Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij Financijski menadžment
Vesna Baranašić Horvat
REVIZIJSKE ORGANIZACIJE (INTOSAI I EUROSAI) I
NAJVEĆE REVIZORSKE TVRTKE (DELOITTE,
ERNST&YOUNG, KPMG I PRICEWATERHOUSECOOPERS)
Diplomski rad
Osijek, 2014
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij Financijski menadžment
Vesna Baranašić Horvat
REVIZIJSKE ORGANIZACIJE (INTOSAI I EUROSAI) I
NAJVEĆE REVIZORSKE TVRTKE (DELOITTE,
ERNST&YOUNG, KPMG I PRICEWATERHOUSECOOPERS)
Diplomski rad
Kolegij: Revizija financijskih institucija
Broj indeksa autora: 02093
e-mail: [email protected]
Mentor: doc.dr.sc. Ivo Mijoč
Osijek, 2014
SAŽETAK
Revizija u suvremenom gospodarstvu zauzima izuzetno značajnu ulogu. Budući svaka
poslovna odluka ima svoju „cijenu“ koja se na tržištu mora platiti, donošenje poslovnih
odluka i upravljanje poslovnim procesima mora biti temeljeno na istinitim i fer informacijama
u financijskim izvještajima. Dužnost revizora i postupka revizije da zaštiti interese vlasnika
kapitala, stvori realnu i objektivnu informaciju podlogu za upravljanje i putem toga smanji
rizik za nova ulaganja u poslovanje, razvoj i nove metode rada.
Kako bi se zaštitila revizorska profesija i promicale vrijednosti revizije u međunarodnim
okvirima, u svijetu postoje različite revizijske organizacije, instituti i udruženja. Najveća
takva međunarodna organizacija je INTOSAI (engl. International Organisation of Supreme
Audit Institutions) - vrhovna organizacija vrhovnih revizijskih institucija zemalja članica
Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija. Revizijska organizacija EUROSAI je
vrhovna revizijska organizacija zadužena za europski teritorij, zbog čega je od velikog
značaja i za Republiku Hrvatsku.
Najveće revizorske tvrtke u svijetu su mnogo više nego samo tvrtke ovlaštene za provedbu
stručne i neovisne revizije. One se bave širokim spektrom financijskih, računovodtsvenih,
pravnih i savjetodavnih poslova, čime je stvoren brand njihovog imena. Četiri najveće
internacionalne revizorske tvrtke poznate i pod internacionalnim izrazom “The Big Four” ili
na hrvatskom jeziku “Velika četvorka” predstavljaju mreže profesionalnih usluga koje se bave
revizijom, osiguranjima, porezima, osiguravajućom statistikom i matematikom, korporativnim
financijama i legalnim pitanjima. To su Deloitte, KPMG, Ernst&Young i
PricewaterhouseCoopers. Ove tvrtke stvorile su oligopol u poslovanju u reviziji velikih
kompanija. Uspjesi i globalna razgranatost Velike četvorke su nemjerljivi u usporedbi sa
manjim revizijskim tvrtkama u svijetu.
Klju čne riječi: Intosai, Eurosai, Deloitte, Ernst&Young, KPMG, PricewaterhouseCoopers
SADRŽAJ
1. Uvod.................................................................................................................1
2. Metodologija rada...........................................................................................2
2.1. Teorijski okvir revizije..................................................................................................2
2.1.1. Pojam i značaj revizije..........................................................................................2
2.1.2. Povijesni razvoj revizije.......................................................................................5
2.1.3. Vrste revizije........................................................................................................6
2.1.3.1. Eksterna i interna revizija...........................................................................7
2.1.3.2. Revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja..................................8
2.1.3.3. Komercijalna i državna revizija..................................................................8
2.1.4. Temeljna revizijska načela....................................................................................9
2.1.4.1. Načelo zakonitosti.....................................................................................10
2.1.4.2. Načelo profesionalne etike........................................................................11
2.1.4.3. Načelo neovisnosti....................................................................................11
2.1.4.4. Načelo stručnosti i kompetentnosti...........................................................11
2.4.4.5. Načelo odgovornosti.................................................................................11
2.1.4.6. Načelo dokumentiranosti..........................................................................12
2.1.4.7. Načelo korektnog izvješćivanja................................................................12
2.1.5. Objekt i predmet revizije.....................................................................................12
2.1.6. Metode revizije....................................................................................................13
2.1.6.1. Opće metode revizije.................................................................................14
2.1.6.2. Specijalne metode revizije.........................................................................15
2.1.6.3. Analitički postupci u reviziji......................................................................16
2.1.7. Revizijska profesija.............................................................................................18
2.1.7.1. Eksterni revizori........................................................................................18
2.1.7.2. Interni revizori..........................................................................................19
2.1.8. Općeprihvaćeni revizijski standardi....................................................................21
2.1.8.1. Opći standardi...........................................................................................21
2.1.8.2. Standardi obavljanja revizije....................................................................22
2.1.8.3. Standardi izvješćivanja.............................................................................22
3. Rezultati istraživanja....................................................................................23
3.1. Revizijske organizacije................................................................................................23
3.1.1. Revizijska organizacija INTOSAI......................................................................24
3.1.1.1. Organizacijska struktura...........................................................................26
3.1.1.1.1. Kongres......................................................................................26
3.1.1.1.2. Upravni odbor............................................................................27
3.1.1.1.3. Generalno tajništvo....................................................................29
3.1.1.1.4. Regionalne radne grupe.............................................................29
3.1.1.2. Odbori, radne i operativne grupe.............................................................30
3.1.1.3. Strateški ciljevi i plan................................................................................30
3.1.1.3.1. Profesionalni standardi...............................................................31
3.1.1.3.2. Izgradnja kapaciteta....................................................................32
3.1.1.3.3. Razmjena znanja.........................................................................32
3.1.1.3.4. Oblikovanje međunarodnih organizacija....................................33
3.1.1.4. INTOSAI revizijski standardi ..................................................................33
3.1.2. Revizijska organizacija EUROSAI.....................................................................34
3.1.2.1. Povijest, ciljevi i načela organizacije.......................................................35
3.1.2.2. Organizacijska struktura...........................................................................37
3.1.2.2.1. Kongres......................................................................................37
3.1.2.2.2. Upravni odbor............................................................................37
3.1.2.2.3. Generalno tajništvo....................................................................38
3.1.2.3. Odbori, radne i operativne grupe.............................................................39
3.1.2.4. Strateški ciljevi i plan................................................................................40
3.1.2.4.1. Izgradnja kapaciteta...................................................................40
3.1.2.4.2. Profesionalni standardi..............................................................41
3.1.2.4.3. Razmjena znanja.........................................................................41
3.1.2.4.4. Upravljanje i komunikacija........................................................42
3.2. Najveće revizorske tvrtke...........................................................................................43
3.2.1. Proces konsolidacije revizorskih tvrtki u povijesti.............................................47
3.2.2. „The Big Four“ („Velika četvorka“)...................................................................48
3.2.2.1. Deloitte......................................................................................................50
3.2.2.1.1. Povijest nastanka tvrtke..............................................................52
3.2.2.1.2. Društvena odgovornost tvrtke....................................................52
3.2.2.1.3. Usluge.......................................................................................54
3.2.2.1.4. Deloitte Hrvatska........................................................................54
3.2.2.2. Ernst&Young............................................................................................55
3.2.2.2.1. Povijest nastanka tvrtke..............................................................57
3.2.2.2.2. Organizacijska struktura tvrtke..................................................58
3.2.2.2.3. Ernst&Young Hrvatska..............................................................58
3.2.2.3. KPMG......................................................................................................60
3.2.2.3.1. Povijest nastanka tvrtke..............................................................60
3.2.2.3.2. Organizacijska struktura i vrijednosne postavke tvrtke.............60
3.2.2.3.3. KPMG Hrvatska........................................................................61
3.2.2.4. PricewaterhouseCoopers..........................................................................63
3.2.2.4.1. Povijest nastanka tvrtke..............................................................63
3.2.2.4.2. Organizacijska struktura tvrtke..................................................64
3.2.2.4.3. PricewaterhouseCoopers Hrvatska............................................64
4. Rasprava.........................................................................................................66
4.1. Primjeri rada revizijskih organizacija......................................................................69
4.1.1. INTOSAI.............................................................................................................69
4.1.2. EUROSAI............................................................................................................71
4.2. Primjeri rada najvećih revizorskih tvrtki.................................................................72
4.2.1. Deloitte................................................................................................................72
4.2.2. Ernst&Young......................................................................................................77
4.2.3. KPMG.................................................................................................................80
4.2.4. PricewaterhouseCoopers.....................................................................................83
5. Zaključak .......................................................................................................87
Literatura...........................................................................................................88
Popis tablica.......................................................................................................95
Popis slika...........................................................................................................95
Popis grafikona..................................................................................................98
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 1
1. Uvod
Suvremena ekonomija i moderno poslovanje nezamislivo je bez različitih financijskih
izvještaja koji vlasnicima, ali i vanjskim interesentima različitih profila, zanimanja i potreba,
daju vrijedne i potrebite informacije o poslovanju tvrtki koje ih interesiraju. Bit tih
financijskih izvješća jest da korisnicima daju točnu, pravodobnu i detaljnu sliku poslovanja,
stoga postoje različite metode, načini i modeli kako se ta izvješća izrađuju, zavisno od potrebe
klijenta. Da bi se osigurala kvaliteta izrade takvih izvješća, te kako bi se utvrdilo jesu li ona
doista istinita i objektivna, koristi se revizija kao proces naknadnog pregleda postojećeg stanja
poslovanja tvrtki.
U tom smislu, u svijetu postoje brojne revizorske tvrtke čija glavna djelatnost i specijalizacija
je upravo obavljanje revizijskih poslova. Revizijske tvrtke često puta obavljaju i različite
druge usluge, budući imaju visoko i često puta vrhunski obrazovani kadar zaposlenika, pa je
njihova znanja moguće iskoristiti i na mnogo drugih načina, osim samog posla revizije.
Također, mnoge revizorske tvrtke spajaju se međusobno, kako bi zajedno bile jače na
multinacionalnom tržištu revizijskih, računovodstvenih i različitih savjetodavnih poslova u
ekonomiji i gospodarstvu. Najveće revizorske tvrtke u svijetu, popularno nazvane „The Big
Four“, usavršile su takav način poslovanja.
No, revizija ne bi bila toliko visoko isprofilirana i znanstveno ujedinjena djelatnost da ne
postoje vrhovne revizijske organizacije koje prate i globalno nadgledaju postupak revizije te
rad revizora i revizorskih kuća, te donose propise i etička načela po kojima se postupak
revizije treba obavljati. One daju institucionalni okvir za vrhovne revizijske institucije
pojedinih država i postavljaju izuzetno bitne norme i pravila obavljanja revizije, te štite i
samu profesiju od kršenja istih.
Upravo zbog toga, kako bi se prikazao značaj revizorskih tvrtki, ali i vrhovnih revizijskih
organizacija u svijetu, u ovom radu bit će prikazan i objašnjen nastanak i djelovanje istih.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 2
2. Metodologija rada
2.1. Teorijski okvir revizije
Temeljni financijski izvještaji predstavljaju podlogu i polaznu osnovu za analizu poslovanja
poduzeća kako bi se dobile potrebne informacije o njemu. Oni moraju pružiti istinit i
objektivan prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzeća. Upravo revizija
predstavlja aktivnost kojom se nastoji utvrditi objektivnost i realnost financijskog položaja
poduzeća na temelju prikazanih financijskih izvještaja. Iskustva mnogih gospodarskih
društava u ovo suvremeno doba pokazuju da napredak bez dobrog i brzog prikupljanja,
obrade i korištenja informacija nije moguć.
Brz protok informacija i suvremene informacijske tehnologije srušili su temelje
tradionionalne poslovne organizacije i postavile potrebu za što većom učinkovitošću i
djelotvornošću. Zbog toga se i pojam revizije redefinirao od razdoblja kada je revizija bila još
u začecima, jer u današnje vrijeme ona mora osigurati posebno kvalitetne eksterne i interne
informacije. Informacije za potrebe poslovnog odlučivanja pribavljaju se iz različitih izvora.
U tom kontekstu, značajna uloga i mjesto pripada financijskim izvještajima kao nositeljima
računovodstvenih informacija. Posao revizije je da pregleda i ispita kvalitetu tih informacija,
te upozori ukoliko postoje pogreške, nelogičnosti ili krive postavke.
2.1.1. Pojam i značaj revizije
Prema hrvatskom Zakonu o reviziji, revizija je „postupak provjere i ocjene financijskih
izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje
se primjenjuju pri sastavljanju dinancijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i
neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i
novčanih tokova“ (Zakon o reviziji, 2005-2012) Hrvatska riječ „revizija“ potjeće od latinske
riječi „revidere“ koja znači „ponovno vidjeti“, pa prema tome revizija znači „naknadni
pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja“ (Tepšić i dr., 1984:182), dok se u
engleskom govornom području za riječ revizija koristi naziv „audit“ što znači „onaj koji
sluša“. U njemačkoj se revizor naziva „Wirtschaftsprüfer“, što znači privredni ispitivač.
Postoje različita tumačenja pojma revizije, od različitih autra i institucija. Tako npr.
asocijacija američkih računovođa (American Accounting Association) reviziju definira kao
„sistematizirani proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o ekonomskim
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 3
događajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklađenost između postojećih izvještaja o
poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zainteresiranim korisnicima“
(Sever Mališ i dr., 1988:5)
Revizija u suvremenom gospodarstvu zauzima izuzetno značajnu ulogu. Budući svaka
poslovna odluka ima svoju „cijenu“ koja se na tržištu mora platiti, donošenje poslovnih
odluka i upravljanje poslovnim procesima mora biti temeljeno na istinitim i fer informacijama
u financijskim izvještajima. Zbog toga je dužnost revizora i postupka revizije da zaštiti
interese vlasnika kapitala, stvori realnu i objektivnu informaciju podlogu za upravljanje i
putem toga smanji rizik za nova ulaganja u poslovanje, razvoj i nove metode rada.
Revizija najviše štiti vlasnika kapitala, tj. vlasnika (ili vlasnike) poduzeća koji svojom
poduzetničkom aktivnošću i ambicijama želi stvoriti novu vrijednost. Poduzetnik ne mora biti
sposoban u detalje iščitati financijske i poslovne izvještaje, ali uz pomoć kvalificiranih
računovođa i revizora, koji ga svojim radom ne dovode u zabludu o financijskom stanju
njegovog poduzeća, može donositi najkvalitetnije i najpotrebnije odluke.
Korisnici revizije su također i poslovni partneri, kako bi se i oni upoznali sa uspješnošću i
mogućnostima razvoja poduzeća koje se revidira. Također, država, kao ubirač poreza iz
gospodarskih aktivnosti, također je zainteresirana točno i fer financijsko izvještavanje, kako bi
znala na pravi način definirati i usustaviti svoj cjelokupni porezni sustav. „Dobro
računovodstvo i financijsko izvještavanje pomaže društvu u alokaciji njegovih resursa na
najefikasniji način. Neadekvatno računovodstvo i netočno izvještavanje, s druge strane,
uvjetuje gubitke i neefikasnost te onemogućava alokaciju ekonomskih resursa na racionalan
način“ (Sever Mališ i dr., 1988:6) Korisnici revizorskih izvještaja je i društvo kao cjelina, tj.
javnost, koja želi zaštiti svoje različite interese i slobodu raspolaganja informacijama.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 4
Slika 1. Kriteriji za ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja
(prerađeno prema Filipović, 2009:13)
Za reviziju je karakteristično (Spremić i dr., 1995:11):
� naknadno ispitivanje financijskih izvještaja ili onih financijskih informacija koje se
odnose na subjekt, kad je takvo ispitivanje potaknuto od strane subjekta ili predstavlja
zakonsku obvezu
� reviziju obavljaju neovisne i stručne osobe
� revidiranjem se želi utvrditi da li predočeni financijski izvještaji subjekta, kao temeljni
nositelji financijskih informacija za vanjsko izvješćivanje, realno i objektivno
(odnosno fer i istinito) prikazuju financijsko stanje i njegov rezultat poslovanja
� objektivnost i realnost financijskih izvještaja utvrđuje se prema definiranim kriterijima
� kriteriji za ocjenu objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja moraju biti unaprijed
poznati, a proizlaze iz: računovodstvenih načela, računovodstvenih standarda i
zakonskih propisa, a definiraju se u usvojenim računovodstvenim politikama
� revizija se obavlja u skladu s usvojenim standardima, poštujući Kodeks profesionalne
etike revizora
� mišljenje o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja potpisuje ovlašteni revizor
� revizorovo izvješće s mišljenjem temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se
zainteresiranim korisnicima
� revizorovo mišljenje o objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja, uz skraćene
oblike njihova iskazivanja, dostupno je javnosti.
RAČUNOVOD. NAČELA
HSFI / MSFI
ZAKONSKI PROPISI
RAČUNOVOD. POLITIKE
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 5
2.1.2. Povijesni razvoj revizije
Najstariji počeci revizije sežu u stari Egipat, Babilon i Grčku, a jači razvoj revizije, i to
eksterne, započeo je u 15. stoljeću u Italiji. Prva profesionalna organizacija revizora,
udruženje knjigovođa, osnovano je 1581. godine u Veneciji, uz što se vežu imena Benedikta
Kotruljevića i Luce Paciolija. 1853. godine u Engleskoj je osnovano profesionalno udruženje
revizora (knjigovođa) „Royal Charter“ koje dobiva kraljevsko ovlaštenje za bavljenje
poslovima revizije. Nakon toga, 1892. godine u se Engleskoj uvodi zvanje „ovlašteni
računovođa“ („Chartered Accountants“), 1896. Godine u Njemačkoj se osniva Savez
berlinskih knjigovodstvenih revizora, a 1931. uvodi se zvanje privrednog ispitivača
(„Wirtschaftprufer“). U Sjedinjenim Američkim Državama 1887. godine osnovano je prvo
američko udruženje revizora te se uvodi zvanje „ovlašteni javni računovođa“ („Certified
Public Accountants“). Procesi usustavljanja profesije revizora i računovođa u cijelom
razvijenom svijetu tekao je simultano, usporedno s razvojem tržišnog gospodarstva. U to
vrijeme osnivaju se i različiti nacionalni instituti ovlaštenih revizora, poput „American
Institute od Certified Public Accountants“ u SAD-u i „The Institute of Chartered
Accountants“ u Velikoj Britaniji, a počinje se i još više pažnje posvećivati razvoju
zakonodavnog okvira eksterne revizije.
Suvremena revizija počinje se razvijati potkraj 19. stoljeća u SAD-u, Njemačkoj i Velikoj
Britaniji, gdje velika poduzeća osnivaju vlastitu reviziju, a snažniji razvoj interne revizije
potaknut je velikom ekonomskom krizom (1929.-1933.). Krajem 19. i početkom 20. stoljeća
uslijedila je najbrža industrijalizacija do tada u svijetu, te raste broj poduzeća te se s time
povećava i nglašava potreba za kvalitetnim financijskim informacijama o poslovanju. Dolazi
do razdvajanja funkcije vlasništva i upravljanja, te se pojavljuju i menadžeri kojima vlasnici
daju svoj kapital na upravljanje. No, kakobi se osiguralo što efikasnije poslovanje, jača
revizija, i to posebice interna koja postaje izdvojena od klasične računovodstvene službe,
kojoj je do tada pripadala. S razvojem, došlo je do osnivanja i prvog instituta internih
revizora, 1941. godine u državi New York u SAD-u koji se zadržao i danas, te ima i dalje
najsnažniji utjecaj u oblikovanju načela i standarda interne revizije u svjetskim razmjerima.
U Republici Hrvatskoj revizija počinje zapravo u jednoj od država prethodnica današnje
suvremene države, u Kraljevini Jugoslaviji, u Zagrebu, oko 1930. godine. Prvi Revizorski
ured osnovan je 1935. godine u skopu Trgovinsko-industrijske komore u Zagrebu. Kao
članovi tog ureda mogli su biti samo kandidati koji su zadovoljavali određene uvjete: da imaju
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 6
navršenih 30 godina života, da su državljani Kraljevine Jugoslavije, da su diplomirali na
Ekonomski-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, traži se određeno radno iskustvo,
neporočnos i život u sređenim imovinskim prilikama, te polaganje „zavjere“, nakon čega se
dobilo imenovanje koje je vrijedilo samo 3 godine. Takvo traženje, tko može biti član
Revizorskog ureda, nastalo je zbog brojnih protivnika uvođenja revizije, te su sumnjali u
potrebitost i etičnost te profesije. Ipak, revizorska profesija u Hrvatskoj je u to vrijeme bila na
relativno visokoj razini razvoja, no njezin razvoj zaustavljen je nešto prije Drugog svjetskog
rata ukidanjem Revizorskog ureda, te sve do moderne hrvatske države nastale potkraj 20.
stoljeća revizije u pravom smislu riječi nije bilo, zbog sustava i totalitarizma u kojem se
živjelo i gdje je država vodila jedinu riječ u odlučivanju i kontroli. Privatno vlasništvo nije
postojalo.
2.1.3. Vrste revizije
Revizija se u različitim literaturama drukčije klasificira po vrstama. Najjednostavnija je
podjela revizije na najjednostavnije, revizija prema subjektu koji ju ispituje, odnosno obavlja,
dijeli se na (Vujević, 2004:29):
� državnu reviziju (engl. Governmental Audit),
� neovisnu, vanjsku ili komercijalnu reviziju (engl. External Audit) i
� unutarnju ili internu reviziju (engl. Internal Audit)
Ipak, temeljni kriteriji za razlikovanje pojedinih vrsta revizije trebali bi biti:
� organ koji provodi ispitivanje,
� objekt ispitivanja i
� područje ispitivanja
U skladu prethodno navedenom razdiobom, temeljne vrste revizije su:
1. interna i eksterna revizija
2. revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja
3. komercijalna revizija i državna revizija
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 7
Slika 2. Temeljne vrste revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:71)
2.1.3.1. Eksterna i interna revizija
Eksterna revizija (External Auditing) je postupak ispitivanja i ocjenjivanja poslovanja
poduzeća koga provode stručni, neovisni i za taj posao ovlašteni revizori. Bitno je za te osobe
– revizori nisu zaposleni u tom poduzeću te da nemaju nikakvu vezu s poduzećem kako bi
mogli svoj posao obavljati objektivno i neovisno. Eksternom revizijom štiti se najviše interes
vlasnika kapitala, ali se i osiguravaju vjerodostojne informacije za upravljanje.
