-:� +Y@;� "! + %\Y@' �!-%<+[�� portfolio državnih hartija od vrednosti izdat i u lokalnoj i stranoj valuti na koji se primenjuje haircut od 0%;
- + "<-�$+ "� -%<�-�%; '!&+-��@?%; ['@-@?@ [% %"�%?+ ?@"%<% <?�-@�!��@� <'!$@�� "! '�Q+��:+ ['@;!�%;koeficijenta 100%, dok se regulativom za ob'�Q+��y[%<�Y��!-:�<'!$@�@"�'%<%;$%"[!w�+��'!$�@�mesec dana primenjuje koeficijent od 20%/50%/100% u zavisnosti od vrste kredita (nosioca kredita);
- "�;%$%"[!-@$!%%'%Q!�@�$![%Y@��"���%?�@W�?�@['!$+Y!��@<�*"!&;!��;�-%&\@Y�@"�>+-�Y!+%\'�Q+�[%<�Y��!-:�-@<?@$�%"�@$!�@�@"��%$"�'��!��'%$�!\��<!�'\@:!X$%<�!-%<+[��?'!$�%"�%'%Q!�@�$![%Y@��"���%?�@W�?�@['!$+Y!��@<�*"!&;!��;�-%&\@Y�@"�>+-�Y!+%\'�Q+��y[%<�Y��!-:�XY\%&;%&+w�%"�@$�\+$++[%�[+�%"�@[%?+Q!�@+\@-%<%;�'!�+�<+\!Y��[-��![!��-�<%:@:!?!w@%$@Y�%"�@Y&+\-:!�!<�;��!�
- �� %\�?!Y+:+w! �!@"<%'@Ww!�! <'!$@��! -@�@:! -%<�-�� '!&+-��@?� $!�@�@W! ['@;!�+ ��@'�+�-a od 20%, dok CRR/CRD IV regulativa primenjuje haircut od 5%.
Usvajanjem dokumenta Group Liquidity Risk Management Guidelines (od strane Upravnog odbora dana 23. septembra 2015. godine) koji definišu Bazel III, CRR/CRD IV i Delegated Act standarde likvidnosti kao osnovnu meru rizika likvidnosti na nivou ISP Grupe, Banka je uvrstila najnapredniji koncept merenja likvidnosti u svoj interni sistem upravljanja rizicima.
Pravila definisana Bazel III standardom likvidnosti, CRR/CRD IV, i Delegated Act regulativom kao i Politikom ISP Grupe su na lokalnom nivou usvojena kroz dokument Politika upravljanja rizikom likvidnosti i procedura za implementaciju Politike od strane Upravnog Odbora Banke (26. novembra 2015. godine). Osnovni pokazatelj <'��<%'%Q�! -@<?@$�%"�@ :! �y [%<�Y��!-:X <%:@ ['!$"��?-:� %$�%" @Y;!x+ ?@"%<% <?�-@�!��@� -@<?@$�@� "'!$"�?�(HQLA) i �!�%%$-@?�%Q!<@?��@�+[!'@%$+%$;!"!�$���#
Pored toga, Politikom likvidnosti je definisano da Banka mora da održava i izveštava nivo likvidne rezerve koja je definisana internim pravilima na nivou ISP Grupe.
Tabela u prilogu predstavlja strukturu ukupne likvidne rezerve Banke na dan 31. decembar 2015. godine (u hiljadama dinara):
Likvidna rezerva
Knjigovodstvena vrednost/ Fer
vrednost Haircut Raspoloživa
vrednost Obavezna rezerva prema Centralnoj banci 66,513,120 0% 66,513,120 od toga Dinarska Obavezna rezerva prema Centralnoj Banci 5,005,042 0% 5,005,042 od toga Devizna Obavezna rezerva prema Centralnoj Banci 61,508,078 0% 61,508,078�%�%?@�����%"�'%'�Q+�@;�<%$$'+&@�����<� 11,392,196 0% 11,392,196Ostala gotovina i gotovinski ekvivalenti 7,429,550 0% 7,429,550�!%[�!'!w!�!'�"[%-%|@?!��'�@:!%$?'!$�%"�@@Y$��!%$"�'��!$'|�?! 79,195,113 119% 71,970,065 %$�%&�!;@�%?��!+$%;�w%:?�-+�@ 49,466,834 11% 44,025,482 od toga emitovane u stranoj valuti 29,728,280 106% 27,944,583Ukupna likvidna rezerva 164,529,979 157,304,931
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
73
Tabela u prilogu predstavlja strukturu ukupne likvidne rezerve Banke na dan 31. decembar 2014. godine (u hiljadama dinara):
Likvidna rezervaKnjigovod.
vrednost/ Fer vrednost
Haircut Raspoloživa vrednost
Obavezna rezerva prema Centralnoj banci 70,080,821 0% 70,080,821 od toga Dinarska Obavezna rezerva prema Centralnoj Banci 30,600,441 0% 30,600,441 od toga Devizna Obavezna rezerva prema Centralnoj Banci 39,480,380 0% 39,480,380�%�%?@�����%"�'%'�Q+�@;�<%$$'+&@�����<� 40,918,812 0% 40,918,812Ostala gotovina i gotovinski ekvivalenti 8,406,942 0% 8,406,942�!%[�!'!w!�!'�"[%-%|@?!hartije od vrednosti izdate od strane države 57,682,312 11% 51,337,258
%$�%&�!;@�%?��!+$%;�w%:?�-+�@ 47,846,741 11% 42,583,599 od toga emitovane u stranoj valuti 9,835,571 10% 8,852,014Ukupna likvidna rezerva 177,088,887 170,743,833
��'+<�+'�+<+[�!-@<?@$�!'!Y!'?!:!"-!$!w�}%\�?!Y��'!Y!'?!['!;��!��'�-�%:\���@+$%;�w%:@"�'��%:?�-+�@��<%:+ "! ['@;!�:+:! ��@'�+� f�X &%�%?@�� �� �%"�'% '�Q+�@;� <%$ $'+&@� \���<�X %"��-� &%�%?@�� @ &%�%?@�"<@ekvivalenti *+<-:+Q+:+w@@Y-��%>X%\?!Y�@�!@Y$��!%$"�'��!$'|�?!+$%;�w%:@"�'��%:?�-+�@��<%:!"!['@;!�:+:!unapred definisan haircut. Na dan 31. decembra 2015. godine haircut na hartije od vrednosti izdate u devizama iznosi6%, dok za emisije u dinarskoj valuti iznosi 11%.
�'!;��%-@�@�@-@<?@$�%"�@%\'�Q+�'�"[%-%|@?!-@<?@$�!'!Y!'?!++"-%?@;�"�'!"�[%$'�Y+;!?�<%'@Ww!�:!+<+[�%&@Y�%"� %\�?!Y�! '!Y!'?! ['!;� �!��'�-�%: \���@# �?�: @Y�%" "! '!&+-�'�% %\'�Q+��?� @ @Y?!W��?� ��y� �$\%'+Banke. Sa druge str��!X%\'�Q+��@¥+@$@��y%?!'�&!��@%[%$'�Y+;!?�<%'@Ww!�:!%\�?!Y�!'!Y!'?!+@Y�%"+@Y��$Y���!?��%&@Y�%"�Y�%\'�Q+�"<@[!'@%$#�?�<%['+$!����['@"�+[:!Y���!?��%$"�'��!���@Q�!���<!@�:!&%?%;primenom raspoloživ iznos obavezne rezerve prema cen�'�-�%:\���@['@%\'�Q+�+�@¥+@$@��y%?!'�&!��@%Y��]#decembra 2015. godine iznosi 36,856,196 hiljada dinara (2014: 15,728,126 hiljada dinara).
�� $�� �]# �!�!;\�' `f]{#&%$@�! &%$@�!X "���:! $!?@Y�@� '�Q+�� + "�'��%: ?�-+�@ @Y�%"@-� :! ]]X�_`X]_^ �@ljada dinara(2014: ~fX_]�X�]`�@-:�$�$@��'�># �-+���"�'+<�+'�&%�%?@�!���%"�'%'�Q+�@;�:!��@Y?!W��:�@$��@Y�%"@-�}EUR - 7,778,252 hiljada dinara (2014: 37,558,966 hiljada dinara), USD - 1,518,717 hiljada dinara (2014:302,948 hiljada dinara), CHF - 1,407,651 hiljada dinara (2014: 541,192 hiljada dinara), SEK- 270,052 hiljada dinara (2014: 260,606 hiljada dinara), RUB -115,488 hiljada dinara (2014: 15,341 hiljada dinara), i ostale valute 303,034 hiljada dinara (2014: 2,239,760).
Na dan 31. dece;\�' `f]{# &%$@�!X "���:! �!%[�!'!w!�@� '�"[%-%|@?@� �@���"@:"<@� "'!$"��?� @Y$��@� %$ "�'��!Republike Srbije iznosi 67,972,631 hiljada dinara (2014: {qX^�`X�]`�@-:�$�$@��'�>%$Q!&�:!~_X~^^X��~�@-:�$�dinara(2014: 47,846,741 hiljada dinara) emitova�% + $%;�w%: ?�-+�@X ]{Xf`�X{_f �@-:�$� $@��'� + !+'@;� *`f]~}9,835,571 hiljada dinara) i RSD 3,482,207 hiljada dinara u dolarima. Na dan 31.decembar 2015. godine, stanje �!%[�!'!w!�@�'�"[%-%|@?@��@���"@:"<@�"'!$"��?�@Y$��@�%$"�'��!![+\-@<!���-ije iznosi 11,222,483 hiljada dinara u eurima.
y!��'�-�� \��<� �� '!$%?�%: \�Y@ %\:�?-:+:! ��@'�+� "�%[! Y� '�Y-@Q@�! !;@"@:! ��'�@:� %$ ?'!$�%"�@ !;@�%?��@� +$%;�w%:?�-+�@+Y�?@"�%"�@%$'%Q�%"�@X?'"�!%\?!Y�@�!@@�@�@:�-�!"�%[!['@�%"�#�%�$!'@"��@['%"!<��@'�+�"�%[�"!%\'�Q+��?�%$ "�'��! �ektora za upravljanje rizicima i za taj iznos se umanjuje fer vrednost portfolija hartija od ?'!$�%"�@ '�"[%-%|@?@� <�% -@<?@$�� '!Y!'?�# �� @Y?!W��:�@ $�� [%�$!'@"��� "�%[� ��@'�+�� <%:� :! %\'�Q+���� @primenjena iznosi 9%.
Kod obveznica emitovanih od "�'��!$'|�?!XY�<%:!�!��'�-��\��<��!%\:�?-:+:!��@'�+�X<�%W�% :! �%"-+Q�:"���'�@:�;� !;@�%?��@; + !+'@;�X ��@'�+� %$ ]f� :! $!�@�@"�� ['�?@-@;� ���@Q�! \��<! @ +"?%:!� <'%Y �%-@�@<+likvidnosti.
�� $'+&! "�'��!X %\'�Q+� �@¥+@$@�� y%?!'�&! ��@% �! +Y@;� + %\Y@' %?�<% $!�@�@"��! [%�$!'!# �!%[�!'!w!�!raspoloživa finansijska sredstva izdate od strane države se klasifikuju kao First line liquidity reserve na koji se primenjuje haircut od 0% po CRR/CRD IV regulativi odnosno Bazel III standardu o likvidnosti.
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
74
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.2
.R
izik
likv
idno
sti i
upr
avlja
nje
finan
sijsk
im sr
edst
vim
a (N
asta
vak)
��\!
-�+
��"
��?<
+['
!$"�
�?-:�
���
-@Y+
'%<%
?�$
%"[!
w�"'
!$"�
�?�
@%\�
?!Y�
���
<!�
�$�
��]
#$!�
!;\�
'`f]
{#g
odin
e:
u hi
ljada
ma
dina
ra
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri m
esec
a do
god
inu
dana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet g
odin
a
Bez
defin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oA
KT
IVA
Got
ovin
a i s
reds
tva
kod
cent
raln
e ba
nke
98,9
21,6
11-
--
-17
,709
98,9
39,3
21Fi
nans
ijska
sred
stva
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jena
trgo
vanj
u-
-97
4,22
819
3,31
7-
264,
237
1,43
1,78
3
Fina
nsijs
ka sr
edst
va k
oja
se in
icija
lno
priz
naju
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns u
speh
a70
,974
--
--
-70
,974
Fina
nsijs
ka sr
edst
va ra
spol
oživ
a za
pro
daju
43,0
675,
616,
057
21,2
40,9
0251
,170
,609
-(2
1,81
0)78
,048
,825
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
ban
aka
i dru
gih
finan
sijs
kih
orga
niza
cija
33,9
26,9
8054
,888
1,78
9,33
141
3,15
415
,021
(30,
993)
36,1
68,3
81
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
kom
itena
ta44
,810
,747
16,1
09,7
4761
,012
,163
116,
965,
395
45,1
52,4
73(2
6,20
1,91
6)25
7,84
8,60
9In
vest
icije
u z
avis
na d
rušt
va-
--
--
962,
496
962,
496
Nem
ater
ijaln
a ul
agan
ja-
--
--
818,
694
818,
694
Nek
retn
ine,
pos
troje
nja
i opr
ema
--
--
-8,
718,
461
8,71
8,46
1In
vest
icio
ne n
ekre
tnin
e-
--
--
224,
358
224,
358
�!<+
w�[
%'!"
<�"'
!$"�
?�-
--
--
79,3
9679
,396
Odl
ožen
a po
resk
a sr
edst
va-
--
--
220,
561
220,
561
Stal
na sr
edst
va n
amen
jena
pro
daji
i sre
dstv
a po
slov
anja
koj
e se
obu
stav
lja-
--
--
256,
254
256,
254
Ost
ala
sred
stva
--
--
-4,
011,
057
4,01
1,05
7
UK
UPN
A A
KT
IVA
177,
773,
379
21,7
80,6
9285
,016
,624
168,
742,
475
45,1
67,4
93(1
0,68
1,49
5)48
7,79
9,16
9
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
75
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.2
.R
izik
likv
idno
sti i
upr
avlja
nje
finan
sijsk
im sr
edst
vim
a (N
asta
vak)
u hi
ljada
ma
dina
ra
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri
mes
eca
do
godi
nu d
ana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet
godi
naB
ez d
efin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oPA
SIV
AFi
nans
ijske
oba
veze
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jene
trgo
vanj
u-
--
--
74,3
5874
,358
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
bank
ama,
dru
gim
fin
ansi
jski
m o
rgan
izac
ijam
a i c
entra
lnoj
ban
ci4,
820,
257
1,09
8,28
24,
854,
976
15,4
44,9
144,
188,
961
687,
672
31,0
95,0
62
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
drug
im
kom
itent
ima
216,
289,
639
24,9
82,3
0270
,198
,030
16,6
22,2
911,
131,
905
2,10
6,50
133
1,33
0,66
8
Rez
ervi
sanj
a-
--
--
1,72
9,00
11,
729,
001
Teku
w![
%'!"
<!%
\�?!
Y!-
--
-67
9,44
467
9,44
4O
stal
e ob
avez
e4,
686,
266
13,3
3161
,087
1,36
2-
3,53
0,64
78,
292,
692
UK
UPN
O O
BA
VE
ZE22
5,79
6,16
226
,093
,915
75,1
14,0
9332
,068
,566
5,32
0,86
68,
807,
623
373,
201,
226
UK
UPN
O K
API
TA
L-
--
--
114,
597,
944
114,
597,
944
UK
UPN
O P
ASI
VA
225,
796,
162
26,0
93,9
1575
,114
,093
32,0
68,5
665,
320,
866
123,
405,
567
487,
799,
169
�
��
��
��
���
�?
��
���
(48,
022,
783)
(4,3
13,2
22)
9,90
2,53
113
6,67
3,90
939
,846
,627
(134
,087
,062
)
KU
MU
LAT
IVN
I GA
P(4
8,02
2,78
3)(5
2,33
6,00
5)(4
2,43
3,47
6)94
,240
,435
134,
087,
062
Tabe
la o
anal
izi '
%<%?
�$%"
[!w�
"'!$
"��?
�@%
\�?!
Y��
��<!
��$
���
]#$
!�!;
\�'̀
f]{#
&%$
@�!:
!['@<
�Y+:
!\+$
+w!�
%?Q�
�@�
�%<%
?�[
'@;!�
%;@Y
+Y!�
�%<
%�Y!
'?��
@?�@
�['
!�[%
"��?
<@X
<�%
W�%
:!@"
�%?'
!;!�
%$%
"[!w
!"?
@�$
![%Y
@��[
%?@
x!�:
++
��'!
$�@�
;!"
!�$
���#
�?�
<?!
['!�
[%"�
�?<!
�!
$�:+
['�
?+"
-@<+
"���
:�lik
vidn
osti,
obz
irom
da
se s
hodn
o vr
emen
skim
"!
'@:�;
�"�
��:�
$![
%Y@��
[%
?@x!
�:+
+['
!��%
$�@;
&%$
@��;
�;
%|!
Y�<-
:+Q@
�@$�
['!
$"��
?-:�
:+@Y
+Y!�
�%"�
�\@-�
�@Y
?%'�
@���
"@'�
�ja.
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
76
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.2
.R
izik
likv
idno
sti i
upr
avlja
nje
finan
sijsk
im sr
edst
vim
a (N
asta
vak)
��\!
-�+
��"
��?<
+['
!$"�
�?-:�
���
-@Y+
'%<%
?�$
%"[!
w�"'
!$"�
�?�
@%\�
?!Y�
���
<!�
�$�
��]
#$!�
!;\�
'`f]
~#&
%$@�
!}
u hi
ljada
ma
dina
ra
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri m
esec
a do
god
inu
dana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet g
odin
a
Bez
defin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oA
KT
IVA
Got
ovin
a i s
reds
tva
kod
cent
raln
e ba
nke
78,5
28,5
67-
--
-24
,894
78,5
53,4
61Fi
nans
ijska
sred
stva
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jena
trgo
vanj
u-
--
--
174,
934
174,
934
Fina
nsijs
ka sr
edst
va k
oja
se in
icija
lno
priz
naju
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns u
speh
a78
,970
--
--
-78
,970
Fina
nsijs
ka sr
edst
va ra
spol
oživ
a za
pro
daju
1,28
0,74
17,
926,
090
18,1
78,2
3030
,319
,907
--
57,7
04,9
67K
redi
ti i p
otra
živa
nja
od b
anak
a i d
rugi
h fin
ansi
jski
h or
gani
zaci
ja64
,669
,051
530,
122
5,17
6,31
316
2,55
722
,775
(128
,807
)70
,432
,011
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
kom
itena
ta51
,915
,058
19,8
84,0
6365
,474
,732
100,
662,
312
44,1
06,0
46(2
8,69
5,96
3)25
3,34
6,24
8In
vest
icije
u z
avis
na d
rušt
va-
--
--
962,
496
962,
496
Nem
ater
ijaln
a ul
agan
ja-
--
--
801,
047
801,
047
Nek
retn
ine,
pos
troje
nja
i opr
ema
--
--
-6,
239,
234
6,23
9,23
4In
vest
icio
ne n
ekre
tnin
e-
--
--
230,
628
230,
628
�!<+
w�[
%'!"
<�"'
!$"�
?�-
--
--
298,
079
298,
079
Odl
ožen
a po
resk
a sr
edst
va-
--
--
224,
804
224,
804
Stal
na sr
edst
va n
amen
jena
pro
daji
i sre
dstv
a po
slov
anja
koj
e se
obu
stav
lja-
--
--
256,
058
256,
058
Ost
ala
sred
stva
--
--
-3,
654,
344
3,65
4,34
4
UK
UPN
A A
KT
IVA
196,
472,
387
28,3
40,2
7588
,829
,274
131,
144,
775
44,1
28,8
21(1
5,95
8,25
1)47
2,95
7,28
1
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
77
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.2
.R
izik
likv
idno
sti i
upr
avlja
nje
finan
sijsk
im sr
edst
vim
a (N
asta
vak)
u hi
ljada
ma
dina
ra
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri
mes
eca
do
godi
nu d
ana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet
godi
naB
ez d
efin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oPA
SIV
AFi
nans
ijske
oba
veze
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jene
trgo
vanj
u19
,668
--
--
-19
,668
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
bank
ama,
dru
gim
fin
ansi
jski
m o
rgan
izac
ijam
a i c
entra
lnoj
ban
ci4,
194,
606
2,09
7,26
37,
296,
237
16,2
92,7
785,
887,
835
941,
464
36,7
10,1
83D
epoz
iti i
osta
le o
bave
ze p
rem
a dr
ugim
ko
mite
ntim
a17
6,68
2,84
625
,276
,189
77,2
40,6
1723
,823
,399
1,22
6,25
22,
314,
108
306,
563,
411
Rez
ervi
sanj
a-
--
--
1,64
7,47
31,
647,
473
Ost
ale
obav
eze
19,5
44,9
757,
905
54,8
6427
6-
3,19
9,12
222
,807
,141
UK
UPN
O O
BA
VE
ZE20
0,44
2,09
527
,381
,357
84,5
91,7
1840
,116
,453
7,11
4,08
88,
102,
166
367,
747,
876
UK
UPN
O K
API
TA
L-
--
--
105,
209,
405
105,
209,
405
UK
UPN
O P
ASI
VA
200,
442,
095
27,3
81,3
5784
,591
,718
40,1
16,4
537,
114,
088
113,
311,
571
472,
957,
281
�
��
��
��
���
�?
��
���
(3,9
69,7
08)
958,
919
4,23
7,55
790
,959
,472
37,0
14,7
33(1
29,2
00,9
73)
KU
MU
LAT
IVN
I GA
P(3
,969
,708
)(3
,010
,789
)1,
226,
768
92,1
86,2
4012
9,20
0,97
3
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
78
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.3. Tržišni rizik
�̀ f]{#&%$@�@X���<�:!['@"?�:�-�[%Y@�@:!�'&%?�Q<!<�:@&!@"�%$�%�%;!\@-�@Y-%|!��<�;���%;X�!�%?�%;'@Y@<+koji mogu nastati po osnovu knjige trgovanja. Sa druge strane, bankarska knjiga je bila izložena deviznom riziku, ali ne preko iznosa koji je dozvoljen Odlukom Upravnog odbora Banke.
