Download - Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

Transcript
Page 1: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih
Page 2: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

^lanstvo u SPOS^lanstvo u SPOS-u-u^lanstvo u Savezu p~elarskih orga-

nizacija Srbije ostvaruje se prekodru{tava p~elara po slobodnom izboru.^lanarina u 2007. godini za ~lanovep~elarskih organizacija iz Srbije iznosi1 100 dinara, iz Republike Srpske 28,8KM, iz Federacije BiH 40,5 KM, izHrvatske 228 kuna, iz Slovenije 5 273tolara, za p~elare iz Crne Gore,Makedonije i ostalih inostranih zemaljagde se ~asopis {alje obi~nom po{tom 32evra, a gde se {alje avionom 40 evra.^lanstvo podrazumeva dobijanje 12brojeva ~asopisa P~elar.

Ra~un SPOS-a:160–17806–08

Saradnja Saradnja sa ~asopisomsa ~asopisom

Rukopisi i fotografije se ne vra}aju.Redakcija zadr`ava pravo redigovanjatekstova. Za sadr`aj tekstova odgovara-ju autori, a za sadr`aj oglasa ogla{iva~i.Listovi koji preuzimaju radove iz~asopisa P~elar du`ni su da jasno nave-du izvor informacija.

Istorija ~asopisaIstorija ~asopisaPrvi ilustrovani ~asopis za p~elare

{tampan je 1883. godine u Beogradupod imenom „P~ela“. Potom je {tam-pan „Srpski p~elar“ 1. oktobra 1896.godine u Sremskim Karlovcima. Od1899. godine nastavlja da ga izdajeSrpska p~elarska zadruga u Rumi.„P~elar“, organ Srpskog p~elarskogdru{tva, izlazi od 1. januara 1898.godine u Beogradu. Januara 1934.godine spojili su se „P~elar“ i „Srpskip~elar“ i od tada izlaze pod nazivom„P~elar“.

Ukazom predsednika SFRJ„P~elar“ je 1973. godine odlikovanOrdenom zasluga za narod sa srebrnimzracima za izvanredne zasluge, popular-isanje i unapre|enje p~elarstva, aKulturno-prosvetna zajednica Srbijedodelila mu je 1984. godine Vukovunagradu za rad u razvoju kulture uSrbiji.

Tira`: 14 000. [tampa: Kolor pres– Lapovo, tel. 034/853-715, 853-560,[email protected]

Fotografija na naslovnoj strani: Zima bez zime na p~elinjaku Rako~evi}a

Foto: Zoran Stojanovi},KraljevoRodoljub @ivadinovi},@itkovac

^as^asopis zopis za p~ea p~elalarsrstvtvo o P^ELARP^ELARSavez p~elarskih organizacija Srbije

Molerova br. 13, 11000 Beograd, 011/2458-640, 064/40-191-63 [email protected], www.spos.info, [email protected]

The Magazine of Serbian Beekeeping BEEKEEPERThe Magazine of Serbian Beekeeping BEEKEEPERThe Beekeeping Association of Serbia, Serbia, 11000 Belgrade, 13 Molerova St.

Predsednik SPOS-aDipl. ing. @ivoslav Stojanovi}

Ul. Milana Martinovi}a Metalca br. 4, 24413 Pali}024/753-771, 063/510-598, [email protected]

Glavni i odgovorni urednik Dr med. Rodoljub @ivadinovi}

Ul. Stojana Jani}ijevi}a br. 12, 18210 @itkovac018/846-734, 063/860-8510

[email protected]

Izdava~ki savetProf. dr Jovan Kulin~evi} (predsednik)

Prof. dr Bosiljka \uri~i}, Prof. dr Zoran Stanimirovi},Prof. dr Desimir Jevti}, Prof. dr Slobodan Miloradovi},

Prof. dr Miloje Brajkovi}, Jovo Kantar, @arko @ivanovi}

Redakcija (po azbu~nom redu prvog slova prezimena)

Doma}i ~lanovi redakcije

Dipl. novinar Milanka Vorgi} (Novi Sad), Dragutin Gaji} (Veliko Gradi{te), Milan Jovanovi} (Trstenik),

Ratko Jokovi} (Lu~ani), Branislav Karleu{a (Beograd), Dejan Kreculj (Kovin), Milan S. Mateji} (Vla{ki Do), Ing. Robert Past (Novi Sad), Rajko Pejanovi} ([abac),

Milutin Petrovi} (Kragujevac), Dr sci. vet. med. Nada Plav{a (Novi Sad),

Dr Slavomir Popovi} (Beograd), Vladimir Hunjadi (Petrovaradin)

Strani ~lanovi redakcije

Vladimir Augu{tin (Metlika, Slovenija), Borisav Brnjada (Bar, CrnaGora), Ferid Velagi} (Tuzla, Bosna i Hercegovina),

Amir Demirovi} (Sanski Most, Bosna i Hercegovina), Milan Isidorovi} (Sutomore, Crna Gora), Dr med. Stipan Kova~i}

(Darda, Hrvatska), Branko Kon~ar (Kozarac, Bosna i Hercegovina),Mr sci. Goran Mirjani} (Gradi{ka, Bosna i Hercegovina), AleksandarMihajlovski (Skoplje, Makedonija), Franc Prezelj (Kamnik, Slovenija),

Doc. dr sci. Zlatko Pu{kadija (Osijek, Hrvatska), Milorad ^eko (Banja Luka, Bosna i Hercegovina),

Dr vet. med. Irena D`imrevska (Skoplje, Makedonija), Franc [ivic (Ljubljana, Slovenija)

2007

APIMONDIA Foundation

APISLAVIA

Page 3: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 49

Vlastimir Spasi}OPTIMALAN PROLE]NIRAZVOJ 54Upoznajte se sa modernimstavovima o razvoju p~elinjihzajednica u prole}e, do ~egase mo`e do}i samo upornim

u~enjem i dugogodi{njim iskustvom@ivoslav Stojanovi}

A@ NAMJESNIKU PRIPREMIZA GLAVNU PA[U 59Iz pera predsednikaSPOS-a pro~itajte detalje

o ovoj neobi~noj ko{nici koja od p~elaramnogo tra`i, ali mnogo i daje. A@ Namjesnikpokazuje odli~ne rezultate u pripremi zaglavnu pa{u ~ak i u godinama sa nepovoljnimvremenskim prilikama u prole}eJovan Kulin~evi}

NOSEMA CERANAEKOD EVROPSKIHMEDONOSNIH P^ELA 68Nau~nici polako razotkrivajunovu nozemozu i saznali su

da nozemoza nije `ivotinja (!?), ve} visokospecijalizovana gljivica! MALA KO[NI^INA BUBA 71Jo{ jedna stra{na {teto~ina p~ela preti evrop-skom p~elarstvu!

KKo ne zna, neka u~i ~itaju}i P~elaro ne zna, neka u~i ~itaju}i P~elar..KKo zna, neka u`iva u obnavljanju gradiva. o zna, neka u`iva u obnavljanju gradiva.

KKo zna bolje, neka to i napi{e. o zna bolje, neka to i napi{e.

IIzzddvvaajjaammoo iizz ssaaddrr`̀aajjaa

KALENDAR VA@NIJIH P^ELARSKIH SKUPOVA U NAREDNOM PERIODU1 – Bjelovar (Gudovac), III p~elarski sajam, 3. i 4. II 2007. 2 – Beograd, XV savetovanje na Poljoprivrednom fakultetu, 10. i 11. II 2007. 3 – Ni{, V me|unarodni stru~ni seminar „Priroda daruje – um caruje“, 17. II 2007. 4 – Smederevska Palanka, XI Savetovanje „Tehnologija p~elarenja“, 17. II 2007. 5 – Novi Sad, XXV Savetovanje p~elara Vojvodine, 3. III 2007.6 – Aleksinac, Seminar o HACCP sistemu u p~elarstvu i dobroj p~elarskoj praksi

(pokroviteljstvo: APIMONDIA, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije), 4. III 2007. 7 – Vinkovci, IV p~elarski dani, 9, 10. i 11. III 2007. 8 – Istanbul, Prvi kongres p~elarskih organizacija Balkanskih zemalja, 29. III – 1. IV 2007.

Slavomir Popovi}PISMO P^ELARIMA ZA FEBRUAR 51Vlastimir Spasi}OPTIMALAN PROLE]NI RAZVOJ 54@ivoslav Stojanovi}A@ NAMJESNIK U PRIPREMIZA GLAVNU PA[U 59Goran Grbi}UBLA@AVANJE NEGATIVNIH FAKTORA U PROLE]NOM RAZVOJU 62Werner GekelerKONTROLA SADR@AJA VODE U MEDU 65Jovan Kulin~evi} NOSEMA CERANAE KOD EVROPSKIHMEDONOSNIH P^ELA 68MALA KO[NI^INA BUBA(Aethina tumida) 71Petar Panteli}ALKOHOLNI RASTVOR PROPOLISAPROTIV VAROE 73Ivan Jurkovi~P^ELARENJE SA VI[ENAMENSKOM VISOKOM PODNJA^OM KOD NASTAVLJA^A 74Veroljub Umelji}NAU^NO PRANJE… [ARENOG PAPIRA? 79SKUPOVI 80SKUPOVI I REPORTA@E 83

Page 4: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

50 P^ELAR, februar 2007.

Re~ uurednikaNa po~etku ovog obra}anja Vama, dragi

~itaoci, moram najpre da uputim izvinjenjezbog ka{njenja sa dostavljanjem januarskog ifebruarskog broja ~asopisa P~elar. Broj ~lano-va SPOS-a naglo raste, verovatno kao nikadado sada, {to je delimi~no usporilo uno{enjepodataka u kompjuter. Oni koji su spiskoveslali internetom u digitalnom obliku ~asopis sudobili me|u prvima, dok je bilo ka{njenja kodonih drugih. Ali, dobro, to }e se brzo re{iti.Potrudili smo se da sadr`aj vremenski uskladi-mo sa ka{njenjem ~asopisa, tako da smo sigur-ni da }ete biti zadovoljni.

Znamo da ima dosta primedbi i na obim-nost oglasa, ali je SPOS u~inio sve da ih svedena razumnu meru. Naravno, prva tri broja ugodini uvek imaju ne{to vi{e oglasa nego ostalimeseci.

U protekle dve godine, posle izvesnog pe-rioda stagnacije, imali smo prose~no godi{njepove}anje ~lanstva za oko 500. Ove godine,pove}anje }e se meriti hiljadama, {to zbogbesplatne registracije p~elinjaka koju je svimanama, u saradnji sa Ministarstvom poljopri-vrede, obezbedilo rukovodstvo SPOS-a, {tozbog nastupa P~elara na stranom tr`i{tu. Sve usvemu, bi}e nas mnogo vi{e {to }e, nadam se,uticati i na pobolj{anje kvaliteta ~asopisa, jervi{e ljudi vi{e zna.

Mogu i da vas obradujem ne~im lepim.Kona~no se krenulo sa realizacijom projektadigitalizacije svih brojeva ~asopisa P~elar koji

su od{tampani u proteklih 109 godina! [ta tozapravo zna~i? Svi brojevi bi}e skenirani i sva-ka stranica i svaki broj ~asopisa nareza}e se napar DVD-a, pa }e svako od vas mo}i da potra-`i bilo koji broj da ga pro~ita. Jednostavno ot-kucate na tastaturi kompjutera, recimo „mart1938“ i taj broj ~asopisa se otvori pred vama!Isto }e se uraditi i sa kultnim ~asopisima Jugo-slovensko p~elarstvo i Napredno p~elarstvo.To neizmerno blago bi}e dostupno svakomp~elaru ove, ali i drugih zemalja. Pozivamo na-{e kolege iz ~asopisa Hrvatska p~ela, Sloven-ski ~ebelar, P~elarstvo i Melitagora da u~ineisto. Da poka`emo svetu kakvim blagom ras-pola`emo. Jer, znanje je jedina vrednost kojase umno`ava deljenjem.

Diskovi sa svim ~asopisima dostavi}e sedru{tvima p~elara sa dozvolom za umno`ava-nje. Ovaj grandiozni projekat krunisa}e velikijubilej, 110 godina postojanja SPOS-a. Jubilejje dobio i slogan ~iji je autor zamenik predsed-nika SPOS-a Dragutin Gaji}: „50 000 p~elaraza o~uvanje prirode Srbije“. Ovaj slogan sa ve-likom upotrebnom vredno{}u bi}e maksimal-no promovisan. Pozivamo i vas da ga ugraditeu sve svoje aktivnosti. Jer, zaista je tako. Mo-`da i vi{e od 50 000 ljudi se u Srbiji bavi p~e-larstvom, direktno ili indirektno, a najve}u ko-rist od njihovog rada ima {ira zajednica, krozopra{ivanje i odr`avanje ekolo{ke ravnote`e ibiodiverziteta. Slavimo p~elu, jer nam onaomogu}ava da opstajemo!

IZVE[TAJ SA SEDNICE IO SPOS-a odr`ane 23. decembra 2006.

Na ovom sastanku donete su slede}e va`nije odluke. Skup{tina SPOS-a se zakazuje za 24.februar 2007. godine. U Organizacioni odbor za obele`avanje 110. godi{njice od osnivanjaSPOS-a uvr{teni su ceo IO SPOS-a, predsednik Nadzornog odbora i predsedavaju}i Skup{ti-ne SPOS-a, a predstavnici vlasti }e biti imenovani kasnije. Za slogan godi{njice odre|en je:„50 000 p~elara za o~uvanje prirode u Srbiji“. Odobreno je uvo|enje ADSL (512 kbps) linijeu SPOS uz mese~nu pretplatu od 1 800 dinara. Prihva}ena je ponuda Narodne biblioteke zadigitalizaciju starih brojeva ~asopisa P~elar, uz pla}anje po obavljenom poslu. Nalo`eno je dase za slede}i sastanak pripremi izve{taj Komisije za obrazovanje kako bi se pravilno razmo-trile prispele primedbe. SPOS vi{e ne}e stajati iza bilo koje izlo`be na kojoj bi postojala i naj-manja diskriminacija bilo kog proizvoda, pri ~emu svi proizvodi koji se budu izlagali morajuimati odgovaraju}u potpunu dokumentaciju izdatu od nadle`nih organa. Dozvoljen je otkupstarih brojeva P~elara iz arhive po ceni od 20 dinara po komadu plus PTT tro{kovi.

Page 5: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 51

Za razliku od januara, tokom februara up~elinjem dru{tvu po~inje intenzivniji `ivot.Matica sve vi{e pola`e jaja. U ja~im p~elinjimdru{tvima matica dnevno pola`e prose~no pooko 200 jaja, a u slabijim p~elinjim dru{tvimapo 100–150 jaja dnevno. U centru gnezda,gde je leglo, u ovo doba godine temperatura jeoko 35 °C, koju treba i odr`avati na tom ni-vou, {to ja~im p~elinjim dru{tvima ne}e biti te-{ko, ali slabijim je to veoma naporno. Iz danau dan pojavljuje se sve ve}i broj mladih p~elaiz legla koje je matica polo`ila u januaru, kojese grupi{u oko matice i intenzivnije maticuhrane mati~nim mle~om. Sa pojavom mladihp~ela matica kao da dobija novu snagu ispremnost da intenzivnije pola`e jaja.

Kad se ve} pominje leglo u februaru valjaista}i da je pojava legla u ve}em obimu uovom periodu veoma {tetno za p~elinje dru-{tvo. Takvo leglo zahteva odr`avanje konstant-ne temperature i kvalitetnu mikroklimu u gne-zdu {to dodatno iznuruje p~ele i ~ini ih nedo-voljno sposobnim za negovanje legla tokomprole}a. [to je p~elinje dru{tvo slabije u ovomperiodu, to se posledice preranog legla vi{eose}aju. ^esto je i sam p~elar kriv za pojavupreranog legla: ako previ{e utopli p~elinjedru{tvo u novembru, ako je zazimio slabijep~elinje dru{tvo itd.

Do ovog perioda p~elama je trebalo obez-bediti dosta hrane i dobru ventilaciju. Ta hra-na mogla je do ovog momenta da bude malte-ne i od {e}ernog sirupa, bez polena. Ali, odovog momenta, pa nadalje, p~elinjem dru{tvuje potrebna kvalitetna hrana sa dosta polenaradi kvalitetnog negovanja i razvoja legla.

P~elinje klube pri niskim temperaturamakre}e se navi{e (na gore) i tada koristi hranu umednoj kapi, iznad legla. Ako je p~elinje dru-{tvo zazimljeno sa nedovoljnom mednom ka-pom na ramovima u plodi{tu, p~elinje klube

}e ve} u ovom periodu „probiti“ mednu kapu,izbiti na satono{e i stradati ako mu p~elar nedoda poga~u, i pored toga {to levo ili desno odklubeta mo`da ima dovoljno hrane. I ovde tre-ba ista}i da su kod ja~eg p~elinjeg dru{tva ve-li~ina i polo`aj klubeta daleko povoljniji u od-nosu na slabije p~elinje dru{tvo, jer ima dale-ko bolji kontakt sa hranom. Mo`e da se desida je p~elar zazimio p~elinje dru{tvo sa sla-bom mednom kapom na samo 2–3 sredi{njarama i da p~elinje klube izbije na satono{e, tj.probije mednu kapu samo, na primer, u dvesredi{nje ulice. P~elinje klube }e se tada pode-liti u dva dela (levo i desno od ulica u kojimasu p~ele „probile“ mednu kapu) i tako, znatnooslabljeno, strada}e. Naravno, mo`e da se de-si da i matica bude ba{ u onoj ulici u kojoj sup~ele „probile“ mednu kapu i da ona strada odgladi kao i sve p~ele u toj ulici.

U toku februara p~elinje dru{tvo tro{i da-leko vi{e hrane nego u januaru. To je normal-no, jer u februaru matica nosi intenzivnije,ima vi{e mladog legla za negovanje. U svakomslu~aju, u februaru p~elar treba da izvr{i kon-trolu da li su mu p~ele izbile na satono{e, tj. dali su ostale bez hrane i da pomogne p~elama

PISMO P^ELARIMAPISMO P^ELARIMA

ZA FEBRUZA FEBRUARARDr Slavomir Popovi}, ul. Save Kova~evi}a br. 38, 11000 Beograd, (063) 8614-803

Mirno zimovanje (foto: Branko Obranovi~)

Page 6: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

52 P^ELAR, februar 2007.

dodavanjem poga~e ili ramova sa medom akonjima raspola`e.

Kad se radi o dodavanju poga~e p~elinjimdru{tvima u februaru ima vi{e razli~itih stavo-va:

– Jedni p~elari smatraju da poga~u trebadati samo ako su p~ele izbile na satono{e, jerje to jedini na~in da se p~elinje dru{tvo spasiod gladi. Ina~e se smatra da ako je p~elinjedru{tvo kvalitetno zazimljeno, sa dosta kvali-tetne hrane i sa oko 20 000 p~ela, ne treba gadirati sve do po~etka vo}ne pa{e;

– Drugi p~elari smatraju da u februaruobavezno treba dati poga~u ako su p~elinjadru{tva slabija, jer }e poga~a dr`ati p~ele ~vr-{}e na okupu u klubetu, povezuju}i gornje de-love ramova sa hranom, zatim ako je p~elarusled nedovoljnog znanja nekvalitetno zazi-mio p~elinje dru{tvo, usled ~ega se p~elinjeklube pomerilo levo ili desno, pa }e poga~a uovo doba godine, tako|e, ~vr{}e dr`ati p~eli-nje klube na okupu tj. poveziva}e p~ele sa hra-nom, zatim ako su prethodni meseci bili topli(novembar, decembar, kao {to je to bio slu~ajpro{le 2006. godine) pa su p~ele puno izlazileiz ko{nica i tro{ile med i, na kraju, ako p~elarnije siguran da mu p~elinja dru{tva imaju do-voljno hrane;

– Tre}i p~elari smatraju da dodavanjepoga~e u drugoj polovini februara stimuli{ep~elinje dru{tvo na intenzivniji rad.