Interna revizija (Internal Auditing) je u svojoj biti test efektivnosti svih aspekata sustava
internih kontrola i poslovanja poduzeća. Njome se nastoji poboljšati efikasnost pojedinih
poslovnih funkcija, funkcioniranje informacijskog sustava i mnogi drugi poslovi koji utječu
na poslovanje poduzeća. Kod interne revizije, nasuprot eksterne, manje je važno izražavanje
mišljenja o objektivnosti i realnosti financijskih izvještaja.
PREMA TIJELU KOJE PROVODI
ISPITIVANJE
INTERNA REVIZIJA
EKSTERNA REVIZIJA
PREMA OBJEKTU ISPITIVANJA
REVIZIJA POSLOVANJA
REVIZIJA FIN. IZVJEŠTAJA
PREMA PODRUČJU
ISPITIVANJA
KOMERCIJALNA REVIZIJA
DRŽAVNA REVIZIJA
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 8
2.1.3.2. Revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja
Revizija poslovanja (Operational Auditing) ima cilj unapređenje cjelokupnog poslovanja
poduzeća i povećanje uspješnosti. Njome se najlešće ispituje proces donošenja odluka,
funkcioniranje informacijskog sustav, organiziranost poslovnih funkcija, te uspješnost cjeline
poslovanja poduzeća i njegovih sastavnih dijelova. Ovu vrste revizije najčešće provode interni
revizori, te ju treba promatrati odvojeno od stručne i neovisne revizije financijskih izvještaja.
Danas se ona često naziva i upravljačkom revizijom (management auditing), jer je usmjerena
na reviziju poslovanja koja je najviše potrebna menadžmentu poduzeća.
Revizija financijskih izvještaja (Auditing of Financial Statements) je „postupak ispitivanja i
ocjenjivanja realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, tj. istinitosti i fer prikaza
sadržanog u financijskim izvještajima“ (Sever Mališ i dr., op.cit.:73). Provode je stručne,
neovisne i ovlaštene revizorske tvrtke na temelju kriterija koji moraju biti u skladu sa
računovodstvenim standardima. Ova revizija je najznačajniji segment cjelokupne revizijske
djelatnosti. Suvremena revizija također utemeljena je na uzorku (audit sampling), što znači da
revizor ne ispituje sve transakcije u tijeku cijelog vremenskog razdoblja, nego odabire
reprezentativan uzorak te prema njemu radi sliku o cjelokupnom poslovanju poduzeća.
2.1.3.3. Komercijalna i državna revizija
Komercijalna revizija je uobičajeni termin za eksternu reviziju, obavljanu na temelju ugovora
između obveznika revizije i revizijske tvrtke, pri čemu se zaključuje ugovor o obavljanju
revizije u pisanom obliku, za svaku godinu. Osnivanje revizorske tvrtke u Republici
Hrvatskoj regulirano je Zakonom o reviziji i Zakonom o trgovačkim društvima, a revizorska
tvrtka može se baviti i drugim poslovima osim same revizije, no nije moguće da u jednom
poduzeću istovremeno radi oboje.
Državna revizija (Governmental Auditing) u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o
državnoj reviziji i Zakonom o Državno uredu za reviziju koji je najviša revizijska institucija
Republike Hrvatske koja je samostalna i neovisna u svom radu, te njome upravlja glavni
državni revizor kojeg imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Reviziji podliježu
državni prihodi i rashodi, financijski izvještaji i financijske transakcije jedinica državnog
sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje se
financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i drugih pravnih osoba u kojima
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 9
Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju
većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenje sredstava Europske unije i
drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba (Zakon o
državnom uredu za reviziju, 2011). Objekti državne revizije su sredstva proračuna i fondova
od javnog interesa, sredstva javnih poduzeća i javnih zajmova, sredstva solidarnosti i ostala
sredstva javnog karaktera. Državna revizija djeluje prema revizijskim standardima
usvojenima od Međunarodne organizacije vrhunskih revizijskih institucija (International
Organization of Supreme Audit Institutions – INTOSAI). Državna revizija nema komercijalna
obilježja, te se financira iz državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj državnu reviziju mogu
obavljati samo osobe koje imaju zvanje „ovlaštenog državnog revizora“.
2.1.4. Temeljna revizijska načela
Revizijska načela su zapravo osnovna pravila ponašanja u revizijskom postupku, koja se
mijenjaju usporedno s razvojem teorije i prakse revizije. Na temelju načela stvaraju se
pretpostavke koje se potom uzimaju kao postulati i služe kao podloga za izradu revizijskih
standarda. U američkoj revizorskoj praksi na temelju nekoliko najvažnijih načela razvijeni su
Općeprihvaćeni revizijski standardi (Generally Accepted Auditing Standards – GAAS). Ima
ih deset, a podijeljeni su u tri skupine: opći standardi (General Standards), standardi
obavljanja revizije (Field Work Standards) i standardi izvještavanja (Reporting Standards).
Hrvatski Zakon o reviziji poziva se na Međunarodne revizorske standarde – MrevS
(International Standards od Auditing – ISA), a problematika načela razmatra se u MrevS 200
– cilj i temeljna načela revizije financijskih izvještaja.. Hrvatska temeljna načela revizije su:
načelo zakonitosti, načelo profesionalne etike, načelo neovisnosti, načelo stručnosti i
kompetentnosti, načelo odgovornosti, načelo dokumentiranosti pribavljanja dokaza i načelo
korektnog izvješćivanja.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 10
Slika 3. Sastavni dijelovi pouzdanog i objektivnog izvješća
(prerađeno prema Kovačević, 1993:14)
Slika 3. prikazuje sastavne dijelove pouzdanog i objektivnog izvješća i ističe važnost svih
elemenata računovodstvenih izvješća, kako bi se dobila točna i kvalitetna informacija o
financijskom stanju poduzeća.
Objektivnost je osnovni preduvjet za obavljanje revizije i formuliranje revizorskog mišljenja.
Objektivno prikazivanje usmjereno je prvenstveno na korisnike revizijskih informacija:
vlasnike, investitore, kreditore, državi, dioničare, poslovne partnere i sl. Zahtjevu za
objektivnim prikazivanjem je udovoljeno ako je računovodstveno izvješće potkrijepljeno
mišljenjem neovisnog i objektivnog revizora.
2.1.4.1. Načelo zakonitosti
Načelo zakonitosti je jedno od najstarijih načela koje uvjetuje da se revizija u svom radu mora
pridržavati postojećih zakonskih propisa. To je izuzetno bitno i zbog činjenice što sam
revizorski postupak također propituje zakonitost poslovanja poduzeća kod je por revizijskim
nadzorom. Također, pod zakonskim propisima koji se moraju poštovati, podrazumijevaju se i
one norme ponašanja koje proizlaze iz uobičajenog dobrog poslovanja, a ne predstavljau
zakonske propise.
Računovod. izvješće
Objašnjenja uz računovodstveno
izvješće
Mišljenje revizora
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 11
2.1.4.2. Načelo profesionalne etike
Načelo profesionalne etike kao normu postavlja određena pravila ponašanja koja se revizor
mora pridržavati kako se ne bi neprimjerenim ponašanjem narušio dignitet struke revizora.
Zbog toga je razvijen i Kodeks profesionalne etike čiju primjenu nadziru strukovna udruženja
revizora, u Hrvatskoj je to Hrvatska revizorska komora (HRK). Temeljna pitanja koja
razmatra HRK su: poštenje, objektivnost, profesionalna kompetencija i dužna pažnja,
povjerljivost i profesionalno ponašanje (razmatra se u MrevS 200).
2.1.4.3. Načelo neovisnosti
U suvremenim uvjetima, načelo neovisnosti ima poseban značaj, budući ono zahtjeva potpunu
neovisnost i samostalnost revizora u obavljanju svog posla. Budući menadžment poduzeća
često puta želi ograničiti reviziju i usmjeriti je samo na neke aspekte poslovanja, koja im
odgovaraju, revizor se mora oduprijeti tim naporima i biti potpuno samostalan u planiranju i
izvršavanju cijelog postupka revizije.
2.1.4.4. Načelo stručnosti i kompetentnosti
Načelo stručnosti i kompetentnosti traži da revizor mora imati određeno stručno obrazovanje i
znanja koja mu omogućavaju kvalitetno obavljanje poslova revizije. Prema Zakonu o reviziji,
revizor tako mora, uz visoko stručno obrazovanje, zadovoljiti i dodatne kriterije kako bi
mogao pristupiti i uopće polagati ispit za „ovlaštenog revizora“.
2.1.4.5. Načelo odgovornosti
Načelo odgovornosti stavlja naglasak na činjenicu da su revizori odgovorni za svoj rad. Putem
njihovim informacija kroz internu reviziju može se napraviti zaokret u poslovanju ukoliko je
potrebno, a pogrešne informacije mogu dovesti do velikih promašaja u poslovanju poduzeća.
Kod eksterne revizije, odgovornost revizora je najbitnija kada je netko pretrpio gubitke jer se
oslanjao upravo na revizorovo mišljenje. U takvom slučaju, prema Zakonu o reviziji
definirana je i naknada za štetu koju može prouzročiti takvo neodgovorno mišljenje revizora.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 12
2.1.4.6. Načelo dokumentiranosti
Načelo dokumentiranosti podrazumijeva da se „mišljenje revizora mora temeljiti na dokazima
koji su dokumentirani u radnoj dokumentaciji revizora, odnosno tzv. radnim papirima
(working papers)“ (Sever Mališ i dr., op.cit.:69). Radna dokumentacija je zapravo veza
između knjigovodstveno – računovodstvenih evidencija i reviziijskog izvješća. Bez
odgovarajuće radne dokumentacije nije moguće izraziti korektno mišljenje revizora, a
dokumentiranost je posebno važna u slučajevima sporova, zahtjeva za nadoknadom šteta, gdje
ona predstavlja i dokaz u postupku.
2.1.4.7. Načelo korektnog izvješćivanja
Načelo korektnog izvješćivanja označava obvezu revizora da se suzdrži od davanja mišljenja
ukoliko nema kvalitetne i dobre mogućnosti za to. U praksi to znači da ukoliko nema
mogućnost pristupa određenoj važnoj dokumentaciji koja utječe na njegovo mišljenje, tada
mora odustati od davanja mišljenja za tu stvar ili ograničiti obujam revizijskog ispitivanja. U
suprotnom dolazi u pitanje njegova odgovornost prilikom samog postupka. Revizorovo
mišljenje može biti: pozitivno ili bezuvjetno, mišljenje s rezervom ili uvjetno mišljenje,
nepovoljno ili negativno mišljenje i suzdržanost od mišljenja.
2.1.5. Objekt i predmet revizije
Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog ocjenjivanja usklađenosti između
postojećeg poslovanja i financijskih izvještaja, s unaprijed postavljenim kriterijima.
Financijski izvještaji koji se obično promatraju u eksternom revizijskom nadzoru su: bilanca,
račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama u glavnici, izvještaj o novčanom tijeku i
bilješke uz financijske izvještaje. U postupku revizorskog nadzpra prvenstveno se ispituju
računovodstvene evidencije, pa iz svega proizlazi da je objekt eksterne revizije poslovanje
poduzeća s naglaskom na financijskim izvještajima koji proizlaze iz tog poslovanja. Kod
države revizije, objekt revizije je nešto širi pojam, jer uključuje i ispitivanje sredstava
proračuna i različitih fondova za financiranje djelatnosti od javnog interesa. Kriteriji koji
jamče kvalitetnu eksternu reviziju u Republici Hrvatskoj su: revizijski standardi, kodeks
profesionalne etike i zakonski propisi. Također, nezaobilazno je i korištenje Zakona o
računovodstvu i Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a kod nekih korisnika revizije
nužna je primjena i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Kriteriji za
ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja su vrlo bitni te se u revizorovom
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 13
izvješći moraju uvijek istaknuti, budući različiti kriteriji mogu uvjetovati različitu ocjenu i pri
tome, najznačajnije mjesto pripada revizijskim standardima. Također, budući Republika
Hrvatska nema vlastite revizijske standarde, u ervizorskim postupcia primjenjuju se
Međunarodni revizorski standardi (MRevS). Standardi specifični za državnu reviziju su
INTOSAI revizijski standardi. U kontekstu interne revizije, uobičajeno se razlikuje
financijska revizija, revizija poslovanja i upravljačka revizija. Stoga je predmet interne
revizije cjelokupno poslovanje poduzeća, s naglaskom na informacijama o sigurnosti i
uspješnosti cjelokupnog poslovnog sustava. Budući interni revizori obavljaju revizorski
nadzor za unutarnje potrebe samog poduzeća nad kojim se nadzor obavlja, svoja izvješća
dostavljaju direktno menadžmentu poduzeća. U svojem izvješću oni posebnu pozornost
stavljaju i na pitanja da li poduzeće djeluje u skladu sa cieljvima i politikama poduzeća,
zakonskim propisima i drugim pravilima specifičnima za samo poduzeće i njegovu djelatnost.
Postupak ocjene vrši se kroz korištenje Standarda interne revizije, Kodeksa etike internih
revizora i Pravila odbora za reviziju.
2.1.6. Metode revizije
Riječ metoda dolazi iz grčkog jezika (grč. methodos) i znači „način istraživanja“, pa se tako
metoda može definirati kao „planski postupak za postignuće nekog cilja“ (Sever Mališ i dr.,
op.cit.:83). U reviziji postoji više metoda koje se primjenjuju i stalno nadopunjuju, budući
nove potrebe i novi slučajevi podrazumijevaju i poboljšanja uobičajenih metoda revizijskog
ispitivanja. Učinak revizijskog nadzora ovisi o metodama koje se primjenjuju u samom
postupku revizije. Što je funkcija nadzora razvijenija, to su i njene metode brojnije i obrnuto.
Budući su područja nadzora različita, metode također nisu uvijek iste. Upotreba određenih
metoda određena je i kadrovskom mogućnošću pojedine revizorske tvrtke ili pak mogućnošću
internog revizora u poduzeću.
Iako različiti autori različito klasificiraju metode u reviziji, smatra se da se revizija općenito
služi nekim općeprihvaćenim metodama koje se koriste u svim znanstvenim disciplinama, te
ih nadopunjuje nekim svojim specifičnim metodama koje su karakteristične upravo za
reviziju. Jedna od najčešćih klasifikacija metoda revizije prikazana je na slici 4.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 14
Slika 4. Klasifikacija metoda revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:85)
2.1.6.1. Opće metode revizije
Opće metode revizije su one metode koji se i inače koriste u istraživačkim procesima u
različitim disciplinama. U tom smislu postoje tri metode: induktivna, deduktivna i iskustvena
metoda.
� Induktivna metoda (lat. inducere – uvoditi) na temelju ispitivanja pojedinačnih slučajeva
dolazi do spoznaje općeg stanja u poslovanju poduzeća, te omogućava da se na temelju
proučavanja pojedinačnih slučajeva dođe do uopćenog zaključka i stekne slika o široj
cjelini.
OPĆE METODE
INDUKTIVNA
DEDUKTIVNA
ISKUSTVENA
SPECIJALNE METODE
METODE INTENZITETA ISPITIVANJA
• formalna•materijalna
METODE SMJERA ISPITIVANJA
•progresivna• retrogradna
METODE OPSEGA ISPITIVANJA
•potpuna•preskočna
METODE NAČINA ISPITIVANJA
•direktna• indirektna
ANALITI ČKI POSTUPCI
KOMPARATIVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
STRUKTURNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
POKAZATELJI ANALIZE FINANC.
IZVJEŠTAJA
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 15
� Deduktivna metoda (lat. deducere – izvoditi) na temelju općeg stanja dolazi do spoznaje
pojedinačnih slučajeva u poslovanju poduzeća i pojedinačnim slučajevima. To znači da
se iz šireg konteksta, iz cjeline ili nečega što je općenito, izvode zaključci o stanju
pojedinačnih pojava.
� Iskustvena ili eksperimentalna metoda (lat. experimentum – pokus) pomoću prethodnih i
kumuliranih iskustava dobiva saznanja kojim područjima i pojavama revizijski postupak
treba posvetiti najviše pažnje, budući se zna da se upravo na tim područjima najčešće
uočavaju određene nepravilnosti.
2.1.6.2. Specijalne metode revizije
Specijalne metode revizije klasificirane su u tri osnovne grupe.
S obzirom na intenzitet ispitivanja postoje:
� Formalna metoda koja ispituje postoji li suglasnost između poslovanja poduzeća (i
njegovih financijskih izvještaja) sa zakonskim propisima, načelima dobrog poslovanja i
načelima urednog knjigovodstva, a ispituje se i računska suglasnost; ispituje se postoji li
usklađenost stvarnog stanja u poslovanju sa računovodstvenim i drugim evidencijama, i
� Materijalna metoda kojom se ispituje suštinska i sadržajna točnost i opravdanost
poslovnih promjena i njome se zapravo ispituje problematika odabira i primjene
računovodstvenih politika kod sastavljanja i objavljivanja financijskih izvještaja.
Prema kriteriju smjera ispitivanja postoji:
� Progresivna metoda (lat. progressus – napredovanje, razvoj) koja ispituje sve poslovne
promjene i knjigovodstvene dokumente temeljene na tim promjenama, knjiženja u
analitici i sve to povezuje sa stanjem u financijskim izvještajima; ova metoda se
primjenjuje kada postoji sumnja da u financijskim izvještajima nisu obuhvaćene sve bitne
ekonomske činjenice ili su obuhvaćene na pogrešan način i
� Retrogradna metoda (lat. retro – natrag, gradus - korak) koja je uobičajena kod revizije
godišnjih financijskih izvještaja, tako da se prvo provjeravaju temeljni financijski
izvještaji, a ako se uoče određene nepravilnosti, tada se ispituju sve knjigovodstvene
evidencije koje su prethodile sastavljaju tih izvještaja.
Treći kriterij u razlikovanju specijalnih metoda je opseg i kontinuitet ispitivanja u kojem
razlikujemo:
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 16
� Potpunu ili kontinuiranu metodu putem koje se ispituju sve poslovne promjene u tijeku
cijelog vremenskog razdoblja (zbog toga je izuzetno teško primjenjiva u velikim
poduzećima i primjenjuje se vrlo rijetko i to samo kod malih poduzeća) i
� Preskočnu metodu kja je zapravo metoda revizije putem različitog izbora poslovnih
promjena pri čemu je bitan upravo odabir revizijskog uzorka na temelju kojeg se radi
revizijski nadzor, ovo je metoda koja se najviše koristi u suvremenim uvjetima.
Kao posljednji kriterij razlikovanja specijalnih metoda je način ispitivanja koji se dijeli na:
� Direktnu metodu kod koje se neposredno ili direktno ispituje svaka poslovna promjena da
bi se na taj način mogao donijeti sud o njenoj ispravnosti, te je zbog porasta obujma
poslovanja ova metoda sve manje značajna i sve se manje koristi i
� Indirektnu metodu putem koje se ispituje samo određeni broj poslovnih promjena, što
zapravo predstavlja revizijski uzorak, te se temeljem tih informacija dolazi do općeg
zaključka o cjelini.
2.1.6.3. Analitički postupci u reviziji
Međunarodni revizijski standard (MrevS 520) analitičke postupke definira kao „analizu
značajnih pokazatelja i tendencija, uključujući i rezultate istraživanja u vezi s promjenama i
odnosima koji nisu dosljedni s ostalim značajnim podacima ili koji odstupaju od određenih
predviđenih iznosa.“ (Akrap i dr., 2009:45) Analitičkim se postupcima, pored analize
financijskih izvještaja, obuhvaća i čitav niz ostalih financijskih i nefinancijskih informacija.
Analitički postupci se odnose na analizu značajnih pokazatelja, a uključuju i ispitivanje
neobičnih fluktuacija i stavki koji nisu u skladu s ostalim značajnim informacijama ili
odstupaju od predviđenih iznosa. Koriste se u planiranju revizije i sveobuhvatnom pregledu
svih faza revizije.
Najznačajniji dio analitičkih postupaka je onaj koji se odnosi na analizu financijskih
izvještaja, pri čemu se najčešće misli na postupak vertikalne i horizontalne analize tih
izvještaja, koji se uspoređuju s podacima grane djelatnosti u kojoj poduzeće posluje ili s
podacima iz prethodih godina ili pak s planiranim veličinama.
U kontekstu analitičkih postupaka vrlo značajno mjesto pripada i tzv. skeniranju (engl.
Scanning), tj. pretraživanju financijskih izvještaja, primjenom čega revizor može doći do
saznanja o postojanju značajnih razlika. Analitički postupci ističu se i kao jedna od metoda
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 17
prikupljanja dokaza, tj. kao mogući revizijski dokaz. „Ako se analitičkim postupcima utvrdi
da je primjerice, koeficijent obrtaja zaliha znatno manji nego protekle godine, tada to uz
ostale dokaze moež ukazati na gomilanje zastarjelih zaliha, a povezano s tim moguće je
postaviti i pitanje realnosti procjene takvih zaliha u bilanci“ (Sever Mališ, op.cit.:97).
Također, ovi postupci u reviziji mogu predvidjeti i vremensku ograničenost poslovanja, čime
je ugrožena i opstojnost samog poduzeća. Zbog toga nijedan ozbiljan revizijski nadzor ne bi
smio završiti bez primjene analitičkih postupaka u sveobuhvatnom pregledu na kraju procesa
revizije.
Slika 5. (u nastavku) prikazuje gdje se i zašto, tj. koja je svrha, prema Međunarodnim
revizijskim standardima (MrevS 520), primjenjivanje analitičkih postupaka: kao pomoć
revizoru pri planiranju revizijskih postupaka, kao dokazni postupak i kao sveobuhvatan
konačan pregled financijskih izvještaja u završnoj razi revizije.
Slika 5. Faze i razlozi korištenja analitičkih postupaka u procesu revizije financijskih
izvještaja (prerađeno prema Akrap i dr., 2009:46)
1. FAZA -PLANIRANJE
REVIZIJE
upoznavanje industrije i
poslovanja klijenta
ocjena vremenske neograničenosti
poslovanja
indikator podru čja rizika revizije
smanjenje opsega dokaznih testova
2. FAZA - PROVEDBA DOKAZNIH TESTOVA
indikator područja rizika
smanjenje opsega dokaznih testova
3. FAZA -KOMPLETIRANJE
REVIZIJE
ocjena vremenske neograničenosti
poslovanja
indikator područja rizika
revizije
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 18
2.1.7. Revizijska profesija
Profesija revizora može se promatrati s dva osnovna aspekta: eksternih revizora i internih
revizora. U svakom od ovih aspekata bitno je pridržavanje svih načela revizije, kako bi proces
revizije tekao profesionalno i točno, a revizijska struka bila predstavljena na primjerenoj
razini.
