7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
1/23
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERAU OSIJEKU
ODJEL ZA KULTUROLOGIJU
ZAVRNI RAD
Osijek,14 rujna 2015. Danijel Milkovi
(datum predaje rada) (Ime i prezime)
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
2/23
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERAU OSIJEKU
ODJEL ZA KULTUROLOGIJU
ZAVRNI RAD
TEMA: Isus kao povijesna osoba
PRISTUPNIK: Danijel Milkovimedijska kultura, III. godina
Osijek, 14. rujna 2015. Ime i prezime
(datum predaje rada)
_______________________
(potpis)
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
3/23
Mentor: Predsjednik Odbora
za zavrne i diplomske ispite:
___________________ ____________________________
(potpis) (potpis)
ODJEL ZA KULTUROLOGIJU
ZAVRNI RAD,,Isus kao povijesna osoba
Prilog: Izraeno:12.9.2015.
Primljeno:
14.9.2015.
MENTOR: dr. sc. Ivica ola
KOMENTOR:
Mj: 9.
Broj priloga:0
PRISTUPNIK:
Danijel MilkoviOdjel za kulturologiju
Medijska kulturaIII. godina
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
4/23
1
SADRAJ:
1. Uvod 2
2. Isus Nazareanin 3
3. On e vas krstiti Duhom Svetim i ognjem 5
4. Hajdete za mnom i uinit u vas ribarima ljudi 7
5. Doi kraljevstvo tvoje 10
6. Hosana Sinu Davidovu 13
7. Kralj idova 14
8.
Trei e dan ustati od mrtvih 18
9. Zakljuak 19
10.Literatura 20
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
5/23
2
1. Uvod
Termin povijesni Isus se odnosi na pokuaje rekonstruiranja ivota i uenja Isusa iz
Nazareta koristei kritike povijesne metode uzimajui u obzir povijesne i kulturalneimbenike u vrijeme Isusovog ivota. Velika veina autora koja piu o Isusu prihvaaju
tezu da je Isus postojao, ali se njihova razmiljanja razlikuju u vjerovanjima i uenjima
Isusa kao i u tonosti injenica o njegovom ivotu. Unato tome postoje dvije
,,univerzalne istineu kojima se svi slau, a to su teze koje nam govore da je Ivan Krstitelj
krstio Isusa i da je Isus razapet po naredbi Poncija Pilata. Uvrijeeno je miljenje meu
autorima da je Isus bio idoviz Galileje u vrijeme mesijanskih i apokaliptinih
iekivanja. Nakon smaknua Ivana Krstitelja za kojeg se vjeruje da je bio Isusov mentor,Isus se aktivirao i poeo propovjedati po Galileji dvije do tri godine prije svoje smrti.
Problem s prouavanjem povijesnog Isusa jest taj to izvan Novog zavjeta nema skoro pa
nikakvih tragova o ovjeku koji e promjeniti tijek ljudske povijesti.
U ovom zavrnom radu u se pokuati dotaknuti nekih od najvanijih dogaaja u
Isusovm ivotu, od njegove mladosti o kojoj ima veoma malo informacija do njegove
smrti na Golgoti.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
6/23
3
2. Isus Nazareanin
Drevni Nazaret se nalazio na strmim obroncima brda Donje Galileje. Nazaret je bio
majuno selo u kojemu je obitavala oko stotinja idovskih obitelji. U selu nije postojalasinagoga, kao niti ceste ili bilo kakva javna graevina. Stanovnici Nazareta posjeduju
skromne jednosobne kuice s dvoritem te malen komad zemlje koji obrauju jer je, bez
obzira na svoju struku ili vjetinu , svaki Nazareanin poljodjelac. Stanovnici ovog zabitog
sela su, bez iznimke, obraivai zemlje. Ovo brdsko naselje toliko malo da se ne spominje
niti u jednom idovskom izvoru prije treeg stoljea nae ere nema ga ni u hebrejskoj
Bibliji. Nazaret je takoer i mjesto gdje je Isus vjerojatno roen i odrastao. injenica da je
Isus potekao iz ovog zabaenog mjesta naseljenog siromani idovskim seljacima moda jejedina injenica o njegovu djetinjstvu u koju moemo biti donekle sigurni. Isusa se toliko
poistovjeivalo s Nazaretom da je tijekom ivota bio poznat jednostavno kao Nazareanin.
Imajui u vidu uestelost imena Isus, grad njegova roenja postao je osnovni nadimak.
(Aslan 2013, 51)
Matej (2:19) i Luka (2:1-21) tvrde da Isus nije roen u Nazaretu, ve u Betlehemu, iako
se Betlehem ne spominje nigdje drugdje u Novom zavjetu osim jednog stiha u Evanelju po
Ivanu (7:42), ak i nigdje drugdje u Mateju i Luki koji Isusa vie puta nazivaju
Nazareaninom.
Ivan govori kako je Isus koji se u poetku svog namjesnitva ograniio samo na
propovijedanje siromanim seljacima i ribarima u Galileji tijekom Blagdana sjenica zaputio u
Judeju. U poetku je Isus hodao meu gomilom i oslukivao to ona govori da bi joj se
naposlijetku otkrio. Isus im govori Tko je edan, neka doe k meni i pije., na to ljudi iz
gomile viu: Ovaj ovjek je mesija. Nazvati nekog mesijom u Palestini prvog stoljea nije
bila mala stvar. Nazvati nekog mesiju ili se proglasiti za mesiju se tada smatralo inom
izdaje. Mesija znai pomazani. Titula se odnosila na praksu polijevanja ulja i mazanje njime
nekoga kome je povjeren boanski poloaj: kralja (aul, David, Salomon), sveenika (Aaron)
ili proroka (Izaija, Elia) koji su imali poseban odnos s Bogom. Mesija se smatrao potomkom
kralja Davida ija je glavna uloga bila ponovo sagraditi Davidovo kraljevstvo i uspostaviti
naciju Izraela. Stoga je nazvati se mesijom u vrijeme rimske okupacije bilo jednako objavi
rata Rimu. idovi Isusova doba imali su razliite poglede na ulogu i funkciju mesije. Jedni su
vjerovali da e mesija biti provjetitelj koji e idovima vratiti staru mo i slavu, a drugi su
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
7/23
4
vjerovali da je mesija apokaliptina i utopijska figura koja e ponititi sadanji svijet i na
njegovim ruevinama izgraditi novi i pravedniji. Ipak meu veinom idova postojao je
konsenzus da bi mesija trebao biti potomak kralja Davida koji e osloboditi idove okupacije
i uspostaviti Boiju vladavinu u Jeruzalemu. Stoga nazvati Isusa mesijom je znailo smjestiti
ga na put prema sukobu, revoluciji i ratu s vladajuim snagama.