�!?@Y�@'@Y@<:!'@Y@<;%&+w�%"�@��"���<��!&��@?�@�!�!<������@���"@:"<@'!Y+-���@<�[@��-\��<!+"-!$['%;!�!$!?@Y�%&<+'"�#���<�'"<%[%"-%?��:!+'�Y-@Q@�@;?�-+��;�+"-%?-:�?�@Y-%|!�%"�%"�@-��@:�;�deviznih kurseva više valuta.
Banka poseduje sistem merenja deviznog rizika koji se zasniva na limitima prvog i drugog reda.
�@;@�%;['?%&'!$�"!";��'��� �-@;@�<%:@"!%\'�Q+��?�@@Y?!W��?���$�!?�%;�@?%+#�!�%$%-%&@:�%\'�Q+��FX VaR je propisana regulativom ISP Grupe koja primenjuje EWMA istorijski metod, sa intervalom poverenja od 99% i vremenskim horizontom od jednog dana. Do 2014. godine, FX VaR je uzimao u obzir devizne pozicije u EUR, USD i CHF valuti, dok su ostale valute smatrane nematerijalnim i agregirane su u okviru EUR pozicije. Od 2014. &%$@�!X�� �"!%\'�Q+��?���[%Y@�@:+[%"?�<%:?�-+�@X<�<%Y\%&Y���!?����@Q�!\��<!��<%@Y\%&[%?!w��:!?%-��@-�%"�@�!<@�?�-+��<%:!���<�@;�+"?%;[%'��%-@:+#�[�<X?'!$�%"�@Y'�Q+���%&�� �:!��:?!w@;$!-%;%$'!x!��?%-��@-�%Ww+��:!':!�%<%;`f]{#&%$@�!+Q!Ww!��+['%"!<+@Y�%"@-%�q�+<+[�!%�?%'!�!$!?@Y�!pozicije.
�@;@�%;$'+&%&'!$�"!";��'�-@;@��!�%%�?%'!�!$!?@Y�![%Y@�@:!<%:�['!$"��?-:�'�Y-@<+@Y;!x+$!?@Y�%%setljive �<�@?! @$!?@Y�%%"!�-:@?![�"@?!# �Y-%|!�%"�[%%"�%?+ -@;@��$'+&%& '!$�"!%\'�Q+��?� @ @Y?!W��?���$�!?�%;nivou.
��%<+`f]{#&%$@�!X�$-+<%;���@Q�!\��<!@�['�?�%&%$\%'�";��:!�:!-@;@�['?%&'!$�*�� �-@;@�>+Ynepromenjen nivo limita drugog reda odnosno limita neto otvorene devizne pozicije. U toku 2015. godine je registrovan proboj limita prvog i drugog reda.
��%<+`f]{#&%$@�!X���<�:!\@-�+"<-�x!��"�'!&+-��%'�@;[%<�Y��!-:!;$!?@Y�%&'@Y@<�<%:@:!@Y'�|!�<�%`f�regulatornog kapitala. Na 31. decembar 2015. godine regulatorni pokazatelj deviznog rizika je iznosio 0,64%.
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu deviznu poziciju Banke na dan 31. decembar 2015. godine:
u hiljadama dinara
31. decembar 2015. godineKnjigovodstvena
vrednost��q����/�
knjigaBankarska
knjigaAktiva u skladu sa tržišnim rizicima 328,625,543 1,167,545 327,457,998Gotovina i sredstva kod centralne banke 63,937,209 - 63,937,209Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju
1,167,545 1,167,545 -
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 70,974 - 70,974Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 28,560,735 - 28,560,735Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 23,517,435 - 23,517,435Krediti i potraživanja od komitenata 211,123,651 - 211,123,651Ostala sredstva 247,995 - 247,995Pasiva u skladu sa tržišnim rizicima 264,521,288 - 264,521,288Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci 27,921,782 - 27,921,782Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima 234,713,270 - 234,713,270Ostale obaveze 1,886,236 - 1,886,236�@���"@:"<@$!'@?��@<%:@+�@Q+��$!?@Y�+[%Y@�@:+�?%$!"!+vanbilansu Banke (48,146,084) - (48,146,084)Ispravka vrednosti (16,038,629) - (16,038,629)Neto otvorena devizna pozicija (80,458) 1,167,545 (1,248,003)
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
79
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.3. Tržišni rizik (Nastavak)
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu deviznu poziciju Banke na dan 31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
31. decembar 2014. godineKnjigovodstvena
vrednost��q����/�
knjigaBankarska
knjigaAktiva u skladu sa tržišnim rizicima 321,906,175 - 321,906,175Gotovina i sredstva kod centralne banke 42,982,630 - 42,982,630Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 78,970 - 78,970Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 9,766,721 - 9,766,721Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 68,486,342 - 68,486,342Krediti i potraživanja od komitenata 200,240,681 - 200,240,681Ostala sredstva 350,831 - 350,831Pasiva u skladu sa tržišnim rizicima 272,554,253 - 272,554,253Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci 29,885,328 - 29,885,328Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima 227,097,863 - 227,097,863Ostale obaveze 15,571,063 - 15,571,063�@���"@:"<@$!'@?��@<%:@+�@Q+��$!?@Y�+[%Y@�@:+�?%$!"!+vanbilansu Banke (29,962,944) - (29,962,944)Ispravka vrednosti (18,730,356) - (18,730,356)Neto otvorena devizna pozicija 658,619 - 658,619
Tabela u nastavku predstavlja valutnu strukturu otvorene devizne pozicije Banke na dan 31.decembar 2015. godine i 31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinaraNeto otvorena devizna pozicija po valutama 2015 2014EUR (276,230) 476,574USD 33,677 23,500CHF 9,291 (6,679)Ostale valute 101,119 113,645Zlato i drugi plemeniti metali 51,685 51,579Ukupno (80,458) 658,619
u eurimaDevizni VaR 31. decembar Prosek Maksimum Minimum2015 24,112 44,701 169,450 2,403 2014 96,454 14,778 127,203 739
�-!$!w���\!-�[%<�Y+:!+�@��:['%;!��$!?@Y�%&<+'"���'!Y+-���@'!&+-��%'�@<�[@��-���<!}
u hiljadama dinaraScenario Efekat 2015 Efekat 2014
10% depresijacija dinara (8,046) 65,86220% depresijacija dinara (16,092) 131,704
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
80
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa
Kamatni rizik je rizik smanjenja profita ili neto vrednosti imovine Banke usled promena u visini kamatnih stopa. Izloženost kamatnom riziku zavisi od odnosa kamatno osetljive aktive i pasive Banke.
Kamatni rizik se '�Q+��%$?%:!�%Y����<�'"<+<�:@&+*portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju) i za <�:@&+�'&%?��:�*[%'��%-@%��'�@:�%$?'!$�%"�@'�"[%-%|@?@�Y��'&%?��:!>#��$@<��%'@<%:@"!<%'@"�!Y�@Y'�Q+��?��:!kamatnog rizika u Bankarskoj knjizi su osetljivost neto vrednosti imovine na promenu kamatnih stopa od 100 baznih poena i osetljivost kamatnih prihoda i rashoda na promenu kamatnih stopa od 100 baznih poena.
�!�%$%-%&@:�����'+[!Y�%\'�Q+�<�;���%&'@Y@<�:!@Y;!�:!��[%Q!�<%;`f]~#&%$@�!i usvojena od strane Banke <'%Y@��!'��$%<+;!���@�!��@Q<%'!W!�:!�����!�{X#�Y;!�!;!�%$%-%&@:!"+[%$'�Y+;!?�-!}�'!�;��;�'&@�!<�%�@<"�%&\+$+w!&�%?Q��%&�%<�X%\'�Q+�\+$+w@��%?Q��@��%<%?�<%'@Ww!�:!;����!��+;!"�%+&%?%'!�@�cena, modelir��:!$![%Y@��[%?@x!�:+@$@"<%��%?��:!\+$+w@��%?Q��@��%<%?�+[%�'!\%;<'@?@�['@�%"�<%:!"+;%$@�@<%?��!@"�%'@:"<@;?'!$�%"�@;���*?!'%?���%w�;�$!��+-��>#
Pored metodoloških izmena, tokom 2015. godine došlo je i do izmena u sistemu merenja izloženosti kamatnom riziku. ��@;!X$+&%'%Q�@[%$--@;@�%"!�-:@?%"�@�!�%@;%?@�!��['%;!�+<�;���!"�%[!%$]ff\�Y�@�[%!��:!+?!w����['!$-%&���@Q�!\��<!X��$-+<%;�['�?�%&%$\%'�Y�`{�+%$�%"+��-@;@�@Y`f]~#&%$@�!#�@"�!;[%$-limita podrazumeva p%:!$@��Q�� %\'�Q+� @Y-%|!�%"�@ <�;���%; '@Y@<+��<'���< '%< *$%]�;!"!�@>X "'!$�:@ '%< *%$ ]�meseci do 5 godina) i na dugi rok (preko 5 godina).
Osetljivost neto vrednosti imovine na promenu tržišnih kamatnih stopa od 100 baznih poena, 200 baznih poena i ;@�+"`ff\�Y�@�[%!��"!@Y'�Q+��?�X['��@@$%"��?-:���y��$\%'+<�%@���@Q�%:\���@��;!"!Q�%;�@?%+#
�!'!<%:!"!<%'@"�!Y�%\'�Q+�<�;���%&'@Y@<�+���<�'"<%:<�:@Y@"+%"!�-:@?%"��!�%?'!$�%"�@@;%?@�!��['%;!�+kamatne stope od 100 baznih poena i osetljivost kamatnih prihoda i rashoda na promenu kamatnih stopa od 100 baznih poena.
��%<+`f]{#&%$@�!X�$-+<%;���@Q�!\��<!@�['�?�%&%$\%'�+"[%"��?-:!�:! �-@;@�<�;���!"�%[!<�:@&!trgovanja dok je nivo ukupnog limita izloženosti riziku kamatne stope bankarske knjige ostao nepromenjen.
Kamatni rizik se meri i izveštava na dnevnom nivou na portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju (AFS) kao i na portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje (HFT). Za portfolio finansijskih sredstava raspoloživih Y�['%$�:+"!'�Q+��:+"-!$!w!;!'!<�;���%&'@Y@<�}� �X$+'��@:�@"�'!"�!"�*"�!��'@%['%;!�!%${f\�Y�@�poena, 100 baznih poena i 200 baznih poena). Za portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za trgovan:!"!'�Q+��IRR VaR kao mera kamatnog rizika.
�'@�?��-:@?�@?%<�;���%&'@Y@<�:!$!�@�@"��-@;@�%;����:?!w+;%&+w+?'!$�%"�[%$<�;���@;'@Y@<%;*� �>za portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju kao i za portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje.
'!$�%"� [%$ <�;���@; '@Y@<%; *� �> ['!$"��?-:� ��:?!w@ ;%&+w@ &+\@��< ?'!$�%"�@ [%'��%-@:� ��'�@:� %$vrednosti raspoloživih za prodaju odnosno hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje na dnevnom nivou koji Banka ;%|!$�['!�'[@+"-!$['%;!�!<'!���:�<�;���@�"�%[�#�!�%$%-%&@:�%\'�Q+��� �:!['%[@"���'!&+-��@?%;ISP Grupe koja primenjuje EWMA istorijski metod, sa intervalom poverenja od 99% i vremenskim horizontom od jednog dana.
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
81
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.4
.R
izik
od
prom
ene
kam
atni
h st
opa
(Nas
tava
k)
Tabe
la u
nas
tavk
u pr
edst
avlja
otv
oren
u ka
mat
nu p
ozic
iju B
anke
(Rep
ricin
g G
ap) n
a da
n 31
. dec
emba
r 201
5. g
odin
e:
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri m
esec
a do
god
inu
dana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet g
odin
a
Bez
defin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oA
KT
IVA
Got
ovin
a i s
reds
tva
kod
cent
raln
e ba
nke
98,9
21,6
11-
--
-17
,709
98,9
39,3
21Fi
nans
ijska
sred
stva
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jena
trgo
vanj
u-
-97
4,22
819
3,31
7-
264,
237
1,43
1,78
3
Fina
nsijs
ka sr
edst
va k
oja
se in
icija
lno
priz
naju
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns u
speh
a70
,974
--
--
-70
,974
Fina
nsijs
ka sr
edst
va ra
spol
oživ
a za
pro
daju
43,0
675,
616,
057
21,2
40,9
0251
,170
,609
-(2
1,81
0)78
,048
,825
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
ban
aka
i dru
gih
finan
sijs
kih
orga
niza
cija
35,2
70,9
1911
8,92
879
3,09
716
,430
-(3
0,99
3)36
,168
,381
Kre
diti
i pot
raži
vanj
a od
kom
itena
ta12
2,92
3,08
780
,998
,334
42,0
53,9
1734
,422
,569
3,65
2,61
8(2
6,20
1,91
6)25
7,84
8,60
9In
vest
icije
u z
avis
na d
rušt
va-
--
--
962,
496
962,
496
Nem
ater
ijaln
a ul
agan
ja-
--
--
818,
694
818,
694
Nek
retn
ine,
pos
troje
nja
i opr
ema
--
--
-8,
718,
461
8,71
8,46
1In
vest
icio
ne n
ekre
tnin
e-
--
--
224,
358
224,
358
�!<+
w�[
%'!"
<�"'
!$"�
?�-
--
--
79,3
9679
,396
Odl
ožen
a po
resk
a sr
edst
va-
--
--
220,
561
220,
561
Stal
na sr
edst
va n
amen
jena
pro
daji
i sre
dstv
a po
slov
anja
koj
e se
obu
stav
lja-
--
--
256,
254
256,
254
Ost
ala
sred
stva
--
--
-4,
011,
057
4,01
1,05
7
UK
UPN
A A
KT
IVA
257,
229,
659
86,7
33,3
1865
,062
,144
85,8
02,9
253,
652,
618
(10,
681,
496)
487,
799,
169
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
82
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.4
.R
izik
od
prom
ene
kam
atni
h st
opa
(Nas
tava
k)
Do
mes
ec
dana
Od
mes
ec d
o tr
i mes
eca
Od
tri
mes
eca
do
godi
nu d
ana
Od
godi
nu
dana
do
pet
godi
naPr
eko
pet
godi
naB
ez d
efin
isan
e ��
���!
"%U
kupn
oPA
SIV
AFi
nans
ijske
oba
veze
po
fer v
redn
osti
kroz
bila
ns
uspe
ha n
amen
jene
trgo
vanj
u-
--
--
74,3
5874
,358
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
bank
ama,
dru
gim
fin
ansi
jski
m o
rgan
izac
ijam
a i c
entra
lnoj
ban
ci4,
839,
444
12,9
17,1
499,
984,
542
2,66
6,25
4-
687,
672
31,0
95,0
62
Dep
oziti
i os
tale
oba
veze
pre
ma
drug
im
kom
itent
ima
220,
246,
753
29,7
87,5
3166
,571
,523
12,0
87,1
7453
1,18
52,
106,
501
331,
330,
668
Rez
ervi
sanj
a-
--
--
1,72
9,00
11,
729,
001
Teku
w![
%'!"
<!%
\�?!
Y!-
--
--
679,
444
679,
444
Ost
ale
obav
eze
4,68
6,26
613
,331
61,0
871,
362
-3,
530,
647
8,29
2,69
2U
KU
PNO
OB
AV
EZE
229,
772,
464
42,7
18,0
1276
,617
,153
14,7
54,7
9053
1,18
58,
807,
623
373,
201,
226
UK
UPN
O K
API
TA
L-
--
--
114,
597,
944
114,
597,
944
UK
UPN
O P
ASI
VA
229,
772,
464
42,7
18,0
1276
,617
,153
14,7
54,7
9053
1,18
512
3,40
5,56
748
7,79
9,16
9
�
��
��
��
���
�?
��
���
27,4
57,1
9544
,015
,307
(11,
555,
009)
71,0
48,1
353,
121,
433
(134
,087
,062
)
KU
MU
LAT
IVN
I GA
P27
,457
,195
71,4
72,5
0259
,917
,493
130,
965,
628
134,
087,
061
BA
NC
A IN
TE
SA A
.D. B
EO
GR
AD
NA
POM
EN
E U
Z FI
NA
NSI
JSK
E IZ
VE
ŠTA
JE Z
A 2
015.
GO
DIN
U
83
29.
UPR
AV
LJA
NJE
RIZ
ICIM
A (N
asta
vak)
29.4
. R
izik
od
prom
ene
kam
atni
h st
opa
(Nas
tava
k)
Tabe
la u
nas
tavk
u pr
edst
avlja
otv
oren
u ka
mat
nu p
ozic
iju B
anke
(Rep
ricin
g G
ap) n
a da
n 31
.dec
emba
r 201
4. g
odin
e:
u hi
ljada
ma
dina
ra
Do
mes
ec d
ana
Od
mes
ec d
o tr
i m
esec
aO
d tr
i mes
eca
do g
odin
u da
naO
d go
dinu
dan
a do
pet
god
ina
Prek
o pe
t go
dina
Kam
atno
ne
oset
ljivo
Uku
pno
AK
TIV
AFi
nans
ijska
sred
stva
rasp
olož
iva
zapr
odaj
u19
,011
,220
7,58
8,11
115
,345
,736
13,8
77,7
45-
-55
,822
,812
�'!
$@�@
[%?
@x!�
:+[
'!;
�<%
;@�!
��@;
�X
bank
ama
i dru
gim
fina
nsijs
kim
or
gani
zaci
jam
a92
,103
,043
--
--
-92
,103
,043
Kre
diti
prem
a ko
mite
ntim
a, b
anka
ma
i dr
ugim
fina
nsijs
kim
org
aniz
acija
ma
8,18
0,80
315
7,38
1,36
646
,054
,869
43,2
83,6
7315
,520
,741
31,3
34,5
8530
1,75
6,03
7O
stal
a ak
tiva
--
--
-23
,275
,390
23,2
75,3
90
UK
UPN
A A
KT
IVA
119,
295,
066
164,
969,
477
61,4
00,6
0457
,161
,418
15,5
20,7
4154
,609
,975
472,
957,
281
Do
mes
ec d
ana
Od
mes
ec d
o tr
i m
esec
aO
d tr
i mes
eca
do g
odin
u da
naO
d go
dinu
dan
a do
pet
god
ina
Prek
o pe
t go
dina
Kam
atno
ne
oset
ljivo
Uku
pno
PASI
VA
Dep
ozit@
[%
?@x!
�:+
%$<
%;@�!
����
X\��
�<�
i dru
gih
finan
sijsk
ih o
rgan
izac
ija92
,927
,632
30,4
20,5
6313
,488
,926
16,4
21,2
95-
-15
3,25
8,41
7�
'%Q!
�@$
![%Y
@�@%
$<%
;@�!
����
X\��
�<�
@dr
ugih
fina
nsijs
kih
orga
niza
cija
15,5
34,2
0559
,297
,274
89,1
09,2
8723
,837
,488
1,14
9,26
81,
087,
656
190,
015,
178
Ost
ala
pasiv
a-
--
--
24,4
74,2
8124
,474
,281
Kap
ital
--
--
-10
5,20
9,40
610
5,20
9,40
6
UK
UPN
O P
ASI
VA
108,
461,
837
89,7
17,8
3710
2,59
8,21
340
,258
,783
1,14
9,26
813
0,77
1,34
347
2,95
7,28
1
�
��
��
��
���
�?
��
���
10,8
33,2
2975
,251
,641
(41,
197,
609)
16,9
02,6
3514
,371
,473
(76,
161,
369)
��
|�
���
� �
��
��
���
�?
���
��10
,833
,229
86,0
84,8
6944
,887
,260
61,7
89,8
9676
,161
,369
-
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
84
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa (Nastavak)
�-!$!w���\!-�['@<�Y+:!+�@��:�['%;!�!<�;���@�"�%[����!�%['@�%$@�!�%?'!$�%"�@@;%?@�!���<!['@;!�%;"���$�'$�%& "�!��'@:�X �! +Y@;�:+w@ + %\Y@' ['!�[%"��?<! % �"@;!�'@Q�@; ['%;!��;� krive prinosa. Standardni scenario podrazumeva paralelno pomeranje krive prinosa za 100 baznih poena i 200 baznih poena.