2.1.7.1. Eksterni revizori
Profesija eksternog revizora proizlazi iz računovodstvene profesije i predstavlja njenu
nadogradnju. U mnogim zemljama u svijetu posao revizora i revizorskog zvanja obavljaju
ovlašteni javni računovođe čije zvanje se stječe polaganjem ispita kod instituta ovlaštenih
javnih računovođa, tj. revizora. Bitno je da je posao klasičnog računovođe odvojen od poslova
revizora u istom poduzeću jer tada on nije i ne može biti pristran revizor. Obrazovanje
revizora i kroz klasično školovanje, ali i kroz iskustva, je od iznimne važnosti i ono je temelj
njegove stručnosti, budući mišljenje revizora mora imati snagu mišljenja suca izraženog u
sudskoj presudi. Zbog toga se posao revizora dozvoljava samo onim osobama koje su
licencirane za taj posao i imaju cerftifikat o revizijskom zvanju, pri čemu mogu, unutar
revizorskog poduzeća, postojati zvanja „mlađi revizor“ i revizor, no revizorovo izvješće može
potpisati samo ovlašteni revizor.
Stalna edukacija revizora je izuzetno važna kako bi oni bili u tijeku sa događajima i
promjenama u praksi i teoriji svog posla. Također, u SAD-u samo jednom stečena licenca ne
vrijedi trajno, a jedan od najčešćh razloga zbog koji se može izgubiti je edovoljno educiranje
nakon položenog ispita za zvanje ovlašteni javni računovođa (tj. revizor).
Eksternu reviziju provode revizori zaposleni u revizorskim tvrtkama (Certified Public
Accountants Firms – CPA firms) i takve tvrtke su ovlaštene za provedbu stručne i neovisne
revizije. One moraju biti članice nacionalnih instituta za reviziju koji nadziru njihov rad.
Najveće i najznačajnije revizijske tvrtke u svjetskim razmjerima su: Deloitte, Ernst&Young,
KPMG i Price Waterhouse Coopers (The Big 4). Instituti za reviziju donose „pravila igre“ za
revizijske tvrtke kojima se nastoji osigurati kvalitetan rad revizijskih tvrtki i zaštititi reviziju
kao profesiju.
Postojanje instituta ovlaštenih javnih računovođa ili instituta ovlaštenih revizora (engl. The
Institute of Certified Public Accountants) je jedna od temeljnih pretpostavki za razvoj revizije
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 19
u pojedinim državama i glavna zadaća im je unapređenje rada revizijskih tvrtki i poboljšanje
provedbe revizije. U Republici Hrvatskoj poslove takvog instituta preuzela je Hrvatska
revizorska komora. Zadaće Hrvatske revizorske komore: prevodi, objavljuje i daje tumačenja
Međunarodnih revizijskih standarda; donosi kodeks profesionalne etike revizora; provodi
stručno obrazovanje i organizira ispite za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora; izdaje
certifikat ovlaštenog revizora i vodi njihov registar; brine o ugledu revizijske profesije i
nadzire rad revizora i obavlja druge zadaće u skladu sa vlastitim Statutom.
2.1.7.2. Interni revizori
Bitni konstitutivni elementi profesije internih revizora su: interni revizor kao osoba, institut
internih revizora i poslovni subjekti u kojima interni revizori djeluju. Kao i kod eksternih
revizora, interni revizori moraju imati visoku razinu stručnosti i kompetentnosti, te neprestano
ulagati u svoje znanje i sposobnosti. Kako bi interni revizori mogli kavlitetno razmienjivati
infomacije i povezivati se, nužno je postojanje i institutcija koje ih povezuju, pa tako
primjerice u Europi od 1982. godine djeluje Europska konfederacija instituta za internu
reviziju (ECIIA – European Confederation of Institutes of Internal Auditing) koja je član i
svjetskog Instituta internih revizora iz SAD-a. Institut je danas globalna međunarodna
organizacija s više od 170.000 članova i zadovoljava potrebe profesionalnog razvoja internih
revizora u više od 165 zemalja svijeta.
Interni revizori pomažu menadžmentu i upravnom odboru svojim razmatranjem, procjenom i
izvještavanjem o prikladnosti i učinkovitosti procesa upravljanja rizicima, te prijedlozima
poboljšanja kada je to potrebno. Da bude učinkovit, odjel interne revizije mora imati
povjerenje menadžmenta, te mora učinkovito surađivati sa svim razinama menadžmenta,
imajući na umu najbolje interese organizacije kao cjeline. Zbog toga je najbolja organizacija
poduzeća sa internom revizijom ona kod koje rukovoditelj interne revizije neposredno
izvještava upravu poduzeća ili njezin revizijski odbor ili da ima slobodan pristup upravi, kako
bi se osigurala njegova objektivnost. Dogodi li se da interni revizori ponose izvještaj šefu
financijske službe ili računovodstva, može doći do sukoba interesa.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 20
Slika 6. Prikaz procesa revizije (prerađeno prema Kovačević, 1993:24)
Slika 6. prikazuje kako je revizijsko izvješće samo produkt revizijskog procesa, koji
podrazumijeva izuzetno specifičnu i kontinuiranu naobrazbu revizora i pravilno provođenje
procesa revizijske kontrole, kako bi se došlo do kvalitetnog revizorskog izvješća.
U današnje vrijeme globalizacije i povezivanja poduzeća u velike sustave, revizorska struka je
suočena s brojnim važnim pitanjima, smatra Messier Jr.(1998):
� Razlike izmeđe očekivanja javnosti u svezi s uogom i odgovornostima revizora i one
uloge o odgovornosti revizora u smislu profesionalnih revizorskih standarda. Problem
je što mnogi korisnici revizijskih izvješća smatraju da bi revizori trebali otkriti sve
vrste prijevara i pogreški, iako je revizor prema revizijskim standardima odgovoran
samo za pružanje razumnog uvjerenja u svezi s otkrivanjem onih prijevara i pogreški
koje su značajne za financijske izvještaje.
� Povećanje broja sudskih sporova protiv revizora u kojem se nastoji okriviti revizore za
nedovoljno kvalitetno revizorsko izvještavanje o stanju poduzeća, zbog čega su
donošene krive odluke.
� Proširivanje revizorskih usluga, posebno na reviziju prijevara – forenzičnu reviziju,
koja uključuje istragu revizora vezanu uz gospodarski kriminal te pokušaj utvrđivanja
uzroka prijevare i razmjere gubitka
� Spajanje revizorskih tvrtki i globalizacija, budući stalna borba za komintente i
korisnike revizije, dolazi do „borbe“ među revizorima na tržištu.
INPUT•Osobne kvalifikacije (znanje i iskustvo)
PROCES•Izvođenje revizije
OUTPUT•Revizorsko izvješće
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 21
2.1.8. Općeprihvaćeni revizijski standardi
Revizijski standardi su mjerilo kvalitete rada revizora. Oni obuhvaćaju tri skupine: opći
standardi (General Standards), standardi provedbe, tj. obavljanja revizije (Standards of Field
Work) i standardi izvješćivanja (Standards of Reporting). Slika 7. prikazuje što sve uključuju
pojedine skupine revizijskih standarda.
Slika 7. Sadržaj Općeprihvaćenih revizijskih standarda (prerađeno prema Sever Mališ i dr.,
2012:14., kako je navedeno u Meigs, W.B. i dr., 1989.)
2.1.8.1. Opći standardi
Opći standardi su u potpunosti posvećeni revizoru kao osobi koja obavlja poslove revizije, te
su u njima sadržane temeljne pretpostavke za odbro i kvalitetno obavljanje poslova revizije.
Revizor mora imati adekvatno teorijsko obrazovanje za što bolju osposobljenost i stručnost,
ali isto tako i praktično iskustvo i položen ispit za zvanje ovlašeni javni računovođa (kod nas
„ovlašteni revizor“). Nakon položenog ispita, podrazumijeva se konstantna edukacija i
usavršavanje, zahtjeva se potpuna neovisnost i samostalnost u odnosu na klijenta jer je to
važan preduvjet objektivnog i nepristranog izvješća, ali je uz to izuzetno važna i dužna pažnja
i savjesnost.
OPĆI STANDARDI
stručnost
neovisnost
dužna pažnja
STANDARDI OBAVLJANJA
REVIZIJE
planiranje interne kontrole
dokazni materijal
STANDARDI IZVJEŠĆIVANJA
usklađenost s GAAP
dosljedna primjena GAAP
odgovarajuće objavljivanje
izražavanje mišljenja
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 22
2.1.8.2. Standardi obavljanja revizije
U standardima obavljanja revizije sadržane su upute za provedbu samog postupka reviizije i
usmjereni su na pribavljanje zadovoljavajućih dokaza za izražavanje revizorova mišljenja o
realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja. Značajna pažna posvećuje se upoznavanju,
provjeri i ocjenjivanju pouzdanosti sustava kontrola. Planiranje revizije je također važno zbog
vremenskog rasporeda izvršavanja i pripremanja financijskih izvješća koja su kasnije
obuhvaćena postupkom revizije. Ističe se također i da je važno pribaviti dovoljno
odgovarajućih dokaza za izražavanje revizorova mišljenja, te ako se postupak provodi u
skladu sa ovim standardima, mišljenje revizora biti će nepristrano i utemeljeno na stvarnim
dokazima.
2.1.8.3. Standardi izvješćivanja
Ovim standardima regulira se problematika izvješćivanja o provedenoj reviziji financijskih
izvještaja, te oni zahtjevaju da se u izvješću istakne jesu li financijski izvještaji u skladu s
Općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (Generally Accepted Accounting Principles –
GAAP), koja u američkoj praksi predstavljaju temeljni kriterij za ocjenu realnosti i
objektivnosti financijskih izvještaja. Nakon obavljenog revizijskog ispitivanja, mišljenje
revizora može biti: a) pozitivno ili bezuvjetno mišljenje (unqualified opinion), b) mišljenje s
rezervom ili uvjetno mišljenje (qualified opinion), negativno ili nepovoljno mišljenje (adverse
opinion) odricanje od mišljenja ili uzdržavajuće mišljenje (disclaimer of opinion). Odricanje
od mišljenja primjenjuje se kada posupak revizije nije moguće provesti u skladu s revizijskim
standardima i prikupiti potrebne dokaze. Revizorovo mišljenje predstavlja najznačajniji
segment revizorovog izvješća o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 23
3. Rezultati istraživanja
3.1. Revizijske organizacije
Kako bi se zaštitila revizorska profesija i promicale vrijednosti revizije u nadnacionalnim i
međunarodnim okvirima, u svijetu postoje različite revizijske organizacije, instituti i
udruženja. Te organizacije imaju postavljene određene ciljeve, koje ostvaruju propisivanjem
okvira ponašanja prilikom vrednovanja financijskih izvješća. Temeljni ciljevi revizijskih
organizacija su izrada, usvajanje i provedba u reviziji različitih pravila, kodeksa i standarda.
Različita pravila, kodeksi i standardi predstavljaju smjernice revizorima u obavljanju revizije i
naputke za jačanje povjerenja, ugleda i vjerodostojnosti revizijske struke u javnosti i
poslovnom svijetu (Crnković i dr., 2010:28).
Revizija u današnje vrijeme dobiva sve više na značenju, pa je tako i značenje revizijskih
organizacija i revizijskih instituta sve veće. U međunarodnim razmjerima, poslovanje bez
revizijskih organizacija i instituta ne bi bilo niti učinkovito niti moguće u današnje vrijeme.
Do početka devedesetih godina 20. stoljeća, za hrvatski gospodarski sektor, sustav revizije
nije bio primjeren. Razlog tomu je postojanje sustava kojem je poduzetništvo bilo strano,
vlasništvo nad poduzećima proglašeno državnim, narodnim pa društvenim, a glavne
odrednice poslovne politike određivala je država putem zakonskih propisa pa revizija nije bila
potrebna.
Međutim, usvajanjem tržišnih načela poslovanja, sloboda kretanja ljudi, kapitala i robe te
težnja za punopravnim članstvom u sve integracije Europske unije stvorena je potreba za
uvođenjem instituta revizije u poslovanje poslovnih subjekata. Postupak uvođenja revizije u
Republici Hrvatskoj počeo je postepeno – osnivanjem strukovnih organizacija i usvajanjem
Zakona o reviziji.
U najvažnije strukovne organizacije na teritoriju Republike Hrvatske spadaju Hrvatska udruga
revizora (HUR), kasnije Hrvatska revizorska komora (HRK; Croatian Audit Chamber – CAC)
te Institut za internu reviziju (Institute of Internal Auditors) pri Hrvatskoj zajednici
računovođa i financijskih djelatnika (HZRFD). (ibid., str. 31)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 24
3.1.1. Revizijska organizacija INTOSAI
Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (engl. Internationaln Organisation
of Supreme Audit Institutions - INTOSAI) je profesionalna vrhovna organizacija vrhovnih
revizijskih institucija zemalja članica Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija.
To je priznato internacionalno tijelo koje predstavlja vrhovne revizijske institucije, koje
postoje već više od pedeset godina te svojom djelatnošću daje institucionalni okvir za vrhovne
revizijske institucije u smislu promicanja, razvoja i prijenosa znanja za poboljšanje državne
revizije u svijetu i štićenje ugleda i utjecaja vrhovnih revizijskih institucija u svojim
zemljama.
INTOSAI je samostalna, neovisna, nepolitička i nevladina organizacija s posebnim
savjetodavnim statusom u Gospodarsko-socijalnom vijeću (ECOSOC) Ujedinjenih naroda. U
skladu s INTOSAI motom: „Zajedničko iskustvo koristi svima“, razmjena iskustava između
INTOSAI članova te zaključaka koji rezultiraju iz te razmjene, jamstvo su da će državne
revizije kontinuirano napredovati s novim razvojem.
Organizacija je osnovana 1953. godine na inicijativu Emilia Fernandez Camus-a, tadašnjeg
predsjednika Vrhovne revizijske institucije Kube. U to vrijeme su se 34 vrhovne revizijske
institucije sastale na 1. INTOSAI Kongresu na Kubi. Trenutno INTOSAI ima 192 punopravna
člana i 5 pridruženih članova. (INTOSAI, 2014)
1977. godine INTOSAI je usvojila Limsku deklaraciju o revizijskim smjernicama i pravilima
i ta deklaracija artikulira INTOSAI filozofski i konceptualni pristup, a 2007. godine i
Meksičku deklaraciju o neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija, koja ističe načela
neovisnosti i demokratskih vrijednosti.
INTOSAI ima pet službenih jezika: arapski, engleski, francuski, njemački i španjolski.
Njezina snaga leži u kulturnoj, jezičnoj i državnoj raznolikosti svojih globalnih članica i traži
uravnoteženu zastupljenost regija i revizijskih sustava. Organizacija djeluje kroz konzultacije
i konsenzus, bez obzira na geografske veličine ili ekonomske snage. Također, ona naglašava
poštivanje nacionalnog suvereniteta i ravnopravnosti svojih članova.
Kako bi poboljšala sposobnost razvoja vrhovnih revizijskih institucija diljem svijeta,
INTOSAI je sklopila dogovor s 15 organizacija, a Memorandumom o razumijevanju
potpisanim u listopadu 2009. godine, uspostavljena je suradnja na jačanju kapaciteta vrhovnih
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 25
revizijskih institucija da povećaju svoju učinkovitost kao instrumenta odgovornosti,
transparentnosti, dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije u svojim zemljama. (INTOSAI,
2014 ) Vrhovne revizijske institucije svih zemalja učlanjene su u Međunarodnu organizaciju
vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), kroz koju razvijaju temeljna načela i zajedničke,
opće prihvaćene standarde za svoj rad.
Najviše tijelo INTOSAI-a je Međunarodni kongres vrhovnih revizijskih institucija
(INCOSAI), koji se sastaje svake treće godine sa svrhom raspravljanja i donošenja preporuka
vezano uz teme od zajedničkog profesionalnog interesa za sve članice, razmjene znanja,
iskustava i ideja, utvrđivanja zadataka Upravnom odboru i Glavnom tajništvu, usvajanja i
rasprave o strateškom planu organizacije, razmatranja i prihvaćanja izmjena i dopuna statuta,
utvrđivanja proračuna organizacije, usvajanja izvješća Glavnog tajništva, regionalnih skupina
i radnih tijela, te radi dogovaranja i provedbe drugih zajedničkih aktivnosti i zadataka.
Vrhovne revizijske institucije trebaju biti neovisne od entiteta revizije i zaštićene od bilo
kakog vanjskog utjecaja. Njihova temeljna zadaća je ispitati jesu li javna sredstva ekonomično
i učinkovito raspoređena i korištena u skladu s postojećim pravilima i propisima. Također je
važno da se njihove metode revizije temelje na suvremenim saznanjima i tehničkim znanjima
i da su revizori imaju potrebne stručne kvalifikacije i moralni integritet.
INTOSAI osigurava prikladan ustavni ili zakonski okvir koji poziva za cjelovitu reviziju i
neograničen pristup informacijama čime omogućuje neograničeno objavljivanja izvješća
vrhovnih revizijskih institucija, te podržava izgradnju institucionalnih kapaciteta vrhovnih
revizijskih institucija za koji omogućavaju organizacijsku i financijsku neovisnost..
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 26
3.1.1.1. Organizacijska struktura
Svoju misiju i cilj INTOSAI ostvaruje kroz mnoga tijela koja imaju različitu ulogu. Glavna
tijela INTOSAI organizacije su: Kongres, Upravni odbor, Generalno tajništvo, Regionalne
radne grupe.
Slika 8. Glavna tijela INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014)
3.1.1.1.1. Kongres
Kongres je vrhovno tijelo INTOSAI-a i sastoji se od punopravnih i pridruženih članova.
Svake tri godine održavaju se redoviti sastanci u gostujućoj zemlji jedne od vrhovnih
revizijskih institucija. Na tim sastancima članovi INTOSAI-a imaju priliku za razmjenu
iskustava, raspravu o određenim pitanjima i dijeljenje rješenja i preporuka za poboljšanje
odgovornosti vlada diljem svijeta. Sudionici su delegacije članica vrhovnih revizijskih
institucija, predstavnici Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i drugih međunarodnih i stručnih
organizacija. Zaključci tj. odluke Kongresa donose se jednostavnom većinom glasova, osim
odluka o izmjenama i dopunama Statuta, koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu glasova.
Neovisno o broju delegata koji je predstavljaju, svaka vrhovna revizijska institucija koja
sudjeluje na Kongresu ima pravo na jedan glas na Kongresu prilikom glasovanja, a nijedna
zemlja članica nema pravo veta.
INTOSAI
Kongres
Upravni odbor
Generalno tajništvo
Regionalne radne grupe
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 27
Zadaci Kongresa su sljedeći:
� raspraviti i dati preporuke o temama od zajedničkog profesionalnog i tehničkog
interesa s ciljem promicanja razmjene ideja i iskustava
� dodijeliti zadatke Upravnom odboru i Glavnom tajništvu
� imenovati povjerenstva i dodijeliti im zadatke
� usvojiti izmjene i dopune statuta INTOSAI-a
� baviti se svim pitanjima koja su donešena pred Kongres od strane Upravnog odbora
� usvojiti trogodišnje proračune INTOSAI-a
� odobriti godišnje izvješće i revidirana financijska izvješća Generalnog tajništva
� utvrditi, na prijedlog Upravnog odbora, zemlju čija će vrhovna revizijska intitucija
organizirati sljedeći kongres
� odlučiti o pitanjima koja se tiču međunarodne suradnje vrhovnih revizijskih institucija
� odrediti, na prijedlog Upravnog odbora, revizore organizacije
� donositi odluke o svim pitanjima u vezi s ovom institucijom koja nisu pokrivena ili
navedena u Statutu
3.1.1.1.2. Upravni odbor
Upravni odbor INTOSAI se sastoji od 18 članova. Sastaje se u jednom godišnje između
sastanaka Kongresa. Svaka od sedam regionalnih radnih grupa INTOSAI-a i glavne vrste
javnih revizijskih sustava su zastupljene u Odboru, čime se osigurava uravnotežena
zastupljenost svih zemalja članica. INTOSAI razvojna inicijativa i Internacionalni časopis
državne revizije također su zastupljeni u Upravnom odboru. Predsjednik Odbora je
predsjednik vrhovne revizijske institucije koja je ugostila posljednji kongres. (ibid.)
INTOSAI razvojna inicijativa (IDI - INTOSAI Development Initiative) podržava
unaprjeđenje revizorskih kapaciteta članova INTOSAI-a. Osnovana je 1986. godine na
Kongresu u Sydneyu. IDI u Norveškoj je osnovana u svibnju 1999. godine kao Temelj ispod
norveškog zakona, dajući mu organizacijsku i ekonomsku neovisnost. Predsjednik norveškog
odbora državnih revizora djeluje kao predsjednik odbora INTOSAI razvojne inicijative.
Aktivnosti inicijative uključuju dugoročne regionalne programe obuke, regionalne satelitske i
partnerske programe i seminare i radionice o ključnim područjima državne revizije.
Internacionalni časopis državne revizije posvećen je unaprjeđenju procedura i tehnika državne
revizije. Časopis se također koristi kao alat za učenje jer su članci unutar časopisa
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 28
usredotočeni na pragmatične aspekte sektora javne revizije i studija slučaja. Objavljuje se
kvartalno na pet službenih jezika INTOSAI-a, od strane vrhovne revizijske institucije
Sjedinjenih Američkih Država (Government Accountability Office - GAO). (ibid.)
Zadaci Upravnog odbora su
� da se u vremenu između dva Kongresa poduzmu sve mjere koje se smatraju
potrebnima
� postizanje ciljeva INTOSAI-a i uspjeh u obavljanju zadataka dodijeljenih od strane
Kongresa
� utvrditi da li kvalifikacije vrhovnih revizijskih institucija koje se žele priključiti
INTOSAI-u udovoljavaju zahtjevima priključenja i odlučivanje o njihovom
priključivanju
� prepoznavanje regionalnih radnih grupa koje žele surađivati kao takve u okviru
INTOSAI-a
� formirati financijski i administracijski odbor od pet članova
� usvojiti godišnje proračune, uzimajući u obzir provedbu Strateškog plana INTOSAI-a
pregled i prihvaćanje godišnjeg izvješća Glavnog tajništva te slanje izvješća zajedno s
komentarima Kongresu na odobrenje
Upravni odbor formira Financijski i administracijski odbor (Finance and Administration
Committee - FAC) koji se sastoji od pet njegovih članova s pravom glasa, a oni savjetuju
Upravni odbor INTOSAI-a. Vrhovne revizijske institucije – članovi s pravom glasa su:
Saudijska Arabija koja je ujedno i predsjednik tog odbora, Sjedinjene Američke Države koje
su potpredsjednik, Kina, Ekvador te Norveška. (ibid.)