No postojao je problemdrevni spisi govore da mesija dolazi iz Betlehema, sela u kojem
je David ivio, dok je Isus iz Nazareta. Kako se onda ustalilo dananje miljenje da je Isus
roen u Betlehemu? Odgovor na to pitanje moemo pronai u tome to je zanimanje za Isusov
rani ivot poraslo tek nakon njegove smrti te se u dijelu rane kranske zajednice pojavila
hitna potreba da se popune nepoznanice u ranim Isusovim godinama. Neki idovi su koristili
njegovo roenje u Nazaretu kao dokaz da Isus ne moe biti mesija, stoga je Luka kako biuklonio kritike o Isusovom mesijanskom statusu ispriaopriu o popisu stanovnitva koji
smjeta Isusove roditelje u Betlehem u vrijeme njegova roenja. No Lukina pria o popisu
stanovnitva je puna greaka i kontradikcija (popis se odvijao u Judeji, Samairji i Idumeji, ali
ne i u Galileji; popis se vrio u svrhu oporezivanja u mjestu stanovanje, ne roenja, ...). Luka
smjeta Isusovo roenje u Betlehem zbog rijei proroka Miheja: A ti, Betleheme (...) iz tebe
e mi izai onaj koji e vladati Izraelom... (Mihej, 5:1) Luka predstavlja Isusa kao novog
Davida, kralja idova. Jednostavnije reeno, prie o djetinjstvu iz evanelja nisu povijesniprikazi niti ih kao takve treba itati. To su teoloke afirmacije isusova statusa kao Boijeg
pomazanika. Potomka kralja Davida. Obeanog mesije. (Aslan 2013. 56)
Stvarnog Isusasiromanog seljaka roenog izmeu 4. I 6. G. pr. n. e. u galilejskoj
provincijinjega traite u uruenim kuama od blata i cigle na strmim obroncima Nazareta.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
8/23
5
3. On e vas krstiti Duhom Svetim i Ognjem
Nakon to je Jeruzalem uniten, a idovski narod protjeran zbog pobune protiv Rima u
prvom stoljeu nove ere, idov Ivan Marko uzima pero i sastavlja prve rijei evanelja ukojem pria o mesiji poznatom kao Isus iz Nazareta. ivot povijesnog Isusa ne poinje
njegovim udesnim roenjem ili opskurnom mladou, ve trenutkom upoznavanja s
Ivanom Krstiteljem.
Ivan Krstitelj putovao je itavom duinom rijeke Jordan kroz Judeju, Pereju, Betaniju i
Aenon. Putovao je i propovijedao apokaliptinu poruku da je kraj blizu. Kraljevstvo
Boje nadohvat je ruke, i jao si ga onim idovima koji smatraju da e ih njihovo navodno
podrijetlo od Abrahama spasiti nadolazeeg suda. (Aslan 2013, 97) Brojni ljudi su
dolazili sluati njegove propovijedi bogatai, sakupljai danka, vojnici,... Pria o
Krstitelju se proirila zemljom kao vatra. Kada bi ljudi stigli na mjesto njegove
propovijedi, skinuli bi odjeu i preli na istonu obalu rijeke gdje bi ih Ivan ekao i poveo
za ruku. Jednog po jednog bi uranjao u vodu. Kada bi izronili preli bi nazad na zapadnu
stranu rijeke Jordan ba kao to su to inili njihovi predci prije tisuu godina natrag u
zemlju koju im je Bog bio obeao. Time je krstio novu naciju Izraela: pokajniku,
iskupljenu, spremnu primiti kraljevstvo Boje.
Dotad je Isus bio nepoznati obraivazemlje i stolar koji je naporno radio u Galileji.
Kao i mnogi drugi idovi Isus je otiao na rijeku Jordan kako bi uo to Ivan Krstitelj ima
za rei te kako bi bio krten. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci:
primali su od njega krtenje u rijeci Jordanu ispovijedajui svoje grijehe... Onih dana doe
Isus iz Nazareta galilejskog i primi u Jordanu krtenje od Ivana... (Marko 1:5-9). Ivanovo
krtenje je predstavljalo oprotenje grijeha to znai da je Isusovo prihvaanje rituala
dolazilo od potrebe da se oiste njegovi grijesi. Takoer prihvaanjem tog rituala Isus je
primljen u Ivanov pokret kao jedan od njegovih uenika. No to je predstavljalo problem za
rane krane. Povijesna uloga Ivana Krstitelja morala se smanjiti. Treba zamijenitiuloge
dvojice mukaraca, Isus mora biti superioran, a Ivan inferioran. Stoga zapoinje polagana
regresija Ivanova lika iz prvog evanelja po Marku u kojem je opisan kao prorok i Isusov
mentor. Dva desetljea kasnije Matej ponavlja priu o Isusovom krtenju, ali dodaje neke
stvari kojese nisu nalazile u prii njegova prethodnika. Tako u Matejevoj verziji krtenja
Ivan odmah prepoznaje Isusa kao onog koji dolazi nakon mene te govori Ja vas krstim
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
9/23
6
vodom, On e vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.. Luka takoer pria o Isusovom
krtenju, ali ide korak dalje Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio,
rastvori se nebo... (Luka 3:21). Luka preskae bilo kakvo izvoditelja krtenja, nije Ivan
krstio Isusa, Isus je jednostavno krten. U Ivanovom evanelju smanjivanje vanosti Ivana
Krstitelja ide do te mjere da se za njega vie ne koristi titula Krstitelj. Krstiteljeva jedina
uloga u etvrtom evanelju jest svjedoiti Isusovu boanskom podrijetlu. (Aslan 2013,
103).Ovaj pokuaj smanjenja Ivanove vanosti otkriva potrebu da rana zajednica krana
ospori ono to povijesni dokazi pokazuju Isus je vjerojatno svoje namjesnitvo zapoeo
kao jedan od Krstiteljevih uenika.