U toku februara p~elinje dru{tvo ne trebauznemiravati. Osmatranjem leta na ko{nici,mo`e se mnogo toga uo~iti:

– Ako p~ele hitro izle}u iz ko{nice, u ko-{nici je sve u redu;

– Ako je dan povoljan za izlet, a p~elegami`u i tumaraju po prednjem delu ko{nice,tresu krilima, znak je da p~elinje dru{tvo ilinema maticu ili nema dovoljno hrane;

– Ako p~ele tumaraju po prednjoj straniko{nice, ako je trbuh p~ela naduven a poletalj-ka i prednji deo ko{nice su zaprljani, znak jeda su p~ele obolele od nozeme. Treba poslatiuzorak (sa p~elama) u laboratoriju na pregled;

– Ako se na letu ko{nice primete beli kri-stali, a p~elama nije stavljena poga~a, znak jeda je rezervna hrana (med) ukristalisana;

– Ako p~ele izle}u iz neke ko{nice ranoujutro i predve~e, a iz ostalih ko{nica ne izle-}u, znak je da je to p~elinje dru{tvo napadnu-to ili ono „plja~ka“ drugo p~elinje dru{tvo;

– Ako iz neke ko{nice p~ele ne izle}u, aiz drugih izle}u, zakucati sna`nije po toj ko{ni-ci u predelu plodi{ta, pa ako p~ele prvo sna-`nije zabruje, a potom (kroz 4–5 sekundi)zvuk (brujanje) se sti{a, znak je da je u ko{ni-ci sve u redu. Ako se brujanje u ko{nici nasta-vi, znak je da ne{to nije u redu i da to p~elinjedru{tvo treba pregledati ~im dozvole vremen-ski uslovi.

Mir na p~elinjaku u toku februara je veo-ma bitan. Svaki stres p~ela u p~elinjem dru-{tvu (usled udara po ko{nici i sli~no) naru{avamikro-klimu u ko{nici, uti~e na nepotrebnopove}anje potro{nje hrane u ko{nici i na ne-potrebno iznurivanje p~ela. Ve}i stresovi p~e-la (usled ~estih udara po ko{nici) mogu da bu-

Jo{ ima vremena za pripremu opreme

Na p~elinjaku Sa{e Rako~evi}a u selu Stanci kod Aleksinca na +2 °C

Page 7: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 53

du katastrofalni po p~elinje dru-{tvo usled odvajanja pojedinih(ve}ih) delova klubeta.

U toku februara treba o~istitipodnja~e ko{nica. Za p~elare jeto mali napor, a p~elama velikapomo}. Ako ima mnogo uginulihp~ela na podnja~i (dve i vi{e {aka)treba obavezno poslati uzorak sap~elama u laboratoriju na ispiti-vanje.

Utopljavanje dru{tava krajemfebruara (po~etkom marta) je po-sebno zna~ajno za slabija p~elinjadru{tva, kod kojih je ovaj periodkriti~an za njihov razvoj, zbog za-hla|enja i nedovoljnog broja p~ela koje nemogu da se uspe{no suprotstave ~estim kli-matskim promenama.

P~elinje dru{tvo koje je u zimu u{lo sa pre-ko 20 000 p~ela, nekako }e se odupreti ~estimklimatskim promenama u februaru. Ali, p~eli-nje dru{tvo koje je u zimu u{lo sa manje od15 000 p~ela, te`e }e se izboriti sa ~estim kli-matskim promenama ako se dobro ne utopli.Jer, u gnezdu p~elinjeg dru{tva u ovo doba go-dine temperatura je oko 35º °C, bez obzira navisinu temperature spolja. To tokom februaraprakti~no zna~i da kada je temperatura napo-lju ponekad i ispod 0 °C, u p~elinjem gnezduje oko 35º °C.

Ako bi se temperatura u predelu gnezdasmanjila na oko 32º °C matica bi prestala sapolaganjem jaja, {to bi znatno usporilo razvojp~elinjeg dru{tva, a p~ele koje se izlegu iz le-gla na takvoj temperaturi su nedovoljno razvi-jene i kratko `ive.

Ako p~elar dobro ne utopli p~elinje dru-{tvo, p~ele }e se svakako boriti da odr`e tem-peraturu u gnezdu od oko 35º °C tro{e}i vi{ehrane, {to }e ih, naravno, znatno iznurivati.

Ja~ina p~elinjeg dru{tva u toku februaradirektno zavisi od ja~ine p~elinjeg dru{tva ufazi pripreme p~elinjih dru{tava za zimu i nje-gove ja~ine neposredno pred zimu. U ja~emp~elinjem dru{tvu u toku avgusta bolje se ne-guje leglo. Mlade (zimske) p~ele dobijene iztakvog legla su kvalitetne, vitalne i spremnijeda uspe{no prezime. U toku zime p~ele u sla-bijem p~elinjem dru{tvu tro{e 2–3 puta vi{ehrane po jedinici mase p~ela i znatno vi{e seiznuruju nego p~ele u ja~em p~elinjem dru-{tvu.

Tretiranje p~ela protiv vapoeu ovo doba godine je bitno naonim p~elinjacima na kojima p~e-lar nije siguran da je tokom pret-hodnog perioda oborio varou udovoljnom procentu.

U periodu kad jo{ uvek nemadosta legla, kad je najve}i deo va-roe na p~elama, jednim tretira-njem p~ela protiv varoe znatno bise smanjio broj varoa u p~elinjemdru{tvu.

Dobra mikroklima (ventilaci-ja) u ko{nici u toku februara jeveoma va`na.

Ako je u ko{nici preteranavla`nost, p~ele }e reagovati ve}om potro{njomhrane. Ve}om potro{njom hrane raste tempe-ratura u klubetu, matica po~inje intenzivnijeda pola`e jaja, za negovanje legla p~ele jo{ vi-{e tro{e hranu, stvara se jo{ ve}a vla`nost, jo{je vi{e (preranog zimskog) legla. Karakteri-sti~no je da slabija p~elinja dru{tva po praviluimaju uve}anu vla`nost i ve}i obim preranoglegla (proporcionalno prema svojoj snazi).

Treba izvr{iti kontrolu leta, jer mo`e da sedesi da su mrtve p~ele zagu{ile (zatvorile) le-to, {to spre~ava (ili ote`ava) p~ele da izle}u napro~isni let.

Ako se u p~elinjem dru{tvu u februaru na-lazi stara matica, p~elar tu ne mo`e ni{ta dau~ini, ali je krajnje vreme da se podseti da tro-godi{nje matice tokom zime stradaju preko10%, dvogodi{nje oko 3%, a jednogodi{njeoko 0,2%, da su tro{kovi zamene stare maticemladom vi{estruko manji od tro{kova nastalihgubitkom starih matica, da je znatno ve}a ve-rovatno}a da }e p~elinje dru{tvo sa mladommaticom uspe{nije prezimiti nego dru{tvo sastarom maticom, ali i da u slabijem p~elinjemdru{tvu ~ak i kvalitetna mlada matica slabijepola`e jaja.

U toku februara pravo je vreme da se izvr-{i dezinfekcija ko{nica i opreme, da se u`i~eramovi, da se popravi oprema, da se pripremesakuplja~i polena za vo}nu pa{u, da se pripre-mi sun~ani topionik voska, da se sa~ini planuzgoja matica presa|ivanjem larvi, postavepojilice za p~ele i sli~no.

Tako|e, veoma je va`no da se prelista p~e-larska literatura i pro~ita ~asopis „P~elar“, dase pose}uju predavanja koja organizujup~elarske organizacije i drugo.

Oprezno zbog grabe`i

Foto

: Milo

{ M

ilosa

vlje

vi}

Page 8: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

54 P^ELAR, februar 2007.

Svakog prole}a p~elar se nalazi pred dile-mom: kako da svoje teoretsko znanje preto~i upraksu i kako da ga uklopi u sve surovije vre-menske prilike koja nas svakog prole}a sta-vljaju pred nova isku{enja? P~elar se vrlo ~estona|e u nedoumici {ta da preduzme u datimuslovima koji vladaju na mikrolokaciji njego-vog p~elinjaka, da bi razvoj p~elinje zajedniceusmerio u `eljenom pravcu. Najve}i problemje u tome {to ne postoji univerzalni recept, pri-menljiv na sve uslove u kojima se p~elinje za-jednice mogu na}i. Znanje p~elara tu dolazi uprvi plan. P~elar mora da proceni kako }e se udatim okolnostima pona{ati p~elinje zajednicei kako }e priroda uticati na vreme po~etka,obilnost i sveukupno iskori{}enje p~elinjih pa-{a. Tek na osnovu pravilne procene, do koje se

te{ko dolazi bez odgovaraju}eg, najmanje de-setogodi{njeg iskustva, uz kori{}enje svog zna-nja o biologiji p~ela, p~elar mo`e i mora pro-na}i najbolje re{enje za pomo} svojim dru{tvi-ma u brzom i efikasnom prole}nom razvoju.Dobri p~elari uspevaju da 50% do 70% svojihdru{tava optimalno razviju, tako {to }e njihovmaksimalan razvoj tempirati u vreme samogpo~etka pa{e, {to }e jedino dati prave efekte.

Poznavanje biologije p~ela je od funda-mentalnog zna~aja za dobro vo|enje p~elinja-ka. Ako p~elar ta~no zna i mo`e da predvidikako }e se p~ele pona{ati u odre|enoj situaci-ji, on se mo`e nazvati uspe{nim. Svi oni kojimisle da su knjige o biologiji pona{anja p~elasuvi{ne i nepotrebne prakti~nom p~elaru, grd-no se varaju. U njima le`i tajna uspe{nosti. Doistih saznanja mo`ete do}i i iz iskustva, ali }evam za to biti potrebna najmanje dva `ivota iliniz dugih razgovora sa iskusnim p~elarima.Vrlo ~esto p~elari vide odre|enu pojavu, ali jepogre{no tuma~e. To dovodi do kardinalnihgre{aka u tenici p~elarenja.

Sagledavanje realnog stanja na p~elinjaku

Posle obavljanja prve kasno zimske ili pro-le}ne posete p~elinjaku, p~elar ve} sti~e odgo-varaju}u procenu stanja. Pregledom fioka is-pod mre`astih podnja~a i samim pregledompodnja~a sti~e uvid u uspe{nost zimovanja. Ta-da treba da ustanovi koje su p~elinje zajedniceuginule i da njihove ko{nice ukloni sa p~elinja-ka pre prvih masovnih izleta p~ela. Uzorkemrtvih p~ela treba odneti na analizu u najbli`iveterinarski institut. Ako je uzrok uginu}a ba-

OPTIMALANOPTIMALANPROLE]NIPROLE]NI RRAZVOJAZVOJ

uskla|en sa biologijom p~ela uskla|en sa biologijom p~ela i uslovima u prirodii uslovima u prirodi

Ing. Vlastimir Spasi}Bulevar Nemanji}a br. 98/1218000 Ni{ (018) 531-754, (063) 8778-466 [email protected]

Objasnite i drugima svoju tehniku rada

Page 9: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

nalne prirode, uglavnom posledica nepravil-nog rada p~elara, sva oprema, zajedno sa ra-movima i zalihama hrane, mo`e se koristiti ikod drugih zajednica. Ako je uzrok uginu}abolest, oprema se mora kvalitetno dezinfiko-vati, a ostali zara`eni materijal adekvatno sa-nirati (najverovatnije spaliti).

Iako profesionalci umeju da sve potrebnepodatke o p~elinjoj zajednici pro~itaju sa pod-nja~e, tj. iz fioke ispod mre`e, ipak treba oda-brati jedan pogodan dan za pregled p~elinjihzajednica, pre svega u svrhu ustanovljavanjakoli~ine preostale hrane, kako se ne bi dogo-dila nepotrebna prole}na uginu}a zbog malihzaliha kod pojedinih zajednica, a {to se doga-|a i najiskusnijim p~elarima, ako su neopreznii ako ra~unaju da su sva dru{tva jednaka. Sva-ka p~elinja zajednica je pri~a za sebe i zato jepotrebno evidentirati stanje u ko{nicama prili-kom tog prvog pregleda.

Ako u ko{nicama ima dovoljno hrane, za-jednice prakti~no ne zahtevaju neku posebnunegu. Kada ka`em „dovoljno hrane“ mislimna zalihu meda od najmanje 10 kg uz dovoljnezalihe perge.

Svi koji su uspeli da u jesen obezbede loka-ciju za p~elinjak gde polena ima u izobilju,obezbedili su i bogate zalihe perge. Perga je,verovali ili ne, glavni faktor koji kontroli{ezdravlje p~ela. Nau~no je dokazano da obilnezalihe perge u prole}e spre~avaju razvoj mno-gih bolesti, kao {to su nozemoza, evropskatrule`, pa ~ak i ameri~ka trule` legla. Po{tosmo ve} prinu|eni da p~elarimo sa varoom,treba naglasiti da }e se pri istoj zara`enosti va-room, mnogo bolje pona{ati p~elinje zajedni-ce koje imaju bogate zalihe perge.

Naravno, zimskim tretmanom protiv va-roe (oksalna kiselina, Apitol, Perizin) trebaloje broj varoa svesti na dozvoljeni maksimum,a to je najvi{e 50 jedinki po p~elinjemdru{tvu. Iako se ~ini da mi ne mo`e-mo znati koliko je varoa ostalo u ko-{nici, to nije tako. Svako od pome-nutih sredstava, adekvatno primenje-no, obara najmanje 90% varoa. Zna~i,u ko{nici je ostao najvi{e deveti deoprebrojanih oborenih varoa.

Tako efikasni zimski tretmani omo-gu}avaju p~elaru da ne razmi{lja o varoisve do sredine ili kraja jula, i do tada ni-je potreban nikakav tretman zajedni-ca ni jednim preparatom, ako

nema uno{enja varoe sa strane. Ali, za ovakovisoku efikasnost potrebna je izuzetna preci-znost u doziranju preparata protiv varoe to-kom zime.

Tek ako ste varou ve}im delom oborili kra-jem jula ili po~etkom avgusta ({to zavisi od pa-{a koje pose}ujete), a dotukli je tokom zime,mo`ete ra~unati na uspe{an prole}ni razvoj.Jer, varoa je parazit na koga mo`emo uticati.

Ne mo`emo uticati na adekvatan na~in naprskanje vo}a u cvetu, na primer. I ne samo to.Veliki broj p~ela u rano prole}e ugine na nea-dekvatnim pojilima, ili ih odnese iznenadnihladni talas ili neka ptica.

Kako razviti zajednice?

Kada smo pregledali dru{tva i ustanovilinjihovo stanje, treba dobro sagledati vremen-sku prognozu (koja ne mora uvek biti ta~na),pratiti i uporediti dato prole}e sa nekim sli~-nim prethodnim i kona~no napraviti strategijurazvoja p~elinjih zajednica.

Ako sagledamo sve nau~ne podatke iprakti~na iskustva, mo`emo da zaklju~imo daje cilj prole}nog razvoja tempiranje maksimal-nog razvoja p~ela ba{ na dan po~etka pa{e.

To je vrlo ~esto nedosti`an cilj, iz vi{e raz-loga. Ali, svi p~elari trebaju da tokom prole}-nog razvoja te`e ba{ njemu. To je cilj, koji namgarantuje visok prtinos na pa{i. Objasni}u za-{to.

Mnogi dugogodi{nji p~elari su se uverili danajvi{e meda ne dobiju uvek od zajednica ko-

je su najbolje izimile, najbolje krenule savelikom koli~i-nom legla

u rano

P^ELAR, februar 2007. 55

Page 10: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

56 P^ELAR, februar 2007.

prole}e i izgledale da }e dati maksimalan pri-nos, ve} od zajednica koje su imale najve}upovr{inu pod leglom na 20 do 30 dana pre po-~etka pa{e. Samo tako tempirani razvoj obez-be|uje idealan odnos starosnih grupa p~ela zaiskori{}enje pa{e. Samo u ovom slu~aju svakap~ela radi onaj posao koji joj po starosti odgo-vara.

Naravno da p~elar nije ~arobnjak koji mo-`e razvoj da tempira strogo u dan, ali mo`e dasve svoje radove usmeri ba{ ka tom cilju. Sva-ko ka{njenje maksimalnog razvoja vodi u izve-sni gubitak prinosa. Jer, prema analizidr med. Rodoljuba @ivadinovi}a (2000), sva-kim danom zajednica stari, gubi se onaj opti-malan odnos starosnih grupa p~ela, gubi seoptimalan radni elan i na kraju se gubi zna~a-jan deo prinosa. U prirodi uglavnom nemaovog starenja. Za{to?

Dru{tvo u prirodi dostigne vrhunac razvo-ja, sakupi velike koli~ine meda i odmah se iz-roji. ^ovek je re{io da promeni tu osobinup~ela, tj. da spre~i rojenje. Zato, umesto da istara i nova zajednica dobiju novi radni elan ida ponovo krenu u efikasno sakupljanje nek-tara, gledano po jedinici mase p~ela, zajednicakojoj je rojenje „zabranjeno“ polako stari i gu-bi elan.

Me|utim, ovo ne zna~i da je spre~avanjerojenja lo{e. Naprotiv. Samo p~elar treba dauspe{nim rukovo|enjem p~elinjaka adekvatnosimulira rojenje i zadr`i radni elan p~elinje za-jednice kako bi iskori{}enje narednih pa{a bi-lo relativno pribli`no prirodnom.

Prakti~ne metode razvoja p~ela

Iako sva ozbiljna istra`ivanja ukazuju dateret pa{e pada na primateljice nektara, a neizletnice, ve}ina nas se i dalje trudi da obezbe-di {to vi{e izletnica p~elinjoj zajednici. Me|u-tim, istina je druga~ija. Izletnica donosi nektaru ko{nicu, ali ga od nje prima odre|eni brojp~ela primateljica.

Svaka od njih sposobna je da preradi sveganekoliko miligrama nektara, ne vi{e. Jer, kadabi mogla vi{e, onda bi od jedne izletnice nek-tar preuzela jedna primateljica. Me|utim, ujakoj pa{i, kada p~ela donese punu mednuvoljku nektara, od jedne izletnice nektar preu-zme ~ak 10 do 12 p~ela primateljica!

One zatim odlaze u medi{te i tamo se za-dr`avaju ~ak do 20 minuta prera|uju}i nektar.

Zna~i, njih vi{e nema na ulazu ko{nice da pre-uzmu novi nektar. [ta to zna~i? Zna~i da njihtreba da zamene nove primateljice. To je raz-log za{to broj izletnica nijedan ozbiljan p~elarne uzima kao relevantan faktor za dono{enjenektara. Ta~no je da je dobro da ih ima {to vi-{e, ali ako ih ima vi{e od potrebnog, optimal-nog broja (a to je broj za koji zajednica mo`eda obezbedi adekvatan broj primateljica) za-jednica je primorana da delu izletnica „nare-di“ da se vrate u ko{nicu. To se doga|a kadap~elar izvr{i poja~avanje zajednica naletomp~ela (izletnicama). Istovremeno, p~elinja za-jednica reaguje i u ko{nicu vra}a vi{ak izletni-ca. I to najmla|e, najja~e i najte`e izletnice(koje jo{ uvek imaju mogu}nost da kao relativ-no mlade p~ele lu~e dovoljnu koli~inu enzimaza preradu nektara, {to je osobina primatelji-ca), dok one najslabije, najlak{e, koje su predkraj `ivota ostaju napolju. ^ista {teta! Meda}e biti ne{to vi{e, jer je i p~ela vi{e, ali se za-pravo prinos po jedinici mase p~ela (po jednojp~eli, ako ho}ete) smanjuje.