Zadaci i odgovornosti Financijskog i administracijskog odbora su sljedeće:
� suradnja s Generalnim tajništvom u financijskom planiranju
� nadgledanje i kontrola provođenja proračuna
� preporuke Upravnom odboru u vezi početnih pristojbi za pridružene članice
� preporuke prilagodbi članarina punopravnih i pridruženih članova
� izvještavanje Upravnom odboru i Kongresu o aktivnostima i rezultatima
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
3.1.1.1.3. Generalno tajništvo
Prema odluci Šestog INTOSAI Kongresa u Tokiju,
nalazi u Beču, u Austriji, na sudu za reviziju Republike Austrije.
administrativnu podršku INTOSAI
Kongresima, olakšava komunikaciju me
organizira seminare, posebne studije i aktivnosti kojima
Predsjednik suda za reviziju Republike Austrije, dr. Josef Moser, je glavni tajnik INTOSAIa.
3.1.1.1.4. Regionalne radne grupe
Regionalne radne grupe služe za promicanje ciljeva INTOSAI
omogućuju članovima stručn
priznanjem regionalne radne grupe podnose se u pisanom obliku Upravnom odboru
INTOSAI-a od strane glavnog tajnika regionalne radne grupe
na suradnju u okviru INTOSAI
na redovitoj sjednici Kongresa, izvješ
prethode sjednica Kongresa. INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih
grupa s godinama osnivanja, koje su prikazane
Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI
OLACEFS
AFROSAI
ARABOSAI
ASOSAI
PASAI
CAROSAI
EUROSAI
iplomski rad ____________________________________________
Generalno tajništvo
INTOSAI Kongresa u Tokiju, od 1968. godine, Generalno tajništvo se
u, u Austriji, na sudu za reviziju Republike Austrije. Ono pruža središnju
administrativnu podršku INTOSAI-u, upravlja INTOSAI proračunom, pomaže Odboru i
Kongresima, olakšava komunikaciju među članovima u razdoblju izmeđ
organizira seminare, posebne studije i aktivnosti kojima će promicati cilje
Predsjednik suda za reviziju Republike Austrije, dr. Josef Moser, je glavni tajnik INTOSAIa.
Regionalne radne grupe
Regionalne radne grupe služe za promicanje ciljeva INTOSAI-a na razini regija
čna i tehnička podrška na regionalnoj osnovi. Zahtjevi za
priznanjem regionalne radne grupe podnose se u pisanom obliku Upravnom odboru
a od strane glavnog tajnika regionalne radne grupe. U njima se
na suradnju u okviru INTOSAI-a. U skladu sa Statutom predsjednik regionalne radne grupe,
na redovitoj sjednici Kongresa, izvješćuje o svojim aktivnostima tijekom tri godine koje
INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih
koje su prikazane na Slici 9.
Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI (prerađeno prema INTOSAI, 2014)
• Organization of Latin American and Carribean Supreme Audit Institutions
• Osnovana 1965.
• African Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1976.
• Arab Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1976.ARABOSAI
• Asian Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1978.
• Pacific Association of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1987.
• Carribean Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1988.
• European Organization of Supreme Audit Institutions• Osnovana 1990.
________________________ 29
Generalno tajništvo se
Ono pruža središnju
čunom, pomaže Odboru i
lanovima u razdoblju između Kongresa te
e promicati ciljeve INTOSAI-a.
Predsjednik suda za reviziju Republike Austrije, dr. Josef Moser, je glavni tajnik INTOSAIa.
na razini regija, čime se
na regionalnoj osnovi. Zahtjevi za
priznanjem regionalne radne grupe podnose se u pisanom obliku Upravnom odboru
U njima se izražava spremnost
redsjednik regionalne radne grupe,
uje o svojim aktivnostima tijekom tri godine koje
INTOSAI Upravni odbor je prepoznao sedam regionalnih radnih
eno prema INTOSAI, 2014)
Organization of Latin American and Carribean
African Organization of Supreme Audit Institutions
Arab Organization of Supreme Audit Institutions
Asian Organization of Supreme Audit Institutions
Pacific Association of Supreme Audit Institutions
Carribean Organization of Supreme Audit Institutions
European Organization of Supreme Audit Institutions
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 30
3.1.1.2. Odbori, radne i operativne grupe
INTOSAI organizacija obuhvaća i različite odbore, radne grupe te operativne grupe koje
imaju različite uloge, a čija je svrha da potpomažu rad cjelokupne organizacije. Odbori
INTOSAI bave se pitanjima velike važnosti i interesa za sve svoje članice, kao što su
pripremanje standarda i smjernica za državne revizije koje se primjenjuju u cijeloj
organizaciji. Odbori trebaju imati uravnoteženu zastupljenost članova organizacije i jasne
smjernice od strane Upravnog odbora. Radne grupe se formiraju za rješavanje određenih
tehničkih pitanja koja su od interesa za pojedinu vrhovnu revizijsku organizaciju, kao što su
pitanje privatizacije, revizije okoliša i slično. One objavljuju smjernice i najbolje prakse kao
rezultat njihovog rada. Članovi INTOSAI-a su slobodni pridružiti se radnim grupama ukoliko
imaju interesa za tim. Osim odbora i radnih grupa, operativne grupe su formirane od strane
Kongresa ili Upravnog odbora ukoliko je potrebno da se rješe određena pitanja koja su od
značajnog interesa mnogih vrhovnih revizijskih institucija. Operativne grupe djeluju u
određenom vremenskom periodu te se raspuštaju kada dovrše zadatke koji su im dodjeljeni.
Operativne grupe trebaju imati uravnoteženu zastupljenost INTOSAI članova.
3.1.1.3. Strateški ciljevi i plan
Strateški plan INTOSAI obuhvaća misiju i viziju i četiri glavna cilja. Osnovne vrijednosti
INTOSAI organizacije su: neovisnost okruženja u kojemu se odvija revizija, integritet
revizora na kojemu se temelji revizorska profesija, profesionalizam, vjerodostojnost,
uključivost, suradnja i inovacija. Strateški plan na prošlim uspjesima gradi i usmjeruje
organizaciju kako bi se susrela s novim izazovima u budućnosti. Prvi strateški plan bio je
usvojen 2004. godine, a bio je namijenjen za vođenje operacija od strane INTOSAI Kongresa
u Budimpešti. Sastojao se od tri primarna cilja koja su bila vezana za misiju i jednog
organizacijskog cilja. Drugi strateški plan, koji se odnosi na razdoblje od šest godina, od
2011. do 2016., i koji je trenutno na snazi, usvojen je od strane 20. INCOSAI-a u Južnoj
Africi 2010. godine. Ističe određene strateške prioritete:
� pomoći osigurati neovisnost vrhovnih revizijskih institucija
� implementacija ISSAI (International Standards of Supreme Audit Institutions) okvira
� jačanje gradnje kapaciteta vrhovnih revizijskih intitucija
� demonstracija vrijednosti i koristi vrhovnih revizijskih intitucija
� produbiti borbu protiv korupcije
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 31
� poboljšati INTOSAI komunikaciju
Kako bi se suočili s ključnim problemima i u potrazi za kontinuiranim poboljšanjem, kao i
poduzimanjem daljnjeg koraka prema postavljanju INTOSAI-a kao modela među
međunarodnim institucijama, INTOSAI je nastavio razvijati svoju strategiju usmjerenu prema
budućnosti kako bi ostvario svoja četiri cilja, prikazana na Slici 10.
Slika 10. Strateški ciljevi INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014)
3.1.1.3.1. Profesionalni standardi
Strateški plan INTOSAI uključuje stvaranje Odbora profesionalnih standarda (Professional
Standards Committee - PSC). Svrha tog odbora je promicanje snažnih, neovisnih i
multidisciplinarnih vrhovnih revizijskih institucija poticanjem vrhovnih revizijskih institucija
da budu primjer i doprinose razvoju i usvajanju odgovarajućih i učinkovitih profesionalnih
standarda. U današnje vrijeme taj se odbor sastoji od Upravnog odbora i pododbora.
Pododbori djeluju samostalno u skladu s odobrenim planom rada. Odbor profesionalnih
standarda se temelji na otvorenom i dobrovoljnom članstvu koji predstavljaju „bazen resursa“
za obavljanje postojećih i budućih zadataka.
Cilj je promovirati jake, neovisne i multidisciplinarne vrhovne revizijske institucije i
potaknuti dobro upravljanje kroz pružanje i održavanje Međunarodnih standarda vrhovnih
revizijskih institucija (ISSAI). Cilj će biti postignut s pomoću sljedećih strategija:
INTOSAI STRATEŠKI
CILJEVI
Profesionalni standardi
Izgradnja kapaciteta
Razmjena znanja
Oblikovanje međunarodnih organizacija
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 32
� razvijanje odgovornosti i transparentnosti načela
� pregled i restrukturiranje trenutnih aranžmana odbora za standarde
� razvijanje partnerstva s drugim utemeljiteljima međunarodnih standarda
3.1.1.3.2. Izgradnja kapaciteta
Izgradnja kapaciteta označava institucionalnu izgradnju kapaciteta aktivnosti. Sljedeće
strategije se provode za ostvarivanje tog cilja:
� promicanje veće aktivnosti izgradnje kapaciteta među članovima INTOSAI-a kroz
INTOSAI razvojnu inicijativu i srodne napore
� razvijanje partnerstva s međunarodnim organizacijama za razvoj, a u skladu sa
zahtjevima za neovisnost INTOSAI-a
� savjetodavne i konzultantske usluge
� promicanje najboljih praksi i osiguranje kvalitete kroz dobrovoljne stručne procjene
Strateški plan INTOSAI-a za razdoblje od 2005. do 2010. godine postavlja kao glavne zadaće
Odbora za izgradnju kapaciteta (Capacity Building Committee - CBC) izgradnju
profesionalnih kapaciteta vrhovnih revizijskih institucija kroz obuku, tehničku pomoć i druge
razvojne aktivnosti. U današnje vrijeme taj se odbor sastoji od Upravnog odbora i dva
pododbora. Zadaća pododbora je obavljanje i provedba plana rada Odbora za izgradnju
kapaciteta. Odbora za izgradnju kapaciteta se temelji na otvorenom i dobrovoljnom članstvu
te predstavlja „bazen resursa“ za obavljanje različitih zadaća pododbora.
3.1.1.3.3. Razmjena znanja
Cilj Razmjena znanja se temelji na osnovnim značajkama otvorenosti, dijeljenja i suradnje.
Cilj bi trebao biti postignut pomoću strategija:
� uspostavljanje novih i održavanje postojećih radnih grupa
� omogućavanje najboljih praksi u skladu s raznolikosti i suverenosti razmatranja
� razvoj globalne komunikacijske politike i strategije
� promicanje partnerstva s akademskim i istraživačkim institucijama u skladu s
INTOSAI zahtjevima neovisnosti
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 33
3.1.1.3.4. Oblikovanje međunarodnih organizacija
Strateški cilj oblikovanje međunarodnih organizacija se odnosi na organizaciju i upravljanje
INTOSAI-a. Strateški ciljevi uključuju: promoviranje ekonomičnih, učinkovitih i djelotvornih
radnih praksi:
� promoviranje pravovremenog donošenja odluka osiguravajući da ključne odluke imaju
� široku podršku INTOSAI članstva
� promicanje učinkovitih praksi zadržavajući poštovanje prema autonomiji regionalnih
radnih grupa, uravnoteženom donošenju odluka, financijskoj neovisnosti,
nepolitičkom karakteru INTOSAI-a i različitim modelima i pristupima članica
INTOSAI-a
3.1.1.4. INTOSAI revizijski standardi
Opći okvir INTOSAI standarda proizlazi iz deklaracija iz Lime i Tokija, izjava i izvješa koja
je usvojio INTOSAI na raznim kongresima te izvješća grupe stručnjaka Ujedinjenih naroda sa
sastanaka o računovodstvu i reviziji javog sektora u zemljama u razvoju. INTOSAI revizijski
standardi sastoje se od četiri dijela:
a) osnovna načela
b) opći standardi
c) standardi obavljanja revizije
d) standardi izvješćivanja
INTOSAI je ove standarde razvio kako bi pružio okvir za uspostavljanje postupaka i praksi
koje treba primjenjivati u obavljanju revizije uključujući revizije računalno podržanih sustava.
Oni se trebaju promatrati sa stajališta pojedinih ustava, zakona i drugih uvjeta u kojima
djeluje vrhovna revizijska institucija. Osnovna načela revizijskih standarda jesu temeljne
pretpostavke, dosljedne premise, logična načela i zahtjevi koji pomažu u razvijanju revizijskih
standarda te služe revizorima u oblikovanju njihovih mišljenja i izvješća, a posebice u
slučajevima gdje se ne primjenjuju posebni standardi. Revizijski standardi trebaju biti u
skladu s revizijskim načelima. Oni revizoru također pružaju minimalne smjernice što pomaže
u određivanju obujma revizijskih mjera i postupaka koje treba primijeniti u reviziji. Revizijski
standardi predstavljaju kriterije ili mjerilo na osnovi kojega se ocjenjuje kvaliteta revizijskih
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 34
rezultata. Objašnjenja i obrazloženja ovih standarda su u isključivoj nadležnosti Upravnog
odbora INTOSAI-a, dok su izmjene i dopune u nadležnosti Kongresa INTOSAI-a.
3.1.2. Revizijska organizacija EUROSAI
Sve vrhovne revizijske institucije imaju isti zadatak u javnom životu svoje zemlje: ispituju
upravljanje javnim sredstvima i žele sačuvati vrijednost novca poreznih obveznika. Porezni
obveznici, političari i birači zainteresirani su da se javna sredstva koriste u skladu sa zakonom
i ispravno. Međutim, pristupi nadzoru javnih izdataka i izvješćivanju o rezultatima nadzora
ponekad su zajednički pojedinim zemljama, a ponekad su specifični i primjenjuju se u jednoj
ili dvije zemlje te odražavaju posebnosti njihova povijesnog razvoja. Prema knjizi National
Audit Office of the United Kingdom: The State Audit in the European Union, razlikujemo 4
glavna oblika njihova ustroja:
1. sud sa sudskim ovlastima,
2. kolegijalno tijelo bez sudskih ovlasti,
3. neovisni ured za reviziju s glavnim državnim revizorom na čelu i
4. ured za reviziju na čijem je čelu glavni državni revizor, koji je zapravo član vlade.
Revizijska organizacija EUROSAI je vrhovna revizijska organizacija zadužena za europski
teritorij, zbog čega je od velikog značaja i za Republiku Hrvatsku. EUROSAI (European
Organisation of Supreme Audit Institutions), tj. Europska organizacija vrhovnih revizijskih
institucija, je jedna od regionalnih grupa Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih
institucija (INTOSAI).
EUROSAI je osnovana 1990. godine s 30 članova, odnosno vrhovnih revizijskih institucija 29
europskih država i Europskim revizorskim sudom. Danas EUROSAI broji 50 članica,
odnosno vrhovne revizijske institucije 49 europskih država i Europski revizorski sud.
(EUROSAI, 2014)
EUROSAI ima pet službenih jezika: engleski, francuski, njemački, ruski i španjolski, a
organizacija čini veliki napor kako bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost EUROSAI
članova poštujući zemljopisnu raznolikost i različite sustave organizacije revizije u javnom
sektoru. Ova organizacija ispunjava svoje aktivnosti kroz tri tijela: Kongres, Upravni odbor i
Tajništvo. Kako bi se pomoglo ispunjavanju ciljeva sadržanih u Strateškom planu, osnovana
su četiri tima za ciljeve. Svaki od njih se sastoji od EUROSAI članova i odgovoran je za
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 35
napredak organizacije prema postizanju odgovarajućeg cilja. Tu su i dvije radne grupe, dvije
operativne grupe i jedan odbor. Ta tijela su osnovana kao potpora Kongresu, na tehničkoj
razini, u konkretnim djelima i inicijativama.
Slika 11. Tijela, strateški ciljevi i potporne grupe organizacije EUROSAI
(prerađeno prema EUROSAI, 2014)
3.1.2.1. Povijest, ciljevi i načela organizacije
Ideja o Europskoj organizaciji Vrhovnih revizijskih institucija nastala je još u vrijeme
osnivanja INTOSAI-a 1953. godine. Prvi aktivni koraci k uspostavi EUROSAI-a poduzeti su
1974. godine tijekom VIII. INTOSAI Kongresa u Madridu. Između 1975. i 1989. vrhovne
revizijske institucije Italije i Španjolske, otvoreile su put za EUROSAI pripremom početnih
nacrta EUROSAI Statuta. U lipnju 1989. XIII. INTOSAI Kongres u Berlinu, donio je
"Berlinske deklaracije", u koju je ugrađen sporazum o stvaranju Europske organizacije
vrhovnih revizijskih institucija. Konstitutivna konferencija i I. Kongres EUROSAI-a u
održani su 1990. godine u Madridu, Španjolskoj, gdje je trajno uspostavljeno i sjedište
institucije u uredu španjolskog suda za reviziju.
GLAVNA TIJELA
KONGRES
UPRAVNI ODBOR
TAJNIŠTVO
STRATEŠKI CILJEVI
Izgradnja kapaciteta
Profesionalni standardi
Razmjena znanja
Upravljanje i komunikacija
RADNE GRUPE
Informacijska tehnologija
Revizija okoliša
Baza podataka dobrih praksi
Revizija sredstava za nesreće i katastrofe
Revizija i etika
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 36
Ciljevi EUROSAI organizacije definirani su u njezinom Statutu:
� promicanje stručnog i tehničkog razumijevanja i suradnje među članicama institucije
EUROSAI i drugih regionalnih grupa INTOSAI-a kroz razmjenu ideja i iskustava o
reviziji i javnim financijama
� održavanje odnosa s nacionalnim i međunarodnim institucijama specijaliziranih za
probleme koji utječu na reviziju javnih prihoda i rashoda
� informiranost svih članica EUROSAI-a o izmjenama zakonodavstva svake države o
pitanjima revizije javnih financija i funkcioniranju pojedinih institucija
� promicanje teoretskih i praktičnih studija o problemima i pitanjima koja se odnose na
reviziju i srodne discipline
� surađivanje u razmjeni tehnika i znanja, poticanje održavanja seminara i tečajeva
treninga za službene djelatnike članica EUROSAI-a
� promicanje i olakšana razmjena informacija i dokumentacije među članovima
EUROSAI-a, kao i širenje publikacija o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti
� poticanje stvaranja specijaliziranih centara, instituta i sveučilišta za reviziju javnih
prihoda i rashoda
� poticanje provedbi zaključaka i preporuka koje je usvojio Kongres EUROSAI-a
� osiguranje unifikacije u terminologiji u području revizije javnih financija
� poduzimanje napora da se postigne veće razumijevanje problema i pitanja koja se
odnose na reviziju javnih financija
Slika 12. Načela temeljem kojih je inspiriran EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014)
Jednakost svih vrhovnih revizijskih institucija koje su članovi EUROSAI-a
Njihovo pravo na slobodnu
inkorporaciju i odvajanje
Poštivanje pravnih propisa kojima je
svaka vrhovna revizijska institucija
vođena
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 37
3.1.2.2. Organizacijska struktura
EUROSAI ostvaruje svoju misiju kroz niz tijela. Struktura EUROSAI-a je navedena u Statutu
te je čine tri glavna tijela: Kongres, Upravni odbor i Generalno tajništvo.
3.1.2.2.1. Kongres
EUROSAI Kongres je vrhovno tijelo EUROSAI-a. Kongres se sastoji od svih članova
EUROSAI-a, odnosno njihovih predsjednika ili ovlaštenih predstavnika. Sastaje se na
redovitoj sjednici svake tri godine. Prema Statutu, Kongres ima sljedeće ovlasti i zadatke:
� uspostavljanje smjernica potrebnih za postizanje ciljeva EUROSAI-a
� odobravanje izvješća drugih tijela koja čine EUROSAI o njihovim aktivnostima
� odobravanje prijedloga jednog ili više članova ili od strane Upravnog odbora
� odobravanje proračuna, za razdoblje između dva redovna kongresa, financijskih
� doprinosa članova te računa EUROSAI-a
� stvaranje tehničkih odbora i radnih grupa i određivanje njihovih funkcija
� odabir četiri člana Upravnog odbora
� odabir zemlje u kojoj će se održati sljedeća redovna sjednica Kongresa
� izmjena statuta EUROSAI-a, na prijedlog Upravnog odbora ili jedne trećine članova
EUROSAI-a, a donoseći izmjenu dvotrećinskom većinom glasova nazočnih, u kojem
slučaju, predložena izmjena treba biti poslana članovima EUROSAI-a 30 dana
unaprijed
� izrada vlastitih pravila i propisa
� imenovanje revizora EUROSAI-a
3.1.2.2.2. Upravni odbor
Prema člancima Statuta, EUROSAI Upravni odbor se sastoji od osam članova:
� četiri punopravna: predsjednici vrhovnih revizijskih institucija koje su bile domaćini
posljednje dvije redovne sjednice Kongresa, predsjednik vrhovne revizijske institucije
koja će biti domaćin naredne redovne sjednice Kongresa te Glavni tajnik EUROSAI-a
� četiri birana od Kongresa na razdoblje od šest godina.
Trenutno se Upravni odbor sastoji od vrhovnih revizijskih institucija sljedećih zemalja:
Portugala, Poljske, Španjolske, Turske, Ukrajine, Nizozemske, Belgije i Europskog
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 38
revizorskog suda dok su zemlje promatrači: Austrija, Mađarska, Norveška i Ruska Federacija.
Upravnim odborom predsjeduje predsjednik EUROSAI-a, Guilherme d'Oliveira Martins, koji
je predsjednik Portugalskog revizijskog suda te koji zastupa organizaciju. On je ujedno i
predsjednik vrhovne revizijske institucije Portugala, ali i vanjski predstavnik EUROSAI-a. U
slučajevima kada Upravni odbor ne može donjeti većinsku odluku ima odlučujući glas. Dva
potpredsjednika (od lipnja 2011., vrhovna revizijska institucija Nizozemske - prvo
potpredsjedništvo te vrhovna revizijska institucija Turske – drugo potpredsjedništvo) te
Glavni tajnik podupiru Predsjednika EUROSAI-a u obavljanju zadataka. Da bi se osigurala
odgovarajuća zastupljenost EUROSAI članova u Upravnom odboru, zemljopisna raznolikost i
različiti sustavi organizacija revizije u javnom sektoru su uzeti u obzir pri imenovanju članova
Upravnog odbora. Predsjednici vrhovnih revizijskih institucija koji su dio Upravnog odbora
INTOSAI-a i članovi EUROSAI-a također sudjeluju u Upravnom odboru, kao promatrači.