Nakon svog krtenja Isus ostaje neko vrijeme u Judeji gdje propovijeda uiteljeve
rijei i krsti druge po uzoru na svog mentora. No rijei Ivana Krstitelja su imale snaanodjek, toliko snaan da ih se uplaio sin Heroda Velikog, Antipa, koji je kontrolirao
teritorij na kojem je Ivan propovijedao. Uplaen Ivanovom snagom i rastuom
popularnosti Antipa nareuje uhienje Ivana Krstitelja. Nakon to ga je uhitio, Antipa
optuuje Krstitelja za izdaju te ga alje u tvravu Maherus gdje je Krstitelj brzo ubijen
izmeu 28. I 30. Godine nae ere.
Poslije smrti svog mentora Isus naputa Judeju i vraa se kui u Galileju. Upravo e
tamo, meu svojim ljudima, Isus po uzoru na svog uitelja poeti propovijedati o
kraljevstvu Bojem i nadolazeem Bojem sudu. Prve rijei Isusova javnog namjesnitva
su jeka Ivanovih: Ispunilo se vrijeme, pribliilo se kraljevstvo Boje! Obratite se i
vjerujte evanelju! (Marko 1:15).). Isus nije samo oponaao Krstitelja, Isusova poruka
e biti mnogo revolucionarnija, a njegova zamisao o kraljevstvu Bojem puno radikalnija.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
10/23
7
4. Hajdete za mnom i uinit u vas ribarima ljudi
Prva Isusova postaja nakon povratka u Galileju je bio Nazaret, njegovo rodno
selo gdje se nalazila njegova obitelj, ali se tamo nije dugo zadrao. Isus je svoje selo
napustio kao jednostavni stolar, a vratio se kao neto drugo. inilo se da njegova
zajednica jedva prepoznaje ovog putujueg propovjednika koji se pojavio u selu. Kada
su ga pokuali nagovorit da se vrati kui i nastavi s obiteljskim poslom on im je rekao:
Tko je majka moja i braa moja? izjavio je gledajui u okupljene ljude. Evo majke
moje, evo brae moje! Tko god vri volju Boju, on mi je brat i sestra i majka.
(Marko 3:33-35) Njegova obitelj je sporo prihvaala njegova uenja, ali povijesni
dokazi govore kako su naposlijetku povjerovali u njega i njegovu misiju. No za razliku
od obitelji susjedi su potpuno druga pria. Veinu susjeda su uznemiravala njegova
uenja i njegova prisustnost. Tako je Isus ubrzo postao izopenik u svom vlastitom
selu. Isus u Nazaretu nije mogao nai previe sljedbenika, nitko nije prorok u svom
rodnom gradu. Stoga Isus naputa Nazaret i odlazi u oblinje ribarsko selo Kafarnaum
na obali Galilejskog mora.
Kafarnaum je savreno odraavao nove ekonomske promjene koje je donijela
nova galilejska ekonomija pod Antipinom vladavinom i stoga je bio idealno mjesto za
poetak Isusovog namjesnitva. Primorsko selo od tisuu i pol ribara i poljodjelaca
postat e Isusova baza tijekom prve godine misije u Galileji. U vrijeme Isusova
dolaska ekonomija Kafarnauma je bila usredotoena na opskrbljivanje novih gradova
koji su niknuli oko njega. Problem je bio to je zarada od te poveane proizvodnje, kao
i u ostatku Galileje, bila izrazito neproporcionalna te je odgovarala velikim
zemljoposjednicima i kamatarima. Veina stanovnika Kafarnauma je u toj novoj
ekonomiji zaostala. Upravo tim ljudima se Isus obraa onima na rubu drutva, ije su
ivote unitile brze drutvene i ekonomske promjene koje su zadesile Galileju. No
Isusa nisu slijedili samo siromani i obespravljeni, nekoliko dobrostojeih ljudi je
financiralo njegovu misiju dajui mu smjetaj i hranu za njega i njegove sljedbenike.
Unato nekolicini bogataa koji su podupirali Isusa, njegova poruka je i dalje bila
osmiljena tako da bude izravan izazov upravo takvim bogatima i monima. Poruka je
bila jednostavna: Bog je vidio patnje siromanih, uo je njihove krikove boli i sada e
konano poduzeti neto u vezi s tim. Ivan je propovjedao uglavnom isto to i Isus, ali
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
11/23
8
razlika je to je ovu poruku u Galileju donio Galilejac koji je dijelio antijudejske i
antihramske osjeaje koji su dominirali provincijom.
Isusu nije dugo trebalo da oko sebe pone okupljati grupu istomiljenika,
veinom ljude koji su dolazili iz nezadovoljne mladei Kafarnauma, a upravo tamlade e postati njegovim prvim uenicima. (Isus je stigao u Kafarnaum s nekoliko
bivih uenika Ivana Krstitelja koji su nastavili slijediti Isusa nakon to je Ivan uhien)
Evanelje po Luki tvrdi da je bilo ukupno 72 uenika (Luka 10:1 12) i da je meu
uenicima bilo ena. Sva etiri evanelja govore o tome kako su te ene putovale s
Isusom od grada do grada (Marko 15:4041; Matej 27:5556; Luka 8:23, 23:49;
Ivan 19:25) i sluile mu od njegovih prvih dana u Galileji do posljednjeg daha na
Golgoti. Meu tih 72 uenika postojala je unutarnja jezgra uenika i svi su bilimukarci s posebnom ulogom u Isusovoj misiji. Bili su poznati kao Dvanaestorica.