Zna~i, istra`ivanja pokazuju da svako dru-{tvo uvek raspola`e dovoljnim brojem izletni-ca, ali mu na obilnim pa{ama ~esto nedostajuprimateljice nektara. Zato p~elar treba da ura-di sve {to je u njegovoj mo}i da ih bude u do-voljnom broju.

To zna~i da treba da natera maticu da po-lo`i {to vi{e jaja ba{ kada je to optimalno, tj.da se iz tih jaja razviju p~ele koje }e u vrememaksimalnog unosa biti optimalne starosti zaprijem nektara tj. 15 do 20 dana. To u praksizna~i da p~elar treba da preduzme neki kon-kretan korak na p~elinjaku na oko 40 danapred o~ekivani po~etak pa{e. Taj trenutak je

Na p~elinjaku Stanimira Javorca iz Rume.U rukama dobrog p~elara svaka ko{nica je dobra

Page 11: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 57

zapravo po~etak aprila, a u ovakvim toplijimsezonama, kada glavnu pa{u (bagrem) o~eku-jemo ranije, taj rok se pomera za oko 7 do 10dana unazad. Tada p~elar mo`e kod svih ja~ihzajednica (leglo na najmanje 4 rama i dovolj-no p~ela koje se „prelivaju“ u susedne ulice),da doda jedan izgra|en ram ili ram sa satnomosnovom u sred legla. Ovaj manevar se mo`eponoviti kroz 7 do 10 dana kod najja~ih zajed-nica.

Ako zajednica ima optimalne zalihe kvali-tetne (prirodne) hrane, to je uglavnom dovolj-no da se razvije kako treba, ako to dozvole ivremenski uslovi, tj. ne bude nekih ja~ih hlad-nih talasa koji }e dovesti do usporavanja raz-voja legla u pojedinim danima prole}a.

Kod ko{nica ni`ih ramova, ako vremenskaprognoza predvi|a lepo vreme i narednih pet-naestak dana, mo`e se izvr{iti zamena mestanastavaka, mada je to rizi~an potez.

U na{oj p~elarskoj literaturi, ovaj manevarima precenjenu vrednost, jer se u praksi de{a-va da mnogo ~e{}e ima negativne, nego pozi-tivne posledice. Zapravo, mnogo je primenlji-viji kod Fararove ko{nice niskih nastavaka(170 mm), nego kod LR ko{nice.

Kod LR ko{nice, ako je zajednica optimal-no uzimljena, klube i prole}no leglo je u gor-njem nastavku sa jo{ uvek zna~ajnim zalihamahrane. P~elari hobisti, koji imaju vremena mo-gu podsta}i dobar razvoj, ako otvaraju med saramova do legla. To deblokira maticu, naro~i-to gde je unos polena izuzetno obilan. U ta-kvim slu~ajevima, ~esto treba pro{irivati leglopraznim izgra|enim ramovima ili satnim

osnovama, jer }e se u suprotnom usporiti raz-voj zajednice.

Pojedini p~elari zajednicama poma`u i sta-vljanjem folije preko plodi{nog nastavka. Vi-dljivo je da se u tom slu~aju zajednica pona{a„komotnije“. U dobrom broju godina se zaistai razvija bolje i br`e, ali je pitanje {ta se de{a-va u nepovoljnim godinama sa ~estim prodori-ma naglih hladnih talasa, koji neprirodno ubr-zani razvoj legla mogu da prekinu i uspore. Ta-da }e te{ko do}i do pravog nastavka efikasnograzvoja. Zato smatram da stavljanje folije mo-`e da pomogne, ali da nosi i izvestan rizik sasobom, osim ako p~elar ne preduzme dodatnemere utopljavanja, {to ne daje uvek praveefekte. Svakako da folija ima najve}e efektekod i onako jakih zajednica. Slabe zajednicese, kako sam ve} naveo, ubrzano razvijaju, ali}e njihova reakcija na hladne talase biti mno-go lo{ija nego reakcija jakih zajednica. Zato jefolija ma~ sa dve o{trice, i smeju da je koristesamo oni p~elari koji dobro znaju {ta rade iimaju dosta p~elarskog iskustva. Mo`da samiskazao suvi{e veliku opreznost ovakvim sta-vom, ali ne `elim da, pre svega po~etnicima,dam preporuku koja im mo`e naneti {tete.

Maksimalno treba izbegavati ~esta otvara-nja ko{nice. Sve poslove treba obaviti brzo iefikasno. Mo`da ovo zvu~i kao fraza, ali upraksi neadekvatno pona{anje p~elara sa so-bom nosi niz problema. P~ele u {to ve}oj meritreba prepustiti spontanom razvoju. Ube|ensam da samo spontan razvoj mo`e dati p~elemaksimalnih fiziolo{kih sposobnosti, koje }enajvi{e dati meda po jedinici p~ela. Ali, ~estotakav razvoj ne dovede, iz mnogo razloga, do`eljenog broj~anog vrhunca p~elinje zajedniceu vreme kada nama odgovara.

Zato p~elari ~esto pribegavaju vi{emati~-nom p~elarenju. Ako u takvim sistemima p~e-lar prona|e optimalan na~in rada, koji ne}ezahtevati mnogo fizi~kog rada i velika ulaga-nja, onda ovaj sistem i mo`e dati dobre rezul-tate. Me|utim, nauka je tu nedvosmislena.Dve p~elinje zajednice u istoj ko{nici, odvoje-ne mati~nom re{etkom, razvija}e se slabije,nego da se nalaze na dve odvojene podnja~e.Ovo va`i ako im je po~etna snaga ista. Ako jegornja zajednica slabija (kasniji roj), onda }ese ona razvijati mnogo br`e, a donja ne{to spo-rije. Tajna le`i u ~injenici da obe matice lu~esvoj miris (feromon).

Na p~elinjaku Bo`idara Miajilovi}a.Kad krene unos iz prirode, onda je sve lak{e.

Page 12: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

58 P^ELAR, februar 2007.

U prirodi u jednoj zajednici se nalazi samojedna matica. ^im se pojavi druga, onda mla-|a, ja~a i sposobnija ubija slabiju. Ovako, mismo spre~ili ubijanje. Jedna od njih uvek imaferomon „ve}e“ biolo{ke snage i vrednosti.Zato ona sa „ja~im“ feromonom ometa druguu polaganju jaja te ona mo`e da nosi i20–30% manje jaja, nego {to bi to radila naodvojenoj podnja~i, ili na istoj podnja~i, aliodvojena apsolutnom pregradom.

Tokom prole}nog razvoja i vo}ne pa{e,p~elar mora da iskoristi prirodni potencijal ida dru{tvu omogu}i da u svakom trenutku gra-di onoliko sa}a koliko je to u njegovoj biolo-{koj mo}i. Takvo redovno dodavanje satnihosnova blagotvorno uti~e na radni elan dru-{tva i ujedno umanjuje mogu}nost pojave ro-jevog nagona.

Mnogi p~elari rojevi nagon spre~avaju ta-kozvanim demariranjem ili nekom njegovommodifikacijom. Ova metoda podrazumeva da-vanje matici dovoljnog prostora (praznog sa-}a) za polaganje jaja u prvom nastavku iznadpodnja~e. Preko tog nastavka se stavlja mati~-na re{etka. Ovakav postupak sigurno odla`erojenje za 7 do 10 dana i u najoptimalnijimuslovima za rojenje.

Budu}nost razvoja tehnike p~elarenja

Noviji pogledi na razvoj p~elinjih zajedni-ca u prole}e, kre}u se ka {to manjem radu, {toje i razumljivo, s obzirom na sve ve}e proble-me koje nam nosi niska otkupna cena meda.

^ini se mudrim i opravdanim da bi p~elartrebalo da gaji {to vi{e zajednica na odvojenimpodnja~ama, da im uop{te ne pridaje nikakvupa`nju u prole}e {to se ti~e neke posebne teh-nike p~elarenja, a da izvr{i njihovo spajanje nadvadesetak dana pred po~etak pa{e. U svakojzajednici p~ele }e biti kvalitetno odgajene, bez~esto nerazumnih upliva ~oveka u njihov raz-voj i `ivot, dodu{e u broju manjem od `elje-nog. Spajanje re{ava problem brojnosti p~elau zajednicama. Tako za prvu glavnu i obilnupa{u dobijamo dru{tva izuzetne biolo{ke sna-ge. Jedini problem mo`e biti lo{ izbor terenaza pa{u ili lo{i vremenski uslovi u vreme traja-nja pa{e, na koje ne mo`emo da uti~emo.Ipak, ovako kvalitetnim zajednicama je do-voljno samo par dana da u bagremovoj pa{idonesu `eljenu koli~inu meda.

P~elar u ovakvom slu~aju uvek mo`e da nasamom po~etku glavne pa{e izdvoji roj iz za-jednice. Roju treba dodati mladu maticu ilizreo mati~njak. Ovim manevrom smanjujemorojidbeni potencijal, a broj p~elinjih zajednicavra}amo na stari broj. Istina, za ovakav na~inp~elarenja najpogodnije su ko{nice niskih na-stavaka, tj. Fararova ko{nica, jer se odvajanjeroja svodi na skidanje jednog tela sa leglom.Kod ove ko{nice, spajanjem smo dobili leglo u~etiri nastavka. Matica se neometano kre}ekroz sva ~etiri. Na 7 do 8 dana pre odvajanjaroja, stavljamo mati~nu re{etku izme|u dru-gog i tre}eg nastavka sa leglom ne tra`e}i ma-ticu. U trenutku skidanja roja, lako nalazimodeo ko{nice bez mladog legla i iz njega, opetne tra`e}i maticu, jer je ona u drugom deluplodi{ta, skidamo nastavak sa leglom i pripa-daju}im p~elama, nose}i ga na novu lokaciju.Deo plodi{ta sa maticom spu{tamo na podnja-~u, ako ve} nije tamo i zamenjujemo mesta na-stavcima. Preko toga stavljamo mati~nu re{et-ku, pa preostali nastavak sa leglom i iznad to-ga medi{ne nastavke. Nastavak sa leglom iz-nad mati~ne re{etke predstavlja}e nastavak saglavnom zalihom hrane tokom zime i cele go-dine }e se nalaziti u ko{nici.

Ako p~elar proceni, na osnovu objektivnihpokazatelja, da je rojenje blizu, mora da se po-trudi da u plodi{te sa leglom stavi {to vi{e pra-znih ramova sa satnim osnovama, kojima }e„pro{arati“ drugi plodi{ni nastavak. To }e ma-tici obezbediti dovoljno prostora za polaganjejaja, {to je jedan od faktora koji spre~ava roje-nje. Gradnja satnih osnova u plodi{tu tako|e}e u~initi svoje na suzbijanju rojenja. Ali ovoje samo jedan od na~ina rada sa ovom ko{ni-com, koja p~elaru dozvoljava maksimalno pri-lago|avanje uslovima na p~elinjaku.

Zaklju~ak

Mudri i preduzimljivi p~elari principe ova-kve tehnike p~elarenja mogu ugraditi u sistemrada bilo kojom ko{nicom, {to }e im omogu}i-ti da ostvare visoke prinose meda. Naravno,savremeno i visoko produktivno p~elarenje nepodrazumeva samo proizvodnju meda, ve} iodgovaraju}e koli~ine polena, propolisa, vo-ska i mati~nog mle~a. Samo su tada p~elinjezajednice maksimalno iskori{}ene i obezbe|u-ju visok prihod.

Page 13: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

U Srbiji je od svih tipova ko{nica najzastu-pljenija DB. Na drugom mestu je LR koja po-lako preuzima primat, dok je A@ tek na tre-}em ili ~etvrtom mestu. Me|utim, me|u subo-ti~kim p~elarima situacija je po ovom pitanjupotpuno obrnuta. Najzastupljeniji tip je A@ sablizu 50%, dok je popularna dadanka me|uposlednjima sa zanemarljivih oko 3,5%. Ot-kud ovoliko od-stupanje tipa ko-{nice u Subotici uodnosu na ~itavSavez p~elara Sr-bije? Tokom se-damdesetih iosamdesetih go-dina pro{log ve-ka, u vreme po-stojanja SFRJ,mnogi poznatiji suboti~ki p~elari odlazili su napa{u uljane repice u Slavoniju, gde su se sreta-li i upoznavali sa A@ ko{nicom hrvatskih, pa islovena~kih p~elara. Veoma brzo su shvatili daje to, pre svega, najpodesniji tip ko{nice za se-obu p~ela i po~eli masovnije da napu{taju svo-je do tada poznate LR, DB i razne tipove po-lo{ki. Po{to sam p~elario LR ko{nicom, a svesam te`e podnosio selidbene muke, odlu~iosam se i ja da pre|em na A@, ali koji A@?Standard, Grom, sa 10, 11 ili 12 ramova? Me-|u suboti~kim nauspe{nijim p~elarima bio je uto vreme, pre desetak godina, \er| Bere{ ko-ji je p~elario sa A@ Namjesnik ko{nicom (pre-ma Slavku Namjesniku iz Ludbrega kod Vara-`dina u Hrvatskoj). Obi{ao sam vi{e puta nje-gov autobus sa ovim tipom ko{nice, pro~itaovi{e afirmativnih tekstova, ali i o{trih kritika uHrvatskoj p~eli i ipak se opredelio za ovaj tip

ko{nice. A@ ko{nica je i ina~e skuplja i kom-plikovanija za izradu, a ovakva pogotovo. Po-{to sam se odlu~io za nove ko{nice, najboljuilustraciju komplikovane ko{nice dao mi jestolar-p~elar, rekav{i da to nije ko{nica, ve}ko{nica u ko{nici. Za{to majstor to re~e, da lida pove}a cenu ili je to zaista tako, ni danas minije sasvim jasno. Osnovna karakteristika ove

ko{nice je da sesastoji iz dva de-la, osnovnog od10+10 ramova inukleusnog delaod 6+6 ramova.Osnovno telo,kao i nukleusnideo, izme|u plo-di{ta i medi{taimaju mati~ne re-

{etke, a vertikalna pregrada tako|e posedujemati~ne re{etke plus alternativno potpunopregra|ivanje {iber limom ili `i~anom mre-`om. Jednostavno, dosta delova, dosta rada,ali i mnogo mogu}nosti pru`a ova ko{nica.

Rad sa A@ Namjesnikom

Prilikom zazimljavanja nastojim da imamdvojna dru{tva fizi~ki razdvojena {iber limovi-ma (sl. 1). Prvih godina razdvajanje sam vr{ioi u plodi{nom i u medi{nom delu, a kasnijesam uvideo da je dovoljno da se navedeno ura-di samo u delu plodi{ta, tj. da oba dru{tva ko-riste zajedno oba medi{ta (10+6 ramova).Dru{tva zimuju u donjem plodi{nom delu, alikod nukleusa se mora oko 1. oktobra, kada jeleglo pri kraju, reagovati dodavanjem medi-{nih ramova koji su obi~no gore u medi{tu, po-

P^ELAR, februar 2007. 59

Upoznajte ko{nicu sa mnogo mogu}nosti. Osnovnoj ideji po kojoj je stvo-rena A@ ko{nica, A@ Namjesnik daje mnogo {iri zna~aj i vrednost, ali zahtevai mnogo truda. Dodu{e, taj trud se i dosta isplati.

A@ NAMJESNIKA@ NAMJESNIKUU PRIPREMIPRIPREMI

ZA GLAZA GLAVNUVNU PPA[UA[UDipl. ing. @ivoslav Stojanovi}Ul. M. Metalca br. 424413 Pali} (024) 753-771, (063) [email protected]

Slika 1

Page 14: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

60 P^ELAR, februar 2007.

{to je gotovo svih 6 ramova do tada prete`nozauzimalo leglo, a tokom zime retke su situa-cije da p~ele mogu prelaziti u medi{te. Sa de-setoramnim delom obi~no nema nekog poseb-nog posla. Izme|u vrata i zbega, u vidu uto-pljavaju}eg materijala stavljam jedan „sen-dvi~“ na~injen od 3–4 kartona. Na `alost, imaslu~ajeva kada u nukleusnom delu ne zimujenikakvo dru{tvo. Tada tako|e izvr{im pregra-|ivanje {iber limom u plodi{nom delu u ciljulak{eg odr`avanja toplote i manje potro{njehrane. Ima desetak godina kako s jeseni ne vr-{im nikakvo prihranjivanje, dakle zimujem naprirodnom medu, naj~e{}e na suncokretovomili eventualno medu od belog bosiljka (sve gaje manje zbog primene herbicida, zaoravanjaili jo{ gore spaljivanja strni{ta!).

U Severnoj Ba~koj, prvo leglo se javlja kra-jem januara, izuzev ove, do sada neuobi~ajenotople zime, kada se prvo leglo pojavilo ve} okoNove godine, a leska se rascvetala oko 15. ja-

nuara. Tokom februara, uz uslov da postoji ka-kav takav izlet p~ela, vr{im letimi~nu kontroluposmatranjem leta ali i unutra{nje strane ko-{nica iz hodnika prikolice u cilju utvr|ivanjapostojanja matice. Retke su godine da u tovreme izgubim zajednicu zbog nedostatka hra-ne ili bolesti, ali mnogo ~e{}e po neko dru{tvoostane bez matice. U tom slu~aju vr{im sana-ciju rasturanjem kompletnog dru{tva istresa-njem svih p~ela sa ramova na oko 30 m odp~elinjaka, ne na nekakav papir kako sam toradio ranije, ve} mlataranjem ramova, uz pret-hodno zatvaranje ko{nice koja je ostala bezmatice. Sve p~ele se vrate u susedne ko{nice, ala`ne matice, ako su se ve} pojavile, ostaju vanko{nice i stradaju.

U poslednjoj dekadi februara ili prvoj, anekada i drugoj dekadi marta, kada to uslovidopuste (>15 °C) vr{im prvi prole}ni pregledsa detaljnim upoznavanjem stanja svake zajed-nice uz pribli`avanje ramova sa medom bli`eramovima sa leglom i obavezno ~i{}enje pod-nja~a.

Tom prilikom, bez obzira kakva je situacijasa stanjem hrane, dodajem ram hranilicu ne-posredno uz leglo dru{tva. Njen zadatak je dazajednici obezbedi obi~no jednomese~nu kon-stantnu rezervu hrane u neposrednoj blizinilegla u situacijama kada vreme zahladi, a p~e-linje klube ostane odse~eno od ramova sa me-dom. Na taj na~in matica }e imati kudikamomanju oscilaciju u polaganju jaja.

Za intenzivni razvoj p~elinje zajednice,sem meda neophodan je i polen koga u drugojpolovini marta i gotovo ~itavog aprila ima zai-sta dosta (iva, kajsija, vrba, masla~ak, topola,vi{nja i jabuka, ali najzna~ajnija je uljana repi-ca). U to vreme najbitnije je blagovremenopro{irivanje prostora za nesmetan rad matice,zato obi~no izgradim najmanje 1–2 satneosnove, a ako se stvore uslovi za odlazak nauljanu repicu, onda i oko 3 rama. Pa{a uljanerepice, koliko je dobra za razvoj pa i unos ne-ktara i polena, toliko je i veoma rizi~na zbogeventualnog izazivanja rojidbenog nagona unajnezgodnije vreme pred po~etak bagremovepa{e.

To je jo{ jedan bitan razlog da se blagovre-meno pro{iruje prostor za zaleganje matice iupo{ljavanje mladih p~ela („da deca ne praveprobleme“, jer su p~ele kao i deca, ~im su ne-zaposlene, prave gluposti, tj. roje se). U ovomperiodu, kod svakog pregleda obavezno vr{im

Slika 2: Kompletna ko{nica sa sva 4 odeljka

Slika 3: Deset ramova plodi{ta sa puno p~ela

Page 15: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 61

otklapanje starog meda gde ima naj~e{}e kri-stalisanog pro{logodi{njeg suncokreta, iz dvarazloga. Najpre, to je najbolja stimulacija zaaktivnost matice, a drugi razlog je preradaistog i eventualno oduzimanje pre bagremovepa{e.