Gosti mogu biti pozvani na sastanke Upravnog odbora kako bi predstavili konkretne točke
dnevnog reda. Upravni odbor se sastaje najmanje jednom godišnje. Njegov zadnji sastanak je
održan u Bruxellesu (Belgija) 30. svibnja 2013. godine. Sljedeći sastanak Upravnog odbora
održat će se u Haagu (Nizozemska), u lipnju 2014. godine. Zadaci i obveze Upravnog odbora
su sljedeće:
� nadgledati ispunjenje Statuta EUROSAI-a
� donijeti odluke potrebne za funkcioniranje EUROSAI-a, u skladu sa smjernicama
utvrđenim od strane Kongresa
� usvojiti nacrt proračuna i predati ga Kongresu na odobrenje
� izraditi smjernice za pripremu i prezentaciju financijskih izvještaja od strane Tajništva
i za njihovu reviziju od strane revizora
� predaja računa, zajedno s izvješćem revizora i vlastitim komentarima, Kongresu na
odobrenje
� podnijeti izvješće o EUROSAI aktivnostima za svako redovno zasjedanje Kongresa
� ispuniti druge poslove koji su im povjereni od strane Kongresa
3.1.2.2.3. Generalno tajništvo
Tajništvo EUROSAI-a djeluje trajno na Sudu revizije u Španjolskoj, koje je ujedno i sjedište
EUROSAI-a. Glavni tajnik EUROSAI-a, Ramón Álvarez de Miranda, je predsjednik
španjolskog suda za reviziju. Tajništvo održava EUROSAI članove u kontaktu i promiče
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 39
odnose između njih u intervalu između Kongresa. Odgovorno je za izradu rasporeda
prijedloga koji se podnose upravnim tijelima, a na zahtjev članova.
Prema Statutu, Tajništvo ima sljedeće odgovornosti:
� pripremanje sjednica Upravnog odbora
� provođenje odluka Kongresa i Upravnog odbora
� priprema nacrta proračuna EUROSAI-a i dostavljanje Upravnom odboru
� predaja financijskih izvješća, uz godišnji financijski izvještaj, Upravnom odboru
� provedba proračuna i održavanje računa i evidencija organizacije
� obavljanje dužnosti koje mu je dodijelio Kongres ili Upravni odbor
3.1.2.3. Odbori, radne i operativne grupe
EUROSAI Kongres nadležan je za izradu, osnivanje i raspuštanje tehničkih komisija, radnih
grupa i utvrđivanje njihovih funkcija. Ta tijela su postavljena kao potpora Kongresu, na
tehničkoj razini, u konkretnim djelima i inicijativama. Mogu biti osnovana po stalnoj osnovi
ili s konkretnim vijekom trajanja za izvršavanje određenih zadataka. Radne grupe, operativne
grupe i odbori se sastoje od članova EUROSAI-a te podnose izvješće o svom radu EUROSAI
Upravnom odboru. Članovi EUROSAI-a mogu sudjelovati u radu tih tijela na dobrovoljnoj
osnovi. Svaka radna grupa, operativna grupa ili tehnički odbor bira svog predsjednika. Svi
članovi koji sudjeluju u tehničkim odborima ili studijskim grupama moraju biti zastupljeni sa
svojim delegatima ili predstavnicima, koji mogu imati pomoć stručnjaka ili savjetnika.
EUROSAI trenutno ima dvije radne grupe, dvije operativne grupe i jedan odbor, baveći se
područjima koja su od posebne važnosti za EUROSAI, a to su:
1. radna grupa za informacijske tehnologije (IT), osnovana 2002. godine na V. Kongresu
u Moskvi. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Švicarske.
2. radna grupa za reviziju okoliša, postavljena 1999. godine na IV. Kongresu u Parizu.
Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Norveške.
3. operativna grupa za reviziju fondova dodijeljenih za katastrofe i nesreće, postavljena
2008. godine na VII. Kongresu u Krakowu. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska
institucija Ukrajine.
4. operativna grupa za reviziju i etiku, postavljena 2011. godine na XXXVIII. Upravnom
odboru. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska institucija Portugala.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 40
5. nadzorni odbor za postavljanje i rad elektronske baze podataka s dobrim praksama o
kvaliteti revizije, postavljena 2011. godine na VIII. Kongresu, za razvoj i održavanje
aktualnosti rada Radne grupe EUROSAI-a za izradu nacrta Vodiča za dobre prakse o
kvaliteti revizije, postavljena 2008. godine. Predsjedavajuća je vrhovna revizijska
institucija Mađarske.
3.1.2.4. Strateški ciljevi i plan
Prvi Strateški plan EUROSAI-a usvojen je na VIII. Kongresu EUROSAI-a u Lisabonu,
Portugalu, za razdoblje 2011.-2017. godine, Temelji se temelji na četiri cilja (slika 13.). Za
svaki od ciljeva postoji tim sastavljen od predstavnika članova EUROSAI-a. Timovi za
ciljeve moraju podnositi izvješća Upravnom odboru.
Slika 13. Strateški ciljevi EUROSAI organizacije (prerađeno prema EUROSAI, 2014)
3.1.2.4.1. Izgradnja kapaciteta
Izgradnja kapaciteta vrhovnih revizijskih institucija znači razvijanje sposobnosti, znanja,
strukture i načina rada koji čine organizaciju učinkovitijom, gradeći na postojećim jakostima i
rješavanju manjkavosti i slabosti. EUROSAI se zalaže za poticanje razvoja jakih, neovisnih i
visoko stručnih vrhovnih revizijskih institucija. Stoga je EUROSAI usvojio "Izgradnju
kapaciteta" kao prvi cilj u svom strateškom planu za 2011.-2017. godinu. Cilj je popraćen
timom sastavljenim od predstavnika članova EUROSAI-a, koji ima odgovornost da se
unaprijedi rad EUROSAI-a prema postizanju cilja. Timom prvog cilja predsjedava francuski
revizijski sud i izvještava o svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tog tima su
EUROSAI STRATEŠKI
CILJEVI
Izgradnja kapaciteta
Profesionalni standardi
Razmjena znanja
Upravljanje i komunikacija
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 41
vrhovne revizijske institucije Austrije, Estonije, Gruzije, Mađarske, Latvije, Litve, bivše
jugoslavenske Republike Makedonije, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Švedske, Ukrajine i
Velike Britanije. Nadalje, vrhovne revizijske institucije Cipra i Španjolske sudjeluju kao
pozvani stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.
3.1.2.4.2. Profesionalni standardi
U svrhu obavljanja svojih dužnosti kompetentno i profesionalno, vrhovne revizijske institucije
trebaju imati suvremeni okvir profesionalnih međunarodnih standarda. Međunarodna
organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) je razvila niz takvih standarda koje
EUROSAI promiče i olakšava njihovu provedbu od strane svojih članova u okviru strateškog
cilja "Profesionalni standardi" unutar strateškog plana za 2011.-2017. godinu.
Postavljen je i tim za postizanje tog cilja, kojim predsjedava njemački Federalni sud revizora
te izvještava o svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tog tima su vrhovne revizijske
institucije Austrije, Belgije, Gruzije, Mađarske, bivše jugoslavenske Republike Makedonije,
Latvije, Litve, Portugala, Rumunjske, Rusije, Slovačke i Ukrajine. Vrhovne revizijske
institucije Azerbejdžana, Cipra, Danske, Estonije i Švedske sudjeluju u timu kao pozvani
stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima. Tim je vođen s tri ključne
strategije provedbe:
1. Za podizanje svijesti o ISSAI i INTOSAI GOV (INTOSAI Guidance on Good
Governance), tim promiče prijevod standarda na ruski jezik (jedini EUROSAI radni jezik
u kojem oni još nisu dostupni), te objavljuje i članke u časopisu EUROSAI-a i pruža
stručne materijale na web stranici EUROSAI-a.
2. Organiziranje seminara i radionica za pružanje savjeta, razmjenu iskustava i
identificiranje dobrih praksi.
3. Suradnja sa stručnim organizacijama poput Europske konfederacije instituta internih
revizora.
3.1.2.4.3. Razmjena znanja
U cilju jačanja revizije javnog sektora, odgovornosti, dobrog upravljanja i transparentnosti u
regiji, EUROSAI ima za cilj unaprijediti razmjenu znanja, informacija i iskustava između
svojih članica i sa vanjskim partnerima. Stoga je EUROSAI usvojio "Razmjenu znanja" kao
treći cilj u svom strateškom planu za 2011.-2017. godinu. Također je sastavljen tim od
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 42
predstavnika EUROSAI članova, koji ima odgovornost da unaprijedi rad EUROSAI-a prema
ostvarenju tog cilja. Tim timom predsjedava češki Vrhovni ured za reviziju koji izvještava o
svom radu EUROSAI Upravni odbor. Članovi tima su vrhovne revizijske institucije Austrije,
Belgije, Estonije, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Mađarske, Litve, Norveške,
Poljske, Portugala, Švicarske i Ukrajine. Osim toga, vrhovna revizijska institucija Španjolske
sudjeluje u timu kao pozvani stručnjak, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.
3.1.2.4.4. Upravljanje i komunikacija
Temeljni dio procesa strateškog planiranja je procjena sposobnosti EUROSAI za ostvarivanje
strateških ciljeva. To uključuje osiguranje ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti
poslovanja i rada unutar proračuna. Stoga je EUROSAI usvojio "Upravljanje i komunikaciju"
kao četvrti cilj u svom strateškom planu. Tim je sastavljen od predstavnika EUROSAI
članova, koji ima odgovornost da unaprijedi rad EUROSAI-a prema postizanju tog cilja.
Timom predsjedava Predsjedništvo EUROSAI-a, portugalski sud za reviziju, koji izvještava o
svom radu EUROSAI Upravni odbor i Tajništvo. Članovi tima su vrhovne revizijske
institucije Češke, Francuske, Njemačke, Poljske, Nizozemske i Španjolske. Osim toga,
vrhovna revizijska institucija Danske i Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno s Tajništvom
INTOSAI-a i direktorom strateškog planiranja INTOSAI-a, sudjeluju u timu kao pozvani
stručnjaci, što znači da oni nemaju pravo glasa u odlukama tima.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 43
3.2. Najveće revizorske tvrtke
U različitim zemljama organizacija revizorske djelatnosti je drukčija, ovisno o zakonodavstvu
pojedinih zemalja. Revizijske tvrtke (am. Certified Public Accountants Firms – CPA firms) su
organizacije ovlaštene za provedbu stručne i neovisne revizije. One se bave neovisnom
eksternom revizijom (Independent external auditing), a u pravilu su objekt takve revizije
financijski izvještaji određenog poduzeća.
Kako bi mogle raditi svoj posao, revizijske tvrtke moraju biti članice nacionalnih instituta za
reviziju i koji nadziru njihov rad u smislu provjeravanja obavlja li se revizijski posao stručno i
profesionalno te da li revizijska tvrtka primjenjuje revizijske standarde i poštuje kodeks
profesionalne etike revizora. (Sever Mališ i dr, op.cit.:103-104)
S aspekta vlasništva, revizijske tvrtke mogu biti organizirane kao tvrtke u pojedinačnom
vlasništvu (društvo s ograničenom odgovornošću), kao partnerstvo (javno trgovačko društvo i
komanditno društvo ili partnerstvo) ili kao dioničarska društva. Bez obzira o kojem se obliku
organiziranosti profesionalnog djelovanja radi, sve one moraju imati status pravne osobe.
Zbog porasta sporova protiv revizora, najčešći organizacijski oblik je partnerstvo, pri čemu su
oni snažniji, kompetentniji i profesionalniji ne samo u obavljaju posla, već i u zaštiti
poslovanja u slučaju sudskih sporova.
U zadnje se vrijeme organizacijski status mijenja i revizijske se tvrtke sve češće organiziraju
kao korporacije, zbog djelotvornijeg upravljanja poslovanjem i problematike odgovornosti
revizora. (Messier Jr, 2000:17-18). Revizijske tvrtke mogu se rangirati i po veličini, zavisno o
području djelovanja i mogućnostima utjecaja na revizijsku profesiju. Revizorsku tvrtku tako
može činiti samo jedna osoba (vlasnik – revizor) ili biti velika međunarodna korporacija koja
zapošljava nekoliko tisuća ljudi.
Revizorske tvrtke mogu pružati različite usluge, odnosno širi asortiman usluga. To ne
podrazumijeva svaštarenje, već samo ono što je dozvoljeno odrednicama profesionalne etike.
Institut za reviziju pazi da na taj način ne bi došlo do sukoba interesa te određuje tko, odnosno
koji organizacijski dijelovi, podružnice ili filijale mogu koje poslove profesionalno obavljati,
ako se kao jednim od glavnih djelatnosti bave revizijom financijskih izvješća. Osim poslova
revizije financijskih izvješća, ove se tvtke mogu baviti i širokim spektrom ostalih
računovodstvenih i financijskih poslova. Tako se, pripadnici revizorske profesije mogu
istovremeno, po logici svog obrazovanja i iskustva, baviti sljedećim aktivnostima: eksternom
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
revizijom financijskih izvješć
poreznim savjetovanjem, rač
(specijalizirane tvrtke za pružanje usluga vo
poslodavstva pri čemu posebno podrazumijevamo savjetovanje u podru
računovodstva troškova, elektroni
poduzeća, ulaganjima, informacijama za potrebe upravljanja i sli
Na ova područja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti
klijenta, profitne i neprofitne organizacije, banke, osiguravaju
vladini (državni) programi te razli
Slika 14. Spektar revizorskih i ra
(prera
Model organizacije neke revizijske tvrtke uvjetovan je nizom
zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim
vrste usluga koje pruža, veličine, postoje
tvrtke su specifične organizacije, stoga
tri čimbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije
povećani poslovni i revizijski rizik s koj
uvjetima. Uobičajeno postoje č
su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mla
Računovodstvena savjetovanja
Vođenje računovodstva
Savjetovanje poslovodstva
iplomski rad ____________________________________________
jom financijskih izvješća, eksternom revizijom poslovanja, internom revizijom,
poreznim savjetovanjem, računovodstvenim savjetovanjem, vođenjem ra
(specijalizirane tvrtke za pružanje usluga vođenja računovodstva), savjetovanjem
čemu posebno podrazumijevamo savjetovanje u podru
unovodstva troškova, elektroničke obrade podataka, kalkulacija, nadzora nad imovinom
a, ulaganjima, informacijama za potrebe upravljanja i slično (prikazano na slici 14.)
ja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti
klijenta, profitne i neprofitne organizacije, banke, osiguravajući zavodi, fondovi i specijalni
vladini (državni) programi te različite državne institucije. (Kovačević, op.cit.
Slika 14. Spektar revizorskih i računovodstvenih područja profesionalnog djelovanja
(prerađeno prema Kovačević, 1993:45)
odel organizacije neke revizijske tvrtke uvjetovan je nizom čimbenika, kao što su specifi
zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim č
vrste usluga koje pruža, veličine, postojeće tehnologije, ljudskih resursa i sli
ne organizacije, stoga pri oblikovanju organizacijske strukture treba uvažiti
imbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije
ani poslovni i revizijski rizik s kojim se revizijske tvrtke suočavaju u suvremenim
ajeno postoje četiri skupine djelatnika zaposlenih u revizijskim tvrtkama koje
su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mla
Specijalna savjetovanja
Eksterna revizija financijskih
izvješć
Interna i eksterna revizija
poslovanja
Porezna savjetovanja
čunovodstvena savjetovanja
________________________ 44
a, eksternom revizijom poslovanja, internom revizijom,
đenjem računovodstva
unovodstva), savjetovanjem
emu posebno podrazumijevamo savjetovanje u području sustava
ke obrade podataka, kalkulacija, nadzora nad imovinom
(prikazano na slici 14.).
ja usmjereni revizori još se uže specijaliziraju u smislu vrste djelatnosti
i zavodi, fondovi i specijalni
op.cit.:45)
ja profesionalnog djelovanja
imbenika, kao što su specifični
zahtjevi okoline u kojoj revizijska tvrtka posluje, ali i brojnim unutarnjim čimbenicima, poput
resursa i slično. Revizijske
pri oblikovanju organizacijske strukture treba uvažiti
imbenika: neovisnost revizijske tvrtke prema klijentu, fleksibilnost organizacije i
čavaju u suvremenim
etiri skupine djelatnika zaposlenih u revizijskim tvrtkama koje
su organizirane kao partnerstva: partneri (ortaci), menadžeri, seniori (stariji revizori) i mlađi
Eksterna revizija financijskih
izvješća
Interna i eksterna revizija
poslovanja
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 45
revizori (asistenti). Smatra se da u dobro organiziranoj revizijskoj tvrtki po jednom partneru
moraju biti zaposlena dva menadžera, od tri do četiri starija revizora te od pet do šest mlađih
revizora, ali moguća su i drugačija organizacijska rješenja. (Tušek, 2001:59) Primjer
unutarnje organizacije revizijske tvrtke, s pregledom ovlasti i odgovornosti njezinih članova,
prikazan je na slici 15.
Slika 15. Revizijska tvrtka – pregled ovlasti i odgovornosti (prerađeno prema Tušek, 200:59)
U revizijskim tvrtkama se najčešće zapošljavaju mlađi ljudi i to u statusu revizora –asistenta,
koji zatim zavisno od postignutih rezultata, mogu postati revizori, stariji revizori, menadžeri i
na kraju mogu dostići najvišu stepenicu i postati partneri, tj. vlasnici idealnog dijela poduzeća.
U vodećim revizijskim tvrtkama svega 5 – 10% zaposlenih dostiže status partnera i za to je u
prosjeku potrebno 8 – 10 godina (Sever Mališ i dr., op.cit.:99)
1 PARTNER (ORTAK)•odnosi s najvišim
predstavnicima klijenta•pregled i ocjena obavljene
revizije•potpis revizorova izvješća•odobrenje za ispostavljen
račun klijentu•krajnja odgovornost za sve u svezi s revizorovim izvješćem
2 DIREKTORA (MENADŽERA)
•neposredni kontakt s klijentom
•neposredni nadzor nad izvršenjem revizije
•detaljni pregled obavljene revizije
• ispostava računa klijentu
3 - 4 STARIJA REVIZORA
•neposredna odgovornost za planiranje i izvršenje revizije•nadgledanje rada suradnika
5 - 6 MLAĐIH REVIZORA
•planiranje pojedinih područja revizije
•neposredna odgovornost u izvođenju revizije određenog
područja, uklju čujući i davanje mišljenja o tom
području
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 46
Za obavljanje revizije financijskih izvješća, koja su za poduzeća određene veličine zakonom
propisana kao obvezatna, vlasnici skupština dioničara ili neki drugi organ konstituiran po
osnovi vlasništva, biraju revizorsku tvrtku koja će to izvoditi. Zato se sklapa ugovor kojim se
predviđaju i definiraju područje rada, rokovi, nadležnosti i cijena, budući da revizorske tvrtke
posluju na komercijalnoj osnovi. Po osnovi obavljanja profesionalnih usluga, stječu prihode
kojim nadoknađuju troškove djelatnosti i ostvaruju određeni dobitak. Dobitak se na određeni
način limitira, o čemu vodi računa institut za reviziju propisujući cjenik usluga, što naravno
ne znači da revizori nisu dobro plaćeni kao vrhunski profesionalci. Bitno je samo da profit u
revizorskom poslu nije na prvom mjestu, jer bi to moglo skrenuti profesiju s glavnih
odrednica profesionalne etike. Ovdje se radi o komercijalnoj reviziji što znači da te revizorske
tvrtke obavljaju reviziju financijskih izvješća u onim gospodarskim i ostalim organizacijama
za koje država nema posebni neposredni interes. (Kovačević, op.cit.:46)
Revizijska tvrtka u svom radu treba biti samostalna, tj. ne smije ni u kojem slučaju biti
zavisna od klijenta kod kojeg obavlja reviziju. Od revizora se traži visoka razina nezavisnosti
i sposobnosti jer im to omogućava da ostanu nepristrani kod donošenja zaključaka te da
reviziju obave učinkovito i djelotvorno. Revizijska tvrtka ne može obavljati reviziju onog
poduzeća s kojim je kapitalno vezana. Revizijska tvrtka je obvezna savjesno i objektivno
obavljati svoj posao te držati u tajnosti informacije o klijentu, osim onih koje je po službenoj
dužnosti dužna predočiti nadležnim državnim organima. Ukoliko revizijska tvrtka svojim
radom prouzroči štetu klijentu, dužna ju je i nadoknaditi (Popović i dr., 2000:37)
Postoji još jedan oblik revizije s obzirom na klijenta za kojeg se obavlja. Riječ je o
slučajevima kada je država klijent, odnosno njeni organi. Ova se revizija zove državnom, a
tvrtke koje ju obavljaju nazivaju se generalnim ili državnim revizorom. Ovdje nije riječ o
državnoj reviziji u smislu vlasništva, već u smislu tko je klijent. U ovom slučaju su područje
rada djelatnosti državne uprave, programi i fondovi iz kojih se financiraju određeni programi,
odnosno izvode radovi koji su od šireg interesa za državnu zajednicu. Zajedničko im je da su
im osnovni ili čak jedini izvor financiranja sredstva državnog. proračuna. U smislu državne
revizije, drugo područje je revizija tzv. javnih poduzeća koja predstavljaju nezamjenjiv uvjet
za funkcioniranje drugih poduzeća, tj. cijelog gospodarstva određene države kao i života ljudi.
(Kovačević, op.cit.:46-47)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 47
3.2.1. Proces konsolidacije revizorskih tvrtki u povijesti
Veći dio 20. stoljeća u svijetu je bilo osam najvećih revizorskih tvrtki. To su bili Arthur
Andersen, Arthur Young & Co, Coopers & Lybrand, Ernst & Whinney, Deloitte Haskins &
Sells, Treset Marwick Mitchell, Price Waterhouse i Touche Ross.
Proces konsolidacije između revizorskih tvrtki započet je 1989. godine kada su spajanja
poduzeća smanjila broj velikih tvrtki sa osam na šest. Osnivanje tvrtke
PricewaterhouseCoopers udruživanjem Price Waterhouse i Coopers Lybrand 1998. godine
smanjilo je taj broj na pet. U tom je trenutku nastala zabrinutost regulatora i zakonodavaca da
će stupanj koncentracije smanjiti natjecanje, ograničiti izbor klijentima revizije, smanjiti
kvalitetu revizije te povećati troškove. Nakon objave o spajanju tvrtki Price Waterhouse te
Coopers i Lybrand, tvrtke Ernst & Young te KPMG su 1997. godine objavile da se planiraju
udružiti, što je potaknulo američko Ministarstvo pravosuđa i Europsku komisiju u Europskoj
uniji da razmotre treba li to spajanje biti osporeno jer je protunatjecateljsko. Stranke su
odlučile da se neće udružiti zbog poslovnih razloga, a ne zbog bilo kakvih prijetećih vladinih
protivljenja. Međutim, postojala je značajna zabrinutost zbog mogućnosti opstanka samo
četiriju velikih tvrtki.