Braa Jakov i Ivan; Filip iz Betsaide koji je bio uenik Ivana Krstitelja, ali je nakon
njegova uhienja preao Isusu (Ivan 1:35 44); Andrija za kojeg se smatra da potjee
iz Kafarnauma; Andrijin brat imun, uenik kojeg e Isus nazvati Petrom; Matej;
Juda; Jakov; Toma koji e postati slavan po sumnji u Isusovo uskrsnue; Bartolomej;
drugi imun poznat kao zelot to govori o njegovoj posveenosti vjeri; i Juda
Ikariot za kojeg evanelja tvrde da je izdao Isusa. Dvanaestorica e postati glavninositelji Isusove poruke, apostoli poslani u susjedne gradove i sela kako bi
propovjedali neovisno i bez nadzora. (Luka 9:16) ...Dvanaestorica su imala vie
simboliku ulogu, onu koja e se pokazati kasnije tijekom Isusova namjesnitva. Jer e
postati predstavnicima dvanaest plemena Izraela, plemena koja su davno unitena i
ratrkana. (Aslan 2013, 111)
Evanelja nam govore da su oni koji su uli bili zaprepateni Isusovim
propovijedima, ne toliko zbog rijei (iako je tada samo nagovijetao dolazakkraljevstva nebeskog kao njegov uitelj prije njega) ve zbog karizmatinosti s kojom
je propovijedao. Ta uio ih je kao onaj koji ima vlast, a kao njihovi pismoznanci
(Matej 7:28; Marko 1:22; Luka 4:31) Za razliku od Krstitelja koji je vjerojatno
odrastao u obitelji sveenika, Isus je bio seljak. Govorio je kao seljak te je poduavao
na aramejskom, na narodnom jeziku. Njegov autoritet nije poivao na autoritetu
knjikih moljaca i sveenike aristokracije. Njihov autoritet je dolazio od veze s
Hramom, dok je autoritet Isusa dolazio izravno od Boga. Od prvog ulaska u seoskusinagogu Isus je poeo izazivati njihov autoritet Bojih predstavnika na zemlji. Mali
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
12/23
9
broj susreta koje je Isus imao sa sveenstvom i uenom elitom koja je poznavala
Zakon (pismoznanci) zavravao je sukobom. Tijekom razbijanja Hrama Isus o njima
govori kada kae: Moj ste dom pretvorili u lopovsku jazbinu?. Jer ne govori o
trgovcima i mjenjaimau svom bijesu dok razbija kaveze i prevre stolove. Govori o
onima koji najvie profitiraju od hramske trgovine i o onima koji to ine preko lea
siromanih Galilejaca kakav je i on sam. Poput prethodnih propovjednika koji su se
predstavljali kao mesije Isua ne brine pogansko carstvo koje okupira Palestinu koliko
ga brine korumpirano sveenstvo koje je okupirao Hram Boji. I Rim i visoko
sveenstvo e poeti Isusa smatrati prijetnjom, i jedni i drugi e traiti njegovu smrt,
ali nema sumnje da glavni antagonist u evaneljima nije daleki car u Rimu, ve visoko
sveenstvo i sveenik Kajfa koji e pokrenuti plan da se Isusa pogubi upravo zbog
prijetnje koju predstavlja Hramu. (Marko 14:12; Matej 26:5766; Ivan 11:4950)
Kako se Isusova rije irila, sveje vie odraavala dubok antagonizam prema visokom
sveenstvu i judejskom vjerskom poretku. Tako je Isus izjavio: uvajte se
pismoznanaca, koji rado idu u dugim haljinama, vole pozdrave na trgovima, prva
sjedala u sinagogama i proelja na gozbama.
Isusovu slavu vie nije bilo mogue zadrati u Kafarnaumu, vijesti o lutajuem
propovjedniku su se irile regijom, a u svakom gradu i selu u koje je Isus doao gomilesu rasle jer su ljudi dolazili odasvud. I dok su uenici Isusa naposlijetku prepoznali
kao obeanog mesiju i nasljednika Davidova kraljevstva, Rimljani su ga smatrali
pretedentom na mjesto kralja idova, a pismoznanci i visoki sveenici svetogrdnom
prijetnjom njihovoj kontroli nad kultom idova.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
13/23
10
5. Doi kraljevstvo tvoje
Sredinja tema i poruka Isusova kratkog trogodinjeg namjesnitva jest obeanje
kraljevstva Bojeg. To je prvo to je propovjedao nakon to se odvojio od Ivana Krstitelja.
Pokajte se, kraljevstvo Boje je blizu. (Marko 1:15). Ta fraza je temelj molitve koju je
Ivan nauio Isusa, a Isus svoje uenike: Oe na koji jesi na nebesima, svetis e ime tvoje.
Doi kraljevstvo tvoje... (Matej 6:9 13; Luka 11:12) Ipak kraljevstvo Boje u
Isusovim uenjima nije kraljestvo koje postoji na kozmikoj ravnini. Oni koji tvrde
drugaije ukazuju na nepouzdan odlomak u evanelju po Ivanu u kojem Isus navodno
govori Pilatu: Kraljevstvo moje nije od ovog svijeta (Ivan 18:36). Ne samo daje to
jedini odlomak u evaneljima u kojem Isus iznosti tu tezu ve je rije o nepreciznom
prijevodu s izvornog grkog. Fraza ouk estin ek tou kosmou moda se bolje prevodi kao
nije dio ovog reda/sustava {vlasti}. ak i ako prihvatimo povijesnu tonost odlomka (a
malo znanstvenika to ini), Isus nije tvrrdio da je kraljevstvo Boje nezemaljsko; kae da
nije nalik niti jednom kraljevstvu ili vladi na zemlji. (Aslan 2013, 125) Ako kraljestvo
Boje nije posve nebesko niti eshatoloko, onda ono to Isus predlae mora biti pravo
kraljevstvo, fiziko i pristuno. Stvarno kraljevstvo s pravim kraljem koje treba uspostaviti
na zemlji. To je nain na koji su idovi shvaali njegovu poruku.