Bagremova pa{a

Pred po~etak bagremove, na{e glavne pa-{e, vr{im verovatno jednu od klju~nih operaci-ja za stvaranje jakih p~elinjih zajednica sa od-govaraju}om strukturom p~ela. Ve} spomenu-

ti \er| Bere{ imao je i ima obi~aj da ka`e, danama ne trebaju p~ele-{egrti, pa ni p~ele-kal-fe, ve} p~ele-radnici. Tada (naj~e{}e je to okoprvomajskih praznika) uklanjam maticu iz nu-kleusnog dela ko{nice sa 2–3 rama legla iprebacujem je u drugi pomo}ni nukleus, a {i-ber lim iz pregradne daske izvla~im, dakle vr-{im spajanje p~ela izletnica i preostalog leglaiz nukleusnog dela sa osnovnim dru{tvom. Pri-pajanje p~ela uvek proti~e bez ikakvih proble-ma. Neposredno pre selidbe na bagremovupa{u, a poslednjih godina odlazim u Homolje,320 km od zimovnika, vr{im vrcanje svog me-da zaostalog od prethodne godine i onog {tosu p~ele sakupile tokom prole}a (vo}e i uljanarepica) stvaraju}i na taj na~in uslove za dobi-janje besprekornog ~istog sortnog bagremo-vog meda. Tokom vrcanja, u plodi{tu osnov-nog dela oduzimam 3–4 rama zatvorenog le-gla i prebacujem ga uglavnom u plodi{te nu-kleusnog dela ili u medi{te, a umesto oduzetihramova dodajem 2 rama sa satnim osnovama i2 rama praznog, lepo izgra|enog sa}a (sl. 2 i3). Ovako formirane zajednice, kada je glavnapa{a dobra (kao pro{le 2006. godine) mogu dasakupe i preko 60 kg meda. De{ava se i da unukleusnom delu medi{ta zaboravim da sta-vim ramove, ali kako to bude posle, najbolje sevidi na slikama 4 i 5.

Zaklju~ak

Ko{nica A@ Namjesnik je skupa za izradu,komplikovana je, iziskuje vi{e rada nego stan-dardne A@ ko{nice, a pogotovu vi{e od ko{ni-ca nastavlja~a, ali pru`a i velike mogu}nosti ubrzom razvoju zajednice, maloj potro{nji hra-ne, u dobijanju visokih prinosa kao i kasnijem

razrojavanju. U planu je izgrad-nja novog paviljona na kamionu.Ipak, iako sa ovim iskustvom,imam dilemu, A@ standard iliA@ Namjesnik, dok moj starijisin od 30 godina nema dileme, iliA@ Namjesnik ili ni{ta. Verovat-no treba pustiti mla|e da odlu~u-ju, jer na njima svet ostaje.

Slika 4: Medi{te nukleusnog dela sa 3 zaperka

Slika 5: Medi{te nukleusnog dela sa pogledom pro{irenim i na plodi{te

nukleusa, a desno se vidi deo desetoramnog plodi{ta kao i prorez na

vertikalnoj pregradi odakle je izva|en {iber lim

Page 16: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

UBLA@AUBLA@AVVANJEANJE NEGANEGATIVNIHTIVNIHFFAKTORAKTORAA UU PROLE]NOMPROLE]NOM

RRAZVOJUAZVOJUGoran Grbi}Solarski trg br. 6/20, 22000 Sremska Mitrovica(022) 612-881, (064) 39-09-705

62 P^ELAR, februar 2007.

Re~i mog starijeg kolege Raci} Milanauvek su prisutne u meni: „Kada ima uzmi, ka-da nema daj“. Izme|u tih re~i nalaze se re~itehnika p~elarenja (na~in rada sa p~elinjim za-jednicama).

Tehnikom p~elarenja obuhva}eno je istra-`ivanje i razvoj metoda rada p~elinjim zajedni-cama, dobijanje {to ve}ih prinosa po p~elinjojzajednici, a vezano za kvalitet dobijenih p~eli-njih proizvoda, tj. produktivnost p~elinje za-jednice uz {to manji utro{ak rada i smanjenjetro{kova proizvodnje kako bi dobijeni proiz-vod imao ekonomsku cenu.

U vezi sa gore iznetim citirao bih na{eguva`enog p~elarskog pisca Tihomira Jevti}a:„Na `ivot, rad i produktvnost p~elinjih dru{tava

uti~u mnogobrojni faktori: spolja{nji i unutra-{nji, pozitivni i negativni.

Intenzivno kori{}enje p~ela iziskuje da senjihov `ivot prati sa razumevanjem i pa`njom,da se negativni faktori otklanjaju ili ubla`avaju,a pozitivni obezbe|uju i poja~avaju sa ciljem dase odr`avaju jaka dru{tva bez ograni~avanja iz-vo|enja legla, proizvodnje i sme{taja meda i dase za kraj p~elinje sezone obezbedi rezervna hra-na koja je potrebna za njihov `ivot i intenzivanrad.

To je stalan posao koji se obavlja u toku ~i-tave godine u vezi sa razvojem dru{tava i uslovi-ma sredine u kojoj se ona nalaze“.

Svedoci smo da u novije vreme preovla|u-ju uglavnom negativni faktori. U prvom redu u

Page 17: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 63

njih bih svrstao p~elinje bolesti (pre svih noze-mozu) i neizbe`nu varou, a u drugom meteo-rolo{ke i urbane promene.

Nakon uzimljavanja p~elinjih zajednica, popravilu, p~elar u toku zime znatno umanjujesvoje aktivnosti na p~elinjaku. Me|utim, nijeba{ uvek tako. U mom slu~aju samo delimi~noumanjujem svoje aktivnosti iz razloga uzimlja-vanja od 30% do 50% (od broja uzimljenihp~elinjih zajednica) pomo}nih zajednica - nu-kleusa kako bih imao rezervnih matica i leglaza poja~avanje osnovnih p~elinjih zajednica zabagremovu pa{u. Pomo}ne p~elinje zajednicesme{tene su iznad osnovnih p~elinjih zajedni-ca i one su uzimljene sa nedovoljnim koli~ina-ma hrane te samim tim potrebno im je posve-titi ve}u negu u odnosu na osnovne p~elinjezajednice.

Glavna preokupacija p~elara od polovinefebruara pa do kraja aprila jeste kako obezbe-diti kontinuirani razvoj p~elinjih zajednica ra-di {to boljeg iskori{}avanja bagremove pa{e.

U sklopu moje tehnike p~elarenja prime-njujem automatsko nadra`ajno prihranjivanjetj. zaokretanje i delokaciju nastavaka (opisanou knjigama Branka Reli}a), najlonsku foliju ilekovito-stimulativno prihranjivanje.

Do pre 3 godine koristio sam razne poga-~e sopstvene izrade u koje sam dodavao isklju-~ivo preparate na prirodnoj bazi protiv noze-moze.

Sam proces priprema poga~a iziskivao jeutro{ak mnogo vremena kojeg nisam imaozbog radnog odnosa.

Pored navedenog razloga i slede}i razlozisu uticali na promenu na~ina davanja lekovi-to-stimulativne prihrane:

– p~ele se vi{e izrabljuju preradom poga-~a,

– ve}a potreba za vodom, – delimi~no neiskori{}avanje poga~a i– utro{ak vremena oko odstranjivanja

najlona. Prole}ni problem u razvoju p~elinjih za-

jednica, pored nestabilnih vremenskih prilikana koje ne mo`emo uticati, jeste nozemozakoja pravi velike {tete, od slabljenja p~elinjihzajednica pa do gubitka istih. Na podru~juSrema, ta~nije na Fru{koj Gori, u toku zime2005–2006. godine nozemoza je nanela veli-ke {tete na p~elinjacima.

Uzimaju}i u obzir napred navedeno, a dabih ubla`io negativne faktore, odlu~io sam se

na davanje sirupa umesto poga~a. Razlozi suslede}i:

– lako pripremanje,– jeftinije je,– mogu}nost razli~itih kombinacija (mle-

ko, kvasac),– iskori{}enje 100%, – obezbe|enost vodom, – manje rabljenje p~ela, – lako davanje, – u{teda vremena.

Postupak za pripremu sirupa

– izrada tj. priprema drvenog postolja zaPVC fla{u – du`ine 10 cm i {irine 5 cm (sasta-vljen od 4 letvice),

– najlonska folija koja je na sredini izre-zana sa 3 strane (pravougaono),

– PVC fla{a `eljene zapremine (od 0,6do 5 litara),

– utopljavaju}i materijal – novine,– pravljenje sirupa u srazmeri 1,5:1 u ko-

rist {e}era, 2 g kalijum-natrijum tartarikumana 1 kg {e}era, nozecid 100 ml na 25 litara si-rupa. Umesto dela vode dati odvar od pelinaili alkoholni ekstrakt pelina.

Postavljanje

– postavljanje najlonske folije i le`i{ta zafla{u na satono{e,

– stavljanje poklopne daske tj. zbega(kod mojih ko{nica staje PVC fla{a od 2 litra)ili postavljanje polunastavka ili nastavka,

– stavljanje PVC fla{e sa sirupom u le`i-{te (prethodno izbu{iti 2 do 3 rupe (promerado 1 mm) sa razmakom izme|u rupa od1,5 cm),

Page 18: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

64 P^ELAR, februar 2007.

– u{u{kavanje – postavljanje utopljava-ju}eg materijala,

– vra}anje zbe`ne mre`e, – krov. Prikazane slike su snimljene 15. marta

2004. godine kada je vr{eno dolivanje sirupa.

Dodata koli~ina sirupa od 2 litra sa dve ru-pe u periodu od polovine februara pa na dalje,traje oko 3 nedelje, a {to je temperatura vi{a ibroj p~ela ve}i, utro{i se za 2 nedelje.

Sli~an sistem rada primenjuje i Sa{a Jak{i}na svom p~elinjaku i p~elinjaku manastira Ko-vilj, s tim {to koristi PVC kese zapremine oko5 litara.

Primenom ovakvog na~ina rada postigaosam odli~ne rezultate. Kod osnovnih p~elinjihzajednica koje imaju dobre zalihe hrane, pri-menom ovakvog dodatnog stimulativnog pri-hranjivanja, p~elinje zajednice dobijaju pre-ventivu protiv nozemoze (pelin, nozecid),obezbe|ene su vodom i imaju intenzivniji raz-voj.

Kod pomo}nih p~elinjih zajednica – nu-kleusa posti`e se sigurno prezimljavanje i mo-gu}nost stvaranja dvomati~nih zajednica dobagrema (po Taranovu).

Iz svog li~nog iskustva vezano za zimu2005–2006. izne}u slede}e. P~elinjak je seljenna lipovu pa{u koja je podbacila, a zatim naopra{ivanje semenskog suncokreta gde su p~e-linje zajednice potro{ile ve}inu zaliha koje suimale. Povratkom na bazno mesto uzimljenesu sa osrednjim koli~inama zaliha hrane, a po-mo}ne – nukleusi sa veoma malom koli~i-nom. Kontrolom stanja polovinom novembradoneo sam odluku da radi sigurnosti ceo p~e-linjak (73 osnovne i 28 pomo}nih p~elinjih za-jednica) podvrgnem tretmanu sa sirupomzbog nedostatka hrane i nozemoze koja je bi-la podmuklo prisutna na p~elinjaku. P~elinjakje bio pod stalnim tretmanom i utro{eno je350 kg {e}era do 1. marta 2006. godine. Rezul-tat je bio vi{e nego odli~an. Sve je prezimelo ifantasti~no se razvilo za bagremovu pa{u kojaje po~ela po~etkom maja, ostvaren je odli~anunos. U navedenom periodu temperatura sekretala u intervalu od –11 °C do +14 °C.

Po mom mi{ljenju, ovakav na~in rada pru-`a {iroku lepezu mogu}nosti, sigurnije prezi-mljavanje p~elinjih zajednica i nukleusa, sigu-ran maksimalan razvoj za bagremovu pa{u, is-poruku ranih rojeva (paketnih ili na ramovi-ma), lako umno`avanje odnosno pove}anjep~elinjaka, ~uvanje matica, ali samo pod uslo-vom da su p~elinje zajednice u jesen o~i{}eneod varoe i uzimljene sa optimalnim brojemp~ela.

Page 19: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 65

U nema~kom ~asopisu Die Biene za septembar 2006. godine objavljeno je pitanje ~itateljke tog~asopisa koja je imala problem sa previsokim sadr`ajem vode u medu.

Pro~itajte odgovor stru~njaka.

KKONTROLAONTROLA SADR@AJSADR@AJAAVODEVODE UU MEDUMEDU

Henriette Christofel, Am Oberen Tor 5,97957 Wittighausen: Upomo}, najradije bih od-ustala od svega!

Pro{le godine, kada sam vrcala med od ulja-ne repice, proverila sam pomo}u refraktometrakoliko vode se nalazi u potpuno zatvorenom sa-}u i utvrdila koncentraciju vode od 20%! U ~e-mu gre{im i {ta mogu da u~inim?

Kada pitam druge p~elare, odgovaraju danavodno ovakav problem nikada do sad nisuimali. U ~asopisima redovno ~itam da treba vo-diti ra~una o koli~ini vode u medu, ali nikada otome {ta treba u~initi kada med te~e kao ulje.

Bilo bi lepo ako bi ste posvetili jedan ~lanakovom pitanju, jer za po~etnika nema ni{ta gorenego kada zaklju~i da je sav rad bio uzaludan.

Odgovor

Kada med sadr`i previ{e vode, nije samoproblem u tome {to mo`e lako da se pokvari(mogu}nost fermentacije), ve} i prilikom kon-zumiranja nema pun ukus dobrog meda. Kon-centraciju vode od preko 17% oseti iskusanp~elar na jeziku.

Za preveliku koncentraciju vode u meduima nekoliko razloga. ^esto nastupa nekolikouzroka istovremeno. Iz tih razloga se prilikomobuke mladih p~elara obra}a velika pa`nja naodre|ivanje zrelosti meda.

I pored toga mladi p~elari ~esto vrcaju ne-zreo med. Verovatno iz prevelike `elje za svo-jim medom {to prouzrokuje prerano vrcanjemeda.

Kako p~ele proizvode med

Sirovine koje p~ele sakupljaju, nektar imedljika, sadr`e ~esto suvu {e}ernu masu is-

pod 50%. Zato p~ele ve} prilikom sakupljanjasirovina po~inju sa proizvodnjom meda. U ko-{nici predaju sirovinu na dalju preradu p~ela-ma primateljicama (p~elama koje se nalaze uko{nici). Sirovine obogate enzimima, posebno

invertazom, dijastazom i glukozooksidazom.Zatim svojom perfektnom tehnikom stvaranjaodgovaraju}e klime u ko{nici, usisavanjem, iz-bacivanjem i izlaganjem nektara suvom vazdu-hu u ko{nici {to traje 15 do 20 minuta, izbacu-ju vodu iz sirovine.

Nektar koji je ve} zgusnut nanosi se u ob-liku kapi na zidove }elija sa}a, uglavnom u }e-lije legla. P~ele zamenom vla`nog vazduha su-vim posti`u konstantnu ventilaciju. Jako gustnektar odla`e se u satne osnove, u po~etku dojedne tre}ine }elije. Na taj na~in med mo`edalje da sazreva. ^esto pomeranje meda odstrane p~ela pospe{uje izbacivanje vode.

Werner Gekeler, majstor p~elarstva, Sternbergstr. 14, 72525 Münsingen, [email protected]

Nektar koji je ve} zgusnut nanosi se u obliku kapi na zidove }elija, uglavnom u }elije legla

Page 20: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

66 P^ELAR, februar 2007.

Tek nakon 3–4 dana je postupak sazreva-nja skoro zavr{en. Sada sledi kona~no uskladi-{tenje. P~ele prebacuju med u odgovaraju}ibroj }elija i poklapaju ih.

Vo{tani poklopci sadr`e organske kiselineu cilju za{tite meda od mikroorganizama. ]e-lija sa medom je u potpunosti zatvorena, takoda vlaga koja se nalazi u ko{nici ne ulazi u nju.Ovakva konzervacija ~ini med stabilnim mno-go godina.

Problem kod intenzivne pa{e

Velika koli~ina nektara uneta prilikom in-tenzivne pa{e prouzrokuje da p~ele u }elijeuskladi{te nektar manje gustine (te~niji) i tone samo do jedne tre}ine }elije, ve} do tri ~e-tvrtine njene zapremine (zato je vrlo va`no dau ko{nici uvek postoji velika koli~ina praznogsa}a u kome }e p~ele ravnomerno rasporediti re-dak nektar u optimalnoj koli~ini po jednoj }eliji

– napomena re-dakcije). Mikrokli-ma sa stalnom cir-kulacijom vazduha,koju p~ele u ko{nicistvaraju, ne mo`eda izvu~e vodu izpoluprera|enoguskladi{tenog pro-izvoda (meda).Med se su{i (gubivlagu) samo na svo-joj povr{ini kojomje izlo`en vazduhu.Sada p~ele zatvara-ju }elije. Na ovakvopona{anje p~ela nemo`emo da uti~e-

mo. Ovakvu pojavu imamo i kod meda koji senalazi u dubokim }elijama (koje slu`e isklju~i-vo za skladiranje meda). Velika vlaga prouzro-kovana ~estim ki{ama u periodu cvetanja biljadoprinosi ovakvoj situaciji. Ovako opisanu si-tuaciju, koja je uslovljena jakom pa{om i vre-menskim uslovima, mo`emo prevazi}i samoako slede}a uputstva detaljno sledimo.

Odre|ivanje zrelosti meda

U normalnim uslovima, kada su }elije samedom u potpunosti poklopljene, to je jasan

znak zrelosti meda. U osnovi, po~injemo sa vr-canjem meda kada su dve tre}ine rama zatvo-rene.

Da bi odredili zrelost meda u }elijama ko-je nisu zatvorene, primenjujemo probu prska-nja. Med koji prska ili kape sa rama pokazujeda je koncentracija vode jo{ velika.

U tom slu~aju vra}amo ram u ko{nicu. Sa-dr`aj vode najpreciznije mo`emo izmeriti re-fraktometrom.

Pravi trenutak vrcanja

Tokom pa{e, u ve~ernjim satima u otvore-nim }elijama nalazi se nezreo med.

Ako p~ele, recimo, u jednom danu sakupesamo 400 g sve`eg nektara (suva {e}erna masaispod 50%), to zna~i da je prisutno skoro200 g vode u vi{ku.

U procenjenoj ukupnoj koli~ini meda uko{nici od 20 kg ovo pove}ava koncentracijuvode za recimo 1%.

Ali, ako med vrcamo slede}eg jutra, gorenavedena koli~ina sve`eg meda je ve} dobilaodre|enu gustinu.

Ako `elimo da budemo potpuno sigurni,potrebno je da sa~ekamo tri do ~etiri dana na-kon pa{e, u tom slu~aju je med u jo{ nezatvo-renim vo{tanim satovima uglavnom dobio za-dovoljavaju}u gustinu.

Ja~ina dru{tva i zapremina ko{nice

Veliki uticaj na kvalitet meda ima i ja~inadru{tva. U jakim dru{tvima p~ele ~e{}e razme-njuju nektar nego {to to ~ine u slabijim dru-{tvima. Vrednije p~ele prinose vi{e meda ikvalitetnijeg meda.

Medno sa}e sa delimi~no poklopljenim medom iz kog

prilikom stresanja med kape ili curi.Ovakav med nije za vrcanje.

Kada je odnos veli~ine ko{nice i broja p~ela dobar, p~ele perfektno klimatizuju prostor i tako mahanjem

krilima izvla~e vodu iz meda.