Velika četvorka revidira 78% javnih poduzeća u SAD-u i 97% onih s prihodima od prodaje
većim od 250 milijuna dolara. Sljedeći red globalnih tvrtki, od kojih su najveće Cam
Thornton, BDO Seidman te McGladrey i Pullen, uglavnom nemaju kapacitete da revidiraju
najveća javna poduzeća. Najmanja je tvrtka Velike četvorke u odnosu na partnere i ostalo
stručno osoblje iz poslovanja SAD-a 2002. godine pet puta veća od sljedeće tvrtke po veličini.
Slomom Arthura Andersena 2002. godine zbog sklandala i sudjelovanja u financijskom
kriminalu tvrtke Enron, čiji je Arthur Anderon bio revizor, ostvarilo se ono što je do tada
prijetilo spajanju tvrtki Ernst & Young i KPMG. Velik dio te tvrtke prodan je ostalim velikim
revizorskim tvrtkama, a najviše Ernst&Young-u. Stvorio se računovodstveno - revizijski
prostor na kojem su četiri tvrtke sposobne služiti većini javnih poduzeća širom svijeta.
Soltani (2010) objašnjava kako su trenutni članovi „Velike četvorke“
PricewaterhouseCoopers (PwC), Deloitte & Touche, Ernst & Young i KPMG. Slom tvrtke
Arthur Andersen, zajedno s otkrivanjem brojnih računovodstvenih skandala, stvorio je novo
regulatorno okruženje: SOX zakon 2002. godine u SAD-u i slične zakone u drugim
razvijenim zemljama, stvaranje PCAOB-a u SAD-u i sličnih odbora za nadzor revizora javnih
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 48
poduzeća u ostalim zemljama te nametanje novih propisa od strane regulatora na financijskom
tržištu. Arthur Andersen nije jedina tvrtka čije su poslovanje i kvaliteta rada razmatrali
regulatori posljednih godina. PwC je u lipnju 2006. godine bio prisiljen osnovati novu tvrtku
odmah nakon odluke Agencije za financijske usluge (japanski tržišni regulator) da uvedu
dugoročnu suspenziju za rad lokalne tvrtke PwC-a u Japanu, Chuao Ayuraha PwC. Tržišni
regulatori, posebice SEC u SAD-u poduzeli su nekoliko administrativnih i zakonodavnih
postupaka protiv tvrtki Velike četvorke i njihovih podružnica.
Konsolidacija računovodstvene industrije nastala je na štetu profesije. Sa smanjenjem broja
revizorskih tvrtki, poduzeća mogu imati ograničene mogućnosti izbora trenutnog revizora. To
može biti situacija koju je teško ispraviti, ai zahtjeva da regulatori teže zadržavanju povjerenja
javnosti da bi računovodstvene tvrtke Velike četvorke preživile te da revizorske tvrtke osobno
nastoje nadvladati ograničenja koja su stvorena uslijed njihove dominantnosti na tržištu.
Soltani (2010) također navodi da istraživanja pokazuju da koncentracija revizorskih tvrtki
poboljšava kvalitetu revizije. S obzirom na veličinu njihovih klijenata, manje
računovodstvene tvrtke imaju veće stope sudskih tužbi i pod utjecajem su postupaka
provođenja od strane tržišnih regulatornih agencija.
3.2.2. „The Big Four“ („Velika četvorka“)
Četiri najveće internacionalne revizorske tvrtke poznate i pod internacionalnim izrazom “The
Big Four” ili na hrvatskom jeziku “Velika četvorka” predstavljaju mreže profesionalnih
usluga koje se bave revizijom, osiguranjima, porezima, osiguravajućom statistikom i
matematikom, korporativnim financijama i legalnim pitanjima. Oni se bave većinom
revizijom javnih trgovačkih društava, kreirajući oligopol u poslovanju u reviziji velikih
kompanija. U 2013 je bilo nekoliko spajanja i preuzimanja koji su donijeli veće prihode i
stope rasta do "Velikih 4". Tvrtke su svi prošli kroz duge i naporan put postati tako velika kao
što su oni. Iako sve tvrtke dijele zajedničke ciljeve, svaki od njih ima različite strategije za
sastanak i / ili prekoračenje tih ciljeva. Oni će najvjerojatnije nastaviti rasti i uspjeti,
uzimanjući više klijenata i stvaranje više spajanja i akvizicija. Gledajući u budućnost za sve
četiri od tih tvrtki, stvari izgledaju svijetle. "The Big Four" računovodstvene tvrtke su na vrhu
već neko vrijeme i najvjerojatnije će ostati tamo. Sve četiri tvrtke izvješće prognoze koje
ukazuju veće rezultate u godinama koje dolaze sa povećanjem obje prihoda i ukupne stope
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
rasta. Kao i kod većine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje
vrste koji omogućuju tvrtka rasti.
Koliko su revizorske tvrtke velike
svjedoči i činjenica što je naš hrvatski poznati revizo
prodao svoje udjele u revizorskoj tvrtci Grant Thornton
„Zgombić i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vode
PricewaterhouseCoopers Hrvatska, kao v
Slika 16. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“
Uspjesi i globalna razgranatost Velike
revizijskim tvrtkama u svijetu. Tako je tvrtka Deloitte u 2013.
dolara prihoda, unatoč recesiji. PricewaterhouseCoopers ima
svijetu, a u 2013. godini tvrtka je imala 32,1 milijarde dolara prihoda. Ernst&Young je za
2013. godinu prijavio prihode od 25,8 milijarde
Unatoč već dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u
usporedbi s prošlim godinama, što pokazuje njihovu snagu na tržištu.
postotak udjela na tržištu pojedine tvrt
u 2010. godini. I danas je situacija sli
i revizijskih usluga.
iplomski rad ____________________________________________
ćine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje
uju tvrtka rasti. (Big4accountingFirms, 2014)
Koliko su revizorske tvrtke velike četvorke privlačne i hrvatskim priznatim revizorima,
injenica što je naš hrvatski poznati revizor Hrvoje Zgobić, krajem 2013. godine,
prodao svoje udjele u revizorskoj tvrtci Grant Thornton International (tvrtka Hrvoja Zgo
i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vode
PricewaterhouseCoopers Hrvatska, kao vodeći partner. (Poslovni dnevnik, 2014)
. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“(Articula, 2014)
Uspjesi i globalna razgranatost Velike četvorke su nemjerljivi u usporedbi sa manjim
jetu. Tako je tvrtka Deloitte u 2013. godini imala č
č recesiji. PricewaterhouseCoopers ima čak 750 ureda po cijelom
svijetu, a u 2013. godini tvrtka je imala 32,1 milijarde dolara prihoda. Ernst&Young je za
2013. godinu prijavio prihode od 25,8 milijarde dolara, a KPMG 23,42 milijarde dolara.
dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u
usporedbi s prošlim godinama, što pokazuje njihovu snagu na tržištu. Grafikon 1. pokazuje
postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice "The Big Four" na tržištu revizijskih usluga
u 2010. godini. I danas je situacija slična, tvrtke "Velike četvorke" "vladaju" svijetom revizije
________________________ 49
ine tvrtki u ovom poslu uvijek postoje spajanja i druge aktivnosti koje
ne i hrvatskim priznatim revizorima,
ć, krajem 2013. godine,
International (tvrtka Hrvoja Zgombića
i partneri“ je prestala biti dio te Grupe) te je prešao na vodeću poziciju u
, 2014)
(Articula, 2014)
etvorke su nemjerljivi u usporedbi sa manjim
godini imala čak 32,4 milijarde
čak 750 ureda po cijelom
svijetu, a u 2013. godini tvrtka je imala 32,1 milijarde dolara prihoda. Ernst&Young je za
dolara, a KPMG 23,42 milijarde dolara.
dugogodišnjoj recesiji, ove revizorske tvrtke bilježe stalni rast prihoda u
Grafikon 1. pokazuje
lanice "The Big Four" na tržištu revizijskih usluga
etvorke" "vladaju" svijetom revizije
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Grafikon 1. Postotak udjela na tržištu
revizijskih usluga za velika poduze
3.2.2.1. Deloitte
Deloitte je brend pod čijim imenom se nalaze deseci tisu
nezavisnim poduzećima posvuda po svijetu,
financijskog savjetovanja, menadžmenta rizika, poreza i vezanih usluga odabranim klijentima.
Ta poduzeća su članovi Deloitte Touche Tohmatsu Limited
ograničenom odgovornošću iz Ujedinje
pruža usluge u specifičnim geografskim podru
poduzeća strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, obi
praksom i drugim faktorima
djeluje i svojim manjim podružnicama i filijalama.
DTTL pomaže pri usklađivanju poslova tvrtki
DTTL i njegove tvrtke članice su pravno zasebni i samost
jedno za drugo. DTTL i svaka tvrtka
propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki
Deloitte
21%
iplomski rad ____________________________________________
Postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice „The Big F
revizijskih usluga za velika poduzeća u svijetu, u 2010. godini (prerađeno prema
2011)
čijim imenom se nalaze deseci tisuća priznatih profesionalaca u
ćima posvuda po svijetu, koji pružaju usluge revizije, konzultinga,
financijskog savjetovanja, menadžmenta rizika, poreza i vezanih usluga odabranim klijentima.
lanovi Deloitte Touche Tohmatsu Limited (DTTL), privatnog društva s
ću iz Ujedinjenog Kraljevstva. Svako od tih pridruženih poduze
čnim geografskim područjima zemalja u kojima djeluje. Svako od tih
a strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, obi
praksom i drugim faktorima može osigurati profesionalnu uslugu na teritoriju na kojem
djeluje i svojim manjim podružnicama i filijalama.
đivanju poslova tvrtki članica, ali sam ne pruža usluge klijentima.
članice su pravno zasebni i samostalni subjekti, koji ne odgovaraju
jedno za drugo. DTTL i svaka tvrtka članica DTTL-a odgovaraju samo za vlastite postupke ili
propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki članica. Svaka tvrtka
PwC
39%
KPMG
24%
Deloitte
21%
Ernst&Young
16%
Other non-Big
Four
1%
________________________ 50
The Big Four“ na tržištu
đeno prema Telegraph,
a priznatih profesionalaca u
koji pružaju usluge revizije, konzultinga,
financijskog savjetovanja, menadžmenta rizika, poreza i vezanih usluga odabranim klijentima.
, privatnog društva s
nog Kraljevstva. Svako od tih pridruženih poduzeća
u kojima djeluje. Svako od tih
a strukturirano je tako da u skladu sa nacionalnim zakonima, pravilima, običajnom
može osigurati profesionalnu uslugu na teritoriju na kojem
lanica, ali sam ne pruža usluge klijentima.
alni subjekti, koji ne odgovaraju
a odgovaraju samo za vlastite postupke ili
propuste i ne snose odgovornost za postupke ili propuste drugih tvrtki članica. Svaka tvrtka
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 51
članica posluje pod nazivom „Deloitte“, „Deloitte & Touche“, „Deloitte Touche Tohmatsu
Limited“ ili drugim srodnim imenom.
Deloitte nudi usluge revizije, poreza, konzaltinga, poduzetničkog rizika i usluge financijskog
savjetovanja sa više od 200.000 djelatnika u više od 150 zemalja. U poslovnoj godini 2012. Je
imala prihode od 32,4 milijardi dolara. U 2012. godini je također priopćeno kako je Deloitte u
Velikoj Britaniji imao najveći broj klijenata među poduzećima FTSE-a 250. Svjetsko sjedište
kompanije se nalazi u New York City-u u Sjedinjenim Američkim Državama. Dugo godina je
organizacija i njena mreža članova legalno bila organizirana kao „Swiss Verein“. „Swiss
Verein“ ili švicarska asocijacija predstavlja legalnu strukturu u švicarskom zakonu definiran
civilnim kodom. U 2010. godini je „Verein“ postao dio Deloitte Touche Tohmatsu, britanske
privatne kompanije.
Svaki član unutar globalne mreže ostaje odvojen i neovisan legalni entitet, subjekt zakona i
profesionalnih regulacija pojedine zemlje ili zemalja u kojima djeluje. Kao odvojeni i legalni
entitet, poduzeća koji su članovi i DTTL ne mogu obvezati jedni druge. Profesionalne usluge
se nastavljaju pružati samo od strane poduzeća koji su članovi. Pomoću ove strukture članovi
ne bi trebali biti dužni za nemarnost drugih neovisnih članova. Ova struktura im također
dopušta članstvo IFAC foruma poduzeća koje predstavlja mrežu računovodstvenih poduzeća.
Dok je u 1989. godini u većini zemalja Deloitte, Haskins & Sells spojena sa Toche Ross
formirajući Deloitte & Touche, u Velikoj Britaniji su se lokalne kompanije Deloitte, Haskins
& Sells spojili umjesto sa Coopers & Lybrand (koji je danas poznat kao
PricewaterhouseCoopers). Nekoliko godina nakon spajanja, spojena velikobritanska
kompanija se zvala Coopers & Lybrand Deloitte i lokalno poduzeće Toche Ross je zadržalo
svoje originalno ime. U sredini devedesetih godina su obje velikobritanske kompanije
promijenile svoja imena kako bi se podudarali sa dotičnim internacionalnim organizacijama.
S obzirom na web-stranicu poduzeća, Deloitte se sada poziva na brend unutar kojeg neovisne
tvrtke surađuju i nude usluge revizije, konzaltinga, financijskog savjetovanja, menadžmenta
rizika i poreznih usluga odabranim klijentima. U 2008. godini Deloitte je prisvojio novu
„Always One Step Ahead“ (AOSA) platformu za pozicioniranje brenda kako bi se poduprijela
postojeća Deloitte vizija „To be the Standard of Excellence“. AOSA predstavlja vrijednosti
globalne organizacije i nikada se ne koristi kao slogan. Deloitte nudi svojim zaposlenicima
raznolikost modela karijera koje mogu odabrati po svojim preferencijama, geografskoj
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 52
lokaciji i potrebama poslovanja. Modeli karijera se također razlikuju za svaku funkciju.
Organizacija je konstantno ocjenjena od časopisa Fortune kao jedna od najboljih 100
kompanija za zaposlenje. (Deloitte, 2014)
3.2.2.1.1. Povijest nastanka tvrtke
William Deloitte započeo je graditi svoju karijeru već s 15 godina, kada je postao asistent
sudskog upravitelja stečajnog suda u londonskom Cityu. Kao predsjednik novo osnovanog
Instituta ovlaštenih revizora, Deloitte je 1888. godine otvorio svoj ured. 1893. godine otvorio
je urede i u Sjedinjenim Američkim Državama, te je tvrtka poznata pod imenom “Deloitte”
počela s uslugama revizije u rastućoj industriji proizvodnje sapuna i svijeća.
Kada je George Touch u Edinburghu 1883 stekao kvalifikaciju kao revizor, te se uputio na jug
u potrazi za srećom, njegovo prezime nije završavalo sa slovom 'e'. U 1906. godini, umoran
od uobičajenog engleskog krivog izgovora njegovog prezimena, promijenio ga je i dodao
slovo “e”. Budući je imao dobar smisao za spašavanje neuspjelih poslovnih pothvata, osnovao
je kompaniju George A. Touch & Co. 1899. godine, a 1900. godine, zajedno s John Nivenom,
sinom njegovog mentora iz Edinburga, osnovao je i tvrtku Touche Niven u New Yorku.
Touche Niven uredi uskoro su se proširili duž čitavih Sjedinjenih Američkih Država i
Kanade. U međuvremenu, Touche je 1910. postao član parlamenta za izbornu jedinicu North
Islington te je 1917. dobio vitešku titulu. Umro je 1935. godine. Nakon što je s 57. godina
1952. godine admiral Tohmatsu stekao kvalifikaciju ovlaštenog revizora, postao je partner u
podružnici inozemne revizorske tvrtke. U 1967. godini postao je predsjednik Japanskog
instituta ovlaštenih revizora.
Ključ za rast njegove tvrtke bila je odluka da pošalju značajan broj partnera i profesionalnog
osoblja na prekomorsko usavršavanje i stjecanje iskustva. To je od samog početka značilo da
je tvrtka internacionalno usmjerena, što je vidljivo i iz dugoročnog odnosa koji imaju sa
svojim međunarodnim klijentima
3.2.2.1.2. Društvena odgovornost tvrtke
Osim financijskih pokazatelja i ugleda u poslovnoj zajednici, tu su i izvrsnost usluga koje se
nude klijentima, uspješnost u pružanju mogućnosti za profesionalni i osobni razvitak
zaposlenih te doprinos boljitku zajednice u kojoj tvrtka posluje.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 53
Deloitte se oslanja na multidisciplinarni pristup u pružanju usluga te na kvalitetu i moralni
integritet kao temelje svog poslovanja. Preko 150.000 Deloitteovih stručnjaka u više od 140
zemalja svijeta posvećeno je ostvarenju zajedničkih vrijednosti i postizanju standarda
izvrsnosti, što stvara kulturu povjerenja među tvrtkama članicama. Deloitte svoj pristup
društveno odgovornom poslovanju temelji na spoznaji da utjecaj na društvo uvelike proizlazi
iz načina na koji pruža profesionalne usluge svojim klijentima. U skladu s tim, Deloitte teži
postizanju izvrsnosti usluga i stalnom poboljšavanju u tri područja: odgovornom i
profesionalnom ponašanju, ulaganju u profesionalni razvitak zaposlenika i brizi za lokalnu
zajednicu i globalne izazove.
U srpnju 2007. godine Deloitte u Hrvatskoj je postao član UN-ova Global Compacta,
inicijative koja ima za cilj poboljšanje standarda poslovanja diljem svijeta. Global Compact je
okvirni program za tvrtke posvećene ujednačavanju svog poslovanja i strategija s deset
općenito prihvaćenih načela u području ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv
korupcije. Kao najveća globalna inicijativa koja uključuje tvrtke i ljude zaposlene u njima,
Global Compact je prije svega usmjeren na izgradnju društvenog legitimiteta tvrtki i tržišta.
(Deloitte, 2014) Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska slikovito su prikazana na Slici 17.
Slika 17. Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014)
ETIČKA
NAČELA
POSLOVANJA
ISKRENOST I
MORALNI
INTEGRITET
PROFESIONALNO
PONAŠANJE
KOMPETENTNOST
OBJEKTIVNOST
POVJERLJIVOSTKOREKTNO
POSLOVANJE
ODGOVORNOST
PREMA DRUŠTVU
POŠTOVANJE I
KOREKTAN ODNOS
ODGOVORNOST I
ODLUČIVANJE
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 54
3.2.2.1.3. Usluge
Deloitte je jedna od vodećih svjetskih organizacija i brandova za pružanje profesionalnih
usluga iz područja revizije i savjetovanja, upravljanja rizicima u poduzećima, poreza,
poslovnog savjetovanja i financijskog savjetovanja. Svojim rasponom i obimom usluga te
multidisciplinarnim pristupom najsloženijim poslovnim izazovima, Deloitte pruža
multidisciplinarne usluge te ih strukturira prema individualnim potrebama klijenata. Također
nudi usluge konzaltinga u raznim područjima industrije, a to su potrošački i industrijski
proizvodi, energija i resursi, financijske usluge, životne znanosti i zdravstvena zaštita, javni
sektor, tehnologija, mediji i telekomunikacije.
3.2.2.1.4. Deloitte Hrvatska
Deloitte Hrvatska jedna je od vodećih tvrtki u Hrvatskoj za pružanje usluga revizije, poreznog
konzaltinga, poslovnog savjetovanja, upravljanja rizicima i financijskog savjetovanja, a
navedene usluge pruža više od 130 domaćih stručnjaka i specijaliziranih stručnjaka iz
inozemstva. Profesionalne usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte savjetodavne usluge d.o.o.,
te su obje tvrtke članice regionalne organizacije Deloitte Central Europe Holdings Limited.
Deloitte Hrvatska pruža usluge revizije, poreznog konzaltinga, poslovnog i financijskog
savjetovanja tvrtkama iz različitih gospodarskih sektora. Zahvaljujući globalnoj mreži tvrtki
članica u više od 150 zemalja, Deloitte raspolaže vrhunskim svjetskim ekspertima i detaljnom
lokalnom ekspertizom, na temelju kojih pomaže uspješnosti svojih klijenata u njihovom
poslovnom okruženju.
Deloitteovi stručnjake ujedinjuje kultura međusobne suradnje koja promiče poštenje,
vrhunsku vrijednost za klijente, uvažavanje suradnika te snagu kulturalnih raznolikosti. Oni
djeluju u okružju koje potiče kontinuirano učenje te nudi nove poslovne izazove i prilike za
razvitak karijere. Posvećeni su jačanju društvene odgovornosti tvrtke, izgradnji povjerenja
javnosti i pozitivnom učinku na zajednice u kojima djeluju. U Tablici 1. u nastavku prikazane
su usluge Deloitte Hrvatska.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Tablica 1. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (
3.2.2.2. Ernst&Young
Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike
Ernst&Young čije sjedište je u
godine osnivanjem Harding&Pullein u Engleskoj. Današnja kompanija je osnovana spajanjem
američkih poduzeća Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila
REVIZIJA I SAVJETOVANJE
• revizija prema nacionalnim i me• računovodstveno savjetovanje• prilagodba financijskih izvještaja• financijsko izvještavanje• uvid u računovodstvene sustave i sustave unutarnjih kontrola• računovodstvene konzultacije• edukacija• financijsko dubinsko snimanje• revizija usklađenosti s pravilima
POSLOVNO SAVJETOVANJE
• usluge poslovnog savjetovanja• usluge upravljanja rizicima u poduze
FINANCIJSKO SAVJETOVANJE
• savjeti u vezi s korporativnim financijama• privatizacija• financijsko dubinsko snimanje• usluge procjene vrijednosti• neovisan pregled poslovanja• rješenja u poslovanju s nekretninama• usluge reprogramiranja duga
POREZNO SAVJETOVANJE
• Business Process Outsourcing• globalne poslovne porezne usluge• međunarodni porezi• indirektni porezi• usluge za tvrtke koje zapošljavaju djelatnike na globalnoj razini• publikacije
USLUGE ZA EUROPSKU UNIJU
iplomski rad ____________________________________________
. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (Deloitte, 2014)
. Ernst&Young
Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike
ije sjedište je u Londonu u Velikoj Britaniji. Kompanija je osnovana 1849.
godine osnivanjem Harding&Pullein u Engleskoj. Današnja kompanija je osnovana spajanjem
a Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila
REVIZIJA I SAVJETOVANJE
revizija prema nacionalnim i međunarodnim pravilimaunovodstveno savjetovanje
prilagodba financijskih izvještajafinancijsko izvještavanje
unovodstvene sustave i sustave unutarnjih kontrolaunovodstvene konzultacije
financijsko dubinsko snimanjeđenosti s pravilima
POSLOVNO SAVJETOVANJE
usluge poslovnog savjetovanjausluge upravljanja rizicima u poduzećima
FINANCIJSKO SAVJETOVANJE
savjeti u vezi s korporativnim financijama
financijsko dubinsko snimanjeusluge procjene vrijednostineovisan pregled poslovanjarješenja u poslovanju s nekretninamausluge reprogramiranja duga
POREZNO SAVJETOVANJE
Business Process Outsourcingglobalne poslovne porezne usluge
usluge za tvrtke koje zapošljavaju djelatnike na globalnoj razini
USLUGE ZA EUROPSKU UNIJU
________________________ 55
Deloitte, 2014)
Jedna od revizorskih multinacionalnih kompanija i pripadnica „Velike četvorke“ je i
Kompanija je osnovana 1849.
godine osnivanjem Harding&Pullein u Engleskoj. Današnja kompanija je osnovana spajanjem
a Ernst&Whinney i Arthur Young&Co. u 1989. godini. Kompanija je bila
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 56
poznata kao Ernst&Young do 2013. godine, kada je bilo podvrgnuto rebrandiranju sa
akronimom „EY“ koji je već bio neformalno ime za poduzeće prije službenog usvajanja.