Isusova ideja Bojeg kraljevstva bila je donekle posebna i jedinstvena, ali nikako nije
bila nepoznata njegovoj publici. Isus je jednostavno ponavljao ono to su zeloti i mesije
propovijedali godinama prije njega. Kraljevstvo Boje je bilo izraz za ideju Boga kao
jedinog suverena, jednog i jedinog kralja, ne samo nad Izraelom ve nad cijelim svijetom.
Isto to uvjerenje je oblikovalo temelje gotovo svakog idovskog pokreta otpora, od
Makabejaca koji su zbacili vladavinu Seleukida 164. G. pr. n. e., do radikala i
revolucionara koji su se odupirali rimskoj okupaciji. ak je i posljednji propali mesija,
imun bar Kokhba, koristio istu frazu 132. G. n. e. pozivajui na borbu za slobodu od
strane vladavine. to bi znailo da se Isusovo vienje Bojeg suvereniteta nije toliko
razlikovalo od vienja proroka, bandita, zelota i mesija koji su doli prije njega, a i nakon
njega. Njegovo vienje Boje vladavine se nije mnogo razlikovalo od vienja Ivana
Krstitelja, no ono to je razlikovalo Isusovo i Ivanovo vienje je to da je Isus smatrao da
Boja vladavina ne trai samo unutranju preobrazbu prema pravdi ve i potpunu promjenu
dotadanjeg politikog, vjerskog i ekonomskog sustava. Blago vama, siromasi: vae je
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
14/23
11
kraljevstvo Boje! Blago vama koji sada gladujete: vi ete se nasititi! Blago vama koji
sada plaete: vi ete se smijati. (Luka 6:20 21) Te rijei predviaju novi radikalni
svjetski poredak. Poredak u koje slabi postaju jaki, gladni nahranjeni, a siromani bogati.
Bogatstvo se iznova dijeli, a dugovi otkazuju. Prvi e biti posljednji, a posljednji prvi.
(Matej 5:312; Luka 6:2024)
Znaenje Isusovih rijei je jasno kraljevstvo Boje e biti osnovano na zemlji, Bog
je na rubu vraanja slave Izraelu, ali Boja se obnova ne moe zbiti bez unitenja
postojeeg reda. Kraljestvo Boje je poziv na revoluciju, a koja revolucija moe proi bez
nasilja i krvoprolia? Kako drugaije uspostaviti kraljevstvo Boje na zemlji koju okupira
strana carska prisutnost osim putem sile? Svi neuspijeli mesije i proroci prije Isusa su to
znali i nisu oklijevali koristiti nasilje, no pitanje je: je li Isus mislio da je nasilje potrebno
da se dovede Boja vlast na zemlju? Za one koji promatraju Isusasa povijesnog stajalita
nema vanijeg pitanja. Danas ustaljena slika Isusa mirotvorca koji je volio svoje
neprijatelje i okretao drugi obraz je izgraena temelju propovjednika kojeg nije
zanimao politiki turbulentan svijet u kojem je ivio. No ta slika Isusa je potpuno
pogrena. Povijesni Isus imao je mnogo sloeniji odnos prema nasilju. Nema dokaza da
je Isus sam otvoreno zagovarao nasilna djela. Ali svakako nije bio pacifist. (Aslan 2013,
128) Ne mislite da sam doao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam doao donijeti mir, negoma. (Matej 13:34; Luka 12:51)
Zbog idovske pobune koja je uguena u krvi i Jeruzalemovog unitenja 70. Godine,
rana je Kranska crkva oajniki pokuavala odmaknuti Isusa od zelotskog nacionalizma
koji je doveo do pobune i unitenja Jeruzalema. Stoga su izjave poput ljubite svog
neprijatelja i okrenite drugi obraz oiene od svog idovskog konteksta kako bi ih se
mogli pridravati svi narodi neovisno o etikim, kulturnim ili vjerskim uvjerenjima. No
ako elimo znati u to je Isus uistinu vjerovao, ne smijete zaboraviti injenicu da je onprije svega bio idov, a kao idova zanimala ga je samo sudbina brae idova. Poslan
sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova (Matej 15:24). Svojim uenicima je
naredio da ire dobre vijesti samo sa idovima K poganima ne idite i ni u koji
samarijski grad ne ulazite. (Matej 10:5 6). Nemojmo zaboraviti ni da je jedini Bog
kojeg je Isus poznavao i tovao isti onaj Bog koji je neprekidno zapovijedao potpuni
pokolj svakog stranog mukarca, ene i djeteta koji okupiraju zemlju idova, Bog koji
razbija glave neprijateljima i potie ratnike da stopala kupaju u njihovoj krvi i ostavljajutrupla da ih pojedu psi. (Psalami 68:2123) Stoga su njegove zapovijedi da volite svoje
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
15/23
12
neprijatelje i da okrenete drugi obraz usmjerene idovima kao model miroljubivih
odnosa u idovskoj zajdnici. Te zapovijedi nemaju nita s nainom odnoenja prema
strancima koji su okupirali Boju zemlju.Niti zapovijeda da se ljube neprijatelji niti
zapovijed za okretanjem drugog obraza nisu bili poziv na nenasilje i neotpor. Isus je
shvaao da se Boji suverenitet mora ostvariti putem sile.
Kao dio priprema za uspostavu kraljevstva Bojeg na zemlji Isus je odabrao dvanaest
apostola. Simbolika dvanestorice apostola je ta to su idovi Isusova vremena vjerovali da
e doi dan kada e se ponovo uspostaviti dvanest plemena Izraela i uspostaviti
jedinstvenu naciju. Izabirui dvanaestoricu Isus signalizira da je stigao dan koji su ekali,
dan kada e Gospod slomiti jaram s njihova vrata i lance njihove raskinuti (Jeremija
30:8). Ponova obnova i uspostava istinskog naroda Izraela je konano nadohvat ruke.Kraljevstvo Boje je ovdje. To to je Isus uinio je bila iznimno drska i provokativna
poruka.