U hiljadama dinara
����<������100bp Smanjenje od 100bp ����<���������*# Smanjenje od 200bp
Osetljivost neto prihoda banke na promenu kamatne stope2015Na 31. decembar (195,818) 195,818 (391,636) 391,636Prosek za period (104,476) 104,476 (208,952) 208,952Maksimum za period 191,054 512,025 382,107 1,024,050Minimum za period (512,025) (191,054) (1,024,050) (382,107)2014Na 31. decembar (111,990) 112,556 (223,980) 225,111Prosek za period (162,717) 163,422 (325,434) 326,844Maksimum za period 473,190 599,541 946,380 1,199,082Minimum za period (598,518) (472,599) (1,197,037) (945,197)Osetljivost neto vrednost imovine banke na promenu kamatne stope2015Na 31. decembar (971,530) 971,530 (1,817,094) 2,447,331Prosek za period (786,846) 786,846 (1,440,785) 2,155,138Maksimum za period (599,305) 974,464 (1,066,595) 2,587,001Minimum za period (974,464) 599,305 (1,817,094) 1,644,3362014Na 31. decembar (801,890) 801,890 (1,474,071) 2,054,593Prosek za period (783,793) 783,793 (1,447,903) 1,827,307Maksimum za period 12,752 1,056,889 42,892 2,587,759Minimum za period (1,056,889) (12,752) (2,055,225) (20,866)
�-!$!w���\!-�['@<�Y+:!?'!$�%"�[%$'@Y@<%;Y�[%'��%-@%�@���"@:"<@�"'!$"��?�'�"[%-%|@?@�Y�['%$�:+}
U eurimaIRR AFS VaR 31. Decembar Prosek Maksimum Minimum2015 505,374 859,737 1,312,175 446,897 2014 1,178,994 304,786 1,235,543 156,292
�-!$!w���\!-�['@<�Y+:!?'!$�%"�[%$'@Y@<%;Y�[%'��%-@%�@���"@:"<@�"'!$"��?�'�"[%-%|@?@�Y��'&%?��:!}
U eurimaIRR HFT VaR 31. Decembar Prosek Maksimum Minimum2015 47,497 21,283 50,047 1,649
�`f]~#&%$@�@���<��@:!@;�-�[%Y@�@:!�'&%?�Q<!<�:@&!@"�%$�%�%;!�@:!\@-�@Y-%|!��<�;���%;'@Y@<+#
29.5. Operativni rizik
Operativni rizik je rizik nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled propusta u obavljanju poslovnih aktivnosti (procesa), ljudskih grešaka, grešaka u sistemu, ili dejstva spoljnih faktora. Ova definicija +<-:+Q+:!['�?�@'@Y@<X�-@@"<-:+Q+:!"�'��!W<@@'![+���@%�@'@Y@<#
Cilj Banke je da upravlja op!'��@?�@;'@Y@<%;��<%$�"!@Y\�-��"@'�"['!Q�?��:!�@���"@:"<@�&+\@��<�@W�!�!���!�!+&-!$+ "� "?!+<+[�%; !<%�%;"<%; @"[-��@?%Ww+ @ @�%?��@:�;�# �%-@�@<� ���<! Y���!?� [%W�%?��:! "?@� ?�|!w@�zakonskih i regulatornih zahteva.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
85
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.5. Operativni rizik (Nastavak)
���<�:!'�Y?@-�@['@;!�:+:!%$'!x!�!"���$�'$!Y�+['�?-:��:!%[!'��@?�@;'@Y@�@;�+"-!$!w@;%\-�"�@;�}� identifikovanje operativnog rizika, koje obuhvata:� prikupljanje podataka o operativnim rizicima i gubicima – identifikovanje, evidentiranje i klasifikaciju
podataka o gubicima Banke,� integrisani proces Procene izloženosti banke operativnim rizicima� ['%�!�+%[!'��@?�%&'@Y@<�['@-@<%;+?%x!�:��%?%&['%@Y?%$�X['%�!"�@"@"�!;�� merenje operativnog rizika,� nadzor i izveštavanje o operativnom riziku,� ublažavanje operativnog rizika.
Najmanje jednom godišnje, Interna revizija Banke, vrši nezavisnu procenu adekvatnosti sistema za upravljanje operativnim rizicima. Rezultati ove procene iznose se u okviru izveštaja o reviziji koji sadrži sve nalaze i predloge za +��['!x!�:!#
��%\'�Q+�<�[@��-�%&Y���!?�Y�%[!'��@?�@'@Y@<���<�<%'@"�@"���$�'$@Y%?��@['@"�+[X��[@��-�@Y���!?Y�%[!'��@?�@'@Y@<���<!X@Y'�Q+���"���$�'$@Y%?��@;['@"�+[%;���]#$!�!;\�r 2015. godine iznosi u hiljadama RSD 4,327,257 (31. decembar 2014: RSD 4,143,295 hiljada),
29.6. Rizici izloženosti banke
Sektor za upravljanje rizicima prati, meri i izveštava nadležne odbore Banke o izloženostima riziku izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica, riziku ulaganja Banke u druga pravna lica i u osnovna sredstva, riziku zemlje [%'!<-�-@��['!;�<%;!:!���<�#�̀ f]{#&%$@�@X���<�:!?%$@-�'�Q+��%+"<-�x!�%"�@[%<�Y��!-:�'@Y@<�@Y-%|!�%"�@@ '@Y@<� +-�&��:�X @ "['%?%x!�:!; %$&%?�'�:+w@� �<�@?�%"�@ ['!$?@x!�@� '!-!?����@; ['%�!$+'�;� @ %$-+<�;� %%$%\'�?��:+<'!$@�� @+-�&��:@;�+ �@���"@:"<+ @�!�@���"@:"<+ @;%?@�+X%\!Y\!$@-�+"<-�x!�%"� "?%:@�[-�";��� @ulaganja sa pokazateljima poslovanja propisanim od strane Narodne banke Srbije, kao i limitima ulaganja propisanih od strane Banke.
Rizici izloženosti Banke obuhvataju rizike izloženosti Banke prema jednom licu ili prema grupi povezanih lica, kao i rizike izloženosti Banke prema licima povezanim sa Bankom.
U skladu sa p%-@�@<%;+['�?-:��:�'@Y@�@;�X'+<%?%$"�?%���<!+�?'x+:!-@;@�!X%$�%"�%<%��!��'��@:+[-�";���[%pojedinim pravnim licima ili grupi povezanih lica, i licima povezanim sa Bankom.
+<%?%$"�?%���<!@%$&%?�'�:+w@%'&��@@ -@��"�%?-�Ww!�:@;�+����@��?edenim merama nastoje da obezbede +"<-�x!�%"�@Y-%|!�%"�@���<!"�['%[@"��@;-@;@�@;�X%$�%"�%%\!Y\!x+:+$�@Y-%|!�%"����<!['!;�:!$�%;-@�+@-@['!;�&'+[@[%?!Y��@�-@���!\+$!?!w�%$`{�<�[@��-����<!X$�Y\@'"?@�?!-@<@�@Y-%|!�%"�@���<!�!\ude ?!w@%$~ff�<�[@��-����<!.
29.7. Rizici ulaganja banke
Rizici ulaganja Banke, obuhvataju rizike ulaganja u druga pravna lica i u osnovna sredstva. U skladu sa regulativom Narodne banke Srbije, Sektor za upravljanja rizicima prati nivo trajnih ulaganja i o tome obaveštava Izvršni Odbor ���<!#��%?�:��Q@�"!%\!Y\!x+:!$�+-�&��:!���<!+:!$�%-@�!<%:!�@:!+�@���"@:"<%;"!<�%'+�!['!x!]f�kapitala Banke, te da ulaganja Banke u lica koja nisu u finansijskom sektoru i u osnovna sredstva Banke ne ['!x+60% kapitala Banke.
29.8. Rizik zemlje
Pod rizikom koji se odnosi na zemlju porekla lica prema kome je Banka izložena podrazumevaju se negativni efekti <%:@\@;%&-@+�@���@���@���"@:"<@'!Y+-���@<�[@��-\��<!Y\%&�!;%&+w�%"�@���<!$�naplati potraživanja od ovog -@��@Y'�Y-%&�<%:@"+[%"-!$@��[%-@�@Q<@�X!<%�%;"<@�@-@"%�@:�-�@�['@-@<�+Y!;-:@[%'!<-��%&-@��#
�Y-%|!�%"����<!'@Y@<+Y!;-:!:!�@"<�@Y'�Y-%&�W�%:!+Q!Ww!�!'!Y@$!����++<+[�%;<'!$@��%;[%'��%-@:+���<!zanemarljivo.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
86
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.9. Upravljanje kapitalom
y@-:+['�?-:��:�<�[@��-%;:!$����<�Y�$'|@"[%"%\�%"�$���"��?@"�"?%:@;[%"-%?��:!;+�!%&'��@Q!�%;[!'@%$++['!$?@$-:@?%: \+$+w�%"�@X <�<%\@%Q+?�-�%[�@;�-�+ "�'+<�+'+kapitala sa ciljem da smanji troškove kapitala, a akcionarima obezbedila dividende.
���<�<%��@�+@'��%+['�?-:�<�[@��-%;<�<%\@%"�?�'@-�"-!$!w!}- obezbedila usaglašenost sa zahtevima u vezi sa kapitalom koji su definisani od strane Narodne banke Srbije;- %\!Y\!$@-��$!<?�����@?%<�[@��-�Y���"��?�<[%"-%?��:�[%��Q!-+"��-�%"�@[%"-%?��:��@- %$'|�-�<�[@��-���@?%+<%:@w!%;%&+w@�@\+$+w@'�Y?%:[%"-%?��:�X- %$'|�-� <�[@��- �� �@?%+ <%:@ :! �$!<?���� Y� [%<'@w! @��!'�% ['%�!�:!�@� <�[@��-�@� Y���!?� za sve
;��!'@:�-�%Y��Q�:�!'@Y@<!@$!��@�@<%?��!+['%�!"+@��!'�!['%�!�!�$!<?���%"�@<�[@��-�*�y���>
�$!<?���%"�<�[@��-�X<�%@<%'@Ww!�:!<�[@��-����<!"!['��@;!"!Q�%%$"�'��!'+<%?%$"�?����<!#��'%$��\��<�Srbije je definisala minimalni koeficijent adekvatnosti kapitala od 12%, s tim da Banka može slobodno raspolagati %"�?�'!�%;$%\@�@"�;%+<%-@<%:!�$!<?���%"�<�[@��-�?!w�%$]~X{�#
Ukupan kapital Banke se sastoji od osnovnog i dopunskog kapitala i odbitnih stavki:- �"�%?�@ <�[@��- Q@�@} �<�@:"<@ <�[@��- [% %"�%?+ %\@Q�@� �<�@:�X !;@"@%�� ['!;@:�X '!Y!'?! @Y $%\@�@X
�!'�"[%'!x!�@ $%\@��<�&+\@��<X <�[@��-�� $%\@��&+\@��< [% %"�%?+ %�<+[-:!�@� "%["�?!�@� �<�@:�X @�!;��!'@:�-�� +-�&��:� @ %�<+[-:!�! "%["�?!�! �<�@:! *@"<-:+Q+:+w@ ['@%'@�!��! kumulativne akcije) kao minusne stavke osnovnog kapitala,
- �%[+�"<@ <�[@��- Q@�@} �<�@:"<@ <�[@��- [% %"�%?+ ['@%'@�!��@� �<�@:�X !;@"@%�� ['!;@:� [% %"�%?+['@%'@�!��@� �<�@:�X '!?�-%'@Y��@%�! '!Y!'?! <%:! "! %$�%"! �� %"�%?�� "'!$"�?� @ +Q!Ww� + <�[@��-+, subordinirane obaveze u nivou do 50% osnovnog kapitala, i otkupljene sopstvene prioritetne akcije kao minusna stavka dopunskog kapitala,
- �$\@��!"��?<!%$+<+[�%&<�[@��-�Q@�@}[%�'!\��'!Y!'?!Y�['%�!�:!�!&+\@�<!X+Q!Ww�+<�[@��-+\���<�ili drugih finansijskih organizacija koja prelaze 10% kapitala organizacije u koju se ulaže kao i 10% kapitala banke koja vrši ulaganja i iznos dopunskog kapitala banke koji prelazi njen osnovni kapital.
Regulatorni kapital po godinama :
( u hiljadama dinara)Naziv pozicije 31.12.2015. 31.12.2014
KAPITAL 57,038,090 49,837,271OSNOVNI KAPITAL 57,237,647 50,203,182
�%;@��-��?'!$�%"�+[-�w!�@��<�@:�X%"@;['!�!'!��@:�-�@�kumulativnih akcija 21,315,900 21,315,900Emisiona premija 20,432,569 20,432,569Rezerve iz dobiti 47,484,121 47,484,121�%\@�@Y�!<+w!&%$@�! -Nematerijalna ulaganja (818,694) (801,047)�q���"�����!/��&%�����������!"% (31,176,249) (38,228,361)
Nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju (103,312) (152,435)Potrebna rezerva iz dobiti za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i vanbilansnim stavkama banke (31,072,937) (38,075,926)
DOPUNSKI KAPITAL 762,939 596,585Deo revalorizacionih rezervi banke 762,939 596,585
ODBITNE STAVKE OD KAPITALA (962,496) (962,496)�$Q!&�}+;��:!�:!%"�%?�%&<�[@��-� (481,248) (365,911)�$Q!&�}+;��:!�:!$%[+�"<%&<�[@��-� (481,248) (596,585)
Direktna ili indirektna ulaganja u banke i druga lica u finansijskom "!<�%'++@Y�%"+?!w!;%$]f�<�[@��-�tih banaka, odnosno drugih lica (962,496) (962,496)Potrebna rezerva iz dobiti za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i ?��\@-��"�@;"��?<�;�\��<!+"<-�$+"���Q<%;~`qX"��?]X%$-+<!<%:%;"!+'!x+:!�$!<?���%"�<�[@��-�\��<! - -
UKUPAN OSNOVNI KAPITAL 56,756,399 49,837,271UKUPAN DOPUNSKI KAPITAL 281,691 -
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
87
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.10. Fer vrednost finansijskih sredstava i obaveza
�%"-%?�� [%-@�@<� ���<! :! $� %\!-%$��@ @��%';��@:! % ['�?@Q�%: *�!'> ?'!$�%"�@ �<�@?! @ [�"@?! za koju postoje Y?��@Q�!�'|@W�!@��%';��@:!@<�$�"!['�?@Q��?'!$�%"�Y��Q�:�%'�Y-@<+:!%$<�:@&%?%$"�?!�!?'!$�%"�@#
�$'!x@?��:! �!' ?'!$�%"�@ �@���"@:"<@ @�"�'+;!��@ <%:@ "! �! @"<�Y+:+ [% �;%'�@Y%?��%: ?'!$�%"�@ ;%'� +?�|�?��@principe, kriterijume @�@:!'�'�@:+['%[@"��+�%-@�@<%;�!'?'!$�%"�@X<%:�:!+"<-�x!��"�['�?@-@;��!'?'!$�%?��:�ISP Grupe. Merenje fer vrednosti finansijskih instrumenti koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti poštuje "-!$!w+�@:!'�'�@:+<%:�'!�-!<�+:!+?!'-:@?%"�@�[+��<%'@Ww!�@�['@%$'!x@?��:+�!'?'!$�%"�@}
� �@?%]}@�[+�@"+<%�@'��!�'|@W�!�!�!*\!Y<%'!<�@:�>���<�@?�%;�'|@W�+Y�@$!��@Q�!@�"�'+;!��!�� �@?%`}@�[+�<%:@�@"+<%�@'��!�!�!+<-:+Q!�!+�@?%]X�-@"+@-@$@'!<��%@-@@�$@'!<��%*@Y?!$!�@iz cena)
kotirani na tržištu. Ova kategorija podrazumeva: tržišne kamatne stope, tržišne kotacije CDS (credit default "��[>X�'|@W�!�!��%\?!Y�@��"�['@;�'�@��+<�@:�@-@ �'|@W�@�$!?@Y�@�<+'"!?�['@%$'!x@?��:+?'!$�%"�@instrumenata,
� Nivo 3: inputi <%:@�@"+"��'|@W��$%"�+[��@��%';��@:�#�?�<��!&%'@:�+<-:+Q+:!"?!@�"�'+;!��!Y�<%:!informacija o vrednosti inputa nije direktno ili indirektno merljiva na tržištu.
Primena navedene hijerarhije nije opciona i Banka nije slobodna u izboru informaci:�<%:!<%'@"�@Y�%$'!x@?��:!�!'?'!$�%"�@�@���"@:"<@�@�"�'+;!����<%:@"!�!@"<�Y+:+[%�;%'�@Y%?��%:?'!$�%"�@X?!w;%'�[%W�%?��@&%'!��?!$!�+hijerarhiju.
Finansijskih instrumenata koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti i na koje se primenjuju pravila Politike fer vrednosti su:
� državne FX obveznice, državne obveznice koje je emitovala Republika Italija za koje postoji likvidno i aktivno tržište koje pruža direktnu informaciju o kotiranim tržišnim cenama (nivo 1);
� finansijska sredstva raspoloživa za prodaju obuhvataju državne obveznice Republike Srbije koje se vrednuju ['@;!�%;�!��@<!$@"<%��%?��:�\+$+w@�+&%?%'!�@��%?Q��@��%<%?�['@;!�%;�'|@W�@�\!Y'@Y@Q�@�<'@?�['@�%"�+"<-�x!�@�[%%"�%?+'@Y@<�Y!;-:!*<%$%\?!Y�@��$!�%;@'��@�u eurima) ili rizika likvidnosti (kod $@��'"<@�%\?!Y�@��Y�Q@:+'%Q�%"��![%"�%:@$@'!<���<%���@:�>X*�@?%`>
� Over – the – counter finansijski derivati (devizni swap i devizni forward) se vrednuju diskontovanjem \+$+w@�+&%?%'!�@��%?Q��@� �%<%?�['@;!�%; �'|@W�@�\!Y'@Y@Q�@�<'@?�['@�%"�+"<-�x!�@�[%%"�%?+'@Y@<�Y!;-:!*<%$!+'%%\?!Y�@��>@-@'@Y@<�-@<?@$�%"�@*<%$$@��'"<@�%\?!Y�@��Y�Q@:+'%Q�%"��![%"�%:@direktna kotacija), (nivo 2),
� �<�@:!%$�%"�%+Q!Ww�+<�[@��-+['�?�@�-@��<%:�"!�! <%�@'�:+���<�@?�%;�'|@W�+@Q@:�"!?'!$�%"��!može pouzdano utvrditi vrednuju se po nabavnoj vrednosti ili poslednjoj dostupnoj informaciji o vrednosti +;��:!�%:Y�['%�!�:!��%\!Y?'!x!�:�*�@?%�>#
U Republici Srbiji ne postoji dovoljno tržišnog iskustva, kao ni stabilnosti i likvidnosti kod kupovine i prodaje [%�'�|@?��:�@%"��-!�@���"@:"<!�<�@?!@[�"@?!X[%W�%Y?��@Q�!�'|@W�!@��%';��@:!�@"++"?�<%;�'!�+�<+'�"[%-%|@?!#��%&�X�!'?'!$�%"��@:!;%&+w![%+Y$��%+�?'$@�@+%$"+"�?+�<�@?�%&tržišta.
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
88
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.10. Fer vrednost finansijskih sredstava i obaveza (Nastavak)
�-!$!w���\!-�['@<�Y+:!?'!$�%"��@���"@:"<@�@�"�'+;!����;!'!�@�[%��%"�%?+'�Y-@Q@�@�@��%';��@:�+"<-�$+"�hijerarhijom propisanom u okviru Politike Fer vrednosti:
Fer vrednost na 31. decembar 2015. godine
Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 UkupnoU hiljadama dinaraAktivaFinansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju 974,228 457,555 - 1,431,783
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 70,974 - - 70,974
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 14,704,690 63,322,878 21,257 78,048,825Ukupno 15,749,891 63,780,433 21,257 79,551,581PasivaFinansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjene trgovanju - 74,358 - 74,358Ukupno - 74,358 - 74,358
Fer vrednost na 31. decembar 2014. godine
U hiljadama dinara Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3 UkupnoAktivaFinansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju - 174,934 - 174,934
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha 78,970 - - 78,970
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 599,794 54,887,180 22,655 55,509,629Ukupno 678,763 55,062,115 22,655 55,763,533PasivaFinansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjene trgovanju - 96,912 - 96,912
Ukupno - 96,912 - 96,912
Po mišljenju rukovodstva Banke, iznosi u priloženim finansijskim izveštajima odražavaju vrednost koja je u datim okolnostima najverodostojnija i najkorisnija za potrebe izveštavanja.
�-!$!w���\!-�['@<�Y+:!�!'?'!$�%"�@�"�'+;!����<%:@�@"+?'!$�%?��@[%�!'?'!$�%"�@@'�"[%'!x!��['!;�%$&%?�'�:+w@;�@?%@;��@:!'�rhije fer vrednovanja:
Fer vrednost na 31. decembar 2015. godine
U hiljadama dinara Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3Fer
vrednostKnjigovodstvena
vrednostAktivaGotovina i sredstva kod centralne banke - 98,939,321 - 98,939,321 98,939,321
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 36,168,380 - 36,168,380 36,168,380
Krediti i potraživanja od komitenata - 294,413,126 294,413,126 257,848,609Ukupno - 135,107,701 294,413,126 429,520,827 392,956,310PasivaDepoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci
- 31,095,062 - 31,095,062 31,095,062
Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima - - 337,618,026 337,618,026 331,331,668
Ostale obaveze - 8,291,692 - 8,291,692 8,291,692Ukupno - 39,386,754 337,618,026 377,004,780 370,718,422
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
89
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.10. Fer vrednost finansijskih sredstava i obaveza (Nastavak)
Fer vrednost na 31. decembar 2014. godine:
U hiljadama dinara Nivo 1 Nivo 2 Nivo 3Fer
vrednostKnjigovodstvena
vrednostAktivaGotovina i sredstva kod centralne banke - 78,553,461 - 78,553,461 78,553,461Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija - 70,432,011 - 70,432,011 70,432,011Krediti i potraživanja od komitenata - 287,012,291 287,012,291 253,346,248Ukupno - 148,985,472 287,012,291 435,997,763 402,331,720Pasiva -Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci - 36,710,183 - 36,710,183 36,710,183Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima - - 310,483,974 310,483,974 306,563,411Ostale obaveze - 22,807,141 - 22,807,141 22,807,141Ukupno 59,517,324 310,483,974 370,001,298 366,080,735
Fer vrednost gotovine i sredstava kod centralne banke, kredita i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija, depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama i centralnoj banci, ostale obaveze su prikazane po knjig%?%$"�?!�%:?'!$�%"�@%\Y@'%;$�"++[@���:+<'��<%'%Q�@$![%Y@�@<%$�@���"@:"<@�@�"�@�+�@:�*�%?Q��%�'|@W�!>X<%:!"+?@"%<%&<'!$@��%&'!:�@�&�@+&%?%'!�![%<�;���@;"�%[�;�<%:!%$&%?�'�:+tržišnim uslovima i pripadaju Nivou 2.
Fer vrednost pozicija krediti i potraživanja od komitenata i depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima su %\'�Q+���!['@;!�%; �!��@<� $@"<%��%?��:� \+$+w@��%?Q��@� �%<%?�X +Y@;�:+w@ +%\Y@' ?�-+�+X <'!$@��@ <?�-@�!�<%;@�!���@'%Q�%"�['@;!�%;�'|@W�@�<'@?�['@nosa.