Page 21: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 67

Iz straha da }e se zakasne-lim pro{irenjem ko{nice prou-zrokovati rojenje i da }e se ti-me umanjiti u~inak p~ela, na-~ini se gre{ka, pa se preranoizvr{i pro{irenje. I ovo tako|enepovoljno uti~e na kvalitetmeda. Pro{irenje prostora seodre|uje na osnovu veli~inelegla koje }e se uskoro izle}i.

Veli~ina leta

Veli~ina leta prilago|avase veli~ini dru{tva. Za svakiokvir pokriven p~elama uobi-~ajene veli~ine, potreban jeotvor od najmanje 0,7–1 cm.

Polo`aj ko{nice

Medonosne p~ele volesunce, ali p~elinja dru{tva nesmeju biti direktno izlo`enasuncu, ve} moraju biti pozici-onirana u {arenom hladu.

Ovakav polo`aj pobolj{ava rad, umanjujenagon za rojenjem i garantuje gu{}i med.

Odstojanje ramova

Uobi~ajeno odstojanje ramova od 35 mmnije potrebno menjati. Ve}a odstojanja uti~una produbljivanje }elija {to nepovoljno uti~ena kvalitet meda.

Materijal za ko{nice

Na dobru klimu u ko{nicama povoljno uti-~u materijali koji dozvoljavaju cirkulaciju va-zduha, recimo drvo. Sazrevanje meda se po-spe{uje pravilno odabranim materijalima. Ne-dostaci drugih materijala (stiropor), izbegava-ju se ubacivanjem mre`astih podnja~a u ko{ni-ce.

PVC folije za pokrivanje ramova i ventila-cioni otvori

Odre|eni p~elari dru{tva pokrivaju folija-ma. Ispitivanja uticaja folija na koncentraciju

vode u medu bila bi jakointeresantna. Jo{ uveknema jasnih zaklju~akani o uticaju dodatnihventilacionih otvora upredelu medi{ta.

Med iz slabih pa{a

Usled lo{e pa{e, ja-ko osun~ane ko{nice ilismanjenja snage dru-{tva, zalihe meda p~elekoriste samo za svojepotrebe, bez izra`ene`elje za njegovom kon-zervacijom i lagerova-njem kroz du`e vremen-ske periode ({to bi po-kazale poklapanjemmeda). Takav med nijedovoljno zreo i iz tihrazloga nije dobar za vr-canje, te ga treba ostavi-ti p~elama.

Ulazak vlage u med nakon va|enja ramova iz ko{nice

Ponekad se okviri, nakon njihovog va|enjaiz ko{nice, na kra}e ili du`e vreme odla`u unekoj prostoriji.

U prostorijama koje nisu dovoljno suve, tj.u kojima je vla`an vazduh, med veoma brzoupija vlagu iz vazduha, naro~ito mnogo ako jedobar deo meda u ramovima nepoklopljen,{to prouzrokuje pove}anje koncentracije vodeu medu.

Ovakva osobina meda da lako upija ili is-parava vodu, mo`e se iskoristiti i kao pomo} uizvla~enju vode iz meda. Za to je potrebnaprostorija sa jako suvim vazduhom, a ramovisa medom se postave tako da je dobra ventila-cija zagarantovana.

Naknadno izvla~enje vode?

U prodaji nailazimo na ure|aje pomo}ukojih se posti`e su{enje meda, takore}i na-knadno izvla~enje vode iz njega, ali ovakvemere na osnovu zakonskih propisa o medu uEU nisu dozvoljene.

Med koji ovako te~e iz vrcaljke, sadr`i malukoncentraciju vode

Page 22: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

68 P^ELAR, februar 2007.

Otkri}e da se kod evropskih p~ela osim N.apis mo`e na}i i N. ceranae, postalo je vru}ap~elarska tema o ~emu je me|u prvima u sve-tu pisao i na{ P~elar (mart 2006).

Skoro svim p~elarima je poznato da je no-zemoza bolest odraslih p~ela koja je {irokorasprostranjena kod nas i da ~esto nanosi veli-ke {tete p~elinjim dru{tvima. To se u prvomredu doga|a krajem zime i u prole}e.

Nosema apis pripada velikoj i heterogenojgrupi mikroorganizama poznatoj pod imenomProtista u koje spada i Protozoa. Prema najno-vijoj klasifikaciji, mo`e se smatrati da su prou-zrokova~i nozeme visoko specijalizovane mi-krosporidijske parazitske gljivice, a ne `ivo-tinjski mikroorganizmi (I. Fries, R. Martin, A.Meana, P. Garcia-Palencia, M. Higes, 2006).

Do sada su opisana samo dva mikrospori-dijska parazita medonosnih p~ela (Nosemaapis Zander, 1909, i Nosema ceranae Fries,1996). Nosema apis je otkrivena kod evrop-skih medonosnih p~ela (Apis mellifera L,1758) i to je bila jedna od prvih mikrosporidi-ja koja je opisana (Zander, 1909). Iako su ka-snije mnogi autori pisali o `ivotnom ciklusu N.apis, veoma je te{ko prepoznati i identifikova-ti vegetativne stupnjeve i oblike pod mikro-skopom. U tom pogledu, najlak{e je identifi-kovati spore pod mikroskopom i na tome se idanas zasniva dijagnoza zaraze kod odraslihp~ela. U proteklih dvadeset godina u~injeno jemnogo na prou~avanju ultrastrukture (Liu,

1984; Fries, 1989) i molekularne karakteriza-cije (Gatehouse&Malone, 1998) ovog va`nogp~elinjeg parazita.

Nosema ceranae je izolovana iz azijskihmedonosnih p~ela (Apis cerana Fabricius1793) u Kini i nedavno opisana (Fries, 1996).Postoji osnovana sumnja da su jo{ neke mikro-sporidije prisutne kod p~ela i samo ~ekaju dabudu tako|e opisane (Buys, 1977; Clark,1980).

Mnoge vrste mikrosporidija ne mogu serazlikovati pod obi~nim mikroskopom. To jemogu}e uraditi i to uz velike te{ko}e jedinopomo}u elektronske mikroskopije. Ne mo`ese isklju~iti pretpostavka da su mnogi ranijinalazi pripisivani N. apis pripadali N. ceranaeili mo`da nekoj drugoj vrsti.

Unakrsna zara`avanja dveju vrsta p~ela(Apis mellifera i Apis cerana) su pokazala daNosema apis mo`e inficirati Apis cerana, alida se parazit pri tome razmno`ava manjeuspe{no nego kada je u pitanju evropska me-donosna p~ela (Fries&Feng, 1995). Tako|e setvrdi da se Nosema ceranae bolje razmno`avakod Apis mellifera nego {to je to slu~aj sa No-sema apis kada je doma}in azijska medonosnap~ela (Fries, 1977), iako za to nisu dati detalj-ni podaci.

Na godi{njem sastanku Dru{tva za patolo-giju beski~menjaka 2005. godine (Anchorage,Aljaska) izve{teno je da je na|ena prirodnazara`enost novom nozemozom (Nosema cera-

Nau~nici polako razotkrivaju novu nozemozu (Nosema ceranae) i dolazedo nekih neverovatnih zaklju~aka. Idite u korak sa svetom i obavezno pro~ita-jte ovaj tekst.

NOSEMANOSEMA CERCERANAEANAEKKODOD EVROPSKIHEVROPSKIH

MEDONOSNIHMEDONOSNIH P^ELAP^ELAProf. dr Jovan Kulin~evi}

Apicentar, Beograd

rRNA Nosema ceranae

Page 23: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 69

nae) dru{tava evropske medonosne p~ele naTajvanu (Huang, 2005). Na istom p~elinjakusu bile prisutne obe vrste p~ela. Pokazalo se daNosema ceranae mo`e pre}i sa Apis cerana naApis mellifera. Istina, ovom prilikom autorinisu ni{ta rekli o posledicama ovakvog zara`a-vanja evropske medonosne p~ele.

Skoro u isto vreme do{lo je do u~estalihproblema sa nozemozom u [paniji (Martin,2005). Laboratorijskom analizom po prvi putje potvr|eno da su evropske p~ele bile zara`e-ne parazitom Nosema ceranae (Higes, 2006).Do otkri}a se do{lo primenom sekvencionira-nja gena i upore|ivanjem sa Nosema apis. Doistih rezultata se do{lo pretragom uzorakap~ela i iz Francuske, Nema~ke, Italije, [vajcar-ske, Gr~ke, Finske, Danske, Brazila, SAD, pai na{e zemlje, o ~emu je pisano u P~elaru (Na-netti, 2006).

Nalazi Nosema ceranae u nekoliko geo-grafski udaljenih lokacija u Evropi ukazuju nato da ovaj p~elinji parazit nije nedavno une-{en, ve} da je u p~elinjim dru{tvima hroni~noprisutan ve} dugo vremena. Patolo{ki podacisa {panskih p~elinjaka zara`enih sa Nosemaceranae pokazuju da se ne radi o brzom i krat-kom trajanju oboljenja, ve} nasuprot tome, onespecifi~nim simptomima kao {to su poste-peno slabljenje p~elinje zajednice, ve}i jesenjii zimski gubici i smanjena produktivnost (!).Nisu zapa`eni klasi~ni simptomi nozemoze,kao {to su proliv ili puze}e i paralizovane p~e-le ispred leta. Francuzi su takvo stanje nazvali„suva nozemoza“ (Faucon, 2005).

Ovim se obja{njava {to su se poslednjih go-dina otkrivale spore nozemoze u uzorcimap~ela bez klasi~nih simptoma, {to smo i mi uApicentru prime}ivali prilikom redovnih pre-gleda uzoraka mrtvih p~ela uzetih sa podnja~au februaru svake godine. Naravno, nije ni na-ma, kao ni drugima, padalo na pamet da se uvidnom polju mikroskopa mo`e na}i neka dru-ga vrsta spora sem od Nosema apis.

Razlikovanje dve vrste uzro~nika nozemoze

Kao {to je prethodno napomenuto, podobi~nim mikroskopom te{ko je odmah zapazi-ti razliku u veli~ini spora ove dve vrste noze-moze. Malo pa`ljivijim posmatranjem i mere-njima mo`e se utvrditi konzistentna razlika u

veli~ini spora ove dve vrste p~elinjih parazita.Spore Nosema ceranae su ne{to manjih di-menzija nego spore Nosema apis (Fries,1996). Du`ina nefiksiranih spora Nosema ce-

ranae izolovanih iz Apis cerana iznosila je4,7±0,46 µm, u opsegu 3,3–5,5 µm na uzorkuod 25. [irina spora iznosila je 2,7±0,25 µm, uopsegu 2,3–3,0 µm, na uzorku od 25 (Fries,1996). Iako postoji manje preklapanje tako {tosu najmanje spore Nosema apis manje negonajve}e Nosema ceranae, u proseku po veli~i-ni su spore Nosema apis pribli`no 1 µm ve}epo du`ini (slika 1). Spore Nosema ceranae po-nekad poprimaju manje zaobljenu formu, ta-ko da se sti~e utisak neuniformnog izgleda uodnosu na Nosema apis (slika 1).

Druga razlika se odnosi na na~in kako sekod ove dve vrste odvija infekcija u novozara-`enim crevnim }elijama. Kada se zrele sporeNosema apis na|u u epitelijalnim }elijamaApis mellifera, uvek nalazimo vegetativne ob-like (merozite) u susednim }elijama, {to se ve-rovatno odvija kroz intracelularno klijanjespora, rezultuju}i horizontalnom transmisijom

A

B

Slika 1: Spore Nosema ceranae (A) i Nosema apis (B)pod obi~nim mikroskopom sa preparata na staklu pod

pritiskom pokrovne ljuspe. Merna crta iznosi 5 µm.

Page 24: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

70 P^ELAR, februar 2007.

izme|u epitelijalnih }elija (Fries, 1989). Kadaje u pitanju infekcija Nosema ceranae u Apiscerana, samo inficiranje izgleda kao izolovanoostrvo unutar jedne epitelijalne }elije sa tako-|e zrelom sporom unutar }elije doma}ina (sli-ka 2). Ovo se obja{njava izostankom horizon-talne transmisije izme|u }elija, jer ni ispra-`njene spore nisu na|ene unutar }elija (Fries,1996).

Ako se analizira struktura spora, razlike iz-me|u ove dve vrste postaju o~igledne. Polaznikon~i} (filament) Nosema ceranae je konzi-

stentno kra}i od 20 do 23 uvoja (Fries, 1996)upore|eno sa Nosema apis ~iji je broj uvoja nakon~i}u uvek ve}i i kre}e se od 26 do 32 (Fri-es, 1989) (slika 3).

Sekvencioniranjem 16S SSU rRNA genamikrosporidijskog izolata, dolazi se do najja-snije razlike dva p~elinja parazita. Treba na-glasiti da je ova metoda identifikacije isuvi{eskupa za prakti~nu primenu.

Treba o~ekivati da }e se u budu}nosti do}ido na~ina za br`e i pouzdanije utvr|ivanje ras-postranjenosti Nosema ceranae, a posebnokada su u pitanju me{ovite infekcije u istimp~elinjim dru{tvima.

Nije isklju~ena ni pojava hibridnih formi,sa nekim novim, mo`da i opasnijim posledica-ma za na{u medonosnu p~elu.

Znamo da se zaraza sa Nosema apis, a ve-rovatno je to sli~no i sa Nosema ceranae, mo-`e suzbijati odre|enim preventivnim meramakoje sprovodi sam p~elar, ili se tamo gde je tojo{ dozvoljeno, primenjuje antibiotik fumagi-lin koji zaustavlja razvoj Nosema apis unutar}elijske strukture.

Najva`nije saznanje koje proizlazi iz ovognapisa odnosi se na mogu}nost ustanovljava-nja prisustva spora Nosema ceranae pomo}uobi~nog mikroskopa, ako se preparat napravina predmetnom staklu pod ljuspicom i ako seizvr{i merenje ili upore|ivanje sa sporama No-sema apis. Do skoro se to smatralo neizvodlji-vim.

Slika 2: ]elija srednjeg creva Apis cerana inficirana odNosema ceranae. Izolovana inficirana }elija u okolnom

zdravom tkivu (HT). D = diplokarioti~ni merozit.DM = merozit koji se deli, HC = }elijska membrana

doma}ina (strelice). HN = jedro }elije doma}ina.IS = nezrela spora. SB = sporoblast sa razvojnim

polarnim bi~em. Merna crta iznosi 5 µm.

A B

Slika 3: Presek spora Nosema ceranae (A) i Nosemaapis (B). D = diplokaria. PF = uvoji na polarnom

filamentu (strelice). Merna crta iznosi 0,5 µm.

Bro

j spo

ra u

ven

trik

ulus

u

Broj dana nakon inficiranja

4 dana 6 dana 8 dana 10 dana 12 dana 14 dana

Pokazano je da nova nozemoza (Nosema ceranae)ima mnogo br`i rast kada se razvija u evropskimmedonosnim p~elama (Apis mellifera L), nego u azijskim medonosnim p~elama (Apis cerana Fabricius).

Zato nau~nici opravdano smatraju da se morajuulo`iti veliki napori da se novi parazit p~ela {to boljeprou~i i njegove osobine uporede sa starim parazitom,uzro~nikom do nedavno jedine poznate nozemoze kodna{ih p~ela (Nosema apis).

Page 25: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 71

U okviru radne posete gospodina Michae-la Embrey-a, stru~nog konsultanta iz oblastip~elarstva na Univerzitetu u Merilendu, od13–17. XII 2006. odr`an je set predavanja natemu „Borba protiv male ko{ni~ine bube Aet-hina tumida“ u organizaciji Poljoprivrednogfakulteta iz Beograda, a u Kraljevu, Knja`ev-cu i [idu. P~elari su imali priliku da ~uju naj-novija iskustva u saniranju problema koje pra-vi mala ko{ni~ina buba (sl. 1). Gospodin Em-

brey je veomanadahnuto izlo-`io svoja li~na is-kustva u borbiprotiv ovog p~e-linjeg napasnika.Na predavanjusmo saznali ne-{to vi{e o dina-mici {irenja male

ko{ni~ine bube u Americi i o na~inima njenogsuzbijanja. Tako|e je gost iz Amerike velikupa`nju posvetio obja{njavanju apitehni~kihzahvata koji u velikoj meri redukuju broj bubau ko{nici.

U svojim prezentacijama, Michael Embreyje posebno mesto ostavio za slikovit prikazsvega o ~emu je govorio. Posebnu pa`nju p~e-lara privukao je ulo`ak za kontrolu broja va-roe u ko{nici zasnovan na statisti~kom prora-~unu prisustva varoa u ko{nici (sl. 2).

Michael Embrey je upoznao prisutne da seameri~ki p~elari suo~avaju sa ovim parazitom

od 1993. kada je mala ko{ni~ina buba uve`enana ameri~ki kontinent sa tovarom ju`nog vo}aiz Afrike.

Me|utim, ta invazija je brzo lokalizovana ispre~eno je njeno {irenje na teritoriji Ameri-ke. Ponovna pojava male ko{ni~ine bubeusledila je 1996. godine i od tada sepolako {iri na ceo kontinent. Odrasliinsekt je oko 1/3 veli~ine p~ele, crveno-braon ili crne boje, pokriven finim dla~ica-ma. Iz jaja bube se izlegu male larve, kremboje, sli~ne larvama voskovog moljca od kojihse razlikuju po broju nogu i dva karakteristi~-na „ro{~i}a“. Mala ko{ni~ina buba zavr{avasvoj larveni stadijum za 10 do 16 dana, kadapada na tlo i zapo~inje stadijum lutke u zemlji-{tu. Za vreme prvog ili drugog dana nakon iz-leganja buba je veoma aktivna, rado leti i ori-jenti{e se.

Ovi insekti su dobri leta~i (dnevno oko20 km) i lako dolaze u ko{nicu gde `enka po-la`e jaja i zapo~inje novu generaciju. @enke susposobne da legu jaja nakon jedne nedelje odizlaska iz zemlji{ta.

[tetu prouzrokuje larva konzumiraju}i po-len i vosak, ali i jaja i mlade larve p~ela. Svakasituacija koja uti~e na slabljenje p~elinjeg dru-{tva, omogu}ava brzi razvoj parazita. Va`napreporuka na{eg gosta je bila da jake i zdravep~elinje zajednice mogu uspe{no da odolevajuinvaziji ovog insekta. Tako|e, larve insekta de-feciraju po medu uzrokuju}i njegovu fermen-taciju i isticanje iz sa}a (sl. 3).

Prvi prole}ni pregled, kao i svaki narednitreba koristiti za eventualno otkrivanje ovogparazita. Kada se otvori ko{nica u kojoj se na-lazi ko{ni~ina buba, mo`e se videti kako brzoprelazi preko sa}a, kako bi se sakrila. One bi-raju tamnija mesta u ko{nici {to je i pomoglo upronala`enju delotvornih apitehni~kih meto-da u borbi sa njima. Odrasli insekti se tako-|e ~esto mogu videti na poklopnoj dasci.Ukoliko je napad parazita jak, odrasli in-sekti, kao i larve se mogu videti na sa}u ilina podnja~i. Larve male ko{ni~ine bube neprave tunele i mre`e poput voskovog moljca.Lepljive daske koje se u Americi koriste za

2

1

3

MALA KMALA KO[NI^INA BUBA O[NI^INA BUBA (Aethina tumida)(Aethina tumida)

Page 26: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

72 P^ELAR, februar 2007.

otkrivanje varoe, pokazale suse sasvim neefikasne za de-tekciju ove bube. Naime, onapreko lepljive povr{ine prela-zi veoma lagano. Kao poka-zatelj prisustva male bubemo`e poslu`iti i fermentisanimed koji curi iz sa}a pripre-mljen za centrifugiranje, a ta-ko|e i isticanje meda i iz ak-tivnih dru{tava. Miris medakoji isti~e podse}a na miristrulih pomorand`i.