Odreivanje Dvanaestorice je toliko opasan in da je Isus izgovorio: Hoe li tko za
mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom. (Marko
8:34) To nije izjava samonijekanja kako se esto interpretira. Kri je kazna za pobunu, a
ne simbol samoodricanja. (Aslan 2013, 131) Isus upozorava uenike da e njihov status
utjelovljenja dvanaest plemena Rim shvatiti kako pobunu, a kazna za pobunu je raspee.
Isus je svjestan toga te neprestano podsjea uenike na ono to ga oekuje: odbacivanje,
hapenje, muenje i pogubljenje (Matej 16:21, 17:22 23, 20:1819; Marko 8:31, 9:31,
10:33; Luka 9:22, 44, 18:3233). On je znao da je njegovi novi svjetski poredak toliko
radikalan, revolucionaran i opasan, da je jedini zamislivi odgovor Rima uhienje i
pogubljenje.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
16/23
13
6. Hosana Sinu Davidovu
Isus je shvaao opasnost svojih rijei i ambicija te je htio izbjei sudbinu prethodnih
mesija koji su pokuali traiti kraljevsku titulu. Pokuavao je obuzdati sve objave da je on
mesija i odabrao manje agresivniju tituli Sina ovjejeg. Neovisno o tome kako je Isus
promatrao samog sebe, ostaje injenica da Isus nije uspio uspotaviti kraljestvo Boje. To je
predstavljalo problem ranoj Crkvi. Ili je Isus jo jedan neuspijeli mesijia ili je ono to se
oekivalood mesije treba promjeniti. Tako rana Crkva mijenja znaenje mesije kao nekog
vjenog, predodreenog, nebeskog i boanskog Sina ovjejeg, onog ije kraljevstvo nije
ovaj svijet. Ali njegovo kraljevstvo je uvelike s ovog svijeta. Iako se isprva ideja da siromani
galilejski seljak trai kraljevsku titulu ini smijena, nije nita udnija od ideja prethodnih
mesija - Jude Galilejca, imuna bar Giore, Menahema i ostalih. Jednako kao i oni, Isus svoje
tenje za kraljevstvom nije temeljio na moi i bogatstvu, niti vojnoj sili koja bi se mogla
suprotstaviti rimskoj snazi. Koristio je ono to su koristili i mesije prije njega, ono to e
godinama nakon njegove smrti napokon istjerati Rimsko Carstvo iz Jeruzalemaidovski
fanatizam, gorljivost.
Pribliava se svetkovina Pashe, slavlje Izraeovla osoboenja od poganske vlasti. Isus
konano ima priliku odnijeti svoju poruku u Jeruzalem gdje e izravno izazvati vlasti Hrama i
rimske nadglednike kako bi im pokazao tko zaista vlada Svetom zemljom. Isus u grad ne
dolazi kao obian hodoasnik, on dolazi kao pravi kralj Jeruzalema on dolazi zatraiti Boje
prijestolje. A jedini nain na koji kralj moe ui u Jeruzalem jest uz oduevljeno mnotvo koje
mae maslinovim granicama, polaui ogrtae na tlo pred njima i viui, Hosana Sinu
Davidovu! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! (Matej 21:9; Marko 11:9 10;
Luka 19:38)
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
17/23
14
7. Kralj idova
Bijesna gomila mae maevima, bakljama i drvenim palicama, poslana od strane visokih
sveenika i starjeina. Poslana sa jednim ciljemuhititi Isusa u njegovom skrovitu u
Getsemanskim vrtovima. Isus je to oekivao, zato se i skriva sa svojim uenicima u tami
vrtova. Ali gomila tono zna gdje se oni nalaze. Dojavio im je to Juda Ikariot, jedan od
Dvanaestorice. Nakon kratkog i uzaludnog otpora uenici su prisiljeni napustiti uitelja i
pobjei dok je Isus uhien, vezan i odvuen u grad kako bi se suoio sa svojim tuiteljima.
Dovode ga pred pismoznance, starjeine, sveenike i visokog sveenika Kajfu kako bi
odgovorio na prijetnje koje je izrekao Hramu. Prijetnje Hramu su smatrane veoma ozbiljno jer
je Hram jedini izvor kulta idova i temeljni simbol rimske vlasti nad Judejom. Isus odbija
odgovoriti na optube jer nema odgovora koji moe dati. Ipak, javno je i opetovanoprijetio
Hramu vie puta zaklinjui se da nee se ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen (Marko
13:2) Isus je u Jeruzalemu bio tek nekoliko dana, a ve je uspio izazvati nerede u hramu
razbijajui hramski inventar. Tri godine je bijesnio protiv sveenstva, prijetio njihovoj moi.
Obeavao je da e njegovo kraljevstvo izbrisati cijelu sveeniku klasu. Sama njegova misija
je bila zasnovana na unitenju postojeeg reda i uklanjanju moi svake osobe prisutne na
njegovom sasluanju. to je uope i mogao reiu svoju obranu?
Isus je proveo no vezan kako bi se ujutro pojavio pred Poncijem Pilatom. Poncije
Pilat je bio guverner Judeje te je njegova odgovornost bila da uva red u Jeruzalemu u ime
cara. Jedini razlog zato bi siromani seljak iz Galileje bio doveden pred njega jest
ugroavanje tog reda. Povijesne knjige nam govore da Pilat nije bio sklon suenjima. U svojih
deset godina vladanja Jeruzalemom Pilat je jednostavnim potezom pera slao tisue i tisue
ljudi na kri. Stoga je Isusovo pojavljivanje pred Pilatom bilo na granici uda, pogotovo pravo
na suenje. Ili je prijetnja koju je Isus predstavljao stabilnosti Jeruzalema bila tako velika da
je on jedan od tek aice idova koji su dobili priliku stajati pred Pilatom i odgovarati za
svoje navodne zloine ili je takozvano suenje pred Pilatom ista izmiljotina. (Aslan 2013,
150) Posoji razlog da sumnjamo u ovo suenje. Cijela ta scena ima dah teatra. Nakon svog
razgovora s Isusom, Pilat dovodi Isusa pred idove zajedno s banditom Abasom koji je bio
optuen da je ubio rimske uvare u Hramu. Prema Marku, obiaj je bio da guverner tijekom
Pashe pusti jednog zatvorenika idovima, onog kojeg oni sami zatrae. Pilat je upitao gomilu
kojeg zatvorenika ele Isusa ili Bar Abasa, a gomila je odabrala ubojicu Abasa i zatraila
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
18/23
15
raspinjanje Isusa. Zato? udi se Pilat kojeg boli to mora osuditi nevinog seljaka na smrt.