+<%?%$"�?% ���<! ?'W@ ['%�!�+ '@Y@<� @ + "-+Q�:!?@;� <�$� "! %�!�@ $� ?'!$�%"� [% <%:%: "! @;%?@�� ?%$@ +[%"-%?�@;<�:@&�;��!w!\@�@'!�-@Y%?���?'W@@"['�?<+?'!$�%"�@#
30. POTENCIJALNE OBAVEZE
a) Sudski sporovi
Na dan 31. decembra 2015#&%$@�!X���<�"!:�?-:�<�%�+|!��"�'���+%$'!x!�%;\'%:+"+$"<@�"[%'%?�#�<+[�%['%�!�:!�@@Y�%"�+|\!�@�Y���!?�X+<-:+Q+:+w@�'%W<%?!@<�;��!X@Y�%"@411,054 hiljada RSD (31. decembar 2014. godine 586.289 hiljada RSD).
�%��Q��@"�%$"+$"<@�"[%'%va u toku je neizvestan. Kao što je obelodanjeno u Napomeni 24. uz finansijske izveštaje, na dan 31. decembra 2015#&%$@�!���<� :! �%';@'�-� '!Y!'?@"��:�Y�[%�!��@:�-�!&+\@�<!<%:@;%&+['%@"�!w@ @Ynavedenih sporova u ukupnom iznosu od 272,480 hiljada RSD (31. decembar 2014. godine 269,245 hiljada RSD). +<%?%$"�?% ���<! ['%�!�:+:! $� �!w! ��"���@ ;��!'@:�-�% Y��Q�:�@ &+\@�@ [% %"�%?+ @"�%$� ['!%"��-@� "+$"<@�sporova u toku iznad iznosa za koje je izvršeno rezervisanje.
Banka vodi sudske sporove ['%�@? �'!w@� -@�� '�$@��[-��! "?%:@�[%�'�|@?��:�#�� "?�+�+|!��[%�'�|@?��:�['%�@?['�?�@�@�@Y@Q<@�-@�����<�:!@Y?'W@-�@"['�?<+?'!$�%"�@���!'!�'!Y+-�����!<+w!@['!��%$�@�&%$@��#
BANCA INTESA A.D. BEOGRADNAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
90
30. POTENCIJALNE OBAVEZE (Nastavak)
b) Poreski rizici
Poreski sistem Republike Srbije je u procesu kontinuirane revizije i izmena. U Republici Srbiji poreski period je %�?%'!��%<%;[!'@%$�%${&%$@��#�'�Y-@Q@�@;%<%-�%"�@;�X[%'!"<@%'&��@;%&+@;��@'�Y-@Q@�!['@"�+[!%$'!x!�@;pitanjima i mogu utvrditi dodatne poreske obaveze zajedno sa naknadnim zateznim kamatama i penalima. Rukovodstvo Banke smatra da su poreske obaveze evidentirane u priloženim finansijskim izveštajima pravilno iskazane.
31. ������Y� ����|�?���>����>� ���������� ����
Banka :!+"<-�$+"�Q-��%;]�#��<%��%'�Q+�%?%$"�?+@Y?'W@-�+"�&-�W�?��:!%\�?!Y�@ potraživanja sa svojim dužnicima i poveriocima na dan 30. novembar 2015. godine, i o tome postoji verodostojna dokumentacija.
Od ukupno 2.644 poslatih Izvoda otvorenih stavki osporeno je 34.
Iznos neusaglašenih potraživanja i obaveza po poslatim IOS-ima iznosi 891,133 �@-:�$���#��:?!w@@Y�%""!%$�%"@��[%�'�|@?��:�%$['�?�@�-@��+"�!Q�:+@['�?�@�-@��koja su imala statusnu promenu (82,86% od ukupnog osporenog iznosa).
BANCA INTESA BEOGRADGodišnji izveštaj 2015.
1
Sadržaj:
1. ����������������������� ���������� ...................................................................................2
2. Pismo predsednika Upravnog odbora...............................................................................4
3. ��������� ������������������������ ........................................................................6
4. Makroekonomsko okruženje i bankarski sektor ................................................................8
5. Elementi strategije i planiranog razvoja Banke ...............................................................18
6. Poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom ..............................................................20
7. Poslovanje sa privredom.................................................................................................26
8. Upravljanje sredstvima i investiciono bankarstvo............................................................31
9. Društveno odgovorno poslovanje....................................................................................33
10. Sistem upravljanja rizicima ..........................................................................................41
11. ��������������������������������........................................................................46
12. Organizaciona struktura ..............................................................................................47
13. Mreža ekspozitura .......................................................................................................48
2
1. ����������������������� ����������
u 000 dinara
2015 2014
20,210,428 21,063,563
5,443,802 5,649,062
9,682,628 7,096,306
1,093,806 433,284
(4,243) 145,681
8,584,579 6,808,703
98,939,321 78,553,461
1,502,757 253,904
78,048,825 57,704,967
294,016,989 323,778,259
962,496 962,496
10,017,767 7,526,967
4,311,014 4,177,227
487,799,169 472,957,281
74,358 19,668
362,426,730 343,273,594
1,729,001 1,647,473
8,971,136 22,807,141
373,201,225 367,747,876
114,597,944 105,209,405
487,799,169 472,957,281
Kapital
Ukupna pasiva
Ukupna aktiva
Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjene trgovanju
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim organizacijama, centralnoj banci i drugim komitentima
Rezervisanja
Ostale obaveze
Ukupno obaveze
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha namenjena trgovanju i finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
Krediti i potraživanja od banaka, drugih fin. organizacija i komitenata
Investicije u zavisna društva
Nematerijalna ulaganja, nekretnine, postojenja i oprema, investicione nekretnine i stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja
�������������������!������"��� ��������������
Porez na dobit
Neto dobitak od odloženih poreskih sredstava i obaveza
Dobitak posle oporezivanja
BILANS STANJA
Gotovina i sredstva kod centralne banke
Banca Intesa Beograd
BILANS USPEHA
Neto dobitak po osnovu kamata
Neto dobitak po osnovu naknada i provizija
Dobitak pre oporezivanja
3
u 000 dinara
2015 2014
1.98% 1.50%
8.45% 6.74%
5.21% 5.89%
1.07% 1.43%
20.72% 19.40%
162,060 156,350
3,010 3,025
Dobitak pre oporezivanja / Ukupan kapital
Banca Intesa Beograd
POKAZATELJI POSLOVANJA
Dobitak pre oporezivanja / Ukupna aktiva
Prihodi od kamata / Ukupna aktiva
Rashodi od kamata / Ukupna pasiva
Koeficijent adekvatnosti kapitala
Ukupna aktiva po zaposlenom
Broj zaposlenih
4
2. Pismo predsednika Upravnog odbora
Dame i gospodo,
Sa velikim zadovoljstvom vam predstavljam poslovne rezultate koje je Banca Intesa ostvarila �#$&'*������������������������������������������������������������������������kulture u vezi sa rizikom i disciplinovanog upravljanja troškovima, podržanih stabilnim pozicija�� ����������� � �� �����*+� ��������� ����������!��� �� ���� ������������zahtevnom poslovnom klimom u toku prethodne godine i da još jednom potvrdimo svoju ����!� ���-��� �� ��"����� �� �� ������� ��������� ��������� �� ���� ��������� �� �������akcionare i širu zajednicu.
:��� �������������������;�������#$&'*����������������-����������������<�������!������������������������������� ������=�������������-����� ���������������-����na globalnom tržištu, uz projekciju rasta BDP-a od 0,8 procenata (za celu godinu). Vlada je ����������������� ���� ���-� ����������������-��������������������������������konsolidovani budžetski deficit od 1,8 procenata BDP-a u prva tri kvartala 2015. godine, što je znatno ispod planiranih 5,3 procenta, kao i važne korake ka realizaciji strukturnih reformi, �����<���� ���������� �������< ���������< ������* +� �� �������� � ������ ���<����revizije stand-�?����"������@��������������������������A@@CH����������� ��zemlje na rang-����� ��������� ;������ ����� � ����!� ��������� A����� J�������H* � ���������� ������������������������������� ���-����������!�����������������������������������������������������������������$�' ��-�������������������������jem nivou. I strane direktne investicije su porasle za 30 procenata na 1.2 milijarde evra u prva tri kvartala u odnosu na isti period 2014. godine, a stopa inflacije je ostala ispod donje granice cilja, tj. na nivou od 1,5 procenata, uglavnom zbog niske tražnje, niskih cena primarnih proizvoda i sporog rasta regulisanih cena.
� �������� ����� ����-��� ������� ����� ;����� �� ���� � ����!����� �� ������� ���������-���� ��������� ������� ���� �� �� ����� �������� #$&L* ������� � ������ ���� ��referentna stopa snižena na rekordno nizak nivo krajem 2015. godine. Samo u prethodnoj godini je Narodna banka u sedam navrata snižavala referentnu kamatnu stopu, sa 8 na 4,5 ��-����������������������!����� ����"������"��������������<��� �����������kredite, koje su pale za 4,4 procentna poena u poslovima sa stanovništvom i za 4,2 procentna poena u poslovima sa privredom u periodu od januara do novembra. To je, zajedno sa ��������������������� ������������ ��������������������<�������!����������iskim nivoima stope EURIBOR, stvorilo uslove za oporavak kreditne aktivnosti. S obzirom na to da ����� ���� ��� ����"����� �������� ��������� � ���"��� ����� ������ �� ������ ��� ��krediti na nivou bankarskog tržišta su na kraju novembra 2015. dostigli 1,9 biliona dinara, što ���������� �������L�& ��-����������������� �����#$&Q*�����������������<�������!�ekspanziji kredita odobrenih stanovništvu. S druge strane, ukupni depoziti u iznosu od 1,8 biliona dinara, koji su porasli za 6,5 procen���������������������������������� ���������������������������������������������������������� ������������� �������������!�����������* � ���� ����� ������ ������������� ������� �����!�< ������ � ;����� ���� ��sprovedene u okviru aranžmana sa MMF-�� ������� �� ����� �� �������-��� ����!��finansijskog sektora, gde pokazatelj adekvatnosti kapitala ni u jednoj od 14 analiziranih banaka nije ispod regulatognog praga od 12 procenata. U teškim ekonomskim uslovima, stopa ������������< ������� �� ������ �� ������� ����� � �������� ## ��-���� �� ����� ���!����������� ��� �� � �� ������ �������� ��������������* W���� ����� ������� �� �� !� ��������� ������� �������� ������������<����������������������������-���� �����Strate��������������� ������������<��������������� ������� ������ �������*
6
3. ��������� ����������������og odbora
Poštovani,
W������!��� ���-� ���������������� ���������� ������������������������������������normama koji štite interese klijenata, zaposlenih, akcionara i društvene zajednice, Banca Intesa deceniju rada na tržištu Srbije obeležava još jednom uspešnom poslovnom godinom. X�������� ���� ��� ��������� � #$&'* ������ �������� ������������ ���������� �������� �� ���������������������"����������� �������������������*������!������������������uslovima vrlo zahtevnog poslovno� ����"����� �� ��� ��� �� ������� �������� ��"���� ���-���� ��"���!� ����� ��� ����������������� ����������!� �������� �������������������"������������*
+����#$&'*������� �������;���������������������-��������������������������ivnosti �����<���� �� ���� �������� �����!� � ����� ���"��� ��� ������-� ���� ���� � ��������������� ����������� ������ �������-���� ��� � ��������< ��������< ���������� ������ ����� ����� ������� ��������* @��� ������� ���������-��� =���� ;�����, dovele su do ��������������������-��������� ��-������������<���������-������������������<�����������������������������< ������!�*;�� �����-������������� ������������-������������������������!������������������� �������asta regulisanih cena i pada cena primarnih proizvoda. Pored cenovne stabilnosti, Narodna banka Srbije je pravovremenim delovanjem na ����!�� ��"���� ���������� ���������� ����!� ������� �� �������� ���������� �������oporavka privrede i rasta izvoza.
W����������!���������������!������������"�������������������������Y�������������ka daljoj monetarnoj relaksaciji, tako da je referentna kamatna stopa na kraju godine bila na �������� ������ �����* W���������� �� ���������< �������< ��� �� �reirao je prostor za ����� �� ������� �� ���"������� -��� ������� ���� �� ������ ����"������ �� ������� �privredu bili što povoljniji, što je uz oporavak tražnje dovelo i do blagog rasta kreditne aktivnosti na nivou bankarskog tržišta. Ostvaren je dalji rast depozitnog potencijala sektora i pored �������-� �� �� ������ ������� ��� � �������� ���������� �������* +���� #$&'* �������� �������� �� ������������� �� �������� ���������� ������� ;����� ���� �� �������� �����stepen kapitalizovanosti i stabilno��� ����!�< ������� � ���� ��� ���� �������� �������������� ��-��������!����� ������< �������*=�"�������� ���-���������������������< ������������������������-�������;�������������������� ������������<�����������!�dati solidan ok���������!����������������������*
W������������!� �� �������� ��������� � ��"����� ���������� J��-� ������ �� ��������� ��������� � ������ � ��������� ������� ���������� ���������!� �� �� ��� ������� ������� – zadovoljstvo klijenata, inovativno������������ ���������*;�����������-��������� ������� ���������������������<���������������������������������< �������������������������<kanala distribucije, uz stalni rad na poboljšanju poslovnih procesa. U delu poslovanja sa stanovništvom ostvareni su izuzetni rezultati, posebno vezano za rast gotovinskih kredita. ���"��������"�����������������������������<��������<���������������������������i broju izdatih platnih kartica i obimu izvršenih transakcija. Nastavili sm������ ���������������������<��������������������������<�������������������������� ���!���������poslovanja ostvareno kako sa pojedincima, tako i sa registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i malim biznisom. Novouvedeni koncept unapred odobrenih kredita u segmentu ������������������������� ������!������������������� ������������ �����������������������*+��������������������������������������-����� �� �������������������������
8
4. Makroekonomsko okruženje i bankarski sektor
Ekonomiju Srbije su u 2015. godini obeležili izlazak iz recesije, izuzetno niska inflacija koja se cele godine kretala ispod donje granice cilja i relativna stabilnost kursa dinara prema evru kao posledica poboljšane makroekonomske i fiskalne perspektive zemlje.
Srbija je postigla izuzetan napredak u sferi makroekonomske stabilnosti, fiskalne konsolidacije ��� ��������������������������������<���������<����������� ���������� �����završetkom tri revizije MMF-�*@������� � ��������������� �� � ���������������������posebno u oblasti racionalizacije sektora opšte države, reforme sistema zarada kao i �������-��� ��-��� ��������-��������< ������!�*
Svetska banka je prepoznala proces strukturnih reformi, tako što je svrstala Srbiju na 59. mesto ����������J����������������������� �������������������!� ������������������������� �������� ������ ������"��� �� � ��������� ��������� �����������< ������� � ����!� ��!���� �����*
������� ������ �� ������� �������� � ������ �konomske aktivnosti a osnovni ciljevi ��������� ���������!�������������������� �������������������������-�������"�������������������� ����������� �� ������������� ������ ����� ������ ����� ������� �����������finansijskog sektora rešavanjem pitanja problema nenaplativih kredita kao i na otklanjanje �� ���� ���"���� ��������� ����� � �������� �������������� ��������� � ���������strukturnih reformi.
Makroekonomsko okruženje
Ekonomska aktivnost
;������������������!������������#$&'*��dine zabeležila pozitivne stope rasta i izašla iz recesije dok se prema poslednjim projekcijama Narodne banke i MMF-����������� ������ekonomske aktivnosti od 0.8% u 2015. godini. Posmatrano sa proizvodne strane, fiskalno ���������������������������azilo na aktivnost uslužnih sektora dok je negativan doprinos BDP-u dao i sektor poljoprivrede usled suše. S druge strane, industrijska proizvodnja, po ������ ��������< ��������� ����������� ���������� � � ������ ����������� �������� ��� ��������������tivnost dali su pozitivan doprinos rastu ekonomske aktivnosti.
Grafikon 1 - Doprinosi godišnjoj stopi rasta BDP-a, u %
9
� #$&Z* ������� ������� ����� ;����� ������� ���� J�W-� �� &*[\ ���� !� ���� �����investicijama i �����������!� ������������!������ ��� �� �������������������������� ���������� �����*W����������� ���������������������� ������� ������#$&Z*��������!������������� �������������� ���� �������������� ������������*
Inflacija
@����������� ����-��� �� �� ����� #$&Q* ������ ������� �� �� ����� �����-� �����������odstupanja od cilja (4%±1,5%) i u decembru 2015. godine je iznosila 1,5%. Podbacivanje cilja �� � �����!�� ���� ���� ������-� ������������ ������ �� ������ ����� �����isanih cena i snažnog pada cena primarnih proizvoda.
W���� �����-���������������;������ �����������-���������-�-�������������������� �������#$&Z*������*����������������������-������-�!�����-��� �������< ��������(nafte i �������< ���� ��������< ��������H��������������#$&Z*������������� � ����neprehrambenih proizvoda i usluga. S druge strane, agregatna tražnja i niska inflacija u ����������������"����!������������������������������*
Narodna banka Srbije se „Memorandumom o ciljanim stopama inflacije do 2018. godine“ obavezala da cilja inflaciju od 4,0% sa odstupanjem od 1,5% do kraja 2018. godine.
Grafikon 2 - ������������������������������������������������ ����
Izvor: NBS
Monetarna politika
Niska inflacija tokom 2015. godine ostavljala je prostor za znatno monetarno ublažavanje, pa je tako Narodna Banka Srbije snizila referentnu kamatnu stopu za 350 baznih poena i ona je na kraju 2015. godine iznosila 4,5%, ��������������������"�����*�����!��-����������"��������������� ���������������� ��������#$&L*������������������������� �����������za ukupno 725 baznih poena.
Narodna Banka Srbije je pokrenula dodatno relaksiranje monetarne politike polovinom �� ������#$&'*�������������� ����������������� ����������������������� za po jedan procentni poen u periodu septembar 2015-������#$&Z*+��������!��� �������#$&Z*��������� ����������������������������������������������dine iznositi 20%, ��� ��������"�<��������&L\*;�� ���������������������������������� ���������A'\��������������������$\����������"�<��������H*
Navedene mere monetarne politike, smanjenje referentne kamatne stope i postepeno smanjenje stope obavezne rezerve bi trebalo da doprinesu daljem snižavanju kamatnih stopa na kredite i rastu kreditnog potencijala banaka, i time oporavku kreditne aktivnosti.
10
]���������������� ��������#$&Z*������������!�����������<�����������sa kretanjima na ��������������������������������"�������!�������������������������-���� ���"���aranžmanom sa MMF-��� � � ��������� ����������< ������ ���!��� ������ �� �����potencijalno monetarno ublažavanje.
Kurs dinara
Dinar je u 2015. godine nominalno depresirao prema evru za 0,5% i prema dolaru za 10,6% ������J;�������������������������"���� ������!�Q'$��� ���!�^_$������������������ ��������������������-���-���������*
Relativna stabilnost kursa dinara prema evru bila je rezultat oporavka ekonomske aktivnosti, ������������-��� ����!�� ������� ����� ������ � ��!� ����"���������!��<������������������������ ������� ��-� -��������� �����!������� ��������@@C-om, restriktivnu fiskalnu politiku i bolju spoljnu poziciju zemlje. S druge strane, depresijacija dinara u poslednja �������-������� ������-������������C`�-ove odluke kao i sezonskih faktora (korporativnih �������-���� ���!������"��������������������������������H*
Grafikon 3 - Kretanje kursa dinara
11
Grafikon 4 - !������ ��������������
Izvor: NBS
"���������#���������� ��������
+���� ��������� ���-��� ����!�� ������ � �������� � ��������� � ������ neravnoteže nastavljeno je i tokom 2015. godine. Na poboljšanje platnobilansne pozicije zemlje uticali su ��!� ����� �������� �������� ����� ������� ���������-��� ��� � ����� ����� -��� ���� �oporavak eksterne tražnje koji su povoljno delovali na spoljnotrgovinsku razmenu.
W���� �����-�����������������;���������-������!��������!��������#$&'*������iznositi oko 4,6% BDP-a, što predstavlja njegovo osetno smanjenje u odnosu na 2014. godinu kada je iznosio 6% BDP-a. ���-������!��������!� u potpunosti biti pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija, što smanjuje potrebu za eksternim finansiranjem.
� �����������������"���������������� �������������������<�������� ����!������� ��������������!����������������������e.
Grafikon 5 - "���������#��������$��&"'-a)
Izvor: NBS
12
Spoljni dug Srbije je na kraju septembra 2015. godine iznosio 26,3 milijarde evra ili 80,3% BDP-a što je na dozvoljenoj granici visoke zaduženosti koja je propisana od strane Svetske Banke (80% BDP-a).
W���!����� ������������'&Z������������� ������������ ������-��������������������������������� ������������������ ��������������������������������������poplava.
� ���� ���!���� spoljnog duga, indikator eksterne solventnosti (racio spoljnog duga prema izvozu robe i usluga) blago je poboljšan tako što je smanjen sa 178,5% u 2014. godini na &_&�Q\����!����������#$&'*�������������!��������������������� ����������*
Kod �����������������������������������"����� ���������������!��� ��������������������������������������L#�_\�#$&Q*��������#Q�'\����!����������#$&'*������*
Prema Fiskalnoj strategiji, ukupan spoljni dug Srbije bi od kraja 2017. godine trebalo da beleži �����������������!��������������������-�������������������� ����������*
Grafikon 6 - Spoljni dug
Izvor: NBS
Strane direktne investicije
U prvih devet meseci 2015. godine ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija u iznosu od 1,2 milijardi evra što je za oko 30% više nego u istom periodu prethodne godine dok je na nivou godine projektovan priliv od 1,7 milijardi evra.