Pored tamnih mesta, bu-ba bira krajnje ramove zaskrivanje, pa se ta ~injenicakoristi u pripremanju strate-gije za smanjivanje njenogbroja u ko{nici. Naime, dvaputa u toku jeseni (oktobar inovembar) vr{i se stresanjesvih ramova iz ko{nice u me-talnu posudu i pri tome sesve p~ele vra}aju nazad u ko{nicu, a bube ko-je otpadnu ostaju u posudi i uni{tavaju se. Uprole}e (mart) ovaj postupak se ponavlja. Za-nimljivo je da odraslih insekata preko leta uko{nici ima vrlo malo. Do danas se ne zna gdese one u tom periodu nalaze.

Do prave invazije dolazi krajem avgustakada se odrasla buba vra}a u velikom broju uko{nicu da prezimi. Na klubetu se nalazi obi~-no na periferiji, ali neretko poku{ava da pro-dre do centra u potrazi za hranom. Zbog veli-ke najezde, u jesen se primenjuje klopka kojaje konstruisana samo za malu ko{ni~inu bubu.Na mre`astoj podnja~i, na prednjoj strani, na-lazi se drveni deo sa levkom koji je pokrivenrebrastom plastikom (sl. 4) gde se zavla~e bu-be i propadaju kroz levak u teglu sa jabukovimsir}etom ili pivom (sl. 5).

Istra`iva~i su zaklju~ili da miris jabukovogsir}eta privla~i bubu koja pod pritiskom p~ela

stra`arica be`i u mraktj. ispod rebraste pla-stike i propada kroz le-vak. Kraj levka je pro-mera oko 1,5 cm koji jedovoljan da buba kroznjega propadne, a da neizleti nazad u ko{nicu.

Drugi na~in borbe sa bu-bom je da se zatvori prednjeleto, a da se na nastavku ko-{nice izbu{i rupa promeraoko 1,5–2 cm. U rupu seuvla~i plasti~no crevo, ali ta-ko da 3–4 cm viri van ko{ni-ce. Istra`iva~ima nije poznatozbog ~ega buba ne `eli dapro|e kroz ovakav ulaz.

Sa sigurno{}u se danasmo`e re}i da bube vole pe-skovite terene i u tom pravcuje gost iz Amerike dao prepo-ruku i prognozu da }e se ma-

la ko{ni~ina buba najpre javiti na peskovitomterenu i apostrofirao podru~je Vojvodine (pe-{~are). Poseban oprez trebaju imati p~elarikoji sele svoje p~elinjake na takve terene.

Pored apitehni~kih mera u suzbijanju ovoginsekta u Americi se koristi i permetrin kojimse prska zemlji{te oko ko{nica (5 ml permetri-na na 4 litra vode).

Velika koncentracija ko{nica na jednommestu (kontejneri, prikolice, kamioni, autobu-si) pove}ava rizik od {irenja bube uz mnogote`e iskorenjavanje sa takvih p~elinjaka.

Od hemijskih sredstava za suzbijanje bubekoristi se kumafos koji se nanosi na rebrastuplastiku sa donje strane tako da buba dolazi si-gurno u kontakt sa njim u poku{aju da se sa-krije ispod rebrastog kartona.

Odeljenje p~elarstva Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu,

[email protected].

4

5

PROGNOZA ZA FEBRUAR Dejan Kreculj

Po~etkom meseca, jutarnje temperature kre-ta}e se oko nule, sa svega nekoliko no}i kada }e se`iva termometra spu{tati do petog podeoka Celzi-jusove skale ispod nule. U drugoj dekadi o~ekujese prodor toplog vazduha. Obilnije padavine se neo~ekuju, sem ne{to malo u prvoj polovini meseca.Nepovoljno }e delovati ~esti i dugotrajni vetrovi.

Pokazalo se da je osmi{qena klopka prili~no efikasna u borbi

protiv male ko{ni~ine bube

Page 27: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 73

ALKALKOHOLNI ROHOLNI RASTVORASTVOR

PROPOLISA PROPOLISA PROTIV VPROTIV VAROEAROEPetar Panteli}

Pudarci (011) 895-387

Prema mom iskustvu, propolis rastvoren u96%-nom alkoholu ubija varou! Potrebno je300–400 g sitno narezanog propolisa staviti ulitar alkohola. Povremeno promu}kati. Dese-tak dana kasnije lek je gotov. Ova koli~ina ras-tvora dovoljna je za najmanje dvesta tretira-nja. Alkoholni rastvor propolisa ne deluje sa-mo na varou. Svojevremeno je u P~elaru obja-vljeno da prskanjem ramova takvim rastvoromefikasno suzbijamo kre~no leglo. Ovo samproverio na svom p~elinjaku. Da li prskanjemramova pada i varoa, tada nisam proveravao?Ali nedavno jesam.

Ja sam rastvor propolisa uduvavao u ko{ni-ce „parnim topom“. Prvi put na tri ko{nice.Rastvor sam razbla`io sa pola vode, jer je etilalkohol zapaljiv. Sada, kada o svemu razmi-{ljam, mislim da spirala prilikom tretiranja nemora da bude usijana kao kada se koristi ami-traz. Alkohol isparava na manjoj temperaturi,pa bi mo`da moglo i bez vode (za sve ovo bitrebalo konsultovati odgovaraju}e stru~no lice,pa tek onda primeniti i isprobati, zbog eventual-nih ne`eljenih doga|aja – napomena redakci-je). Ovo tek treba proveriti. Ujutru sam na{aoizba~ene varoe ispred leta na lesonitu. Kodnajja~eg dru{tva tridesetak varoa. Podnja~e suobi~ne i nisam ih o~istio pre ovog eksperimen-ta tako da su rezultati mogli da se dovedu usumnju. Nekoliko dana kasnije ponovio sameksperiment. Za posmatranje sam uzeo ononajja~e dru{tvo iz prethodnog tretiranja. Unjemu je bilo samo zatvoreno leglo. P~ele suzaposedale tri Fararova nastavka, {to je za po-~etak oktobra prili~no dobro dru{tvo. Prvo ju-tro posle tretiranja izbrojao sam oko 120 opa-lih varoa. Drugo jutro oko 150. Sve varoe subile mrtve, osim jedne, koja je jo{ mrdala no-

`icama. Nijedne mrtve p~ele nije bilo na pod-nja~i, {to je i logi~no. Obavio sam i kontrolnotretiranje amitrazom. Ujutru sam na podnja~ina{ao oko 350 opalih varoa. Vi{e njih je jo{uvek mrdalo no`icama.

Nedelju dana kasnije sam ponovio tretira-nje. Sada sam na ovu ko{nicu postavio novupodnja~u i mogao je da se vidi i najmanji ot-pad iz ko{nice koji padne. Rastvor propolisasam razbla`io tre}inom vode, a leto po tretira-nju dr`ao zatvoreno 15–20 minuta. Ujutru jena podnja~i bilo ta~no 17 varoa, a slede}eg ju-tra 8. Kontrolno tretiranje amitrazom obavlje-no je tre}eg dana i na podnja~i sam na{ao sa-mo jednu varou.

Kada tretiram amitrazom koristim vojni~-ku gas masku. Nekoliko dana se ose}a neprija-tan miris, ili bolje re~eno smrad, koji je uz to ijako otrovan. Gas maska je obavezna i prili-kom kori{}enja mravlje kiseline. Pri upotrebialkoholnog rastvora propolisa iz ko{nice miri-{e ba{ „kao iz ko{nice“, jer to i jeste miris ko-{nice! P~elaru ne treba nikakva za{titna opre-ma. Mo`e slobodno da udi{e isparenja, koja sulekovita. Le~i p~ele, a le~i i sebe.

[ta re}i na sve ovo? Mo`da nam je lek pro-tiv varoe sve vreme bio ispred nosa, a nismoznali. Ne zaga|uje, ne {kodi, ne ko{ta. Svaka-ko, sve ovo treba i nau~no proveriti i verifiko-vati. ^ak i ako se poka`e da efikasnost nije do-voljna i da se ne ravna u potpunosti sa oficijel-nim hemijskim sredstvima, ona je o~iglednozna~ajna, jer se propolisom mo`e tretirati pre-ko cele godine, vi{e puta, bez ikakvih {tetnihefekata po p~ele i p~elinje proizvode. Probajtei sami.

Page 28: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELARENJE SA P^ELARENJE SA VI[ENAMENSKVI[ENAMENSKOM OM

VISOKVISOKOM PODNJOM PODNJA^OMA^OMKKODOD NASTNASTAAVLJVLJA^AA^A Dipl. ing. Ivan Jurkovi~

Ul. Magajnova 26 1231 Ljubljana

+386 1 5373-636, +386 31 325-089, [email protected]

Podnja~a je osnova svake ko{nice. Ni je-dan deo ko{nice nije u toku razvoja toliko me-njan kao {to je podnja~a i verovatno ne}e ni-kad imati kona~an oblik. Promene su nastale isa pojavom varoe. Podnja~a je zahtevala pro-stor za sme{taj mre`e, koja omogu}ava kon-trolu opadanja varoe, ali ima ulogu i kod pri-mene sredstava za uni{tavanje varoe. Tim zah-tevima ne mo`e udovoljiti prvobitna ameri~kapodnja~a koja je sada u upotrebi kod LR ko-{nice.

Me|u p~elarima vladaju razli~iti stavovipo pitanju upotrebljivosti visoke i niske pod-nja~e i vrlo su podeljeni. Visokoj podnja~i pro-tive se oni koji u praksi nisu probali oba mo-dela. Prikaza}u vam poseban model podnja~ekoji objedinjava vi{e neophodnih detalja, kojisu do sada re{avani kroz vi{e delova ko{nice ili

ih nije bilo, pa sam podnja~u nazvao „Univer-zalna vi{enamenska podnja~a – UVP“. Pod-nja~a je razvijana dve decenije.

[irina podnja~e je 41,5 cm, du`ina50,5 cm, celokupna visina 17,5 cm, otvor sazadnje strane 37×13,5 cm. Leto je37 cm × 2 cm. Letve na kojima le`i okvir samre`om su od gornje ivice udaljene 4 cm.Mre`a na dnu podnja~e ima veli~inu42,5×12 cm.

Zna~aj UVP podnja~e

1. Podnja~a je bez poletaljke, koja je jo{ uupotrebi kod ve}ine ko{nica nastavlja~a. Pole-taljka zadr`ava vodu i sneg, na njoj se skuplja-ju otpaci p~elinjeg dru{tva, a podnja~i skra}u-je vek trajanja za tre}inu. Poletaljku sam za-

74 P^ELAR, februar 2007.

Slika 1: UVP – pogled sa zadnje strane

Slika 2: UVP – pogled sa prednje strane – spolja mre`ica umesto poletaljke

Page 29: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 75

menio plasti~nommre`icom 10 cm {iro-kom (sl. 2), koja ima{irinu ko{nice i preu-zela je ulogu poletalj-ke. Mre`ica ne uvla~ivlagu u ko{nicu, pada-vine prolaze kroz mre-`icu, tokom prevoza jeodstranimo i posle jeopet postavimo.

2. Vi{enamenskavisoka podnja~a ima upore|enju sa niskomvi{e dodatnih predno-sti. Korisna je za stre-sanje p~ela, kad pravi-mo paketne ili drugeve{ta~ke rojeve, jerp~ele stresamo direkt-no u podnja~u u zatopode{en prostor. Zatop~ele nije potrebnostresati u sanduk (ku-tiju) za rojeve, ve} di-rektno u ko{nicu, {toje izrazito pogodnokad pravimo rojeve zasvoje potrebe. Tako is-klju~ujemo nepotreb-ni rad i gubljenje p~e-la (sl. 4). Ako radimoistresanje krajem apri-la, dovoljno je pola ki-lograma p~ela, a u ma-ju jedan kilogram p~e-la. U tom slu~aju is-tresamo p~ele sa ra-mova direktno u pod-nja~u. Pri pravljenjurojeva u junu potreb-no je 1,5–2 kg p~ela,a u julu 2,5–3 kg p~e-la.

P~ele pre stresanjapoprskamo vodom, apo stresanju u podnja-~u rastvorom oksalnekiseline i uni{timo va-rou koju smo streslizajedno sa p~elama.Kod rojeva koje smonapravili u julu nije

potrebno tokom godine tretirati protiv varoe,me|utim, koristi}e jo{ jedno – zimsko treti-ranje u novembru ili decembru, recimo oksal-nom kiselinom.

Kada smo istresli i izmerili `eljenu koli~i-nu p~ela, oka~imo pod krov UVP podnja~e, uzatvorenom kavezu, najbolje ve} oplo|enumaticu i roj zatvorimo i smestimo 1–2 dana uhladan podrum.

Rojeve je najbolje postavljati na bar 3 kmod p~elinjaka. Uzimamo maticu iz podnja~eomogu}uju}i pristup p~ela {e}ernoj poga~ici,tako da polo`imo kavez na dno rama na kome`elimo da p~ele zapo~nu gradnju sa}a. Kodmanjih rojeva ramove postavljamo uz zid ko-{nice, kod ja~ih na sredini. Pritiskom na umet-nutu pregradu, pregrada sklizne u odre|enupoziciju i p~elama se otvara prolaz do matice(sl. 5). P~ele se same prebace u nastavak ioslobode maticu. Prijem matice ovim postup-kom je stopostotan ako sa p~elama nismo is-tresli i neku maticu.

Kod vrcanja, veoma lako istresamo p~ele,umesto u ko{nicu, DIREKTNO u UVP. Zato

Slika 3: Kompatibilnapodnja~a za DB, GJ i LR

nastavlja~u

Slika 4: Istresanje p~ela direktno u

visoku podnja~u

Slika 5: Pritiskom na pregradu osloba|a se

p~elama prolaz do matice

Slika 6: Stresanje p~ela direktno u UVP prilikom vrcanja

Slika 7: Po stresanju p~ele ~ekaju da ih p~elar uposli

Page 30: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

76 P^ELAR, februar 2007.

UVP ima velike prednosti nad dosada{njimna~inima rada, kada smo morali da podi`emopune nastavke i stavljamo be`alice (sl. 6).

3. Jo{ jedan vrlo jednostavan na~in pra-vljenja mladih p~elinjih dru{tava se u praksidobro pokazao. Posebno je pogodan po zavr-{etku glavne pa{e u junu i julu, recimo nakonlipove ili kestenove pa{e i u krajevima gde sene ~eka nijedna druga pa{a. Sve ovo va`i akoje matica u ko{nici pogodna za jo{ jednu sezo-nu. Pre stresanja p~ela, odstranimo pregradu,da bi se stresene p~ele „obesile“ na ramovedonjeg (plodi{nog) nastavka (sl. 7). Ako tajnastavak podignemo sa jedne strane i udarimoga o podnja~u, sve p~ele koje vise padnu napodnja~u. Potpuno novi nastavak u koji stavi-mo maticu postavimo na staru podnja~u kojaostaje na starom mestu. Sve ostalo se radi pove} opisanom postupku. Staro plodi{te sa sta-rom maticom postavimo na novo mesto iliodvojeno iznad mladog dru{tva.

U novoformirano mlado p~elinje dru{tvona prvobitnom mestu }e uletati iz oduzetogplodi{ta mnogo p~ela, zato postaje vrlo jako(zbog starih p~ela, kasnije malo oslabi). Kadpo~nu p~ele da se le`u, onda se opet oporavi.U oba primera nastaju mlada p~elinja dru{tvau ve}ini slu~ajeva ja~a od prvobitnih iz kojih sunastala.

4. Umetnuta pregrada preuzima funkcijupodnja~e ako le`i na gornjim letvama. Na tojpregradi se nalazi `i~ana mre`a i umetnuta fo-lija na koju padaju opale varoe pri tretiranju.Pregrada je sa obe strane (i odozgo i odozdo)p~elama dostupna, i tako je manja verovatno-}a da mravi odnose opale varoe. Pregradu iz-vla~imo iz kliznih letvi preko zime kada je po-lo`imo na dno ko{nice. Na nju polo`imo pa-pir, da s prole}a lak{e odstranimo mrtve p~e-le. Na taj na~in otpada ~i{}enje podnja~e uprole}e. Nije potrebno dizati nastavke, uzne-miravati p~ele i menjati podnja~u.

5. Plasti~ne tepsije, koje postavimo ispodpregrade na dno ko{nice, imaju zapreminu 10litara, konusnog su oblika i mogu se posleupotrebe slagati jedna u drugu. Tako slo`enezauzimaju malo prostora (sl. 10). Nove tepsijenatopimo s voskom ili parafinom, da p~ele neklizaju i ne utapaju se u hranu. Prednost pla-sti~nih tepsija je da su jevtine i trajnije od dr-venih, a i lako se ~iste. Mogu}e je upotrebitidvodelne tepsije ili dve tepsije od 5 litara, ukoje lako dodajemo p~elama i te~nu i ~vrstuhranu. Kao plovak upotrebljavamo karton na-topljen u parafinu ilivosku, spolja dodamodve 5 mm debele le-tvice ili nekoliko ka-men~i}a da p~ele {tolak{e pokupe svu hra-nu.

Ima vi{e prednostiprihranjivanja dru{ta-va odozdo. Pri pregle-du p~elinjeg dru{tvatepsije ne treba skla-njati, {to je posebnoneugodno ako p~elejo{ nisu iskoristile ras-tvor. Ako ih stavljamo

Slika 8: Tepsija odozgo – slabije uzimanje hrane

Slika 9: Tepsija odozdo – bolje uzimanje hrane

Slika 10: Slo`ene tepsije

Slika 11: Tretiranje sa mravljom kiselinom

leti odozdo

Slika 12: Tretiranje sa mravljom kiselinom odozdo

Page 31: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 77

odozdo, manja je mogu}nost da {e}er do|e umedi{ne ramove. Pregrada spre~ava da bilokakvi otpaci padnu u tepsiju.

Napomenuo bih i da p~ele radije uzimajuhranu odozdo nego odozgo. To zavisi i od po-lo`aja p~elinjeg gnezda. U jesen, kad je p~eli-nje dru{tvo dole, a hrana nad njim, p~ele prini`im temperaturama radije uzimaju hranuodozdo nego odozgo.

6. Podnja~a koja ima zapreminu od 25 lita-ra, ubla`ava pomanjkanje prostora u ko{nici,recimo ako se ja~ina p~elinjeg dru{tva u apri-lu ili maju brzo pove}a, a zakasnili smo sa do-davanjem nastavaka. Ako uklonimo pregradu,p~ele imaju mogu}nost posedanja i gradnjesa}a nadole, pri ~emu se umanjuje rojevnaenergija p~elinjeg dru{tva. U slu~aju prenase-ljenosti ko{nice, p~ele se ne ve{aju na poletalj-ci, ve} ispod plodi{nih ramova i zajedno su samati~nim dru{tvom. Ako p~ele vise na pole-taljci, kao kod ko{nica sa niskom podnja~omte`e je zatvaranje i priprema za selidbu, dokkod UVP to ide mnogo br`e.

7. Vi{enamenska podnja~a omogu}avapove}anje prostora ispod gnezda p~elinjegdru{tva i zato je druga~iji na~in prezimljavanja

i temeljitije suzbijanje varoe. Tako i vrlo jakap~elinja dru{tva odli~no prezimljavaju u jed-nom nastavku. Pri obilnoj zimskoj zalihi hranep~ele se spuste ispod punih ramova hrane,obrazuju klube i di`u se za potro{njom hrane.U zimskom periodu p~ele tako ne moraju dagreju pune ramove sa hranom. Jer, ako su ra-di pomanjkanja prostora potisnute izme|u ra-mova koji su puni hrane, u vrlo su lo{oj situa-ciji.