Ta ta je zla uinio? Ali gomila jo glasnije trai Isusovu smrt. Raspni ga! Raspni ga!
(Marko 15:120) Taj prizor nema ba puno smisla. Osim u evaneljima, ne postoji nikakav
povijesni dokaz da je postojao slian obiaj tijekom Pashe od rimskog guvernera. Takoer je
nevjerojatan portret Poncija Pilata koji je bio poznat po svom prijeziru prema idovima,
odbacivanju njihovih rituala i slanju u smrt tisua ljudi bez ikakvog aljena. Pilat je bio toliko
ozloglaen da je u Rim poslana formalna prituba na njega. Stoga se ini udnim da bi on
posvetio trenutak svog vremena razmiljajui o jednom idovskom buntovniku. Zato bi
Marka osmislio takav fiktivan prizor? Prizor kojeg bi publika odmah prepoznala kao laan.
Odgovor na to pitanje je zapravo veoma jednostavan. Marko ne pie za idovsku publiku, on
pie za publiku u rimu, gdje se i on sam nalazi. Njegovo evanelje je napisano mnogo mjeseci
nakon Jeruzalemovog unitenja 70. Godine. S unitenim Hramom idovi su mogli birati ili
e se drati svog vjerskog fanatizma i slijediti svoje mesije te tako odravati neprijateljstvo s
Rimom ili e svog mesiju preobratiti iz estokog nacionalista u miroljubljivog propovjednika
ije kraljevstvo nije ovozemaljsko.
U vrijeme kad je Jeruzalem uniten, kranstvo nije vie bilo sitna idovska sekta.
Nakon 70. Godine kranstvo se rairilo u Aleksandriju, Korint, Efez, Damask, Antiohiju i
Rim. Do kraja prvog stoljea kada su napisana sva evanelja, Rim i njegova intelektualnaelita su postali glavni ciljevi kranskog evanelizma. Za prilazak toj publici trailo se malo
kreativnosti. Stoga su iz Isusova ivota trebali bit uklonjeni svi tragovi revolucionalizma te je
trebalo osloboditi Rimljane svake krivnje za njegovu smrt. Mesiju su ubili idovi, a Rimljani
su samo bili pijun visokog sveenika Kajfe koji ih je izmanipulirao. Poncije Pilat je dao sve
od sebe da spasi Isusa, ali su idovi zahtjevali krv i nisu mu ostavili nikakvog drugog izbora
nego da ga poalje na kri. ...to se evanelja vie odmiu od 70. Godine i unitenja
Jeruzalema, to odsutnija i nevanija biva Pilatova uloga u Isusovom umorstvu. (Aslan 2013,
153) Doveli ste mi ovog ovjeka kao dabuni narod. Ja ga evo ispitah pred vama pa ne naoh
na njemu ni jedne krivice za koju ga optuujete. A ni Herod jer ga posla natrag nama. Evo, on
nije poinio nita ime bi zasluio smrt. (Luka 23:13 15) Nakon toga Pilat ih triput
pokuava odgovoriti od krvoprolia, ali na kraju nevoljko pristaje i alje Isusa u smrt. Dok
alje Isusa u smrt, on mu se obraa: Ima vei grijeh onaj koji me predao tebi i time ga
oslobaa odgovornosti i svaljuje svu odgovornost na idovske sveenike. Tako je pria koju
je Marko osmislio samo u evaneoske svrhe kako bi krivnju zbog Isusove smrti maknuo s
Rima, prolaskom vremena rastegnuta do apsurda i putem postala osnovom za dvije tisue
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
19/23
16
godine kranskog antisemitizma. (Aslan 2013, 154) No nije bilo nemogue da Isus dobije
kratak razgovor s Pilatom. Ali samo ako bi veliina njegovih zloina traila posebnu panju.
Isus ipak nije bio obian buntovnik. Njegov teatralni ulazak u Jeruzalem praen gomilom koja
ga proglaava kraljem, njegovo izazivanje nereda u Hramu i koliinaljudi koja je poslana u
Getsemanske vrtove da ga uhiti govori o tome da su vlasti njega smatrane ozbiljnom
prijetnjom stabilnosti Judeje. Ali svako suenje koje bi Isus dobio bilo bi kratko i povrno.
Kao i sa svime ostalim u evaneljima, pria o uhienju, suenju i pogubljenju napisana je
kako bi dokazala da je Isus obeani mesija. Nije vana injeninost ni povijest, vana je
kristologija.
Raspee je bilo rasprostranjen i dosta est nain pogubljena u drevnom svijetu.