Ernst&Young je najviše globalno upravljano poduzeće od svih poduzeća „Velike četvorke“.
Kompaniju čini mreža poduzeća članica u individualnim državama diljem svijeta: u više od
150 država ima 175.000 zaposlenika i više od 700 ureda. Ernst&Young nudi usluge
osiguranja, financijske revizije, poreza, konzaltinga i savjetodavne usluge različitim
kompanijama. Ernst&Young Global dijeli se na 29 regija koje su grupirane na četiri veća
područja: (Ernst&Young, 2014)
� Europa, Srednji Istok, Indija i Afrika,
� Sjedinjene Američke Države
� Azija – Pacifik
� Japan
Ova struktura im omogućuje da brzo donose odluke, izvrše svoje poslovne strategije i pružaju
iznimne usluge klijentima svugdje u svijetu gdje njihovi klijenti posluju. Svako od prethodno
navedenih područja ima identičnu poslovnu strukturu i jedan menadžment - tim koji je vođen
od strane menadžment partnera područja koji je dio globalnog izvršnog odbora. Prema
časopisu „Forbes Magazine“, poduzeće Ernst&Young je u 2012. rodini proglašeno najboljim
poduzećem za zaposlenje.
EYG (Ernst & Young Global) je centralno društvo koje koordinira društva članove i suradnju
između njih. EYG ne pruža usluge. Ciljevi EYG uključuju promoviranje odredbi svojih
društava članova o besprijekornim, dosljednim, visokokvalitetnim u slugama, širom svijeta.
Svako društvo član je pravno zasebna jedinica. Obveze i odgovornosti društava članova su
uređeni regulativom EYG-a te mnogim drugim ugovorima.
Globalno savjetodavno vijeće je glavno savjetodavno tijelo globalne EY organizacije. Ono
uključuje profesionalce partnere društava članova (nadalje „partneri“) okupljenih iz svih
četiriju regija te, kako bi olakšali dijalog između svih zainteresiranih strana, uključuje i
nezavisne ne-izvršne predstavnike (“INEs”). Partnere, koji inače ne obavljaju funkciju starijeg
menadžmenta, izabrali su kolege s istih razina na mandat od 3 godine s mogućnošću za jedno
uzastopno ponovno imenovanje. INEs su nominirani od strane posebnog odbora. Globalno
savjetodavno vijeće savjetuje EYG o politikama, strategijama te o aspektima od javnog
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 57
interesa njihovog donošenja odluka. Odobrenje Globalnog savjetodavnog vijeća je potrebno
za mnoga značajna pitanja koja mogu utjecati na EY.
3.2.2.2.1. Povijest nastanka tvrtke
Osnivači ove revizorske tvrtke su Arthur Young i Alwin C. Ernst. Arthur Young je rođen u
Glasgow u Škotskoj. Diplomirao je na pravnom fakultetu ali se počeo zanimati za bankarstvo
i investiranje. U 1890. godini se preselio u Sjedinjene Američke Države kako bi slijedio svoju
karijeru na području računovodstva. 1906. godine osnovao je računovodstvenu tvrtku sa
bratom Stanley-em koja se zvala Arthur Young&Company.
Alwin C. Ernst je rođen u Cleveland-u u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon što je
napustio školu radio je kao knjigovođa. 1903. Godine, on i njegov brat Theodore osnovali su
malo javno računovodstveno poduzeće Ernst&Ernst.
Arthur Young i Alwin Ernst su bili inovatori i uvažavali su važnost kvalitete u njihovom
poslu. Ernst je bio začetnik u promišljanju kako računovodstvene informacije iskoristiti u
poslovnom odlučivanju i napraviti razliku u poduzećima klijenata, te je inspirirao zaposlenike
da pružaju bolju uslugu klijentima. Young se također pozicionirao kao poslovni savjetnik i
računovođa., a obojica su shvaćali važnost zaposlenika. U 1920. godini, Ernst&Ernst je razvio
filozofiju da „Uspješnost Ernst&Ernst ovisi potpuno o karakteru, sposobnosti i industriji
muškaraca i žena koje čine organizaciju“. U to isto vrijeme, Young je podupiro razvoj
stručnjaka, pa je tako 1920. godine kreirao školu za zaposlenike, a u 1930. godini poduzeće je
kao prvo u povijesti zapošljavalo mlade sa sveučilišnih kampusa. Inovativnim promišljanjem
za ono doba, obje firme su brzo ušle na globalno tržište, a 1924. godine udružili su se sa
britanskim poduzećima: Young sa Broads Paterson&Co., a Ernst sa Whinney
Smith&Whinney. Ova udruženja su otvorila urede diljem svijeta kako bi usluživali svoje
internacionalne klijente.
A.Ernst i A.Young se nikada nisu susreli u životu, ali su oboje preminuli u roku od nekoliko
dana u 1948. godini. Kakogod, filozofije su i dalje živjele i u 1989. godini ujedinjene kada se
stvorilo poduzeće Ernst&Young. Nova organizacija se ubrzo pozicionirala na vodeće mjesto
brze globalizacije, novih poslovnih tehnologija i kontinuiranih poslovnih promjena.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 58
3.2.2.2.2. Organizacijska struktura tvrtke
Ernst&Young (EY) se dijeli na 29 regija koje su grupirane u četiri geografska područja:
Amerika, Europa, Bliski istok, Indija i Afrika (EMEIA), azijskopacifička regija i Japan.
Struktura organizacije ove tvrtke sastoji se od izvršnog odbora i regija, što im omogućuje da
brzo donose odluke i izvršavaju svoje poslovne strategije. Izvršni odbor uključuje globalno
vodstvo, tijela upravljanja i njihova četiri geografska područja.
3.2.2.2.3. Ernst&Young Hrvatska
Ernst&Young Hrvatska ima vještine i iskustvo u pružanju prvoklasne revizije, savjetodavnih,
računovodstvenih, poreznih usluga i usluge podrške transakcija. Poduzeće uslužuje širok
raspon organizacija, od velikih multinacionalnih korporacija do tvrtki u nastajanju. U
Hrvatskoj Ernst&Young pruža profesionalne usluge od 1991. godine. To je društvo s
ograničenom odgovornošću, osnovano u Zagrebu, a član je Ernst & Young Global Limited,
društva iz Ujedinjenog kraljevstva ograničenog jamstvom. Pojam EY Hrvatska također
uključuje i drugo društvo u Republici Hrvatskoj člana EYG: Ernst & Young savjetovanje
d.o.o. EY Hrvatska se nalazi u Zagrebu i ima 5 partnera i oko 130 stručnih djelatnika. Razni
partneri iz EY Hrvatska obavljaju upravljačke funkcije EY Hrvatska. Ti partneri su odgovorni
za dnevne upravljačke aktivnosti te za primjenu globalnih i regionalnih politika na razini
zemlje.
Počevši od srpnja 2013. godine, Ernst&Young (EY) je podijelio svoj model poslovanja na
izvršne dijelove i regije. Izvršne dijelove čine Globalno izvršno vodstvo (GE) s pripadajućim
odborima i timovima, te četiri zemljopisna područja, a upravljat će s 29 regija koje su se
ranije nazivale podregije. GE će dobiti dodatne ovlasti: globalni rukovodeći partner za usluge
klijentima i globalni rukovodeći partner za provođenje poslovanja će biti odgovorni za
provedbu globalne strategije EY-a na tržištu, kao i ojačavanje globalnih funkcija kompanije.
Ove će dvije uloge zajednički preuzeti dužnosti koje sada izvršava glavni izvršni direktor
kojem mandat ističe u prosincu 2014. Moderno oblikovana struktura u narednom razdoblju
omogućit će EY-u da nastavi proširivati svoj globalni obujam poslovanja i pružati konstantno
izuzetne usluge klijentima diljem svijeta, gdje je izvršni direktor odgovoran za jedinstven
globalan pristup strategiji, kvaliteti, upravljanju rizicima, poslovnom planiranju, investicijama
i prioritetima. U isto vrijeme, novi model poslovanja će omogućiti veću usredotočenost na
interesne skupine u regijama, čime će se osigurati da EY Hrvatska stvara snažnije veze s
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
klijentima i drugim interesnim skupinama na lok
lokalnim potrebama.
Kao i u susjednim zemaljama imaju ogromne izvore iskustva u obavljanju raznolikog spektra
usluga u različitim područjima i djelatnostima.
tvrtka Ernst&Young.
Tablica 2. Prikaz usluga
USLUGE OSIGURANJA
• računovodstvene i izvještajne usluge• klimatske promjene i usluge održivosti• financijsko -računovodstvene savjetodavne usluge• istrage o prijevari i utaji• revizija financijskih izvješ
SAVJETODAVNE USLUGE
• unapređenje performansi• upravljanje rizikom• informatičke tehnologije• financijske usluge
TRANSAKCIJSKE SAVJETODAVNE USLUGE
• vođenje transakcija• operativno izvršavanje transakcija• restrukturiranje• procjena i biznis modeliranje• optimiziranje• prikupljanje kapitala i ulaganje
POREZNE USLUGE
• globalna poslovna uskla• ljudski kapital• zakoni i neizravni porezi• međunarodne porezne usluge• porezno računovodstvo i usluge rizi
politika i kontroverze)• transakcijski porezi (porezi na promet)
iplomski rad ____________________________________________
klijentima i drugim interesnim skupinama na lokalnoj razini te bude odgovornija
Kao i u susjednim zemaljama imaju ogromne izvore iskustva u obavljanju raznolikog spektra
čjima i djelatnostima. U Tablici 2. prikazane su usluge koje pruža
Prikaz usluga Ernst&Young (prerađeno prema Ernst&Young,
USLUGE OSIGURANJA
unovodstvene i izvještajne uslugeklimatske promjene i usluge održivosti
čunovodstvene savjetodavne uslugeistrage o prijevari i utajirevizija financijskih izvješća
SAVJETODAVNE USLUGE
đenje performansiupravljanje rizikom
čke tehnologijefinancijske usluge
TRANSAKCIJSKE SAVJETODAVNE USLUGE
enje transakcijaoperativno izvršavanje transakcija
procjena i biznis modeliranje
prikupljanje kapitala i ulaganje
POREZNE USLUGE
globalna poslovna usklađenost poreznih obveznika
zakoni i neizravni poreziunarodne porezne usluge
čunovodstvo i usluge rizičnog savjetovanja (porezna politika i kontroverze)transakcijski porezi (porezi na promet)
________________________ 59
alnoj razini te bude odgovornija prema
Kao i u susjednim zemaljama imaju ogromne izvore iskustva u obavljanju raznolikog spektra
. prikazane su usluge koje pruža
Ernst&Young, 2014)
nog savjetovanja (porezna
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 60
3.2.2.3. KPMG
KPMG International djeluje kao mrežna tvrtka koja nudi usluge revizije, poreza i
savjetodavne usluge. Tvrtke članice KPMG su prisutne u 155 zemalja, a zapošljavaju više od
152.000 djelatnika u širokom rasponu usluga i disciplina. Klijenti tvrtke članice su poslovne
korporacije, vlade i agencije javnog sektora i neprofitne organizacije. Tvrtka podržava
reforme koje jačaju vjerodostojnost tržišta i svoju društvenu odgovornost. (KPMG, 2014)
3.2.2.3.1. Povijest nastanka tvrtke
Prvi začetnik tvrtke je William Barclay Peat koji je 1870. godine formirao računovodstvenu
tvrtku u Londonu. Računovodstvena tvrtka Thomson McLintock otvorila je 1877. godine ured
u Glasgowu, a 1911. godine su se William Barclay Peat & Co i Marwick Mitchell & Co
spojili i formirali Peat Marwick Mitchell & Co., kasnije poznato kao Treseta Marwick. U
međuvremenu je 1917. godine Piet Klijnveld otvorio svoju računovodstvenu firmu u
Amsterdamu. Kasnije se on spojio s Kraayenhof i formirao Klynveld Kraayenhof & Co. U
1979. godini Klynveld Kraayenhof & Co (Nizozemska), Thomson McLintock (Sjedinjene
Američke Države) i Deutsche Treuhandgesellschaft (Njemačka) se formira KMG (Klynveld
Glavni Goerdeler) kao grupacija samostalnih nacionalnih tvrtki. Time se stvorio jak europski
temelj međunarodne tvrtke.
U SAD-u 1987. godine KMG i Peat Marwick se udružuju i formiraju tvrtku pod nazivom
KPMG. Godine 1990. dvije tvrtke naselile su pod zajedničkim imenom KPMG Peat Marwick
McLintock, ali je 1991. godine tvrtka preimenovana u KPMG Peat Marwick, a 1999. godine
ponovno je smanjeno ime u KPMG.
3.2.2.3.2. Organizacijska struktura i vrijednosne postavke tvrtke
Struktura poduzeća je dizajnirana kako bi podržala dosljednost kvalitete usluga i pridržavanje
vrijednostima društva u cijelom svijetu u kojem tvrtke članice djeluju.
Svaka tvrtka KPMG je zasebna i pravno različita. KPMG International ne pruža usluge
klijentima. Tvrtke članice su locirane u 155 zemalja, a međusobno se obvezuju se na
zajedničke KPMG vrijednosti. Poduzeća se moraju pridržavati standarda kvalitete koji
reguliraju njihov način rada i način na koji pružaju usluge klijentima. Ostale tvrtke, ovlaštene
od strane tvrtki članica, smiju koristiti naziv KPMG, ali se također moraju pridržavati tih
standarda. Svaka tvrtka članica KPMG preuzima odgovornost za svoje postupke i kvalitetu
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 61
svog rada. Partneri i stručnjaci u tim tvrtkama se obvezuju na djelovanje s integritetom u
svako doba.
Vrijednosti KPMG-a stvaraju osjećaj zajedničkog identiteta unutar organizacije KPMG:
djelovanje na svim razinama na način koji pokazuje što se očekuje od djelatnika i klijenata
tvrtki
1. zajednički rad koji pobuđuje ono najbolje u djelatnicima i stvara jake u uspješne radne
odnose
2. poštivanje pojedinca, tj. poštivanje ljudi zbog njihovog znanja, vještina i iskustva kao
pojedina i članova tima
3. traženje činjenica i pružanje uvida neophodnoe je kako bi se ojačao ugled tvrtke kao
pouzdanog i objektivnog poslovnog savjetnika
4. otvorenost i iskrenost u komunikaciji, budući da djelatnici dijele informacije, uvide i
savjete i konstruktivno upravljaju teškim situacijama s hrabrošću i iskrenošću
5. zalaganje za zajednice, tj. ponašanje kao odgovorni građani kroz širenje znanja,
iskustva i perspektive kroz rad u zajednicama i zaštiti okoliša
6. djelovanje s integritetom, tj. stalno sprovođenje najviših profesionalnih standarda,
pružanje dobrog savjeta i rigoroznog zadržavanja neovisnosti.
3.2.2.3.3. KPMG Hrvatska
KPMG Hrvatska d.o.o. je tvrtka registrirana 1993. godine od strane KPMG ureda u Londonu
koji je na početku bio zadužen za njegov razvoj u samodostatno lokalno poduzeće koje se
sada sastoji od sedam rezidentnih partnera i oko 180 djelatnika koji kombiniraju detaljno
iskustvo na hrvatskom tržištu i međunarodni know-how. Danas u Hrvatskoj djeluje i putem
dviju kompanija za profesionalne usluge: KPMG Croatia d.o.o. i KPMG savjetovanje d.o.o
Tvrtka u Hrvatskoj pruža usluge revizije, poreznog i poslovnog savjetovanja i uvid u
industrije da pomogne organizacijama svladati rizike i poslovati u dinamičnim i izazovnim
uvjetima. Pomaže tvrtkama i organizacijama u ispunjavanju njihovih zahtjeva da se razviju te
dodaju vrijednost njihovim klijentima.
Djelatnici poduzeća KPMG specijalizirani su te posjeduju mnogo različitih vještina i
podrijetla, a istovremeno su fleksibilni. Zaposlenici uključuju ovlaštene revizore u Hrvatskoj i
ovlaštene računovođe i revizore Velike Britanije (ACCA i ACA), Australije i Kanade te
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
ovlaštene odvjetnike u Hrvatskoj, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Management KPMG
Croatia d.o.o. uključuje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njema
s dobrim poznavanjem lokalnog tržišta te sa znanjima vezanima
upotpunjenima međunarodnim iskustvom.
Tablica 3. Prikaz usluga KPMG Hrvatska
REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
• prema HSFI, prema MSFI, prema US GAAP
POREZNE USLUGE
• usluge poreznog savjetovanja (tuzemne i me• strategije upravljanja porezima• transferne cijene• savjetovanje i podrška pri ulasku investitora na tržište• pregled usklađenosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja• savjetovanja vezano uz preuzimanja i spajanja• pomoć tijekom pregovora i pri izradi ugovora• savjetovanje vezano uz devizno poslovanje• indirektno oporezivanje• poticaji ulaganja• radno pravo i oporezivanje dohotka• osnivanje, restrukturiranje i likvidacija pravnih osoba• savjetovanje vezano uz nekretnine i gradnju• porezno računovodstvo, porezne prijave• savjetovanje vezano uz proces pristupanja EU
SAVJETODAVNE USLUGE
• transakcijske usluge• korporativne financije• restrukturiranje• forenzičke usluge, interna revizija• upravljanje financijskim rizicima• računovodsteno savjetovanje• poboljšanje poslovne sposobnosti• IT savjetovanje
iplomski rad ____________________________________________
ovlaštene odvjetnike u Hrvatskoj, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Management KPMG
uje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njema
s dobrim poznavanjem lokalnog tržišta te sa znanjima vezanima za razli
unarodnim iskustvom. Tablica 3. prikazuje usluge KPMG Hrvatska.
Prikaz usluga KPMG Hrvatska (prerađeno prema KPMG, 2014)
REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
prema HSFI, prema MSFI, prema US GAAP-u i drugim standardima
usluge poreznog savjetovanja (tuzemne i međunarodne transakcije)strategije upravljanja porezima
savjetovanje i podrška pri ulasku investitora na tržišteđenosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja
savjetovanja vezano uz preuzimanja i spajanja tijekom pregovora i pri izradi ugovora
savjetovanje vezano uz devizno poslovanjeindirektno oporezivanje
radno pravo i oporezivanje dohotkaosnivanje, restrukturiranje i likvidacija pravnih osobasavjetovanje vezano uz nekretnine i gradnju
unovodstvo, porezne prijavesavjetovanje vezano uz proces pristupanja EU
SAVJETODAVNE USLUGE
ke usluge, interna revizijaupravljanje financijskim rizicima
unovodsteno savjetovanjepoboljšanje poslovne sposobnosti
________________________ 62
ovlaštene odvjetnike u Hrvatskoj, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Management KPMG
uje izvorne i izvrsne govornike hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika
za različite industrije
. prikazuje usluge KPMG Hrvatska.
KPMG, 2014)
u i drugim standardima
unarodne transakcije)
enosti poslovanja sa zakonodavstvom i dubinska snimanja
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 63
3.2.2.4. PricewaterhouseCoopers
PricewaterhouseCoopers je drugo najveće svjetsko profesionalno uslužno poduzeće mjereno
po prihodima u 2013. godini, a jedan je od Big Four revizijskih tvrtki, uz Deloitte, Ernst &
Young i KPMG. PwC ima urede u 776 gradova diljem 159 zemalja i zapošljava više od
180.000 ljudi. U 2012. godini imalo je ukupne prihode od 31,5 milijarde dolara, od čega je
14,9 milijarde dolara generirano poslovima osiguranja, 7,9 milijardi dolara poslova na
području poreza i 8,7 milijarde dolara od savjetodavnih poslova.
3.2.2.4.1. Povijest nastanka tvrtke
U 1854. godini William Cooper osnovao je računovodstveni ured u Londonu koji je postao
Cooper Brothers. Sedam godina kasnije su mu se trojica braće pridružilo. Godine 1898.
Robert H. Montgomery, William M. Lybrand, Adam A. Ross Jr. i njegov brat T. Edward Ross
formirali su Lybrand, braća Ross i Montgomery u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine
1957. Cooper Brothers, Lybrand, Ross Bros&Montgomery i Kanadska tvrtka McDonald,
Currie i Co-a dogovorili su se da usvoje ime Coopers&Lybrand u međunarodnom poslovanju.
U 1973. godini tri tvrtke članice u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi promijenili su njihova
imena u Coopers&Lybrand. Već do kraja 19. stoljeća, tvrtka je stekla značajno priznanje kao
računovodstvena firma. U sličnom razdoblju, kao posljedica rastuće trgovine između Velike
Britanije i SAD-a, Price Waterhouse otvorio je ured u New Yorku 1890. godine i američka
tvrtka se uskoro brzo proširila.
Tvrtka PricewaterhouseCoopers osnovana je 1998. godine koncentracijom između
Coopers&Lybrand i Price Waterhouse. Trgovačko ime je skraćeno na PwC u rujnu 2010.
godine. Od 2012. godine PwC SAD je peto najveće poduzeće u privatnom vlasništvu u
Sjedinjenim Američkim Državama. Naziv PricewaterhouseCoopers je nastao kombinacijom
imena Price Waterhouse Coopers&Lybrand, nakon njihovog spajanja u 1998. godini. Dana
20. rujna 2010. godine PricewaterhouseCoopers mijenja naziv u PwC-u, iako je zakonski
naziv firme ostao ricewaterhouseCoopers. Vrijednosti kojih se drže djelatnici tvrtke PwC su
timski rad, izvrsnost i liderstvo.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 64
3.2.2.4.2. Organzacijska struktura tvrtke
PwC je brand pod kojim su tvrtke PricewaterhouseCoopers International Limited (PwCIL) i
koje pružaju stručne usluge. Zajedno ove tvrtke čine PwC mrežu, koja se satoji od tvrtki koje
predstavljaju odvojene pravne osobe.