8. Ako p~elinje dru{tvo prezimljava u jed-nom nastavku ({to omogu}uje UVP), jesenje izimsko tretiranje protiv varoe je efikasnije. Zauspe{no suzbijanje varoe potrebno je pripre-miti ko{nicu i podesiti na~in p~elarenja. P~eli-nja dru{tva koja zimuju u jednom nastavku,potro{e preko zime i u prole}e manje hrane iu prole}e nije potrebno menjati nastavke kaokad zimuju u dva ili tri nastavka. Ali, zbog ma-nje zalihe hrane uko{nici, moramo uprole}e biti pa`ljivi-ji, da ne ponestanep~elama hrane, pa jepotrebno pri slabimprole}nim pa{amap~elinja dru{tva do-hranjivati.

9. Podnja~a jetako konstruisanada pozadi ima otvorkoji nam omogu}a-va dodatni pogled u p~elinje dru{tvo, kontroluopadanja varoe i prihranjivanje bez uznemira-vanja p~ela. Vi{enamensku podnja~u je mogu-}e upotrebiti za gradnju trutovskog sa}a i satim i}i na tehnologiju intenzivnog p~elarenja.Zbog velikog otvora pozadi, izrezivanje tru-

Slika 13: Ogledaloza dijagnozu

Slika 14: Pogled u gnezdo

Slika 15: P~elinje dru{tvo }e se rojiti

Slika 16: Preno{enje hrane

Slika 17: Gradnja trutovskog sa}a

(UVP bez pregrade)

Page 32: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

78 P^ELAR, februar 2007.

tovskog sa}a je vrlo jednostavno. Na `alost,p~ele tu ne grade samo trutovsko sa}e (sl. 17).

10. Pozadi, u dnu podnja~e, u popre~nomsmeru ugra|ena je mre`a koja omogu}avastrujanje vazduha izme|u leta i mre`e. Struja-nje vazduha odozdo daje pri prevozu ko{nicaveliki u~inak, zato su p~ele pri transportu vrlomirne. Tepsija le`i na dvema letvicama, takoda je dno podnja~e p~elama dostupno i lakoga ~iste. Po{to je podnja~a hladnija od ostalihdelova ko{nice, vlaga iz vazduha, koja dolazi izp~elinjeg dru{tva ostaje na njoj – kondenzujese i suv vazduh se „vra}a“ p~elama.

11. U bespa{nom periodu mogu}e je p~e-le odvojiti folijom ili be`alicom i hraniti odo-zdo, ispod plodi{ta, tako da {e}er ne}e nositi umedi{no sa}e (sl. 11).

12. U slu~aju opasne napadnutosti varo-om, mogu}e je njeno suzbijanje mravljom ki-selinom, tako|e u letnjem periodu, a da nemoramo da uklanjamo medi{ta (sl. 11).

13. Na pregradi le`i po celoj du`ini `i~anamre`a, varoe padaju preko mre`e na foliju,koju vrlo lako izvla~imo i kontroli{emo opada-nje varoe. Pri suzbijanju varoe mravljom kise-linom stavimo na foliju vileda (truleks) krpunatopljenu mravljom kiselinom (sl. 12).

14. U podnja~u je mogu}e staviti tri punarama koje }e p~ele isprazniti i preneti med umedi{te. S prole}a, vi{e puta, plodi{ni ramovipuni hrane ometaju zaleganje matici, zato ta-kve pune ramove iz plodi{ta premestimo upodnja~u, a iste zamenimo satnim osnovama.P~ele prazne sa}e i grade novo (sl. 16).

15. Pobolj{ano je suzbijanje varoe u perio-du kad su p~elinja dru{tva bez legla (zimski

period). Vrlo cenjen na~in za suzbijanje varoekada legla nema je primena oksalne kiseline uvidu para (sublimacija). Radi prethodno opi-sane konstrukcije vi{enamenske podnja~e, vr-lo lako upotrebljavamo za isparavanje oksalnekiseline termosublimator, tako {to ga postavi-mo pozadi na dno podnja~e i sa njim isparimo1 gram oksalne kiseline u kristalu i nekolikokapljica eteri~nog ulja ~ime uni{timo postoje-}u varou u p~elinjem dru{tvu sa u~inkom do99,8% (sl. 18).

16. U UVP vrlo efikasno sme{tamo saku-plja~ polena. Polen nije izlo`en suncu i ki{i,{to mu podi`e kvalitet. Pored toga, ne mora-mo ga dnevno oduzimati.

17. Podnja~a je kompatibilna zbog odgo-varaju}ih spoljnih mera sa slede}im ko{nica-ma:

a) standardna desetoramna LR; b) GJ ko{nica (nastavci sa velikim okviri-

ma kao {to ih ima A@ ko{nica – Gerstungoviokviri}i)

c) modifikovana desetoramna DB id) Canderova desetoramna kompatibilna

ko{nica.

Slika 18: Termosublimator u UVP

Nova knjiga RADOVI NA P^ELINJAKU

Iz Crne Gore nam sti`e knjiga fantazijskih korica, iz perap~elara prakti~ara Dragana \urkovi}a, prepuna dubokepovezanosti sa prirodom. Ova interesantna knjiga p~elarstvom sebavi na jedan nov na~in, jer sve radove na p~elinjaku povezuje sacvetanjem biljaka u prirodi. Ovakav pristup u literaturi nije nepoz-nat, ali u ovoj knjizi odi{e posebnom ljubavlju prema biljkama okonas, koje su neiscrpan izvor inspiracije svakom p~elaru koji se sanjima srodi. Knjiga obuhvata celogodi{nji ciklus radova na p~elin-jaku vi|en iz ugla autora, ali pokriva i sve standardne temep~elarskih knjiga, od osnovne biologije p~ela, preko bolesti p~ela,sve do lekovitosti p~elinjih proizvoda. Knjiga je napisana tako da sesvi radovi mogu prilagoditi i nekim drugim uslovima p~elarenja.

Knjiga ima 165 strana A5 formata, tvrdog je poveza. Korisni telefon je: 087/243-778.

Page 33: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 79

Izuzetno lepo je bilo zami{ljeno i dugo go-dina uspe{no odr`avano savetovanje pod nazi-vom Tehnologija p~elarenja, u prvobitnoj or-ganizaciji Dru{tva p~elara „Beograd“, a kasni-je je suorganizator bio i SPOS. U po~etku suSavetovanja odr`avana u velikoj dvorani NU„\uro Salaj“ u Beogradu, a kasnije na Poljo-privrednom fakultetu u Zemunu. Na ovim Sa-vetovanjima su godinama bili predava~i, i svo-ja iskustva iznosili, na{i i strani najuspe{nijip~elari prakti~ari. U~estvovali su i pojedini vr-hunski nau~ni radnici iz ove oblasti, sa preda-vanjima tako|e korisnim za p~elarsku praksu.Izdavani su kvalitetni Zbornici radova sa kom-pletnim izlaganjima u~esnika. Ova savetova-nja su bila veoma korisna i popularna me|up~elarima, {to su najbolje potvr|ivale prepunesale posetilaca, kao i veliki broj proizvo|a~ap~elarske opreme, koji su izlagali svoje proiz-vode u okviru prate}ih aktivnosti savetovanja.

Posle deset godina ovo Savetovanje „pre-rasta“ u tradicionalno „nau~no“ savetovanjesa me|unarodnim u~e{}em i nastavlja da seodr`ava na Poljoprivrednom fakultetu u Ze-munu. Organizatori se menjaju i me|u njimauskoro vi{e nema ni Dru{tva p~elara „Beo-grad“ ni SPOS-a, niti bilo koje druge p~elar-ske organizacije, ve} su to jedino nau~ne insti-tucije. Predava~i su skoro isklju~ivo iz tih idrugih, doma}ih i stranih, nau~nih ustanova,uz ~astan izuzetak retkog u~e{}a velep~elaraprakti~ara Ivana Venera.

U programu savetovanja, kao autori, od-nosno koautori pojedinih tema, navode se i po5 nau~nih radnika, ~ija se imena vrte u krug iponavljaju od teme do teme. Tako se jedan na{vrli stru~njak (koji je u programu savetovanjapotpisan kao M. Mladenovi}), u okviru jednogsavetovanja pojavljuje i po sedam puta kao au-tor/koautor. Naravno da svim autorima rado-va na Savetovanju pripada honorar za njihovdoprinos radu skupa.

Me|u izlaganim temama svakako ima i ko-risnih za p~elare prakti~are, tako da mogusvoja teoretska znanja da obogate, ali od toga

te{ko da mogu ne{to i u praksi da primene. Odanga`ovanih stranih predava~a, ba{ malu ko-rist su mogli da imaju na{i p~elari slu{aju}i, naprimer, temu o apitehni~kim razlikama p~ela-renja u Ma|arskoj i Americi. Sli~an efekat seposti`e kada su u pitanju i pojedini doma}i na-u~ni radnici, kada izla`u temu, na primer, ouslovima objektivizacije kod senzornog vred-novanja meda.

Treba napomenuti da se ova nau~na save-tovanja odr`avaju pod pokroviteljstvom i ve-rovatno finansijskom podr{kom, Ministarstvaza nauku i `ivotnu sredinu i Ministarstva zapoljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo Re-publike Srbije.

Organizatori na ova savetovanja pozivajup~elare koji moraju da plate ulaz u salu za pre-davanje. U cenu ulaznice ura~unat je i Zbor-nik radova sa tog savetovanja. Me|utim, ve}i-na p~elara ne mo`e da iz Zbornika koristi ra-dove stranih predava~a, jer su oni od{tampanina stranim jezicima. Postavlja se pitanje ~emuonda ovakvi Zbornici? Verovatno da slu`e kao„dokaz“ da je odr`ano savetovanje nau~no, ~i-me se pravda potro{eni novac, kao i da bi ob-javljene radove autori mogli da koriste kao re-ference za dalje napredovanje u nau~noj hije-rarhiji.

Po{to su ova savetovanja namenjena p~e-larima prakti~arima, koji su, pored predava~a,na njima jedino i prisutni, onda oni, valjda,treba i da iznose mi{ljenja o koristi ovakvih sa-vetovanja i opravdanosti tro{enja novca zap~elarsku praksu, odnosno razvoj p~elarstva uSrbiji. Po{to i autori ovog napisa spadaju up~elare prakti~are, dozvolili su sebi da poovom pitanju iznesu svoje mi{ljenje.

Mnogi p~elari svojim neprisustvovanjem,pa samim tim i polupraznom salom, „poru~u-ju“ organizatorima {ta misle o ovakvim save-tovanjima.

A nau~nim radnicima, u~esnicima saveto-vanja, ostaje da me|u sobom nau~no ocenjujukvalitet svojih radova i svrhu ovakvih p~elar-skih skupova.

NANAU^NO PRU^NO PRANJEANJE… … [ARENOG[ARENOG PPAPIRAPIRA?A?

Veroljub Umelji}, KragujevacMarko Miri}, BelanovicaMilijan Trifunovi}, G. MilanovacRadoslav Stepanovi}, Ra~a

Iz na{eg uglaIz na{eg ugla

Page 34: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

80 P^ELAR, februar 2007.

V Me|unarodni stru~ni seminar PRIRODA DARUJE, UM CARUJE

Seminar }e se odr`ati 17. februara 2007. u 10 sati u Velikoj sali Pravnog fakulteta u Ni-{u, po slede}em izmenjenom i pro{irenom programu: 10.00–10.10 Otvaranje seminara10.10–10.15 Jubilarnih pet godina me|unarodnih seminara i intenzivnog stru~nog obra-zovanja p~elara Izlaga~: Ing. Vlastimir Spasi}, predsednik Asocijacije 10.15–11.30 Postizanje visokih prinosa na komercijalnim p~elinjacima Predava~: Dr vet. med. Zlatko Tomljanovi}, Veterinar iz Hrvatske koji ima p~elinjak od 350ko{nica. Predsednik je Izdava~kog saveta hrvatskog p~elarskog ~asopisa. 11.30–12.20 Prevencija i suzbijanje bolesti p~elinjeg legla Predava~: Dr sci. vet. med. Nada Plav{a, Doktor veterinarskih nauka iz Novog Sada 12.20–12.35 Pauza12.35–13.35 Prevencija i suzbijanje varoe i nozemoze u praksiPredava~: Dr vet. med. Zlatko Tomljanovi}13.35–14.00 Epizootiolo{ka situacija bolesti p~ela i legla u 2006. godini na podru~ju Aso-cijacije (Topli~ki, Ni{avski, Pirotski, P~injski i Jablani~ki okrug) Predava~: Dr vet. med. Zoran Rai~evi}, specijalista epizootiolog 14.00–14.30 Jo{ odlu~nije protiv varoe novim preparatom ApiguardPredava~: Dr med. Rodoljub @ivadinovi} Tokom seminara bi}e organizovana prodajna izlo`ba opreme za p~elarstvo.

SPOS i DP „JASENICA“ SMEDEREVSKA PALANKA uz pokroviteljstvo SO Smederevska Palanka organizuju

11. SAVETOVANJE„TEHNOLOGIJA P^ELARENJA“

17. februara 2007. godine u sali SO Smederevska Palanka (Vuka Karad`i}a 25) 08.30 Otvaranje prodajne izlo`be09.45 Otvaranje savetovanja10.00 Dobijanje p~elinjih proizvoda (predava~ Veroljub Umelji}, Kragujevac)11.00 Priprema dru{tava za glavnu pa{u

(predava~ dipl. ing. @ivoslav Stojanovi}, Pali}) 12.00 Bolesti p~ela (nozemoza, varooza) (predava~ prof. dr. Jovan Kulin~evi}, Beograd) 13.00 Pauza13.30 Pitanja i odgovori14.30 Dru`enjeKotizacija iznosi 100 dinara za svakog u~esnika uz Zbornik radova sa savetovanja.

Izvr{ni odbor PD „Jasenica“, Smederevska Palanka

Dru{tvo p~elara Kragujevac organizuje krajem februara ili po~etkom marta 2007. seriju seminara sa predava~emV. I. Lebedevom sa p~elarskog instituta Ribnoje. Svako zainteresovano dru{tvo p~elara sno-silo bi tro{kove predava~a i prevodioca. Prijavljivanje dru{tava treba da se obavi do 9. febru-ara na (034) 331-848.

Predsednik Asocijacije,

Ing. Vlastimir Spasi}

Predsednik Dru{tva, Rade Kostadinovi}

Page 35: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 81

Pod visokim pokroviteljstvom Svetske p~elarske organizacije

APIMONDIJA (APIMONDIA) Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije i

Dru{tvo p~elara Aleksinacu partnerstvu sa

Regionalnom asocijacijom p~elarskih organizacija jugoisto~ne Srbijeorganizuju

SEMINAR O HACCP SISTEMUU P^ELARSTVU I

DOBROJ P^ELARSKOJ PRAKSIU Aleksincu, 4. marta 2007. godine, u velikoj sali Doma kulture u 10 sati

10.00 Otvaranje seminara 10.10 Pozdravna re~ izaslanika predsednika Apimondije Asger SØgaard JØrgensen-a:– Va`nost HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point System) i GBP (good beekee-ping practice) za p~elarsku praksu i nastup na svetskom tr`i{tu meda10.30 Dipl. ing. Danilo Golubovi}, dr`avni sekretar za poljoprivredu Republike Srbije– Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede na uvo|enju HACCP-a u p~elarstvu– Glavne karakteristike HACCP sistema (Sistem analize rizika i kriti~ne kontrolne ta~ke) kaopreduslov za izvoz meda iz Srbije u Evropsku Uniju11.30 Dr sci. vet. med. Nada Plav{a, Nau~ni institut za veterinarstvo, Novi Sad– Prakti~na primena HACCP sistema u p~elarstvu– Sve o novim propisima u oblasti p~elarstva, potrebnim prostorijama i opremi12.30 Dr med. Rodoljub @ivadinovi}, urednik ~asopisa P~elar – Dobra p~elarska praksa (GBP) kao osnova stabilne i rentabilne tr`i{no orijentisane p~elarskeproizvodnje usmerene ka izvozu– Mogu}nosti organske borbe protiv varoe i drugih p~elinjih bolesti u Srbiji

Svi u~esnici seminara dobi}e besplatno op{irnu knjigu „PRIRU^NIK O DOBROJ P^E-LARSKOJ PRAKSI“, iz koje }e se upoznati sa svim va`e}im propisima u p~elarstvu i propi-sima koji nas o~ekuju u budu}nosti, vezano za na~in rada na p~elinjaku i u prostorijama zaobradu meda, sa pravilima izgradnje novih ili adaptacije postoje}ih prostorija neophodnihsvakom p~elaru koji `eli da stavlja med u promet.

Ulaz za ~lanove Dru{tva p~elara Aleksinac je besplatan. Ostali }e pre ulaska u salumorati da uplate 900 dinara ~lanarine. Informacije na(018) 846-734, (063) 860-8510, [email protected]. Poziva-mo sva dru{tva p~elara da po{alju svoje predstavnike, jer jeovo veoma va`na problematika za sve one koji nameravajuda postanu, ili ve} jesu, robni proizvo|a~i meda. U ime svihvas, naro~ito se zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivredeRepublike Srbije, Svetskoj p~elarskoj organizaciji (API-MONDIA) i Regionalnoj asocijaciji p~elara jugoisto~ne Sr-bije na izra`enoj `elji za podr{kom i pomo}i u organizova-nju ovog seminara od nacionalnog zna~aja.

Po~asni predsednik Organizacionog odbora, Predsednik Apimondije, Asger SØgaard JØrgensen

Predsednik Organizacionog odbora, Dr med. Rodoljub @ivadinovi}

Page 36: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

82 P^ELAR, februar 2007.

XXV JUBILARNO SAVETOVANJEP^ELARA VOJVODINE

odr`a}e se 3. marta 2007. na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu

Teme savetovanja:– Osobine p~elinjeg mle~a (\or|e Stanoj~i})– Uljana repica i p~ele (Dr Ana Marjanovi}–Jeromela i saradnici)– Organizovanje p~elara Gr~ke na primeru zadruge p~elara u Nikiti (direktor zadruge)– Nozema cerana (Nosema ceranae) (Prof. dr Bosiljka \uri~i})– Suncokret, p~ele i njihovi uzgajiva~i – zajednica od vi{estruke koristi (Mr Sreten Terzi} i sa-radnici)– Lipa i njene karakteristike (Mr Predrag Radi{i})– Nektarisanje bilja u toku 2006. godine (Dipl. ing. Mom~ilo Kon~ar)

Smatramo da su navedene teme XXV Savetovanja interesantne i korisne za p~elare. Savetovanje }e pratiti velika izlo`ba p~elinjih proizvoda, literature, opreme, pribora i re-

promaterijala za p~elarstvo.Za sve ~lanove SPOS-a ulaz je besplatan, a za ostale posetioce ulaz }e se napla}ivati po

ceni od 400 dinara.Dragi p~elari, do|ite, bi}ete nam dragi gosti na najve}em savetovanju u regionu. Pro{lo

savetovanje pratilo je preko 2 000 posetilaca.Bli`e informacije mo`ete dobiti na slede}e telefone: 021/485-34-31, 063/189-70-95,

021/557-556, 063/534-230 i 064/888-24-83 ili elektronskom po{tom [email protected].

Sekretar SPOV-a, Mr Stojan An|elkovi}_____________________________________________________________________________

OSNIVANJE P^ELARSKE KOOPERATIVEU Novom Sadu, 3. marta, u okviru XXV tradicionalnog savetovanja p~elara, osnova}e se

grupacija na ~isto ekonomskim principima koja }e imati za cilj prodaju na{ih proizvoda. Sva-ki p~elar koji ima interesa i sebe vidi u ovakvoj organizaciji mora na}i vremena da tog danabude u Novom Sadu bez obzira na daljinu i na vreme, jer sutra, ako ovo ne uspe, uzalud }emu biti mukotrpan rad na p~elinjaku kad to ne}e mo}i da unov~i, gube}i dane i dane na ra-znoraznim sajmovima meda i be`e}i od inspektora. Da bi se moglo prisustovati osnivanjudogovoreno je da svaki zainteresovani uplati 2 000 dinara. Uplata se mo`e obaviti i tog da-na li~no uz dobijenu priznanicu. Detalje mo`ete pro~itati u novembarskom broju na{eg P~e-lara.