Sektorski �������� �����������<��������<�������-����������������������������� �����������industrije što je u skladu sa trendom koji je prisutan poslednjih godina a odnosi se na rast udela ������<��������<�������-�������������������������!�������nji rok doprineti daljem rastu izvoza i poboljšanju održivosti eksterne pozicije zemlje.
W���� �����-��� ������� ����� ;������ ��������� ���� ������< ��������< �������-��� � #$&Z*������ ��!� �� ������� ����� ��� � #$&'* ������ � ��!� ���"�� ������ �� �etkom u evro-integracijama, poboljšanom percepcijom rizika od strane investitora i nastavkom fiskalne ���������-�������������� �������������������<������*
13
Grafikon 7 - Strane direktne investicije (u milionima evra)
Izvor: NBS
Spoljna trgovina
Pad cene nafte i blag ekonomski oporavak glavnih spoljnotrgovinskih partnera Srbije povoljno su uticali na spoljnotrgovinsku razmenu i smanjenje deficita tokom 2015. godine.
Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije u 2015. godini iznosila je 28,42 milijardi evra, odnosno 6,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz robe imao je vrednost od 12,03 milijardi evra (+7,8%) dok je uvoz bio na nivou od 16,39 milijardi evra (+5,8%) što je rezultiralo ukupnim trgovinskim deficitom od 4,36 milijardi evra (-0,6%).
�����������������#$&'*������������������������������ ��������� ���� �����������[�#\�������!������ �����������&&�_\*]�� �����C�����������������!�����������;����� �� ��� ��� �������!� ��������< �oizvoda od 1,18 milijardi evra dok je ukupna ��������������&'�����!�<��������������������L�'�������������*
+������ ������ ��������� �����������w�������;�������������-����� ���!����������dok su pozitivan doprinos nastavili da pružaju i i izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda i proizvoda od gume i plastike.
����������������������-��������������� ���!������������������ ��������� ������opreme, s obzirom da je Srbija uvozno zavisna ekonomija.
���������!���� ��������ovine Srbije bilo je usmereno ka zemljama Evropske unije pa je tako izvoz u ove zemlje iznosio 65,7% ukupnog izvoza Srbije dok je uvoz iz ovih zemalja iznosio 62,4% ukupnog uvoza.
Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Italija (1,95 miljarde e���H�������� A&�'$�������������H�J�����x��-�������A&�$Z�����������H����������������������A#�$Lmiljardi evra), Italija (1,73 milijardi evra) i Ruska Federacija (1,57milijarde evra).
14
Grafikon 8 - Spoljnotrgovinska razmena Grafikon 9 - Spoljnotrgovinska razmena
(u milionima evra) sa glavnim partnerima (u milionima evra)
��������� �������������������������
Fiskalna politika
U #$&'*���������������������� ������������������������������-������������ ������poboljšanju javnih finansija pružilo je i sklapanje trogodišnjeg aranžmana sa MMF-om koji je ������������������������� ������������ ������=����������������h finansija i obezbedio ���������������� ��-� -�����������������������������������������"����*
C������� ������������������<��������������"������<����������������� ������������������ � ������� ��������� ���������� ���!� ������!��� u vlasništvu države kroz smanjenje subvencija i strožu kontrolu izdavanja novih garancija kao i racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru i reorganizaciju velikih privrednih sistema u vlasništvu države.
Na prihodnoj strani, nastavljena borba pro���������������������������������������������domenu naplate poreza na dohodak i doprinosa, kontroli prometa akciznih proizvoda i prometa uopšte.
Konsolidovani deficit je u periodu januar-septembar 2015. godine iznosio 1,8% BDP-a što je bilo znatno ispod kriterijuma dogovorenog sa MMF-om od 5,3% BDP-�*�����!������ ��������������������!��������������������������-����J�W-���!������#�' procentna poena ��"����������#$&Q*�������������!����Q\�������#$&'*������*
15
Grafikon 10 - Konsolidovani budžetski deficit (u % BDP-a)
Izvor: NBS
Trend rasta javnog duga nastavljen je i u 2015. godini pa je na kraju godine iznosio 24,81 milijardi evra ili 75,5% BDP-a, što je daleko iznad zakonski propisanog limita od 45% BDP-a i Mastriškog limita od 60% BDP-a. Javni dug je u odnosu na prethodnu godinu porastao za 2,05 milijardi evra dok je racio javni dug/BDP za����"��������Q�' ��-�����< ����������������!�� ���� �� ������ ���"�� �� ������-��� ������ ���� ��������� ������� ��� �������rasta duga predstavlja posledicu zaduživanja države radi finansiranja deficita.
Nivo zaduženosti Republike Srbije je izrazito osetljiv na promene deviznih kurseva zbog loše �����������������������������������������_[\�������������������������� ����������������������������LL\*
C����������������� �������������������������� ��������#$&[*�������� ��[$\J�W-� �� ������ ������-���� ��������� ����� #$&Z* ������* @������� �� ������� ����������������!����������� ������ �����������������!�������������������������a Srbije.
Grafikon 11 - Javni dug (u % BDP-a)
Izvor: Uprava za javni dug
16
]�����������������������#$&Z*���������������� ���������������������������!�podržan daljim rastom investicija i oporavkom eksterne ���"���*W����������������������������������-����� �������������������<����������������������!��������������������������-���� ��-��������-��� �� ������< � ������ ������� � ��������� ������� ������!� �restrukturiranju.
+������;�������������#$&'*�������������� ��� ����������� ����������̀ ����!�������novu dinamiku i ubrzati proces evropskih integracija zemlje u narednim godinama.
Bankarski sektor
J�������� ������ ;����� �� � #$&'* ������ ������ L$ ������� �� ���� �� #L banke bile u ��!������ ���������� ������< ��-�� ����!� ��� ��� ��������� ��� �� �������� ����� ��� �� _���������������������!�<��-�������������!������������������"���*
Bilansna suma bankarskog sektora premašila je nivo od 3,4 biliona dinara (28 milijardi evra), ����"�!����������������L�_\��������� �����������*
]������������������� �������������������������������� ���!������� ��< �������za 3,1%, dostignuvši nivo od 1,9 biliona dinara (16,0 milijardi evra). Glavni nosioci ovog ���!�����������������������������������������������������Q�[\������������� �������������"��������#�$\�� ���� ���� ������� �!�������-��������<������������� ��������u toku 2014. godine.
{�<�������!�����"��������������� ���tike usled niskih inflatornih pritisaka, Narodna banka Srbije je putem smanjenja referentne kamatne stope i relaksacijom stopa obavezne rezerve �� ���� ���-��� �� ���� �������* W���������� � ������ �������� ���������� � ��������privrede je zabeležen sred���������������������� �� ��������������-���*W���!����zaduženja je pre svega bilo primetno u sektorima energetike i poljoprivrede, uglavnom se ������!� �� ������� �� ������ ��������* @������� �������� ������ ���������� ���!��������!� �������-��nih kredita u novoodobrenim kreditima, što se povoljno odrazilo i na ����"���� �������� ��������� ��������* W������� �� �� �� ������-�������� ������ ��������������� ����� �� ��������-��� ������� ;������ �� �� �������� ��������� ��������������������!�������������<��������<�������*����������������������������������� ��������� ��������� �������� ����� � �������� ������ ����� �������< ��� � ��evroindeksirane kredite usled pada Euribor-a, ali i smanjenja stopa obavezne devizne rezerve.
Up���� ������!������������������� ���� ����"�������������-��������������������������#$&'*�������������������� ������������"��������������<��������� �������� ��svega usled visoke konkurencije i nižih troškova izvora. Sa druge strane, rast tražnje je dominantno proizišao iz potrebe za restruktuiranjem dugova i finansiranjem obrtnih sredstava, ������������������"�������������������� ������*
Krediti stanovništva su ostvarili relativno stabilan rast tokom cele godine. Kao i u prethodnom ������� ������� �� ���!��� ���"��� �� ����������� ���������� ����� ������ �������������� ������!�<������� �� ������������������*{���������� ����������������-�����!��"������ ����"������"������������������ �������������irani u stranoj valuti pre svega odnose na stambene kredite. U 2015. je primetno ublažavanje kreditnih standarda kod nekih banaka, kako za dinarske, tako i za devizne kredite, dok je prisutno i smanjenje �������< ���"� � ����!�< ��������� �����<���� ��� ������-� ������� ��������-���*�����������!����"������������������!�������������������������������������������������! ������� ������ ���"��������������������������� �� ����� ������� ��������polovini 2015. godine.
17
Prilikom pl��������������������������� ����"�����������������!�������������������pre svega na dinarske i devizne depozite stanovništva i privrede. Ukupni depoziti banaka su tako i u prethodnoj godini nastavili sa rastom, dostignuvši nivo od približno 1,8 biliona dinara A&Q�[�������������H���� ���������� ���!������Z�'\*����������������������������������������������L�'\��� ����� ������������������������-���� ��� ���!����������������rastom od 12,4%. Iako su kamatne stope na devizne depozite na istorijsko niskom nivou, a �����������������������������#$&'*���������������-������������������ ���������da drže svoja sredstva u stranoj valuti.
|���� �� ������ ���� ��������� ����� �� �������� ��������� �� � ����� ��������� visok nivo ���� ������< �������A##�$\������� ���!����������#$&'*������H��������������������������������� �������*]������� ����������������������������������!����������bankarski sektor Srbije, Vlada Republike Srbije je u drugoj polovini godine usvojila Strategiju ����������� ������������<������������� ����}�-����� ����=����������������������������<��"����<�������-����������������}�-����� �����������������;�������� ��������� �������;���������*]����������������������������� ����������������� ��������������� �����������������<���������������<����������������������������������� ������adekvatnoj proceni vrednosti kolaterala.
� ���� ��������� �����������!��W~���� ������������� �������ost bankarskog sektora Srbije nije ugrožena, što pokazuje i veoma visok nivo adekvatnosti kapitala koji na nivou sektora iznosi 21,2% (9,2 p.p. više u odnosu na zakonski propisan minimum). U sklopu ����"���� �� ��������"����� ����������� �� @����������� �onetarnim fondom, � ����������� ��������������������� �������������������<��!���&Q��������������������������������������������������������������;�������������� ������������������ [[\ ��� �� ������ ���������� ��"����* �� �� ����� ����� ���� ������� ��������������������� �� ����� �� �� &#\� ���� �� ��� ������ �������� ������ �� ������������� �solventnost bankarskog sektora Srbije.
J��-����������#$&'*������ ��������������������� ���-����������!����"���������!��u ��� ���������A&Z�$\H� ���������A&'�Z\H��� ����������������A&_�$\H�����������!����������*+������J������"� ��������� ���������� �����������-���� ������ �������sa bazom od približno 1,7 miliona klijenata. Banka svoje poslovanje ostvaruje preko ��� ����������� ���"� ���� �� ������� �� &_$ ��� �������� �� ������ �����!� ���"�bankomata i POS terminala na tržištu.
18
5. Elementi strategije i planiranog razvoja Banke
J��-���������"������������������ ���-�����������������"����;������ ��"���!����"���rešenja i aktivnu podršku procesu oporavka lokalne ekonomije.
{� ���� ��������� -���� J���� �� � �������� ������� ����� ��"���� ���-��� ���� ���������� ����proizvoda namenjenim klijentima više platežne sposobnosti (tzv. ’upper mass’ i ’affluent’ ��������H � ���������� ��������� �� ������� ��-��� � ����� ��������� ��� !� � �������� ��������� �� ��������� ��!� ���� ���� �������� �� ������� ������������ ������!�*������������ J���� !� �� ��"��� ��� ������� ��������� ��������� portfolija sa ciljem minimiziranja cene rizika, kao i na poboljšanje IT sistema kako bi se podržao planirani rast poslovnih aktivnosti.
Strateške inciijative u okviru kojih se planira dostizanje strateških ciljeva, grupisane su u tri glavne oblasti:
I R��� ��*��� ������������������������#���� ����������
|���� �� �����"����< -������ J���� ������ �� � ���!���� ����� ��������� �� �����������������������������������������<��-��������������������� ������ ��������<���������*U oblasti �������������������������������������������� �����������!���� ����-�����za kreditiranje ’upper mass’ segmenta i poboljšati pozicioniranje na tržišnoj niši ’affluent’ ������������� ������!��������� ��������� ��������������� ��������������*
������� ����������� ��������������!�����!�������������� �����������������������"������������� ���� ������������������� ���������������������"�������� ���������"�� ��������� ��������* +������ J���� �������� �� ������� ������� ��st putem aktivne ������ ������� ��������� �������-������ ���!����� �������� ������ ����������� ��� � �����������-����������������*W��� �������������� ��������������-��������������ekspoziture kao glavnog prodajnog kanala ka integrisanom pristupu direktnim kanalima, koji ima za cilj efikasnije obavljanje poslovnih aktivnosti i bolje razumevanje potreba klijenata. X�������!�������������!����� ���������������� �����������������������!�����!�društvenih medija i integraciju sa CRM sistemom.
II Održanje visoke troškovne efikasnosti kroz kontinuirano upravljanje troškovima
J���� ������������������ ������������������"��� ����!����!����"����������������������!�� �� ��������������� <����������������������������� ��duktivnosti. Glavna ���������� ������������������<������� ������-������"�J�������� �����������������kroz racionalizaciju poslovnih procesa i smanjenje radno intenzivnih aktivnosti. Banka planira �����!���� ��������< ������ ��������-��� � ������kacije, kako bi aktivno pratila savremene ��<����������������������� ���-���*+������J���� ��������������������-����+ ������������������������������+�������������������!������������������������������-�������� �������� ������ �-�����J��������������������������������"��������"����*
���"��������� ��������� ������������������
|���� �� ������< -������ J���� ������ ������������ ������� ���������� �� ���� � �������������-��������"�����������������-����������������������� ������� ��-��������������upravljanje potraživanjima u docnji, kao i održavanja rezervi na stabil��������*J����!�standardizovati celokupan proces odobravanja kreditnih proizvoda i automatizovati funkcije �������� ������� ��� ������!� ���������� � ������ ����� ��<���� ��!���� ������ � � ���-���ranog upozorenja koje pravovremeno ukazuju na eventualni pad kvaliteta kreditnog portfolija.
19
�� ����� ����� �� ��!���� ��������� ������� ��� �� -��� �� ������ �� �� ����� �������-��� }�XJ ������ ���� !� �����!��� ���������� ����������� � �������� ������ ����������J����������������*J����!����taviti da primenjuje i integriše u svoje svakodnevno poslovanje limite definisane okvirom izloženosti rizicima (’Risk Appetite Framework’), ������������@�������������*W���������� ��������!�� ������J����!�������������������� ������ ���������!�� ���������������"�����!��������������� ����� ����������rezervu likvidnosti sa nižom cenom, uz postepeno smanjenje depozita velikih klijenata i ������� �����!���� ����� ����� ����������� �� ������ �� ����-�������< ��������-���* �narednom periodu, J����!���"���������������� ����������������������������� ����������������!��� ���������������!� ����������� ���������� ����������������������Basel III standardom.
20
6. Poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom
������#$&'*���������������������!����� ����������"��� ���������������������������"����� �����������!�������!�� ��"���� �����J��-� ������ ���� �������� ���� �����poslovanje u radu sa stanovništvom.
+���������������������*����
2015. ������ �� �����"��� ������� ��������� -��� ������ �����������* {������� ��referentnih stopa, kao i evidentan pad kapaciteta zaduženja stanovništva, prouzrokovali su ���������������������������������������������"����;�����������������������tovala na ��"��������������<���������������������������������<�������� ����������������������sniženje cena i produženje rokova odobravanja ove vrste plasmana.
�������!� �� �� ������ ���������� � ����� ����� ����� ������� �� ��������� �������u i transparentnosti, Banca Intesa je ostala verna konceptu transparentne ponude u pogledu svih cenovnih i necenovnih aspekata, ali i zaštite svojih klijenata kroz preuzimanje kamatnog rizika. Naime, Banca Intesa je i u 2015. godini zadržala koncept ponude gotovinskih kredita sa fiksnom kamatnom stopom u izazovnom tržišnom okruženju u kojoj je konkurencija nudila atraktivne uslove kreditiranja sa varijabilnom kamatnom stopom. Rekordni plasmani u 2015. ��������������� �������� ���-���J����� ����������� su klijenti u Banca Intesa prepoznali pravog partnera za realizaciju svojih finansijskih ciljeva.
��� �� ��������������������#$&'*����������������� ������_�Q\� ������ ����� ��iznos novoodobrenih plasmana stanovništvu premašio 200 miliona evra. Adekvatnim ��������� �� ��������� ������� ����"����� ��� � ���� ������������ ��"��� �� ���������������� ��"�����������������������J��-���������������������������������� �����-���gotovinskih kredita od 37%, sa ukupnim plasmanima koji su premašili 150 miliona evra.
{�<�������!���������������������-� ����� �����������<�������� ���<����� �������ista praksa je nastavljena i tokom 2015. godine. Naime, klijentima sa urednom kreditnom ������������������������������ �������!���������i su na raspolaganje unapred odobreni gotovinski krediti sa definisanim rokom otplate i iznosom.
I pored pada primarne tražnje za stambenim kreditima, prouzrokovane stagnacijom ������������������������������ ����"������������������������������Banca Intesa se i u 2015. godini dokazala kao lider u oblasti stambenog kreditiranja na srpskom bankarskom ��"���� �� Q^ ������� ���� ������� � ���!����� ��"����� ����!� �� &'�Q\ �� #'\ ��������������� �����* �����!� � ���� �������� ���-��� � ������� ��ambenog kreditiranja stanovništva, kao i rasprostranjenu mrežu ekspozitura i snažan potencijal u klijentskoj bazi, J��-����������#$&'*�������������������� ������`��� �����������������������kroz izuzetno povoljna sredstva namenjena finansiranju kupovine stambenih objekata ����������������������������!���������������������"�����������<��� �����������plasmana.
21
Grafikon 12 - Krediti stanovništva (u milionima dinara)
Grafikon 13 – /�;��������#�&��������������������������
Kao posledica trenda snižavanja troškova finansiranja i u toku 2015. godine nastavljen je pad �������<��� ����� �����������<��-�*� �����������<�������!�������������� ��������klijenata, depoz��� ���������������#$&'*���������!��� ��[�#\��������� ���<����godinu.
X����� ����� �������������������� �� ���� � ����� �� ��"������ ����������� ���!������"���������!�J������&Z�Z\���-�����#$&Q*��&_�Q\���-�����#$&'*������*
Grafikon 14 - Depoziti stanovništva (u milionima dinara)
22
Grafikon 15 – /�;��������#�&������� �������������������
������������� ����� �� ��� ������� ��������� ��������� ��������������� ���ovnog ������@�����-������������������������������������Z\���������������������Banca Intesa je potvrdila lidersku poziciju na polju privatnog bankarstva za visokoplatežne ��������*��������� ����������������������������������������������������������� ��������� ��������������-���� ��������� ���������������������������� ������� ��������zdravstvenog osiguranja, osiguranja sa investicionom komponentom, kao i brokerskih usluga i pružanja saveta prilikom investiranja u državne hartije od vrednosti. Segment malog biznisa i poljoprivrede
Nakon dužeg perioda ekonomske krize koji je uzrokovao pad kreditnog zaduženja segmenta ����������������< ������!����"���� ��������� ������������� ������������� ������*Uprkos novim ��������� �������������� ���!�����������-���������������"����<-������J��������������"������������� ���-���������� ���!�����������������������������������kao i broja kreditnih klijenata. U delu segmenta malog biznisa, Banca Intesa je zn������ ������� ����� ������ �� ����� ���� ���������� �������� ����� � ��� �������� �������< ��-�������������!�����!��������&[\��������������������������<����������<������������ ���������-����������������*J�����������������������nsiranju približno 20% ��� �� ���������� ���� ���� ��������* ��� �� ���� �������< ��������� ���������� ���!���ukupnog tržišta za oba segmenta (mali biznis i registrovana poljoprivredna gazdinstva).
����� ������������������"��������������� �� �������<�������<��� �����������< ��svega regulatornim razlozima i uticaju tržišne konkurencije. Unapredjenje procesa i ponude, ���������� ���������"����������������� ���!������������-���������� ���������������40% u odnosu na prvu polovinu.
U segmentu plasmana registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, Banca Intesa je od ������ ������ �������� ���� �� '\ �� � ����� ���������� ���� ����� ���������� �� ��������������!� �������� ������������ ����������� � ���������!� ������ ���� ���ditnih zahteva A ���� [ <������H* +������ J���� �� ������� ����������� � ������� ��"�����subvencionisanja kreditiranja ovog segmenta.
Odsustvo Programa subvencionisanih kredita Vlade Republike Srbije za pravna lica, u 2015. godini je nadomešteno inoviranjem kreditne ponude Banca Intesa kroz specijalne ponude ������������� ������!�����������������������J����*
23
������� ������� ����� ����������� ������� �� �������� ��������� ��� ��� ��������<iznosa kredita za sve klijente segmenta malog biznisa što podrazumeva preduzetnike, pravna lica kao i registrovana poljoprivredna gazdinstva. S obzirom na to da je ovakav koncept naišao na izuzetno dobar odjek od strane klijenata, plan je da se sa njima kontinuirano nastavi i u narednom periodu.
Napredak �� ����������������� ������� �������< ��-����������������������!����-��������!�������������������<�������������� ��������*
W�������������������"������ ������ ������������{��������������������������������<usluga za segment Preduzetnika i RPG, kao i drugi deo implementacije novog Zakona o platnim uslugama.