Koristili su ga Perzijanci, Indijci, Asirci, Skiti, Rimljani i Grci. Tajna njegove
rasprostranjenost moe biti i u njegovoj jeftinoi. Moglo se izvesti bilo gdje, potrebno je bilo
samo stablo. Raspee je bilo toliko esto u Rimskom Carstvu da je meu graanima rije
kri (crux) postala popularnim i vulgarnim izrazom, slino onim ubij se. Svrha raspea
nije bila samo ubiti kriminalca, ve dati primjer kako e zavriti svi koji prkose dravi. Zbog
toga su se raspea uvijek obavljala u javnosti na kranjima, u kazalitima, na brdima i
povienim mjestima, svuda gdje su bila lako vidljiva stanovnitvu. itava svrha raspea je
bila poniziti rtvu i uplaiti ostale ljude. Raspee je za Rim bilo vie od smrtne kazne, ono jebilo podsjetnik na ono to se dogodi kada se izazove Carstvo i zato jebilo rezervirano samo
za najtee politilke zloine: izdaju, pobuni, veleizdaju. Da o Isusu iz Nazareta ne znamo nita
osim injenice da ga je Rim bio razapeo, znali bismo sve to trebamo o tome tko je bio, to je
bio i zato je zavrio pribijen na kri.(Aslan 2013, 156) Evanelje govore da je Isus razapet
uz ostale bandite (lestai), ali rije bandit tada nije oznaavala ono to oznaava danas, u
Palestini prvog stoljea bandit se smatrao pobunjenikom protiv drave, revolucionarom. Da je
Isus bio optuenza blasfemiju, onda bi ga doekala potpuno drugaija sudbina jer tad Tora
vrlo jasno propisuje kaznu: Tko izgovori hulu na ime Jahvino, neka se smakne neka ga sva
zajednica kamenuje.. (Levitski zakonik 24:16) idovi nisu kamenovali Isusa zbog
blasfemije, Isusa su ubili Rimljani zbog pobune. Pilat se Isusom pozabavio jednako kao i
svaki drugim idovskim pobunjenikom koji mu je doao poslao ga je na kri. Sve se to
dogaalo dok je bila Pasha, vrijeme povienih napetosti u Jeruzalemu zbog silnih hodoasnika
koji preplavljuju grad. Svaka naznaka nevolje se odmah rjeavala, a Isus je svakako bio
nevolja.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
20/23
17
Nakon to ga je Pilat osudio, Isus bi bio odveden u dvorite tvrave gdje bi bio skinut
do gola, vezan na kolac i divljaki bievan, to je bio obiaj sa svim osuenima na kri.
Nakon toga Isus bi bio prisiljen sam nositi kri na brdo smjeteno izvan Jeruzalema, hodajui
istom onom cestom kojom je uao nekoliko dana ranije kao kralj. Svaki hodoasnik koji je
tada ulazio u Jeruzalem mogao je viditi Isusa i svjedoiti njegovoj patnji i podsjetiti se to se
dogodi onima koji prkose moi Rima. Isusova zapea i stopala bi bila pribijena eljeznim
iljcima na kri. Smrt bi brzo dola. Nakon nekoliko sati, njegova plua bi se umorila i on bi
izdahnuo.
I tako bi, na pustom brdu punom krieva, okruen vikom i uzdasima umiruih
kriminalaca oko sebe, mesija poznat kao Isus iz Nazareta doekao isti kraj kao i svaki mesija
prije i poslije njega. Jedina razlika je to ovaj mesija nee biti zaboravljen.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
21/23
18
8. Trei e dan ustati od mrtvih
Bilo je to esti sat dana, trei poslije podneva, dan prije abata kada je Isus iz Nazareta
izdahnuo. Isusov kraj bi bio brz i neprimjetan da nije bilo aice uenica koje su stajale u dnu
brda i plakale, gledajui svog ranjenog uitelja.
Nakon toga uenici su imali ispit vjere. Raspee je oznailo kraj njihova sna o promjeni
postojeeg sustava, kraljevstvo Boje nee biti uspostavljeno na zemlji kako je Isus obeao.
Siormani nee zamjeniti mjesta s bogatima, a rimska okupacija svete zemlje nee biti
prekinuta. Isusovim uenicima nije preostalo nita drugo nego da odbace svoje revolucionarne
aktivnost i pou svojim selima i farmama. A tada se dogodilo neto udesno, Isus je uskrsnuoiz mrtvih.
Isusovo je uskrsnue povjesniarima iznimno teka tema za razgovor zato to ispada iz
spektra analize povijesnog Isusa. Stoga u ovom radu neu ulaziti u sferu Isusova uskrsnua.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
22/23
19
9. Zakljuak
Isus je bio ovjek koji je ivjei u turbulentnom svijetu prkosio brutalnoj rimskoj
okupaciji. idovski seljak i revolucionar koji je izazvao vladavinu najmonijeg carstva
koje je svijet ikad poznavao. Smjestio se na put mnogih mesija prije njega, ali je poput
njih svoj put zavrio jednako kao oni.
Da sumiramsmatram da je Isus definitivno postojao, njegovo postojanje nikad nije
bilo ni upitno, no ne smatram da je bio sin Boji. Bio je revolucionar koji nije uspio u
svome naumu, ali nije ni slutio kolika e njegova uloga zapravo biti velika u budunosti.
U jednu ruku on je uspio u svome naumu da promijeni svijet, samo to ga nije promjeniosvojim revolucionarnim metodama ili radikalnim mjerama protiv bogatih i privilegiranih,
promjenio je svijet samim svojim postojanjem.
7/24/2019 Isus Kao Povijesna Osoba
23/23
20
10.Literatura
Aslan, Reza: 2013. Zelot, ivot i vrijeme Isusa iz Nazareta, Zagreb, Profil
Hengel, Martin: 1977. Crucifixion in the Ancient World and the Follz of the Message of the
Cross, Philadelphia, Fortress Press
Maroevi, ura tehniki urednik: 1969. Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, Svjetlost
Telushkin, Joseph: 1991. Jewish literacy, New York, William Morrow and Co.
Zeitlin, Solomon: 1964. Who Crucified Jesus?, New York, Bloch
biblegateway.com: 2015.,https://www.biblegateway.com(11. rujna 2015. godine)
jewishvirtuallibrary.org: 2014.,https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/revolt.html
(11 rujna 2015 godine)
https://www.biblegateway.com/https://www.biblegateway.com/https://www.biblegateway.com/https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/revolt.htmlhttps://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/revolt.htmlhttps://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/revolt.htmlhttps://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/revolt.htmlhttps://www.biblegateway.com/Top Related