Inicijativni odbor

VA@NO OBAVE[TENJEZA P^ELARSKE ORGANIZACIJE

Mole se udru`enja koja nemaju mogu}nost slanja spiskova elek-tronskom po{tom i svoje spiskove pi{u rukom, da malo vi{e obratepa`nju na ~itljivost istih i da ih prave, ako je mogu}e, u malo ve-}em formatu kako bi bili {to ~itljiviji.

Sekretar SPOS-a, Predrag Martinovi}

Page 37: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 83

Ekskurzije i izlo`ba Kru{evljana U okviru programa jesenjeg susreta p~ela-

ra, Kru{evljani su posetili p~elare U`ica i Ari-lja. U p~elarskom domu u U`icu razmenjenasu iskustva, a zatim pose}en p~elinjak Slobo-dana Marjanovi}a, koji nam je govorio o p~e-larenju Fararovom ko{nicom i pa{nim prilika-ma u`i~kog kraja. U Arilju su nas primili p~e-lari i porodica Pe}inar, vlasnik firme „Jupiter

komerc“, koja je na{em Dru{tvu isporu~ilaoko 1 000 ko{nica. Najvi{e pa`nje privukla jeduboka `i~ana podnja~a. Pose}en je p~elinjakuz ru~ak kraj p~elarske ku}e.

DP „Bogoljub Konstantinovi}“iz Kru{evca je pro{le godine orga-nizovalo dvanaeste Dane p~elar-stva. Izlo`bu je otvorio gradona~el-

Prvi kongres p~elarskih organizacijaBalkanskih zemalja

Kongres }e se odr`ati od 29. marta do 1. aprila 2007. u Istanbulu (Polat RenaissanceHotel). Pored odr`avanja stru~no-obrazovnog dela Kongresa, odr`ava se i ApiExpo, izlo`bap~elarske opreme. Sve detaljnije informacije oko prijavljivanja i registracije u~esnika mo`etena}i na zvani~nom sajtu Prvog kongresa Balkanske federacije p~elarskih organizacijawww.apibalkan2007.com.

Satnicu }emo objaviti u narednom broju P~elara.

Nova knjiga

P^ELARENJE LR I A@ KO[NICAMA iz p~elarske prakse

U izdanju P~elarstva „Mudrinjak“ iz Zagreba iza{la je iz {tampenova knjiga o prakti~nom p~elarenju. Autor je Stjepan Majsec, p~elar sa60 godina p~elarskog iskustva i 83 godine `ivota. Knjiga je {tampana nakunstdruku u punom koloru, tvrdog je poveza, sa pro{ivenim listovimana 264 strane A5 formata.

Orijentisana na prakti~no p~elarenje, knjiga obiluje mno{tvomunikatnih li~nih iskustava autora. Njegov pogled na p~elarstvo ogleda sena svakoj stranici knjige. Prikazuju}i celogodi{nju tehniku rada sa p~elama, uspeo je da pru`iodgovor na skoro svako pitanje, kako po~etnika, tako i profesionalca. Njegova iskustva urazvoju p~ela, suzbijanju rojenja, odgajanju matica, suzbijanju varoe, osobita su i zasnovanana mnogo godina prakti~nog rada. Knjiga je i veoma lepa, sa mat koricama i realnim utiskompostojanja ozbiljnosti i velikog truda koji je i ulo`en u nju.

Ovo nije knjiga prepisiva~ke {kole. Ovo je p~elarsko delo jednog ~oveka preto~eno u slikei re~i. U ovom trenutku ne znam koja }e biti cena ove knjige kada se bude uskoro pojavila nana{em tr`i{tu, ali sam siguran da }ete se slo`iti sa mnom da `ivotno iskustvo jednog ~oveka inema cenu. Kontakt: [email protected] Urednik

Page 38: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

84 P^ELAR, februar 2007.

nik Kru{evca, aprogram su izve-la deca O[„Vladislav Savi}Jan“ i plesnagrupa „Radost“.Uz 20 izlaga~a,trodnevnu izlo-`bu pratilo je ilepo vreme i dosta posetilaca. Izlaga~ima sudodeljena priznanja, a organizovana je i zajed-ni~ka ve~era.

Nenad Marinkovi}

Kragujev~ani u Vojvodini Naru~eno lepo vreme iz [umadije ~ekalo

je p~elare Kragujevca, Kni}a, Ra~e i Rekovcaprilikom posete Vojvodini i njenim p~elarima.

Ve} u prepodnevnim satima poseta PIK-u Be~ej i njihovom p~elinjaku sa skoro 800dru{tava u prelepom ambijentu vo}a i cve}a.

Nastavlja se poseta poljoprivrednom saj-mu u Ba~koj Topoli, a na va{aru svega – odigle do d`inovskih traktora. Preno}i{te u hote-lu Patrija u Subotici sa nezaboravnim ve~er-njim {etnjama centrom Subotice.

Jutro sa posetom ZOO vrtu na Pali}u, su-sret sa predsednikom @ikom Stojanovi}em imaltene sastankom ili bolje re}i informisa-njem o doga|anjima u SPOS-u, razmenom is-kustava i posetom p~elinjaku.

Posle toga divan povratak u pro{lost i isto-riju kroz posetu zamka Dun|erski, ali i mana-stiru Kovilj. U ataru proizvodnja vo{tanih sve-}a, plastenici, ergela, proizvodnja manastirskerakije i naravno veliki p~elinjak.

Mom~ilo M. Milojevi}

Dani meda „Prijedor 2006“Od 19. do 21. oktobra 2006. godine u gra-

du na Sani odr`ana je Prva privredno-turisti~-ka manifestacija u Prijedoru sa 29 izlaga~a.Manifestaciju je otvorio na~elnik op{tine Pri-jedor. U ceremoniji otvaranja u~estvovalo je

KUD „DoktorMladen Stoja-novi}“, kao iSrpsko peva~kodru{tvo „Vila“koje je izvelohimnu Repu-blike Srpske„Bo`e pravde“,dok su na zatvaranjusimpatije gra|anapobrali najmanji u~esnici iz folklorne sekcijeKUD „Kozara“.

Manifestacija je uklju~ena u turisti~ku po-nudu Prijedora. Medijska kampanja na lokal-nim medijima intenzivno je trajala 30 dana preotvaranja.

Poseta gra|ana bila je na zavidnom nivou,a novinari i zvani~nici isti~u da je manifestaci-ja bila izuzetno osve`enje za ovaj deo RS iBiH.

Predavanja su odr`ali mr Violeta Santra~,mr Goran Mirjani} i Branko Kon~ar koji jeodr`ao demonstraciju primene p~elinjeg otro-va u apiterapiji.

Manifestacija je organizovana na inicijati-vu UP „Prva p~ela“ iz Prijedora, dok su pomo-gli i p~elari Omarske i Kozarca.

Glavni pokrovitelj ove je bila Op{tina Pri-jedor, a donacijama su se istakli Ministarstvoza poljoprivredu Republike Srpske i nevladinaorganizacija USAID LAMP.

Specijalna komisija iz Novog Sada za sen-zorno ocenjivanje meda dodelila je 6 zlatnih, 5srebrnih i 4 bronzane medalje. Tako je potvr-|eno da potkozarski i podrgrme~ki med spadau kategoriju veoma kvalitetnih.

Branko Kon~ar

III Dani meda u Staroj MoraviciKrajem novembra 2006. odr`ani su III Da-

ni meda u Moravici. U prostoriama O[ „Mo{a Pijade“ odr`ana

je prodajna izlo`ba meda i p~elinjih proizvo-da, sa predavanjem za stanovni{tvo na temu:Med kao ~udesna ishrana i lek za zdravi `ivot(predava~ dr Olah Lo{onc Magdolna). Orga-

nizovali smo takmi~enje u cr-tanju i pisanju pripovetke ilipesme na temu p~elarstva, nama|arskom i srpskom jeziku.

Najbolje radove nagradilismo pohvalnicama, medom ipoklonima.

Page 39: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 85

Drugog dana, u prostorijama omladinskogcentra ECHO, predsednik mesne zajedniceMoravice Fazeka{ Robert je otvorio manife-staciju.

Gost nam je bio i predsednik SPOS-a Sto-janovi} @ivoslav.

Gosti su nam bili i plemi}i plemi}kog redaSv. Ambrozije iz Baje i reda Hunor iz Ki{kun-hala{a. Stojanovi} @ivoslav je odr`ao predava-nje na temu aktuelnih propisa u p~elarstvu, aHolo Antal na temu savremene tehnologijep~elarenja.

Holo Ferenc, predsednik

[ta rade p~elari Vukovarsko-Srijemske `upanije

P~elari Vukovarsko-Srijemske `upanije or-ganizovani su u 4 udruge, koje su udru`ene up~elarski savez Vukovarsko-Srijemske `upani-je, ~iji p~elari su po mi{ljenju mnogih jedni odnajaktivnijih u Hrvatskoj.

U svom radu sara|uju sa ministarstvima,obrazovnim institucijama, stru~nim organiza-cijama, p~elarskim udrugama iz Hrvatske i ze-malja okru`enja.

Od najzna~ajnijih aktivnosti treba izdvojitiP~elarsku {kolu, koju organizujemo u saradnjis obrazovnim institucijama, a po ~ijem zavr-{etku polaznici sti~u zvanje „P~elar“, koje seupisuje u radnu knji`icu.

Manifestacija P~elarski dani, koja je pode-ljena na Me|unarodni sajam i Nau~no-stru~niskup, ove godine bi}e centralni p~elarski do-ga|aj Hrvatske koji }e otvoriti ministar poljo-privrede Petar ^obankovi}. Ministarstvo po-ljoprivrede i druge stru~ne institucije izlo`i}esmernice daljeg razvoja hrvatskog p~elarstva,a uz brojna predavanja nau~nika i stru~njakaiz Hrvatske, Nema~ke, Rusije i zemalja okru-`enja. Potpuna novost P~elarskih dana bi}eP~elarski bal.

Sve novosti vezane za ovu manifestacijumo`ete na}i na www.pcelica.hr, na kojoj mo-`ete na}i i druge p~elarske zanimljivosti, jer je

ovo jedna od najobimnijih internet stranicazemalja okru`enja.

Tu su i redovna zimska predavanja koja dr-`e istaknuti p~elari.

Od budu}ih aktivnosti na{e p~elare zaoku-plja prilago|avanje p~elarstva Hrvatske uslo-vima EU, a u tom pravcu radimo vi{e projeka-ta, recimo projekat Prekograni~ne saradnje.

Drago Josipovi}

Regionalno savetovanje p~elara u Lu~anima

Savetovanje p~elara odr`ano 9. 12. 2006. uLu~anima u organizaciji Dru{tva draga~evskihp~elara jo{ jednom je potvrdilo promi{ljenostpristupa p~elarskim okupljanjima koju ovop~elarsko dru{tvo godinama unazad manife-stuje.

@elelo se istovremeno p~elarima pomo}i uspre~avanju, suzbijanju i le~enju p~elinjih bo-lesti, ukazati na svu ozbiljnost strogo kontroli-sane proizvodnje p~elinjih proizvoda, upozna-ti p~elare s novim tehnikama p~elarenja,afirmisati one koji predstavljaju sada{njost ibudu}nost p~elarstva u Srbiji i javno izrazitizahvalnost pokrovitelju svih p~elarskih doga-|anja u Draga~evu – Op{tini Lu~ani.

Op{ti je utisak da se u svemu tome uspelo.Predsednik SPOS-a @ivoslav Stojanovi} upo-znao je oko 300 prisutnih sa obavezom regi-stracije p~elinjaka u 2007. godini i predsedni-ku op{tine i predsedniku skup{tine op{tineLu~ani uru~io zaslu`na p~elarska priznanja.

Po mi{ljenju organizatora, za bolesti p~elai p~elinjeg legla ne mo`e se u Srbiji na}i auto-ritativniji predava~, nego {to jedr sci. vet. med. Nada Plav{a, koja je sa lako-}om i precizno{}u izlagala svoju temu.

Jo`ef Agardi. ^ovek koji iz Srbije izvozimed u zemlje Evropske Unije zaslu`uje pa-`nju i po{tovanje. Slu{an je sa zadovoljstvom.Na kraju je, nesebi~no, kolegama ostavio pod-nja~u – skuplja~ polena. Bravo za Jo`efa.

Ratko Jokovi}, Damljan Dramli}

IN MEMORIAM

Popovi} Tomislav iz Zrenjanina preminuo je u 69. godini `ivota 9. XI 2006. P~elarstvomse bavio 39 godina. Bio je dugogodi{nji ~lan PD „Milivoje Bugarski“ iz Zrenjanina. Svoje ve-liko znanje i iskustvo je prenosio na mnoge mlade p~elare. Na svom p~elinjaku posedovao je60 polo{ki. Vrsnom i iskusnom p~elaru, dobrom suprugu, ocu i prijatelju, za sve {to je u~inioneka je ve~na slava i hvala!

PD „Milivoje Bugarski“, Zrenjanin

Page 40: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

86 P^ELAR, februar 2007.

Page 41: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 87

Page 42: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

88 P^ELAR, februar 2007.

Page 43: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 89

Page 44: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

90 P^ELAR, februar 2007.

Page 45: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 91

Page 46: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

92 P^ELAR, februar 2007.

Page 47: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 93

Page 48: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

94 P^ELAR, februar 2007.

Page 49: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 95

PROIZVODNJA I PRODAJA: KO[NICA LR,Dadan-Blat i Farar, RAMOVA od lipovog drveta,ELEMENATA ko{nica (podnja~a, nastavaka, zbe-gova, krovova), KAVEZA za matice, ANTI-VAROZNIH – @I^ANIH PODNJA^A odkvalitetnog materijala, precizne izrade i u dogov-orenom roku Za ve}e porud`bine odobrava sepopust! Jevti} Boban, Kru{evac. 037/887-471,064/35-84-037

Knjigu APITERAPIJA od Dr Mladenova i MilenkaRadosavovi}a, nagra|enu zlatom Apimondije,mo`ete naru~iti. 034/316-903, 064/3221-311

Papiri}i za dimljenje protiv varoe – li~no ilipouze}em. Filipovi} – U`ice.

031/513-687, 563-882, 524-172 (u prodavnici),063/639-424

Prodajem BAGREMOV i SUNCOKRETOVMED. Sa{a – Vla{ki Do.

012/276-161, 063/835-35-42

Prodajem med i polen. Bo`endi} Rajko, [id.022/710-619

Prodajem seme facelije „JULIJA“, Ljubojevi}Milorad. 021/743-162, 99387-55-321-050

MEPOLIS MED. OTKUPLJUJEM P^ELINJE PROIZVODE.

063/316-844, 011/2390-893, 011/3543-116

Zbog starosti smanjujem p~elinjak. Prodajem 50DB dru{tava u odli~nom stanju. Bosi}. 011/3582-860, 031/827-166

11319 Krnjevo, Bul. oslobo|enja 16tel: 026/821-080; 064/864-20-19; 064/864-20-21

E-mail: [email protected]

Proizvodi, otkupljuje, pakuje i plasira med i ostale p~elinje proizvode

preko trgovine {irom Srbije

MALI OGLMALI OGLAASISI

Page 50: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

96 P^ELAR, februar 2007.

Sadnice medonosnog drve}a. Dvadeset vrsta. Simi}Aleksandar, Ub.

014/410-308, 064/614-75-23

Prodajem dru{tva na LR i A@ ramovima. Boban,Petlova~a, [abac.

015/273-130, 064/323-72-56

Prodajem auto Varburg karavan i 2 A@ ko{nice sap~elama. 064/385-53-80

Osam godina poverenja! Najkvalitetniji i najjeftini-ji eko-dekristalizator meda.

022/553-753, 063/563-189

Prodajem p~elinja dru{tva na DB ramovima. April,maj. 063/884-26-06, 014/415-465

Prodajem kamion sa Tamovim motorom 160 ks i 66A@ ko{nica sa p~elama i 20 dru{tava van kamionasa 6 i 7 okvira. 064/271-52-93

Aluminijumska mre`a za podnja~e i ventilaciju, 290din/m2. [oji}, Po`ega.

031/713-557

Univerzalni hvata~i polena. Novo! Vi{enamenskamre`asta podnja~a („P~elar“, oktobar 2006).

063/360-323, 018/856-543

Prodajem TAM 110 sa 46 punih ko{nica, reg-istrovan. Gaji}. 015/326-533

Prodajem LR, DB dru{tva i rojeve. Dragi}evi}Bo`o. 014/85-327, 064/4981-542

Prodajem pro{logodi{nja dru{tva na LR i A@ gromramovima. @ivko.

022/610-094, 063/7502-442

Povoljno prodajem rojeve ili dru{tva, med, ko{nice,ramove. 026/221-255, 063/8458-705

Povoljno prodajem 50 dru{tava u LR ko{nicamakoje su stare 3 godine. Popovi}.

011/8723-526, 064/12-00-131

Prodajem kvalitetne {tamparske limove za krovovesvih tipova ko{nica. 011/33-27-626

Prodajem DB ko{nice sa p~elama, paketne rojevena ramovima pre i posle bagrema. 037/811-466,064/4989-239

Na prodaju ku}a spratna i 2,5 hektara placa u[akotincu (3 km od Beo~ina), pogodno za p~elarst-vo. Deki} Milan.

021/872-950, 064/27-69-584

Seme heljde, medonosne biljke, ma|arske sorte„Hajnalka“ za redovnu i postrnu setvu. Virag Jano{,Ba~ka Topola, Njego{eva 18.

024/712-135, 063/522-395

Prodajem seme facelije i p~ele na LR ramovima.065/2407-237

Dru{tva, rojevi na LR ramovima. Mi{ko Jovanovi},Lajkovac.

064/258-23-22, 011/8124-929

Prodajem 100 DB, LR dru{tava pre bagrema, 100rojeva od 1. juna. Pavlovi}.

015/510-241, 063/7561-513

Prirodne rojeve prodajem, uzimljeni na LR, DB,A@ okvirima i u pletarama. M. @ivanovi}, Valjevo.

014/220-747, 063/8302-758

Prodajem 30 LR ko{nica sa p~elama i mladommaticom. \ur|evi} \uro.

2139-378, 063/8425-042

Prodajem u maju rojeve na LR i DB ramovima.Ratko Krneta, Pinosava. 011/3906-968

Prodajem 20 p~elinjih dru{tava u LR ko{nicama umartu 2007.

022/478-829, od 18–22 ~asa

Ko{nice DB-10 sa p~elama, 50 komada,prodajem. 012/62-443, 064/863-23-15

MARK-KOM, BELANOVICA. Ko{nice LR iFarar, ramovi svih tipova ko{nica. Kvalitetno ipovoljno.

014/89-769, 063/80-76-142

CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd638.1

P^ELAR : ~asopis za p~elarstvo / glavni i odgovorni urednik Rodoljub @ivadinovi}. - God. 1, br. 1. (januar 1898) - . -Beograd : Savez p~elarskih organizacija Srbije, 1898 - (Lapovo : Kolor pres). - 24 cmMese~noISSN 0350-431X = P~elarCOBISS.SR-ID 15913218

Page 51: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih

P^ELAR, februar 2007. 97

Page 52: Izdvajamo iiz ssadr`aja - spos.infospos.info/wp-content/uploads/2014/08/pcelar_februar_2007-1.pdf · Kraljevo Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac ^asopis za p~elarstvo P^ELAR Savez p~elarskih