+���� #$&'* ����������� �� �� ���� � ������� �������� �� ���������� ������������ �državnim institucijama, kao što su:
� Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) – potpisan je u��������������� ���������� �������!�� ����� ���������������������� ����������������� ��������X� ������Srbije što podrazumeva kompletnu teritoriju osim grada Beograda i Novog Sada. W��������� �� ��������������<����� �������-����< �������� kao i obrtnih sredstava. +������ �� ���� �� � ������ �� �������� ������ ���� �� ��������� �� ������finansiranja obrtnih sredstava u ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji sa osiguranjem ����������������������������������������� �������������������������!����!�������������� ���������� �� ������������������"����
� European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) – u drugoj polovini godine potpisan je ugovor sa EBRD-�� ���� �� �����!�� ����� ��������� ��finansiranje obrtnih sreds������������-����������������������������"�������������������� ��������������������������������"������ � ������ ��-���������� ��"���������������������������������
� Garancijski fond Vojvodine – kroz nastavak projekta finansiranja žena preduzetnica i �����!������ ����� ������������������������ ����� ���� �������������������opreme za poljoprivrednike sa teritorije Vojvodine
� Ministarstvo poljoprivrede – program subvencionisanih kredita� Lokalne samouprave i korporativni klijenti – realizovani su plasmani po osnovu
������-�������������������������������!����������������� ���������������sa lokalnim samoupravama i opštinama, a koji podrazumevaju kreditiranje za nabavku obrtnih i osnovnih sredstava po povoljnijim uslovima
W���������-������<��������!��J��-��������������#$&'*������������� �"����������������������!���-����
� Izbor Intesa Farmer godine – najbolji farmeri su imali prilike da posete svetsku izložbu EXPO u Milanu
� ��������������;���� ���� �������� Program edukativnih seminara za žene preduzetnice u saradnji sa EBRD i
Frankfurtskom školom menadžmenta
Dodatnu potvrdu uspešnosti poslovanja u segmentu malog biznisa, predstavlja kontinuirani ������ ������� ����������##�_\� ���������� ���<�����godinom, kao i unapredjenje ����� � ��������� � ���� ������< ������ A �� ����� � ������ ����� ����!�< ������ ��preduzetnike i poljoprivrednike)
24
Poslovanje sa platnim karticama
Banca Intesa je i tokom prethodne godine zadržala lidersku poziciju kada �����������������< �����<�����-�������������������������<�������-������� ���������������-������#$&'*godini Banka izdala milionitu debitnu karticu.
W���� ��������� ���"���� �������< ��� � �� ������� � ������ �����< �����-�� #$&'*���������������������������� ���������<����� ����������� ��<������� �����<�����-������������������������-����������� ��-�������� �����<�����-��������������������preduslovi za pružanje još kvalitetnijeg servisa u poslovima prihvatanja platnih kartica.
W����!��������������� ��<������� ��������� ��-����� ��!����� ��������� �� ���������������#W�?������������������� ��!���� ������������������������������xY`Ax���Card Emulation) tehnologiji, kao trenutno najsavremenijoj platnoj tehnologiji na globalnom ��"����� � ���� �������-��� �����!��� ����� ������� � ������� ��!���� �����"������������������������������������������� �������������*
�-���������������-���� ���!�������������������������� ��������������������������� ���������� � ����-����� ���"� ��<�����< ��������� �� ����� �����-�* +������ � ���� ��� �������-��� ���� ��<��������� ���"�� �� �������� �� �� � ������� ����� ������-� ��prodajnim mestima.
Broj transakcija obavljen platnim karticama Banca Intesa je i u 2015. godini bio u konstantnom �����������"�!�������^�'\���������-��������������������������&^\���������-������������������������������������������������-��� �������������*
W���������!����� ��������W�;�����������������������-��� ���!������&�[\���������� ������ ���!�� �� '�[\ � ������ �� ���<���� ������* +����� �� �������� ��������!� ���������������� ��� ������������������-��� ���!�����������&$\������u odnosu na prethodnu godi������ ������ ���!����&#�L\*
� �����#$&'*������� �������� �����������������������<����������������� ����� �����������< ������-������������������������� � ���� � ��������� �����������J��-�Intesa platnih kartica. Ovakve aktivnosti �������������������� ���!����� ��������������<�����-�J��-� ������ � ����� ��������< ���������L$\��������� ���&$$\ ���!����prometa, a posmatrano u odnosu na isti period u 2014. godini. Promet BIB kreditnih kartica na BIB prodajnim mestima u zemlji je ukupno porastao za 5,3% u odnosu na 2014. godinu.
Direktni kanali i e-servisi
Kontinuirana fokusiranost ka savremenim i inovativnim tehnologijama i kanalima prodaje rezultirala je snažnim trendom migracije klijenata iz ekspozitura na elektronske kanale poslovanja (Internet i Mobilno bankarstvo, ATM i E-banking terminale), posredstvom kojih je ostvareno oko 1,65 miliona transakcija više nego u prethodnoj godini. Danas se 65% ukupnih ��!�����J��-������������������������ ������ ����������#$\� ���<�������������������� ��������������-������������<������������ �������!����_Z\*
Mobilno bankarstvo i dalje beleži najsnažniji rast, te se broj transakcija putem ovog kanala u #$&'*���!����&^&\��������������������*
Poslovna mreža
I u 2015. godini Banka je nastavila da osluškuje potrebe klijenata i saglasno njima unapredila izgled ekspozitura, kao i organizaciju rada poslovne mreže.
25
�������#$&'*������� ����������"�J������������&_$�� ������������� �-��alizovanih centara/kancelarija za stambene kredite Intesa casa u 99 mesta širom Srbije.
U cilju podizanja kvaliteta usluga i zadovoljstva klijenata u januaru je otvorena još jednu �� ��������J������������������#$&'*��� �����������&Z�� �������� 10 gradova.
Sistem za upravljanje redovima (tzv. „Queue Management System“ ili „QMS“) proširen je na �������LL��� �������*����������������!���������������������� ������������������� ���������������-��������Q[\��� ���������������"���gotovo 63% aktivnih klijenata.
]����� ���!��� �� ������������J������������������������������ ������������������ ��������������������������"��������<������������ ������<*���������������������prati trendove i duh Banca Intesa je rezultat konkursa za mlade srpske dizajnere koji je organizovan krajem 2014. godine
�������������������������������������������!� ����������������J��-������� �� ��#$&'*�������������������� ����������� ����������"��������������-���i renoviranje ��� ������������ ���� �����������������-�������������������������������*������ ����� � � �� ����� ����������� ������ � ��������!� �� ������< �����!�� �� �� J��-�Intesa ostane prepoznatljiva po usluzi najvišeg standarda.
Uz produženje radnog vremena ekspozitura i van glavnog grada, kontinuirana modernizacija � ���������!��� �� ���!���� ��������������� ������<� ����������� � �������-����<���������������������������� �������������������*������#$&'*��������������ma velikih ��� �����������������!����� ����� ����� ������������������������ �*
26
7. Poslovanje sa privredom
Najavljivana kao godina reformi u kojoj je nakon višegodišnje stagnacije trebalo uspostaviti temelje za privredni rast, 2015-tu godinu obeležio je nizak ekonomski rast, deficit državnog budžeta, rast javnog duga i visoka stopa nezaposlenosti. Sa druge strane pozitivna dešavanja �������� �� � �������-� �� �� ������"��� �������� ����-���� �� ����� �� ���������������� ������!����"������lasništvu i stvoreni su uslovi za relativnu stabilnost deviznog tržišta. +����� ���!��� �� � �������-��� � ����������������� � ������� �� � ��������������� �����deficit.
Banca Intesa je u 2015. godini akcenat stavila na poboljšanje kvaliteta portfolij����� ������������������������������������������������������� ��-������������!���������������� ������!�<��������������< ����������������� ����������"����*;������ �����������privredom u 2015. godini je bio uspešan, uprkos padu ukupne poslovne i kreditne aktivnosti ����"��������������������������� ����< �������<��� ����� ���!������������ �������ponude atraktivnih proizvoda i optimizacije procesa koji su prilagodjeni poslovnim potrebama ���������*�������!����������tanja na tržištu i smanjenu kreditnu sposobnost privrede smanjio �� ����-�������������������������� ������ �"��� ����!������ �����������������<proizvoda i usluga.
S obzirom da je u kontinuiranom fokusu Banke klijent i zadovoljenje njegovih potreba, u tom cilju unapredjena je i organizaciona struktura Divizije za poslovanje sa privredom. Osnovano ������������������������� ��������������������������������� � ����������� ����poslovna saradnja sa velikim multinacionalnim kompanijama i ��������������������*+�����osnovano je i Odeljenje za CRM i podršku poslovnoj mreži privrede kao podrška prodajnim segmentima, kao i Tim za transakciono bankarstvo koji pruža podršku klijentima u neprodajnim aktivnostima.
Grafikon 16 – Krediti privrede (u milionima dinara)
27
Grafikon 17 – /�;��������#�&�������������� �������
U segmentu depozita uprkos padu pasivnih kamatnih stopa nije došlo do smanjenja volumena depozita, što je potvrda da klijenti ipak ispred cene stavljaju sigurnost, kvalitet saradnje i ����!���������!����������<���������< ����������������������� ������������*
Grafikon 18 – Depoziti privrede (u milionima dinara)
Grafikon 19 – /�;��������#�&������� ������� �������
16.8
%
16.1
%
15.8
%
15.4
%
15.9
%
15.5
%
2013 2014 Q1 2015 Q2 2015 Q3 2015 Q4 2015
28
KfW kreditna linija za javni sektor
J���� �� ��������� �� �����-���� ��"���� ������� ������ � ������������ �����< ������!� �lokalnih samouprava iz sredstava KfW kreditne linije u cilju realizacije infrastrukturnih i drugih investicionih projekata.
�� ��������������������������������������-����J��������������������[[�������evra kredita namenjenih za više od 370 projekata za finansiranje kapitalnih investicija lokalnih ����� ��������������� ��������������"�������������������������*
KfW kreditna linija za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine za javni sektor
U skladu sa opredeljenjem da kontinuirano doprinosi lokalnoj zajednici, Banka je potpisala ������ � ������� �� ]� �������-���� ����� �� ���������� &$ ������� ���� �� �����������klijenata javnog sektora i to za projekte poboljšanja energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Krediti se odobravaju na rok do 9 godina uz grace period do 3 godine i po fiksnoj ����������� �*; �-���������������������������������������!��� ����-�����������`��iznosu do 20% iznosa kredita ukoliko projekat dokaže uštedu energije odnosno poboljšanje �������������"�������������*]������!�����!������ � ������� ������������ �����������#$&#*�������������������� ��������J������ ����������� ��&& �����������_�������<����� �����Q����� ������!��������������-������������������ �����"��'[$<����������bespovratnih sredstava za klijente. Iz ove kreditne linije je do sada plasirano nešto više od 6 miliona eura.
EBRD kreditna linija za energetsku efikasnost
J��-��������`��� ������������������������� �� �����������������!������������linije za energetsku efi�������� ��������&$���������������� �������-��������� ������� ������!������������������������������������ ������������������� ������!�*
Sredstva kreditne linije namenjena su finansiranju ulaganja u osnovna sredstva koja dovode do uštede energije od minimalno 20% sa maksimalnim rokom otplate od 5 godina i ���������������������������#������������� ������� ������!��#�'������������������������������������*; �-����������������������������� ���������������������� od5-15% iznosa kredita koja krajnji korisnik dobija nakon realizacije investicije. Iz ove kreditne linije je do sada plasirano nešto više od 6,5 miliona eura.
TRANSAKCIONO BANKARSTVO
U 2015-����� �������� ������ ����������� ��������� �������-����� bankarstva, tako da je ������!���������� ������ ����������������-�����<�������������< �������������� �"������������� ���!��������������� �������<���������������<�����������������Divizije za poslovanje sa privredom.
�����!�����������#$&Z*������������� ���!������������-����������� ��"���� �����<usluga, jedan od osnovnih zadataka Tima za transakcione poslove je kontinuirano ��� ��������� �������������<�������-��������������������� ���"�������"�štu.
������������������-����� ���������� ��������������������������������������������������� ������������ ��������������������������������������������*��� ���������������strane doprinose ublažavanju rizika, poboljšanju likvidnos�� ������!���������� ��������� ������!��� ����� ����� ���������������������*;���������������� ���������������pružaju više sigurnosti i manje rizika, što sve zajedno može doprineti razvoju kvalitetnije tržišne ekonomije i bržem privrednom razvoju.
29
]�������������!����"�����J��-�������������������������"������� �������������������������� ������������ ���������������������������������������������� ��������i usluge.
+�����-��������� �������� ������������ ��!��ja, kao posledica smanjenih finansijskih ����!����� �������� �� �� �� ��� ��!� ���� �������� �������� �� ������������ � �������������������� ��!����A� �*� ���--����H������ ���������!�����������������������������!����������������< ������-�����< ��������*W������� �� ���!� ����������<������konsalting uslugama oko komercijanih pitanja, odnosno pružanja kompletnih usluga koje se odnose na poslovanje klijenata sa njihovim inopartnerima. U ovom pogledu, Banca Intesa je u 2015. godini bila ����!��������-������������� ����-������< �����������������!�������< ����������"�����������<��� ������������!�������������������������� ������*;druge strane, u cilju pružanja što kvalitetnijih usluga, Banka nastavlja i sa kontinuiranim usavršavanjem zaposlenih kako bi u svakom trenutku bila spremna da odgovori na zahteve tržišta.
Grafikon 20 – Garancije i ostale preuzete obaveze (u milionima dinara)
STRUKTURNO FINANSIRANJE
U 2015. godini Banca ������ �� ��������� �� ��"� ������ ������� ���������< �������� ��fokusom na finansiranju izgradnje rezidencijalnih objekata. Osim finansiranja izgradnje rezidencijalnih i komercijalnih nepokretnosti, namenjenih prodaji, odnosno izdavanju, posebnu pažn����J���� ����!����� �������������������������������������������*
W���� ��������� ������������ ����� #$&'* ������ J���� �� ������� ����������� � �� �-������� ����"������ ������ ������� �����-������ ������������� ��� � ���* club dealprogramim�����!���������������������� ������*
FAKTORING
Na obim aktivnosti po osnovu faktoring transakcija u #$&'* ������ �������� ���-�� ����� ����� �� ���������������������� �� �������-���{�������������� ��!��������������toku godine otkupljeno blizu 10 milijardi potraživanja, a iznos prometa ostao je na prošlogodišnjem nivou.
{��� ������� ���������< ���!�< ������ �� ���� � ��������� ������ �� -����� ����� �otkupljenim fakturama što je rezultiralo porastom prihoda od faktoring naknada.
30
U 2015. ostvaren je rast prometa po osnovu poslova diskotnovanja rata po platnim karticama BIB u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 11%. Kao i prethodnih godina, Banka posebnu pažnju pridaje usavršavanju svojih zaposlenih, kao i edukaciji klijenata, u cilju podizanja svesti o karakteristikama i svim prednostima koje faktoring proizvodi nude.
Grafikon 21 – Faktoring
31
8. Upravljanje sredstvima i investiciono bankarstvo
Banca Intesa je i u 2015. godini zadržala lidersku poziciju u segmentu poslova kupoprodaje deviza �� ����������� �� ��"����� ����!�� �� &Q�[\* ���� ����� ����������< ���������nastavljeno je promovisanje i edukacija kljenata u oblasti savremenih proizvoda kojima se klijentima olakšava upravljanje finansijskim rizicima u poslovanju, a pre svega deviznim rizikom.
� �������� �� ��������� �� ��������� �� ������� ��-��� � ����� �������� �������� �� ����proizvod EUR-NET kurs koji se primenjuje u transakcijama kupoprodaje deviza putem e-bankinga i aplikacije Intesa Mobi. EUR-NET kurs je najpovoljniji tržišni kurs koji u realnom vremenu prati dešavanja na medjubankarskom deviznom tržištu.
Tabela 1 – Kupoprodaja deviza (u milionima evra)
Grafikon 22 – ����#����������������������� ���������� � ������������
� �����#$&'*�������J��-������� �������������������������� �����������������������-������������-�X� ������;������������� ���"�����!���������������������������tržišta kapitala i fiskalne politike države. U uslovima pada kamatnih stopa na devizne depozite �-����������������������������� �����������������!���������������������<������od vrednosti, kao alternative depozitnim poslovima. U tom smislu, Banca Intesa je proaktivno ����� ����������������������������!����������������������"�����������-�����������raspolaganje svoje brokerske i kastodi usluge svim zainteresovanim institucionalnim i individualnim investitorima. Kao rezultat promocije ovih usluga, klijenti stanovništva su nastavili ���������� ����������������"�����x�=X� ������;������ ������"���� �������� ����� � �2015. godini.
������� �������#$&'*���������������� ���������������������������� ����������!�International Financial Cooperation (IFC) u iznosu od 7% Grupi Intesa Sanpaolo, te na �����������#$&'*�������������������������J��-�����������&$$\������;�� ��������Intesa Sanpaolo Holding International S.A. 84,79% i Intesa Sanpaolo SPA 15,21%.
2010 2011 2012 2013 2014 2015
Privreda 2,769 4,217 3,066 3,058 2,772 2,915
Stanovništvo 298 355 299 242 229 226
Druge banke 1,584 2,659 2,789 1,510 899 1,313
NBS 218 10 117 73 157 94
7.21%
92.79%
Ukupnostanovništvo
Ukupnokorporativni klijenti
32
Portfolio <������ �� ��������� �� ������������� � ���� ����!� ��"�����< <������ �� ������������������<������!����"�����X� ����-�;������ �������������������-����������������tržišta, kao što su italijanske obveznice u evrima i Serbian Eurobond 2017 u dolarima.
J��-����������#$&'*��������������!������� ������ ���������������<��������������� ������������������������������������!�A���������� �������H� ����������������<investicionim investitorima u obveznice Republike Srbije denominovane u dinarima koji žele �� �� ������������������������������������*���������#$&Q*�������J������ ���!�����������������<�������<��� ���������&#$�_\������� ����������������� ���������������� ���������<����!�<������*
33
9. Društveno odgovorno poslovanje
���������!� ���-� � ��� �������� ��������� ������������ � ����� ��������� �������strategiju, Banca Intesa je i tokom 2015. godine nastavila da sa posebnom pažnjom prati i odgovara na potrebe svih zainteresovanih strana – svojih zaposlenih, klijenata, akcionara i ����������������������-����"�!��������������������������������-����"�������������*
Društveno odgovorno delovanje Banke i protekle godine bilo je primarno usmereno u pravcu pružanja podrške zajednici kro������ �������������� ��� ��������������������� � �������������������������� ���������� ���!�� �� ������ ��-���� �� ���������� ��������� � �-�����<���������<� ��������<��� �� ���!����������������������������������������������������radnog okruženja za zaposlene.
W������������������������������������ �������� ����������������J������ ����održivosti. Usvojena je Procedura za upravljanje procesom izrade godišnjeg izveštaja o održivosti u skladu sa globalnom metodologijom Global Reporting Initiative (GRI) koju Banka �����������!������������ ���������������������������������������*
Potvrdu ispravnosti ovako sveobuhvatnog pristupa korporativnoj odgovornosti donele su Banca Intesa i brojne nagrade i priznanja na ovom planu koja su joj ukazana tokom 2015. Godine.
DRUŠTVENA ZAJEDNICA
Korporativno volonterstvo
W�� ������!������������������"��������������� �����������������������"����� ������pozitivne društvene promene, Banca Intesa je tokom protekle godine nastavila da inkorporira nove aktivnosti u program korporativnog volonterstva Intesa od srca. U program je tako �����������������-��� �������������������-������������X����������-�������J����–Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu. Gotovo 100 volontera doniralo je svoju energiju, dobro raspoloženje i više od 400 sati slobodnog vremena kako bi pomogli da se poboljšaju ������"����������&*'$$�������������<�-�����������������������������*
U okviru programa Intesa od srca sedmu godinu zaredom organizovan je i najobimniji volonterski projekat Banke, Zapakuj poklon, izmami osmeh, u sklopu kojeg su zaposleni Banca ������ �� ������ ������������ �����!� ����-� �� ���������� ������� � ��� ������������staranja. Više od 800 novogodišnjih �����!��� ��������������������� �������������� ������<��������� �������������������������&$����������!��'��������� ����������"���skoro 3.000 volonterskih sati tokom radnog vremena.
Kao i ranijih godina, zaposleni Banca Intesa su i 2015. godine, peti put zaredom, bili deo velike �������������-������J����������������������������������������������������-�����J�"�����������������������Z$$������������������������!�����������������������!�<u Evropi.
Pore� ����� J���� �� �<��������� �� ������ � �� �� ��� ������������ ��������� ������� ���������� ��-�������* {� ������ J��-� ������ ���� �� ����� #$&'* ������ ����������� ��������� �������� � �������-� �� ���� � ��������� ���������� � ��� ������� ���������namenjenih ženama u biznisu, a u okviru tradicionalnog projekta Bankarski službenik, koji ima ��-��������-����������� ������������������������������ ������������������� ��������"���� ����������`��������������������������������ijska analiza.
34
{������������������� ������J��-��������#$&'*������ ����������������������J����dobila u ovoj sferi korporativne društvene odgovornosti. Forum za odgovorno poslovanje i Smart kolektiv proglasili su program korporativnog volonterstva Intesa od srca najboljim u Srbiji u protekloj godini, dok je Udruženje ekonomskih propagandista istom programu dodelilo priznanje u kategoriji najboljih društveno-odgovornih kampanja u Srbiji realizovanih u profitnom sektoru 2015. godine.
Korporativna filantropija
Tokom protekle godine, Banca Intesa je nastojala da aktivno doprinese rešavanju aktuelnih ���������< ������ � ���� ��"���� �������� ���������� ���!�� ��� ��� �� ������ � ��������W������J��������������<���� ���`��������r i Magazin Biznis za banku koja je uložila ���������������������������������������������-�*]��������� ����!� �������������-��kojoj posluje, Banka je u 2015. godine za filantropske svrhe opredelila preko 10,3 miliona ������ ���!� ���� �� ����rila za promociju umetnosti i kulture, kao i podršku realizacije projekata iz oblasti sporta, obrazovanja i zdravstva.
@���������� ��������� ���������� ������ ��������� �������� ������������ ��������J����J�<����������������-�������������!�Jubamara iz Novog Sada namenjenog romskoj ��-� ����������� �� �����-� ���������������������������� ���� ����������������������������C����-���������������!*W���������J����������������������������������opremanje više obrazovnih institu-���� ����������<����������������������������������� ������� ��������-�;������-���]���������������������-���������������� ���������Priboja kako bi podigla nivo i dostupnost zdravstvenih usluga na lokalnom nivou.
Zalaganje Banca Intesa u oblasti korporativne filantropije prepoznale su i relevantne institucije, � ���� ������� � ������� �� �� ����� �������� �������-� ���� ��� �� �������� �� ������ ��������������"����@���;�����������������W����������������J���������� �����������J�������*
AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA
Upravljanje zadovoljstvom klijenata
Posmatrano iz ugla zadovoljstva klijenata, 2015. godina se može okarakterisati kao godina stabilnosti. Dobri odnosi i saradnja sa klijentima koji su ostvareni u prethodnim godinama, negovani su i tokom ove godine. Kao i prethodnih godina, visoko postavljeni ciljevi na otklanjanju uzroka nezadovoljstva klijenata uz stalne inovacije, slušanjem glasa klijenata u vidu ��������� � ������ �� ������ �� ������ ������� ���������� ��������* J���� � ���������� � ���� ���� � ������ ����������� ��<���� ��� ����!���� �� ������ �� ���"���� ��������nivoa lojalnosti klijenata.
��������������������������<����������������J����������-�������������� ������������<�������������������������������-������������!���������������������������������� ����� ���� ������*W����!� ���� ��������������� ��� ��������� ����voljstvom klijenata je, �������!� �� ����� � ���������� ����� �������������� ������������� � ������ �����"���������������������������������������������������������� �����!��������������������@����� � ����-����� �����������* ]������!� ������� �ehnologiju, koja veoma brzo osvaja ������������� �����!�< �������< ��� ����� � ������ ������ �� ������ � ������ ������ ����������J��-�������"����������� ��������!������������������������������ ���������za e-bankarstvo, ustanovi u kojoj mer�������������������������!������������������ ����-���������� �������*X����������������������������������������-���� �������������"�����!�� ���������� ��������� ������� �����!���� � ����-��� �� �-����������* ]����!���neuromarketi�� ������� ��� ������ �������� ������ �� �� A���* -�������� ����H ���� ��
35
��������������������"� ������������!�������-��������������"���<�� ����-�����*+����������-�����������������������"�� ����������������������!����� -������-����lnosti ����� ����-���*���� ��������������� �������������������� �����������������������aplikacije u odnosu na konkurente. Sa druge strane, Intesa Mobi se pokazala kao najlakša � ����-����������!����� ������������ ����-����������������*
Grafikon 23 - Online banking
Grafikon 24 - Mobile banking
]�� � �� ����� ���������!� �������� � ��� ���� J���� �� �������� �������� ��� �������zadovoljstva klijenata koji koriste usluge Banke kroz mrežu ekspozitura. U tom smislu, u �������� ��� ������� �� ���������� ������ ������� ���� �� ����������� ����� ������ ���� ���� ������������������������������������������������������� �������*]������!����������blizu šezdeset hiljada klijenata je podelilo svoje iskustvo u realnom vremenu tokom samog boravka u ekspozituri, i ukazalo na dalje pravce razvoja. Rezultati jasno pokazuju da su uloženi �� ��� �� ������������������������������!�����������['\�� �������������������veoma ili uglavnom zadovoljno uslugom u ekspozituri.
36
Grafikon 25 - Sveukupno iskustvo
Grafikon 26 - Proizvodi i usluge
Grafikon 27 – Odnos zaposlenih prema klijentima
37
Razvoj proizvoda i usluga
C������������<����������J�����#$&'*��������� ����������������������� ���������J������������������������������*W��-���� ���������������J���� ������������������������������������������ ����!����������-��������������!�<� ���������<�������*
W����� ������ ������ �� � �������� ������� ����������� �� ��� ������� �������< ���������<� ����-��� � J��-�� � � -���� ���������� ����������� ������-���� ������������� ���� !�podržati brži razvoj novih proizvoda kao odgovor na tržišne promene i zadržavanje liderske pozicije Banke.
� -���� ���!���� ���������� �������< ��-��� J����� ����������� �� �� ��� ����������� ��������< �������� �����������-���*���������������<���������������-��� �ocesa �����������������<�����-�*{� ��������� �������-������ �����������������������-��������������������� ������� ��-���*+�������������� ��-���������-��� ��-������������harmonizaciju jedinstvenog procesa nabavke na nivou Grupe.
W����!� �������� ����� ���!���� � ������ ������������ ���������� � �������< ��������nastavljen je razvoj novih funkcionalnosti u oblasti digitalnih kanala i komunikacija u okviru novih verzija Intesa Online i Intesa MOBI aplikacija. Nove aplikacije su donele unap��������������� ��������� �������-�����YX@������������������������������������-������������ ������� ��!����*
+��������"������������������ ���<���������������������� �������������� ��-��������� ������ �� ����!���� ������� �� ��nošenja kreditnog zahteva do isplate, dok je ��� ������ � �������� ����� � ���"��� ������� ��� � �� ������ ���� ��������� ���� �segmentu stanovništva, tako i privrede.
{�����������"������� ���<���������������������� ���������������������� ��orenja ����� �����������������������������������������������������������"����!��� ���������pristup za smanjenje rizika izloženosti.
Podrška poljoprivredi
�"������ �������������� ���� ��������������������� �������� ��������;������jednog �� ��"��< ������ ������ ���������� ���������� ������ J��-� ������ �� #$&'* ���������������������!�-�������������������C������������������������������� ���� �������� �����������;�����*�������� ����������������������� �����������������������!����������������� J���� �� ��������� ������ �������� ����"�� `�W� @����� #$&' ����!��������-����� ����"���� ����������<�������� ����������������������&$$*$$$���������� ����� ������ <���� � �� ������������* W����� �������� ����"bi bila je prilika za srpske poljoprivrednike da se upoznaju sa najnaprednijim svetskim tehnologijama i održivim praksama u proizvodnji hrane i tako unaprede poslovanje sopstvenih gazdinstava.
Finansijska inkluzija
Finansijska inkluzija je važna strateška odrednica društveno odgovornog delovanja Banca ���������������J����������������������� ������������������ �-����������������društva i privrede.
Tokom 2015. godine potpisan je sporazum sa EBRD o pokretanju programa podrške ženskom preduzetništvu pod nazivom Žene u biznisu u sklopu kojeg Banca Intesa iz kreditne linije ove finansijske institucije odobrava povoljne kredite za finansiranje investicija i obrtnih sredstava ����� � �������� ������!��� ������ � �������� "���* W������� �� �������� � seminare za ���������-����������� ���������-�J��-��������`JX��������� �����������������-��
38
������� �������� � ���������� �������� ������-��� ���� �� ��� ���� ������� �� ������<finansija, ali i kako da obezbede adekvatnu podršku banaka za dalji razvoj poslovanja. Svesna �������"������ ����������������������������!�����������J��-�������������������sa programom kreditne podrške za nezaposlene žene i žene preduzetnice na teritoriji Vojvodine u vidu pozajmica za kupovinu opreme i kredita za finansiranje pokretanja biznisa.
Kroz Senior Cash kredite Banka je nastavila da pomaže finansijsko osnaživanje najstarije � ���-��� ������ ���������������������� ����������������������� ��� ������������ �Intermezzo keš krediti, specifi��� �����!����� ����������� ���������� ������� ������-��������������������������<��������������������������������������� ������������������kao i Intesa Vita krediti za finansiranje zdravstvenih usluga.
��������������������������entima su bile namenjene platne kartice Intesa Visa Electron `��?+�����Y���A`+YH �@������ �;�Y����� ���������������� ����"���������������nastavljeno je i sa izdavanjem Visa Classic Paralympic kartice, prve dobrotvorne platne kartice u zemlji koju je je Banca Intesa predstavila 2008. godine u saradnji sa Paraolimpijskim ���������;������-������ �����������������������������<����������������� ������sportistima sa invaliditetom.
U skladu sa svojim strateškim opredeljenjem da pruža podršku privrednom razvoju, Banca ���������#$&'*����������������������� ����������������������������������� ������������������������������������������� �������*+���������� ������!��a bili dostupni subvencionisani krediti za finansiranje likvidnosti i obrtnog kapitala, a poljoprivrednicima ������-� �� ������-��������� �������� ��� �� �� �������� � ����������� ������������!������� ����������*W���� ��������-���������� ��������i povoljni krediti za investicije u kupovinu opreme, poljoprivredne mehanizacije i obradivog zemljišta u saradnji Banca Intesa sa Garancijskim fondom pokrajine Vojvodine, kao i sredstva iz EFSE kreditne linije za finansiranje nabavke nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu, kao i ukrupnjavanja poseda �������������� ���� �������� ����������*
@����������� ������!���������W���������+� ���������W����������������������dobiti kredite za finansiranje investicionih projekata i obrtnih sredstava iz iz LEDIB (Local `-�����- ������ ���� �� �<� J������H �������� ��� �� �� �������� ]� ��������������� ������ ������ �� ���� ������ � ��� �������� ������ ���� !� �������� J��-� ������plasirati u vidu povoljnih kredita za mikro, mala i srednj� ������!�� ������������poljoprivredna gazdinstva i lokalne samouprave za finansiranje investicionih projekata i obrtnih sredstava.
Uticaj na životnu sredinu
J��-����������"��������������� ���� ���-�� ������-��������!��������������� �������sistema upravljanja otpadom kako bi umanjila svoj uticaj na životnu sredinu. Kao rezultat toga, preko 150 tona papirnog otpada predato je na reciklažu. Tokom 2015. godine nastavljena je i �������������������<��������������������������������������� radnog dana, koja ����������������L&�Z\�������##Q�&$Z*Q[]�<��������������������������-���������smanjenje potrošnje papira u vidu konsolidacije printing sistema, koji obuhvata dvostranu štampu u svim poslovnim procesima.
��������� ����������J�������� ��������������"��������������������������������� ������������������< �����������������<��� ���������������������������������!����obnovljivih izvora energije. Za ove namene Banca Intesa u saradnji sa EBRD i KfW odobrava d����������������������������� ������!���������������������������������������+<������ �� �����< C��� ;���<`��� `��� � �������� ������� �� ����!������� �������� ���������������������� ���� �������� ����������*W��������� ����������� potpisan je i novi sporazum sa Garancijskim fondom Vojvodine koji registrovanim poljoprivrednim
39
������������� ���������-���� ��� � ������ ����� � �������� ������!��� ������� ����� �������������������������� �������������������������������� ���ebu obnovljivih izvora energije.
Radna sredina
J��� ����� �� ��"���� ��<���� � ������� �� ������� ��� �������� � �������* � "���� �������������������������������������������� ����� ��� ��������������������promenimo kako bismo postali bo���� ������� ������� #$&'* ������� ������� �� �������istraživanja korporativne kulture u Banci.
������������������"����� ��������������������������������������������������������������� ������ �����������!��������������������rmaciju prepoznatih vrednosti.
X�������� ������� �����!� ��� �� ����- ����� !��� ��"��� � ������������ ����� ����bismo unapredili svoje poslovanje i dalji organizacioni razvoj u narednim godinama.
Brojne aktivnosti osmišljene i realizovane tokom 2015. godine, sa ciljem daljeg profesionalnog � ������ ������� ������������������ �������������������� ����������<�� ������<*J��-�������������� ����!����������������������������������������������������������������� ������ ���������J����.
U svakodnevnom obavljanju naših poslovnih aktivnosti poštujemo marljivost, lojalnost, ����!��������������-������������������������-������������� �������������������������������� ��������*�������������������� ������������������ kolegama zagarantovane ������� ����!������ ������� ����������� ������������� � ����� ���������� � ��-��� �������������* {� ������ � W�������� ���"� ��������� �� � incentive sistem, deo global performance sistema, putem kojeg im se na kvartalnom nivou dodeljuju ciljevi. Banka prati ���������� �����< �� ������<� ���"��� �������� �� �� ��� ����� ���� ������-��� � ���������postizanje dobrih rezultata.
I 2015. godina bila je u znaku nadogradnje i širenja znanja naših zaposlenih. Projekat „Mreža zna������ ����#$&Q*��������������� �� � ��������������� ��������� ��W����������"��������Y���������������-������������ �<����� ����&Z$������*���������������#Q$$������������������-���������L*#$$������������������*������ ��em e-learninga je ������������� ����#Z���������<�-learning programa koje je prošlo blizu 20.000 zaposlenih. W���������������� ������ �����������_�����������-���*
C���� �� ������ ���< ����� ��� �������� �� ����!� ������� �����"���� ������� se u regionalnim komunikacionim radionicama kroz koje su prošli svi direktori ekspozitura. {� ����� �� ��� ���������� ������� �� ������ �� @��"� �� ��������� �� �������� ��nazivom „InCorporated“ kao i niz treninga za kolege iz Sektora za upravljanjem kreditiranjem pod imenom „Credit Risk Management Akademija“. Razvijen je i Program za nove kolege u W�����������"������������������������������-��������������� ���������� ���������i sastanke sa novozaposlenima. Ove godine su prvi put novopostavljeni direktori ekspozitura prošli kroz program edukacije „Novi BIB BM – veštine, znanja i motivacija“.
]�� �����-� ������ ������ ;�� ���� ��� �-���� J���� �� � ����� #$&'* ������ �����-���internacionalni razvoj karijere, sticanje novih profesionalnih znanja, kroz razmenu iskustva sa �����������;W��� �����������������������<�����������-�������� �*
40
Projekti za decu zaposlenih
J��-� ������ ��#$&'*������� ��������� ���������������!�����-������<�� ������<��provedu dvonedeljno letovanje u Toskani, u malom mestu Folonika. Ovo je ujedno bila i prilika da deca iz Srbije upoznaju svoje vršnjake iz Italije i Egipta, provedu vreme u druženju sa njima ����������������������*���������������������� ���������'Z��-��� ������<u Banci.
Kroz saradnju sa Fondacijom za internacionalnu obrazovnu razmenu, Intercultura, Banca Intesa je i u 2015. godini podržala program jednogodišnjeg školovanja u inostranstvu. Program ���������������-����������<���������������&'��&[����������������� ������������ ��������� ��������� �� � �������� ��<������ ������������ � ����� ������������*�������-��� ������<�J��-��� ���<���������������������������������� ������������ ������������������������������"���������������������������"��������������������������������*
Obrazovna, starosna i polna struktura
{� �������J��-������������������-��������������������������� �������<������<������sa jedne strane, ali i za iskustva i stabilnosti u radu starijih kolega. U pitanju je kombinacija koja garantuje poslovni uspeh. Tabela 2 – Obrazovni nivo zaposlenih
Grafikon 28 – Polna struktura
+�� ���������spreme
do 30godina
30-40godina
40-50godina
50-60godina
preko 60godina UKUPNO
I - - - 1 - 1
II - - - 1 - 1
III 1 16 12 5 - 34
IV 49 278 245 221 11 804
V - 2 3 1 - 6
VI 68 363 139 75 3 648
VII/1 206 873 285 127 7 1498
VII/2 - 6 8 2 - 16
VIII - - 1 1 - 2Ukupno 324 1538 693 434 21 3010
Decembar 2015
41
10. Sistem upravljanja rizicima
Banca Intesa identifikuje, procenjuje, prati i kontroliše rizike kojima je izložena u svom poslovanju i upravlja tim rizicima u skladu sa Zakonom o bankama i podzakonskim aktima ������������;��������� ������������������������ �������������������� ������(Basel 3, IFRS, regulativa EU). U navedenom smislu Upravni odbor Banke je svojim aktima uspostavio adekvatan sistem upravljanja rizicima i sistem internih kontrola u Banci, koji �������������������������������������������"��<������J����– Upravnog odbora, Izvršnog odbora, Odbora za reviziju, Odbora za kvalitet aktive (AQC) i Odbora za upravljanje ������� � ������ A}~Y�H* C���-��������� ��������� ������� ������� �� ��������� � ��-�������������� �������������������������������������� ������*
Osnovni principi u domenu upravljanja rizicima podrazumevaju nezavisnu funkciju upravljanja ����-������������-����� ����������������*+��������� <��������������-���������������� � ����-� ��-��� ����������� � ��!���� ���� ����������� ����������� ���metodologija procenjivanja i kriterijumi koji se koriste za merenje i upravljanje rizicima mora da obezbedi transparentnost.
������-������� ��-���� �������������-���������������������� �����J��������!����ekonomske vrednosti za akcionare, optimizaciju procesa alokacije kapitala, kao i �������������� ������ � ������������!���������������� ���������������������*�������������� �� � ��������� ����-��� ���������� �� ��� ������� � ����-������ ����-� ����identifikovani, mereni, kontrolisani i o��<��!��� ������������ ����������� ����������!������������������������!���������������������������������-���@��������� �*
�����"��������-���������J��������"�������� ������������������������������������������ugovorne strane i rizik koncentracije, devizni rizik, kamatni rizik, rizik likvidnosti i operativni rizik.
+���� #$&'* ������ J���� �� ��������� �� ��� �������� ������� � ��������� ����-���*X����������� ��� ������ ������� � ��-������-������������������ �������������ica i �������@����������������������������!�������������A`�H����������� �� ���������������������� �������]�������������������;�����*+���������������� �� �����}�XJprojektu u cilju implementacije naprednog pristupa za merenje kreditnog rizika, dok je novi sistem za upravljanje kolateralima (COLMS) doprineo kvalitetnijem upravljanju instrumentima kreditne zaštite. Banka je organizaciono i metodološki unapredila sistem za rano upozorenje �� ���!�������������������A`���?�������;?���m). Formiran je poseban organizacioni deo ����!� ���������������������� �� �������������������� ���!�����������AW���-����Y�����`� ����� @���������H* Y��� �� ����������� �������������� ����-������ ������������<��"���� � � ������������������<��-��� �� ���� ������� ������� � ��������� ���������rizika. U pogledu upravljanja rizikom likvidnosti, u 2014. godini je implementirana CRR/CRD IV regulativa koja je dopunjena EU Delegated Act pravilima tokom 2015. godine i u potpunosti ����������� ���������;W��� �-���������������!��������~YX ����������*W���������� ������������ ����������������������#$&Q*����������������;CX ����������*Banka je setom limita vezanih za kapitalnu adekvatnost, likvidnost i kreditni rizik formalno definisala sklonost ka riziku (Risk Appetite Framework) i uspostavila redovan sistem izveštavanja �����"������@������������������������������������������������*
Kreditni rizici
Kreditni rizik se prati na više nivoa: procenom kreditne sposobnosti klijenata pre odobravanja �������� ��!����� ���<��� ��������� � ����������� ������� � �������� � ��������� �����trajanja kreditnog odnosa, kao i naplatom i upravljanjem potraživanjima u docnji.
42
Uprkos i dalje nepovoljnom ekonomskom ambijentu u 2015. godini, nivo kreditnih rizika je ������"���������� ����������� ���<����������������� ������������������������������*}�������� ���������������������������������J������ �� ����������������������� ������������< ������� A�W~H* ]������� ��������� �������� �� ��������� ��������� � � ��-���W����������������������� ��������AW��H������������������;����������������eksternim revizorima sprovela tokom 2015. g�����*X���������������������������� ��������su potvrdili kvalitet procesa i procedura u oblasti kreditnog rizika i pokazali da i sa konzervativnim pretpostavkama u vrednovanju aktive i kapitala banka ima kapitalnu ����������� �������� ��!� �� ��<�����og nivoa Banka je nastavila sa konzervativnom ����������������-������������������������������������������������������������������������������ ������ �������� ����� ������������< A�W~H ���������* � �������� �� ������kreditorima, Banka je os��������������������"�����������<����"���<��������������!�klijente u statusu neizmirenja obaveza, kroz restruktuiranje i planove finansijske kondolidacije. X�������-�����-������������������������������������������������������������kao i internih limita definisanih od strane Upravnog odbora. Oprezna politika rezervisanja za �������� �������� ����� �������� ����������� � ����� ���� �� ����� ���������� ���������zaštitu kreditora i deponenata Banke.
Grafikon 29 – Kvalitet kreditnog portfolija po klasama
*Tokom 2015 godine uvedena je nova klasa Unlikely to Pay koja je obuhvatila Substandard i Restructured klase
�����!�����!����������� ��������J���������������A~����H������������� ������!�(SME), ����!����������!������ ��� ���������������*;���������������������������������������������A;JH���������������!������ ��� ���������������*
Grafikon 30 – Distribucija portfolija po segmentima
Distribucija kreditnog portfolija po granama delatnosti ukazuje na relativno dobru ���������������� ��������* �����!� ����!� � ��������� �������� ����� ��"��� � ����� ������!�������������������������������������� ��<�����������������*
43
Grafikon 31 – Distribucija portfolija po industrijama
Banka je tokom 2015. godine nastavila razvoj internih kreditnih rejting modela u cilju približavanjima standardima naprednih pristupa merenju kreditnih rizika. Banka je razvila PDmodele („Probability of default“) za sve segmente klijenata iz privrede,projektno finansiranje i banke. U toku je izrada PD modela za segment stanovništva i LGD („Loss given default“)modela.
U prvoj polovini godine Banka je sprovela proces interne procene adekvatnosti kapitala (ICAAP) i putem ICAAP izveštaja (ICAAP knjiga) prezentovala rezultate procene regulatoru i @����������-�* �Y}}W �� � ������� ����������������@����������� � ������� ����������proceduri.
Tržišni rizici
Rizik likvidnosti, kamatni rizik, devizni rizik i rizik druge ugovorne strane se svakodnevno prate u skladu sa najboljom praksom i standardima Narodne Banke Srbije, Bazelskog Komiteta, EBA i Grupe Intesa Sanpaolo. Sektor za upravljanje rizicima dnevno meri tržišne rizike i rizik druge �������� ������� ���� ����������� �� ����������� �������� � ��������� ���������� ������� ������������������-����������-�J���������� ��������������*����������������� � ������ ����!���������� ����������������� ������A}~Y�) prati nivo rizika likvidnosti, ����������������������������������������-�������!���������������������� ���������tim rizicima, kao i generalno upravljanje bilansnom strukturom banke.
+����#$&'*���������������������J����������������� iznad minimalno zahtevanog nivoa. J���������������������<��������� �����������"�����<�����������������X� ������;�����i Republike Italije. Svi pokazatelji likvidnosti, regulatorni i pokazatelji definisani od strane Grupe, bili su konstantno u okviru postavljenih limita.
44
Grafikon 32 – Trend regulatornih pokazatelja likvidnosti
�������� ������� ���-��� ��� � ������ �� ����������� ������ ���� ������� �������� �� ��maksimalnog nivoa propisanog od strane regulatora.
Grafikon 33 – Kretanje izloženosti deviznom riziku
Nivo kamatnog rizika, u smislu osetljivosti neto prihoda i ekonomskog kapitala na promene ��"����<��� � ���������������������������������������������*
Grafikon 34 – Kretanje izloženosti kamatnom riziku
45
Operativni rizici
� ���������� �������������-������ ����������������������������@������������ ���������� ���"��������������!��������-�����������������������!���������� ��!�����procenu i izveštavanje o operativnim rizicima.
������������ ��-��� � ����toring operativnog rizika se sprovodi kroz proces prikupljanja podataka o operativnim rizicima/gubicima i proces procene izloženosti operativnom riziku. W���-� � � ��������� ����-��������-��� �� ����������� �� �������� ������ ��� �� ��-��procene izloženo��� � ��������� ������ � ������ ������ ��������� ���������!� ����������� ��-���� ��������<�������� �������&#����-�*}����������������������-�������� ��������<������� ��-����������!������������������������� �������������������� �����an i najgori ����!��������������������������������-�������*W��-�� ��-�������"������� ��������������� ��������� � ��-��� �������� ����"���� ���� ������� ������� ���������< ������operativnog rizika kao i procenu kvaliteta internih kontrola i n����� � ��������� ���������faktorima rizika.
������������ ��������� �������������-��������-���������������� ��-����@���������������������� ��������� �����������������������������������<������������<operativnih gubitaka, odnosno ni���� ����� ��������� ����!�� ��������<������*
Banka primenjuje standardizovani pristup merenju kapitalnog zahteva za operativni rizik. ;�������� �������������-��������������������������������� �����������@�����������o operativnim rizicima i merama za njihovo ublažavanje.
����� ��������<�������#$&'*��������������������� ���<����������*�����!�� ��������rizici se dešavaju zbog grešaka u procesima izvršenja i upravljanja, ali i zbog eksternih prevara i zloupotreba. U procesu ��-�������"������� �����������������#$&Z*���������������������������������������������-� �� �������������-��������������������� ���<��������������������������������J������� �� ��������������*
46
11. "������������������<������������ ����������������<�������� �������������������������������<����������������������napomenama uz priložene finansijske izveštaje Banke za 2015. godinu.
47 12
.O
rgan
izac
iona
str
uktu
ra
UPR
AVN
I OD
BOR
IZVR
ŠNI O
DBO
R
SEKT
OR
ZA P
R I
MAR
KETI
NG
KO
MU
NIK
ACIJE
PRED
SED
NIK
IO /
CEO
INTE
RNA
REVI
ZIJA
SEKT
OR
PRAV
NIH
PO
SLO
VA I
GEN
ERAL
NI S
EKRE
TARI
JAT
SEKT
OR
ZA
LJU
DSK
E RE
SURS
E i
ORG
ANIZ
ACIJU
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
SEG
MEN
TOM
KLI
JEN
ATA
����
����
��
�
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
PRO
IZVO
DIM
A I U
SLU
GAM
A ��
����
���
���
�����
�
��
BIZN
ISU
DIV
IZIJA
ZA
POSL
OVA
NJE
SA
����
����
��
����
����
���
BIZN
ISO
M
DIV
IZIJA
ZA
POSL
OVA
NJE
SA
PRIV
RED
OM
SEKT
OR
TREZ
ORA
I AL
M
ZAM
ENIK
PRE
DSE
DN
IKA
IO /
ZA
MEN
IK C
EO
INTE
SA L
EASI
NG
BE
OG
RAD
SEKT
OR
ZA P
OSL
OVA
NJE
SA
VELI
KIM
PRI
VRED
NIM
SU
BJEK
TIM
A I I
NST
ITU
CIO
NAL
NIM
KLI
JEN
TIM
A
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
PRO
IZVO
DIM
A PR
IVRE
DI
SEKT
OR
ZA P
OSL
OVA
NJE
SA
MAL
IM I
SRED
NJIM
��
���
����
��
SEKT
OR
ZA P
OSL
OVN
U
POD
RŠKU
SEKT
OR
ZA P
LATN
I PRO
MET
I K
EŠ M
ON
ITO
RIN
G
SEKT
OR
ZA
����
�
� �
���
SEKT
OR
ZA P
LAN
I KO
NTR
OLU
SEKT
OR
ZA IN
FORM
ACIO
NE
I KO
MU
NIK
ACIO
NE
TEH
NO
LOG
IJE
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
NEK
RETN
INAM
A I N
ABAV
KE
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
KRED
ITIR
ANJE
M
� �
��
���
����
�
�
����
���
��
OPE
RATI
VNA
PODR
ŠKA
����
���
��
�� �
Ode
ljenj
e za
CRM
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
���
� �
Ode
ljenj
e za
upr
avlja
nje
zado
voljs
tvom
klij
enat
a
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
SEG
MEN
TOM
KLI
JEN
ATA
MAL
OG
BIZ
NIS
A
Ode
ljenj
e za
��
����
���
�����
����
���
SEKT
OR
ZA N
APLA
TU I
UPR
AVLJ
ANJE
�
����
����
�����
���
�
��
Ode
ljenj
e za
kre
ditn
u ad
min
istra
ciju
SEKT
OR
ZA U
PRAV
LJAN
JE
RIZI
CIM
A
SEKT
OR
ZA K
ON
TRO
LU
���
��
��
�����
���
����
���
����
���
���
NO
VCA
SEKT
OR
ZA B
EZBE
DN
OST
I U
PRAV
LJAN
JE
KON
TIN
UIT
ETO
M
POSL
OVA
NJA
Ode
ljenj
e za
CRM
i ��
����
���
�!���
���
����
pr
ivre
de
Ode
ljenj
e za
�
�"��
����
���
�����
���
subj
ekte
Dire
ktor
za
upra
vlja
nje
finan
sijs
kim
pos
lova
njem
(C
hief
Fin
anci
al
Offi
cer)
Dire
ktor
za
upra
vlja
nje
oper
ativ
nim
pos
lovi
ma
(Chi
ef O
pera
ting
Offi
cer)
Dire
ktor
za
upra
vlja
nje
posl
ovim
a kr
editi
ranj
a (C
hief
Cre
dit O
ffice
r)
Ode
ljenj
e za
dig
italn
e ka
nale
Ode
ljenj
e za
upr
avlja
nje
��#�
�����
���
���
�$��
��
kred
itnim
rizi
kom
*Ban
ka u
dos
adaš
njem
pos
lova
nju
nije
osn
ival
a ni
ti ob
avlja
la
posl
ovne
akt
ivno
sti p
reko
ogr
anak
a
48
13. Mreža ekspozitura
Lokacija Naziv ekspoziture Regionalni centar Adresa
Ada }���=���]����"�!�&[ Novi Sad =���]����"�!�&[Aleksandrovac }�����������-�+��������������� Niš +���������������Aleksinac Aleksinac, Knjaza Miloša 115 Niš Knjaza Miloša 115Apatin Apatin, Petefi Šandora 2 Novi Sad Petefi Šandora 2Arandjelovac }���������-�]�����@�����&^# Kragujevac Knjaza Miloša 192Arilje }������;������������!�# Kragujevac ;������������!�#J����W������ J����W�������w����{���������QL Novi Sad Žarka Zrenjanina 43J����+� ��� J����+� ����������#^ Novi Sad Glavna 29J����W������- J����W������-�@������+���Q Novi Sad Maršala Tita 4Batajnica {�����J������-��@����|�����!�& Beograd @����|�����!�&Bajina Bašta J�����J�����]����@�������������!�
22Kragujevac ]����@�������������!�
22J���� J���������������# Novi Sad Novosadska 2J����� J������+��Y���~�����[ Novi Sad Trg Cara Lazara 8Beograd ����J������������w� ����!�& Beograd �����w� ����!�&Beograd ������-��W�"����&#[ Beograd Požeška 128Beograd ������-��W�"����Q' Beograd Požeška 45Beograd ����J�������@�������@��������!�
134gBeograd @�������@��������!�&LQ�
Beograd ����J�������J������{����������!�2a
Beograd J��*{����������!�#�
Beograd ����J�������������������������!�24a
Beograd ������������������!�24a
Beograd Novi Beograd, Jurija Gagarina 149 Beograd Jurija Gagarina 149Beograd Novi Beograd, Bulevar Arsenija
���������!�'QBeograd J��*}����������������!�
54Beograd Novi Beograd, Milentija W� ���!�_� Beograd @��������W� ���!�_�Beograd Zvezdara, Bulevar Kralja Aleksandra
240Beograd Bulevar Kralja Aleksandra
240Beograd Palilula, Marjane Gregoran 60 Beograd Marjane Gregoran 60 Beograd Voždovac, ���������Z^ Beograd ���������Z^Beograd Zvezdara, Mirijevski venac 23 Beograd Mirijevski venac 23Beograd Voždovac, Kumodraška 174 Beograd Kumodraška 174Beograd Zvezdara, Bulevar Kralja Aleksandra
156Beograd Bulevar Kralja Aleksandra
156Beograd =������X�������&-3 Beograd Resavska 1-3Beograd Stari Grad, Knez Mihailova 30 Beograd Knez Mihailova 30Beograd ;���������]��������' Beograd ]��������'Beograd Stari Grad, Studentski trg 7 Beograd Studentski trg 7Beograd ;���������]����������67 Beograd ]����������Z_Beograd =������J�����������������L Beograd J�����������������LBeograd Voždovac, Vojvode Stepe 77 Beograd Vojvode Stepe 77Beograd =������Y�����������[#-84 Beograd Cara Nikolaja 82-84Beograd Palilula, Ruzveltova 8 Beograd Ruzveltova 8Beograd X�����-��=�������!���'$� Beograd =�������!���'$�Beograd Savski Venac, Sarajevska 31 Beograd Sarajevska 31Beograd ;�����=���-�=���W�����!�Q[� Beograd =���W�����!�Q[�
49
Beograd X�����-��=��������������-[$� Beograd =��������������-[$�Beograd ����J���������-��������LQ Beograd ��-��������LQBeograd Novi Beograd, Partizanske avijacije 14 Beograd Partizanske avijacije 14Beograd Novi Beograd, Omladinskih brigada 90 Beograd Omladinskih brigada 90Beograd Palilula, 27. marta 23 Beograd 27. marta 23Beograd Stari Grad, Džordža Vašingtona 8 Beograd Džordža Vašingtona 8Beograd =�"����-�J��!�|������!&L_� Beograd J��!�|������!&L_�Beograd ������-��+��������15 Beograd +��������&'Beograd Savski Venac, Nemanjina 4 Beograd Nemanjina 4Beograd ;������=����������[' Beograd =����������['Beograd Novi Beograd, Jurija Gagarina 32 Beograd Jurija Gagarina 32Beograd W��������J����������@���������!�_L Beograd �����@���������!�_LBeograd Stari Grad, Cara Dušana 50 Beograd Cara Dušana 50Beograd =������]�����@�����&[ Beograd Kralja Milana 18Beograd Voždovac, Banjica, Crnotravska 7-9 Beograd Crnotravska 7-9Beograd Rakovica, Miška Kranjca br. 12 Beograd Miška Kranjca br. 12Beograd Novi Beograd, Jurija Gagarina 14 Beograd Jurija Gagarina 14Beograd Savski Venac, Neznanog Junaka 7 Beograd Neznanog Junaka 7Beograd =������|�"��J������[Q Beograd Južni Bulevar 84Beograd =������]��������Q& Beograd Kursulina 41Beograd Kancelarija za stambene kredite, Goce
�������LQBeograd ��-��������LQ
Beograd Centar za stambene kredite, Resavska 1-3
Beograd Resavska 1-3
Beograd Kancelarija za stambene kredite, Požeška 128
Beograd Požeška 128
Beograd Kancelarija za stambene kredite, Knez Mihajlova 30
Beograd Knez Mihailova 30
Beograd Kancelarija za stambene kredite, Studentski Trg 7
Beograd Studentski trg 7
Bor J��������=������L Niš �����=������LJ�����! J�����!�=������;�� �L' Kragujevac Vojvode Stepe 35Brus Brus, Kralja Petra I bb Niš Kralja Petra I bbBujanovac J�������-�]��������W������!�&&& Niš ]��������W������!�&&&����� ������]�"������& Kragujevac Kuželjeva 1��!���- ��!���-�]������������ Niš ]�������������� ���� �� �����]����������LZ Niš Karadjordjeva 36Despotovac Despotovac, Despota Stefana
~�������!�#Niš Despota Stefana
~�������!�#Gornji Milanovac
������@�������-�]����������& Kragujevac ]����������&
������ �����������������#& Novi Sad Novosadska 21Ivanjica ������-��@��������!�& Kragujevac @��������!�&Jagodina Jagodina, Maksima Gorkog 2 Niš Maksima Gorkog 2Kanjiža Kanjiža, Glavna 3 Novi Sad Glavna 3Kikinda ]�������J��!�+���!�&Z Novi Sad J��!�+���!�&ZKladovo Kladovo, 22. septembra 9 Niš 22.septembra 9Kostolac Kostolac, Nikole Tesle 5-7 Niš Nikole Tesle 5-7 ]�����-� ]�����-��@������+���L&� Novi Sad Maršala Tita 31aKovin Kovin, Cara Lazara 73 Novi Sad Cara Lazara 73Kragujevac ]��������-�;���]�������!�&#� Kragujevac ;���]�������!�&#�
50
Kragujevac Kragujevac, Kralja Petra I 19 Kragujevac Kralja Petra I 19Kragujevac Kragujevac, Kralja Aleksandra I
]����������!�&#$Kragujevac Kralja Aleksandra I
]����������!�&#$Kraljevo ]��������+��|�����;���!�[ Kragujevac +��|�����;���!�[Kruševac ]������-�@����+���!�Q Kragujevac @����+���!�QKruševac ]������-�=�-�]��������&[ Kragujevac =�-�]��������&[]����� ]������+��=�������������!�# Niš +��=�������������!�#Kula Kula, Maršala Tita 242 Novi Sad Maršala Tita 242Lajkovac Lajkovac, Kralja Petra I 2 Kragujevac Kralja Petra I 2Lazarevac ~�������-�]����������Q& Kragujevac ]����������Q&Leskovac Leskovac, Trg Revolucije 7 Niš Trg Revolucije 7Leskovac ~������-�J�����������������&_$ Niš Bulevar Oslobodjenja 170Loznica ~����-��+��=���]����"�!��� Kragujevac +��=���]����"�!���Ljig ~����=������@���!�&# Kragujevac =������@���!�&#Ljubovija ~���������=������@���!�QQ Kragujevac =������@���!�QQMionica @����-����*|���}�����!��� Kragujevac ��*|���}�����!���Mladenovac Mladenovac, Kralja Petra I 217 Kragujevac Kralja Petra I 217Negotin ��������+�������;��������!�_$��� Niš +�������;��������!�
70/II Niš Centar za stambene kredite, Niš,
��������!���&LNiš ��������!�����*&L
Niš ��������+���![� Niš ����+���![�Niš ����;������!�����&[ Niš ;������!�����&[Niš Niš, Vizantijski bulevar 78 Niš Vizantijski bulevar 78Niš ������������!���[#AC������H Niš ��������!���[#
(Fontana) Niš ������������!���&LA��������!���H Niš ��������!���&L
A��������!���HNiš ����J�������������!�#[-32 Niš J�������������!�#[-32Novi Kneževac Novi Kneževac, Kralja Petra I
]����������!�#^Novi Sad Kralja Petra I
]����������!�#^����J���� ����J�����+�������������' Novi Sad +�������������'Novi Pazar Novi Pazar, AVNOJ-a 6 Kragujevac AVNOJ-a 6Novi Sad Novi Sad, Bulevar Mihajla Pupina 4 Novi Sad Bulevar Mihaila Pupina 4Novi Sad ����;���J�����������������L# Novi Sad J�����������������L#Novi Sad ����;���J������|���������!�& Novi Sad J������|���������!�&Novi Sad Novi Sad, Bulevar Cara Lazara 79a Novi Sad Bulevar cara Lazara 79aNovi Sad ����;���J�����������������_Z� Novi Sad J�����������������_Z�Novi Sad Novi Sad, Fruškogorska 10 Novi Sad Fruškogorska 10Novi Sad ����;���X��������LL Novi Sad X�������� 33Novi Sad Novi Sad, Zmaj Jovina 15 Novi Sad Zmaj Jovina 15Novi Sad Novi Sad, Narodnog fronta 34 Novi Sad Narodnog fronta 34Novi Sad ����;���C�����:�������!�& Novi Sad C�����:�������!�&Novi Sad ����;���J�����������������[ Novi Sad J����������������[Novi Sad Centar za stambene kredite,Novi Sad,
Bulevar Mihajla Pupina 4Novi Sad Bulevar Mihajla Pupina 4
Obrenovac ��������-�@�������������!�&LL-135 Kragujevac @�������������!�&LL-135
W������ W�������:������������& Novi Sad Štrosmajerova 1W������ W�������]����������#-4 Novi Sad ]����������#-4
51
W������ Kancelarija za stambene kredite, W�������:������������&
Novi Sad Štrosmajerova 1
W���!�� W���!���]�����W�����Q Niš Kralja Petra I 4 Petrovac na Mlavi
W������-��@�����J���J���!�L_ Niš J���J���!�L_
Plandište Plandište, Hajduk Veljka 16a Novi Sad Hajduk Veljka 16aPirot W�����J�����X�������!�&[ Niš J�����X�������!�&[Požarevac W�"�����-�+��X�������=�����!�[ Niš +��X�������=�����!�[Požega Požega, Knjaza Miloša 6 Kragujevac Knjaza Miloša 6Priboj Priboj, Nemanjina 48-50 Kragujevac Nemanjina 48-50Prijepolje Prijepolje, ;���"����<�������L^ Kragujevac ;���"����<�������L^Prokuplje Prokuplje, 9. oktobra 6 Niš 9. oktobra 6Raška X�����@������������!�[ Kragujevac @������������!�[Ruma Ruma, Glavna 170 Novi Sad Glavna 170Ruma Ruma, 15. maja 143 Novi Sad 15. maja 143Sjenica ;����-��@�������|�������!��� Kragujevac @�������|�������!���Smederevo ;���������Y����!���L Niš Y����!���LSmederevska Palanka
Smederevska Palanka, Svetog Save 19 Kragujevac Svetog Save 19
Sombor ;������=���-;�� �;�� �����!�L# Novi Sad =���-;�� �;�� �����!�32
Sremska Mitrovica
Sremska Mitrovica, Kralja Petra I 6 Novi Sad Kralja Petra I 6
Sremska Mitrovica
Sremska Mitrovica, Svetog Dimitrija 2 Novi Sad Svetog Dimitrija 2
Srbobran Srbobran, Zmaj Jovina 18 Novi Sad Zmaj Jovina 18Senta Senta, Zlatne grede 6 Novi Sad Zladne grede 6Stara Pazova ;����W�������������@�������# Novi Sad �������@�������#Subotica ;�����-�����������+�-���!�# Novi Sad ���������+�-���!�#Subotica Subotica, Štrosmajerova 6 Novi Sad Štrosmajerova 6Surdulica Surdulica, Ulica Kralja Petra I bb Niš Kralja Petra I bbSvilajnac Svilajnac, Svetog Save 52 Niš Svetog Save 52Šabac Šabac, Gospodar Jevremova 44 Kragujevac Gospodar Jevremova 44Šid :���]����������&&-13 Novi Sad ]����������&&-13Temerin Temerin, Novosadska 403 Novi Sad Novosadska 403Titel +�����@�<����]�����!�[� Novi Sad @�<����]�����!�[�Topola +� ����+��������]����������!�L Kragujevac +��������]����������!�
3Trstenik Trstenik, Cara Dušana bb Kragujevac Cara Dušana bbUb Ub, Kralja Petra I 44 Kragujevac Kralja Petra I 44Užice �"�-�����������+�-���!�&#^ Kragujevac ���������+�-���!�&#^Valjevo =�������]����������_& Kragujevac ]����������_&Valjevo =�������w���������_ Kragujevac w���������_Velika Plana =�����W�����@���������!���# Kragujevac @���������!���#Veliko Gradište Veliko Gradište, Kneza Lazara 35 Niš Kneza Lazara 35Veternik Veternik, Kralja Petra I 7a Novi Sad Kralja Petra I 7a=�������x�� =�������x���;����������&Z� Niš Svetosavska 16aVlasotince Vlasotince, Nemanjina 2 Niš Nemanjina 2Vranje Vranje, Lenjinova bb Niš Lenjinova bbVrbas Vrbas, Maršala Tita 66 Novi Sad Maršala Tita 66=�������J���� =�������J�����]���������& Kragujevac ]���������&
52
Vršac Vršac, Sterijina 19a Novi Sad Sterijina 19a{������ {�������������W���!�_$ Niš ������W���!�_$Zemun Zemun, Glavna 30 Beograd Glavna 30Zemun Zemun, Gornjogradska 38 Beograd Gornjogradska 38Zlatibor Zlatibor, Jezero bb Kragujevac Jezero bbZrenjanin Zrenjanin, Kralja Aleksandra I
]����������!���Novi Sad Kralja Aleksandra I
]����������!���Zrenjanin {���������J������=�����=��<���!��� Novi Sad J��*=�����=��<���!����
TC "Bagljaš" lok.12Žabalj Žabalj, Nikole Tesle 47 Novi Sad Nikole Tesle 47
Top Related