Poduzeća u PwC mreži su članovi ili imaju druge veze s PricewaterhouseCoopers
International Limited (PwCIL). PwCIL ne prakticira računovodstvo ili pružanje usluga
klijentima. Umjesto toga njegova svrha je da djeluje kao koordinator tvrtki članica PwC
mreže. Fokusirajući se na ključna područja kao što su strategije, brend, rizik i kvaliteta
Network Leadership Team i Odbor PwCIL razvijaju i provode politike i inicijative kako bi se
postigao zajednički i koordiniran pristup među pojedinim tvrtkama gdje god je to moguće.
Članovi PwCIL mogu koristiti naziv PwC i poraditi na resursima i metodologiji PwC mreže.
Osim toga, tvrtke članice mogu se osloniti na resurse drugih tvrtki članica i/ili osigurati
pružanje stručnih usluga od strane drugih tvrtki članica i/ili drugih subjekata. Zauzvrat tvrtke
članice su dužne pridržavati se nekih zajedničkih politika i održavati standarde PwC mreže
pokrenuto od PwCIL.
PwC mreža nije međunarodno partnerstvo i tvrtke članice PwC inače nisu pravni partneri
jedni s drugima. Mnogo tvrtki članica imaju legalno registrirana imena koja sadrže
"PricewaterhouseCoopers". Međutim, ne postoji vlasništvo od strane PwCIL-a. Tvrtka članica
ne može djelovati kao zastupnik PwCIL ili bilo koje druge tvrtke članice, ne mogu obvezati
PwCIL ili bilo koju drugu tvrtku članicu te je odgovorna samo za vlastite postupke ili
propuste, a ne one PwCIL-a ili bilo koje druge tvrtke članice. Isto tako PwCIL ne može
djelovati kao agent bilo koje tvrtke članice, ne mogu obvezati bilo koju tvrtku članicu te je
odgovoran samo za vlastite postupke ili propuste.
3.2.2.4.3. PricewaterhouseCoopers Hrvatska
U 1997. godini su Coopers&Lybrand i Price Waterhouse otvorili svoje urede u Hrvatskoj.
PwC Hrvatska osniva 2012. godine novu pravnu osobu PricewaterhosueCoopers Savjetovanje
d.o.o. Njihov portfelj klijenata uključuje neke od najvećih hrvatskih i multinacionalnih
poduzeća u Hrvatskoj. Imaju stotinjak stručnjaka koji su usredotočeni na pružanje
inovativnih savjeta i rješenja za specifične potrebe i koji imaju globalnu perspektivu potrebnu
za rješavanje složenih poslovnih pitanja današnjice. Usluge PricewaterhouseCoopers Hrvatska
prikazane su u Tablici 4.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Tablica 4. Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska
(prerađeno prema
U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom
ACCA kvalifikacija za Hrvatsku. ACCA kvalifikacija razvija ra
vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu
financijskog stručnjaka u bilo kojem sektoru.
predavača i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u
ACCA obuci u PwC-u u srednjoj i isto
POREZNE I REGULATORNE USLUGE
• individualni porezi• korporativni porezi• međunarodno oporezivanje i porezno strukturiranje• nekretnine• PDV i drugi indirektni porezi• pomoć u komunikaciji s Poreznom upravom• pripajanja i stjecanja -• upravljanje porezima i rač• regulatorne usluge• transferne cijene
REVIZIJA I RA ČUNOVODSTVENO POSLOVANJE
• financijsko računovodstvo• izvješćivanje po MSFI• korporativno izvješćivanje• pregled i procjena rizika i povezanih kontrola• revizija financijskih izvještaja
POSLOVNO SAVJETOVANJE
• financije• poslovanje• poslovna i marketinška strategija• integracije nakon pripajanja• ljudi i preomjene• tehnologija• rizik
iplomski rad ____________________________________________
Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska
đeno prema PricewaterhouseCoopers, 2014)
Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom
ACCA kvalifikacija za Hrvatsku. ACCA kvalifikacija razvija računovodstveno znanje i i
vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu
njaka u bilo kojem sektoru. ACCA akademija pruža najvišu kvalitetu
a i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u
u u srednjoj i istočnoj Europi.
POREZNE I REGULATORNE USLUGE
unarodno oporezivanje i porezno strukturiranje
PDV i drugi indirektni porezi u komunikaciji s Poreznom upravom
strukturiranje projektaupravljanje porezima i računovodstvene usluge
ČUNOVODSTVENO POSLOVANJE
čunovodstvoivanje po MSFI-u
ćivanjepregled i procjena rizika i povezanih kontrolarevizija financijskih izvještaja
POSLOVNO SAVJETOVANJE
poslovna i marketinška strategijaintegracije nakon pripajanja
________________________ 65
Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska
Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u kojima djeluje, PwC ima akademiju sa programom
čunovodstveno znanje i i
vještine, kao i profesionalne vrijednosti, s kojim znanjima se može izgraditi uspješnu karijeru
ACCA akademija pruža najvišu kvalitetu
a i usluga podrške, a njezin program ACCA temelji se na godinama iskustva u
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 66
4. Rasprava
Vrhovne revizijske institucije (VRI) mnogih zemalja učlanjene su u Međunarodnu
organizaciju vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), kroz koju razvijaju temeljna načela i
zajedničke, opće prihvaćene standarde za svoj rad. Najviše tijelo INTOSAI-a je Međunarodni
kongres vrhovnih revizijskih institucija (INCOSAI), koji se sastaje svake treće godine sa
svrhom raspravljanja i donošenja preporuka vezano uz teme od zajedničkog profesionalnog
interesa za sve članice, razmjene znanja, iskustava i ideja, utvrđivanja zadataka Upravnom
odboru i Glavnom tajništvu, usvajanja i rasprave o strateškom planu organizacije, razmatranja
i prihvaćanja izmjena i dopuna statuta, utvrđivanja proračuna organizacije, usvajanja izvješća
Glavnog tajništva, regionalnih skupina i radnih tijela, te radi dogovaranja i provedbe drugih
zajedničkih aktivnosti i zadataka.
Od 21. do 27. listopada 2013., u Pekingu je održan XXI. INCOSAI, u čijem su radu
sudjelovale državne revizije 160 zemalja članica INTOSAI-a. Posebna pozornost na tom
KOngresu bila je posvećena novim standardima i smjernicama za rad vrhovnih revizijskih
institucija. Na tom, XXI. INCOSAI-u, postavljeni su temelji daljnjeg razvoja revizijske struke
u području državne revizije i revizije javnog sektora, te su utvrđene strateške smjernice za
jačanje i daljnji razvoj suradnje vrhovnih revizijskih institucija na međunarodnoj razini.
Od 16. do 19. lipnja 2014. u Hagu (Nizozemska) je održan IX. Kongres Europske
organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI). Na kongresu je sudjelovalo preko
250 predstavnika svih vrhovnih revizijskih institucija država članica EUROSAI. Osnovna
tema Kongresa je bila Inovacija, odnosno razmjena ideja i iskustava na temu „Inovacije u
reviziji javnog sektora“. Kroz brojne radionice i rasprave na plenarnim sjednicama pokušalo
se odgovoriti na sljedeća pitanja:
� na koji način organizirati modernu vrhovnu revizijsku instituciju i koje strategije
primijeniti zbog brzih promjena u okruženju?
� koje nove metodologije i tehnike VRI mogu primijeniti u svom radu?
� na koje načine što više i kvalitetnije u rad VRI uključiti interesne strane, kao što su
parlament, revizijski subjekti i građani odnosno javnost?
Na prijedlog Upravnog odbora EUROSAI-a, Kongres je donio odluku da se VRI Republike
Hrvatske i VRI Izraela proglase vanjskim revizorima EUROSAI-a u narednom trogodišnjem
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 67
razdoblju, čime je Državnom uredu za reviziju Republike Hrvatske iskazano veliko priznanje
za dosadašnji rad i povjerenje članica EUROSAI-a.
Najveće revizorske tvrtke u svijetu, tzv. "The Big Four", su zapravo brand profesionalnosti,
tradicije i znanja. Nijedna od tvrtki „Velike četvorke“ nije jedna tvrtka. Umjesto toga, to je
mreža profesionalnih usluga širokog spektra djelatnosti. Svaka tvrtka je dio te mreže,
vlasništvo tvrtke je samostalno i nezavisno od branda, no tvrtke su međusobno sklopile
ugovore za dijeljenje zajedničkog imena, profesionalnosti, etike, standarda i kvalitete rada.
U mnogim slučajevima postoji po jedna tvrtka po državi koja je članica mreže pojedinog
branda i strukturirana je u skladu s regulatornim okruženjem u toj zemlji u kojoj posluje.
„The Big Four“, tj. „Velika četvorka“ dominiraju sektorom računovodstva, revizije, financija i
srodnih djelatnosti, u cijelom svijetu. Unatoč svojoj veličini, oni su organizirani kao
partnerstvo, a ne kao korporacija. I danas se mnoge manje, ali uspješne revizorske tvrtke
spajaju tako da postaju dio „Velike četvorke“..
Na službenoj stranici Big4FirmsNetwork (2014) dostupan je podatak da je od svih općenito
najvećih računovodstvenih tvrtki u svijetu u 2013. godini Ernst & Young zauzeo prvo
mjesto. No, prvo mjesto ima i neke nedostatke, jer tvrtka ne bi bila tako uspješna da njezini
zaposlenici ne rade često puta prekovremeno. Tako se navode duigi radni sati i velik i
zamoran posao u uredu. No jedna od pozitivnih strana je svakako cjeloživostni odnos koji se
stvara između samih zaposlenika tvrtke, ali i fleksibialn raspored radnog vremena i izazovni
angažmani zaposlenika. Zaposelnici Ernst & Younga ističu da su posebno zadovoljni budući
mogu svoj obiteljski život u potpunosti uskladiti s obavezama na poslu, pa zbog toga se mogu
sa zadovoljstvom i pozitivnom energijom svaki dan radovati poslu. Za pretpostaviti je da je
slična situacija i u ostalim tvrtkama članicama Velike četvorke. Za Deloitte se navodi da je to
tvrtka koja najčešće „otvara vrata“ mladim ljudima kojima daje priliku za učenje i
napredovanje, no radno vrijeme također se navodi kao mana.
Najveće revizorske tvrtke prošle su dug put da postanu ono što su danas – reviroski giganti.
Iako sve četiri tvrtke dijele zajedničke interese, svaka od njih ima različitu strategiju i
osobnost, pa se time ipak omogućuje korporacijama i različitim potencijalnim klijentima
njihovih usluga, da lakše odaberu koju će odabrati kao partnera, unatoč njihovom oligopolu
na tržištu. Tvrtke Velike četvorke neprestano s godinama rastu i za očekivati je da će se
njihovi prihodi s vremenom i povećavati.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 68
Tvrtke „Velike četvorke“ zaista imaju vrlo širok raspon uslužnih djelatnosti u polju financija,
računovodtva i poreznog i financijskog savjetovanja, s kojim se bave. Nijedne druge tvrtke u
svijetu, tog profila i struke, ne pružaju tako mnogo kao one. Imena deloitte, Ernst&Young,
KPMG i PricewaterhouseCoopers su sinonim za kvalitetu rada, pa tako osobe koje su dobile
priliku postati njihovim zaposlenikom, stječu nemjerljivo iskustvo i znanje koje im kasnije
omogućuje zapošljavanje i bilo kojem drugom velikom poduzeću na istim poslovima koje je
radio dotada. Zbog filtera kvalitetnih zaposlenika, ove tvrtke imaju one najbolje i
najmarljivije, pa mladi zaposlenici stječu i odlične radne navike, a posebno naviku
cjeloživotnog obrazovanja, koje je nužno potrebno u sektoru računovodstva i poreza, koje je
izuzetno podložno promjenama tijekom godina i nužno je neprestano pratiti zakonske propise.
Od 271 revizorske tvrtke u Hrvatskoj, ‘Velika četvorka’ (Deloitte, KPMG, Ernst&Young i
PricewaterhouseCoopers), prema procjenama, podijeli više od 10 milijuna eura, odnosno oko
60 posto revizorskog tržišta ukupne vrijednosti 18 milijuna eura, dok se vrijednost
nerevizorskih usluga penje do 6 milijuna eura. Problem koji se realno javlja na tržištu revizije
je problem oligopola koji su stvorile te velike tvrtke. Nenadmašne u svojoj veličini,
kompetenciji i količini znanja zbog velike razgranatosti i velikog broja zasposlenika, uzimaju
velik dio „kolača“ na tržištu revizorskih usluga malim revizorskim tvrtkama, koje su tada
prisiljene međusobno se udruživati i na taj način se pokušati se održati i opstati. Posebno je
teško malim revizorskim tvrtkama koje imaju zaposlena samo dva revizora, a na hrvatskom
tržištu takvih je stotinjak. U uvjetima gospodarske krize, koju ovih godina osjećaju i velike
revizorske tvrtke, takve male revizorske tvrtke ne mogu opstati.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
4.1. Primjeri rada revizijskih organizacija
Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI pružaju zakonski i savjetodavni okvir
djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objav
publikacijama, dostupnima na njihovom web adresi u svakom trenutku. Objavljene su na svim
jezicima koji su službeni jezici organizacija. U nastavku su prikazane naslovne stranice nekih
od njihovih publikacija s kratkim opisom.
4.1.1. INTOSAI
Godine 2004. INTOSAI je
poslovanje i provodila svoje ciljeve. Idu
INTOSAI Kongresu u Južnoj Africi za razdoblje od 2011. do 2016.
Slika 18. INTOSAI Strategic plan 2011
INTOSAI je razvio i osnovne
daljnje donošenje postupaka i djelovanja koje
trebaju slijediti u vođenju revizije
Slika 19. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing
iplomski rad ____________________________________________
revizijskih organizacija
Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI pružaju zakonski i savjetodavni okvir
djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objav
publikacijama, dostupnima na njihovom web adresi u svakom trenutku. Objavljene su na svim
jezicima koji su službeni jezici organizacija. U nastavku su prikazane naslovne stranice nekih
od njihovih publikacija s kratkim opisom.
je usvojila svoj prvi strateški plan kroz koji
poslovanje i provodila svoje ciljeve. Idući takav strateški plan donesen je 2010. godine na
INTOSAI Kongresu u Južnoj Africi za razdoblje od 2011. do 2016. godine.
. INTOSAI Strategic plan 2011-2016 (INTOSAI, 2014)
e standarde za državnu reviziju kako bi njima
i djelovanja koje vrhovne revizijske institucije pojedinih zemalja
revizije.
. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing (INTOSAI, 2014)
________________________ 69
Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI pružaju zakonski i savjetodavni okvir
djelovanja vrhovnih revizijskih institucija. Svoje planove i smjernice uvijek objave u vlastitim
publikacijama, dostupnima na njihovom web adresi u svakom trenutku. Objavljene su na svim
jezicima koji su službeni jezici organizacija. U nastavku su prikazane naslovne stranice nekih
prvi strateški plan kroz koji je vodila svoje
i takav strateški plan donesen je 2010. godine na
odine.
(INTOSAI, 2014)
njima pružio okvir za
vrhovne revizijske institucije pojedinih zemalja
(INTOSAI, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Časopis Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno
tijekom godine na svih pet službenih jezika INTOSAI organizacije (na
francuskom, njemačkom i španjolskom jeziku).
državnih revizija u svijetu, s ciljem napretka revizorske struke. Mišljenja
su oni od urednika ili pojedinih suradnika
INTOSAI organizacije.
Slika 20. INTOSAI International Journal of Government Auditing
Publikaciju sa slike broj 2
Nizozemskoj revizijski sud. Revizorski
sažima kolektivno iskustvo vrhovnih revizijskih institucija
iskustva iz više od 350 revizija
Slika 21. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) Auditing Water Issues
iplomski rad ____________________________________________
unarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno
tijekom godine na svih pet službenih jezika INTOSAI organizacije (na arapskom
španjolskom jeziku). Časopis je posvećen temama i aktualnostima
državnih revizija u svijetu, s ciljem napretka revizorske struke. Mišljenja
pojedinih suradnika i ne odražavaju nužno stavove ili pravila same
. INTOSAI International Journal of Government Auditing (INTOSAI, 2014)
Publikaciju sa slike broj 21. INTOSAI radne skupine Revizija okoliša
Revizorski problemi s pitanjima oko pitanja zaštite voda i revizije
vrhovnih revizijskih institucija diljem svijeta
revizija, te daje praktične savjete za vrhovne revizijske institucije.
. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) Auditing Water Issues (INTOSAI, 2014)
________________________ 70
unarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija objavljuje se kvartalno
arapskom, engleskom,
ćen temama i aktualnostima
i uvjerenja izraženi
tavove ili pravila same
(INTOSAI, 2014)
okoliša pripremio je
zaštite voda i revizije
diljem svijeta, pozivajući se na
vrhovne revizijske institucije.
. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing (Publication) –
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
4.1.2 . EUROSAI
EUROSAI Kongres, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.
Tako se 2011. godine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja
za razdoblje od 2011. do 2017. godine.
transparentnosti u konzultaciji sa svim zemljama
Slika 22. EUROSAI S
Ove godine (2014.) u Haagu je održan
određeni zaključci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja
Europe.
Slika 23. IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations
iplomski rad ____________________________________________
, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.
odine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja
za razdoblje od 2011. do 2017. godine. Strateški plan razvijen je u duhu otvorenosti i
transparentnosti u konzultaciji sa svim zemljama članicama EUROSAI-a.
. EUROSAI Strategic plan 2011-2017 (EUROSAI, 2014)
Ove godine (2014.) u Haagu je održan IX. EUROSAI Kongres, tijekom kojeg su odobreni
ci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja
EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations (EUROSAI, 2014)
________________________ 71
, kao vrhovno tijelo EUROSAI organizacije, sastaje se svake tri godine.
odine Kongres sastao u Lisabonu (Portugal) i donio strateški plan djelovanja
Strateški plan razvijen je u duhu otvorenosti i
(EUROSAI, 2014)
. EUROSAI Kongres, tijekom kojeg su odobreni
ci i preporuke za inovacije u radu vrhovnih revizijskih institucija zemalja
(EUROSAI, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 72
4.2.Primjeri rada najvećih revizorskih tvrtki
Najveće revizorske tvrtke, pored poslova revizije, računovodstva, poreznog, poslovnog i
raznog drugog savjetovanja, izdaju i mnoge publikacije, rade različita istraživanja, objavljuju
newslettere ili manje priručnike s kojima svojim sadašnjim ali i potencijalnim klijentima ne
samo pomažu u snalaženju na tržištu, nego im time daju priliku da upoznaju njihov rad i
mogućnosti. Daju savjete o internacionalnoj organizaciji poduzeća, stvaraju liste uspješnosti,
objavljuju i natječaje za najbolje tvrtke ili izdaje vodiče sa pregledom kroz globalnu
ekonomiju.
Tvrtke „Velike četvorke“ rade poslovna istraživanja u različitim sektorima gospodarstva,
primjerice autoindustriji, kemijskoj industriji, sportu, inženjeringu, komunikacijama,
osiguranju, nekretninama, klimatske promjene, zaštita okoliša i dr. Posebnu pozornost u
istraživanjima posvećuju predsjednicima uprava najvećih tvrtki od kojih, putem intervjua,
dobivaju informacije o stanju kompanija, ali i viziji i ciljevima za budućnost i rast. Njihova
istraživanja ili savjeti nisu obrađeni samo sa ekonomskog, već i sa pravnog aspekta, budući
tvrtke „Velike četvorke“ posjeduju cijeli tim stručnjaka, među kojima su mnogobrojni
pravnici.
Osim gospodarstva industrija, „The Big Four“ propituje i gospodarska stanja čitavih država i
nacija i daje svoje rezultate i mišljenja. U nastavku će biti prikazano kako izgleda izvješće
revizora od svake tvrtke „Velike četvorke“, kao i prikazi nekih publikacija koje one izdaju.
4.2.1. Deloitte
Deloitteovi revizori su izvor jedne od najboljih revizijskih praksi. Klijenti od njega kao
neovisnog revizora očekuju najviše strukovne standarde. Plan revizije prilagođava se
konkretnim operacijama, računovodstvenim procesima, kontrolnom okružju i zahtjevima
financijskog izvještavanja. U idućem primjeru (Slika 24.) prikazan je Izvještaj neovisnog
revizora – revizora Deloitta, za društvo OT-optima Telekom d.d. Zagreb.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 73
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 74
Slika 24. Izvještaj neovisnog revizora za OT - Optima Telekom d.d. Zagreb
(OT – Optima telekom d.d., 2014)
Deloitte Technology Fast 50 (Slika 25.) u Srednjoj Europa je program koji prepoznaje i
profilira brzorastuće tehnološke tvrtke u regiji Srednje Europe. Program postoji već četrnaest
godina i rangira 50 najbrže rastućih javnih ili privatnih tehnoloških tvrtki. Dobitnici nagrade
za 2013 se određuju temeljem rasta prihoda tijekom pet godina (2008.-2012.). Financijske
podatke o tvrtki osiguravaju sami sudionici, temeljem ovjerenih financijskih izvještaja
njihovih računovođa ili revizora, a isto tako se te tehnološke tvrtke same prijavljuju za
sudjelovanje u ovom programu.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Slika 2
Već sedam godina za redom Deloitte objavljuje ljestvicu 500 najve
26.) i analize ključnih čimbenika koji utje
Europe. Na ljestvici iz 2014.
istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najve
Srednje Europe, budući je poveć
redom. No, postoji kolektivna sposobnost Europe da napreduje i to najviše u polju inovacija,
koje će u budućnosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu
konkurentnost u globalnim razmjerima.
Slika 26. 500 najve
iplomski rad ____________________________________________
Slika 25. Technology Fast 50 (Deloitte, 2014)
sedam godina za redom Deloitte objavljuje ljestvicu 500 najvećih tvrtki u regiji
čimbenika koji utječu na pojedine industrije u 18 zemalja Srednje
4. godine našlo se i nekoliko hrvatskih tvrtki.
istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najve
ći je povećan broj tvrtki koje bilježe pad prihoda već
redom. No, postoji kolektivna sposobnost Europe da napreduje i to najviše u polju inovacija,
nosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu
azmjerima.
. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 201. (Deloitte, 2014)
________________________ 75
ćih tvrtki u regiji (Slika
industrije u 18 zemalja Srednje
hrvatskih tvrtki. Ukulna analiza
istraživanja pokazuje koliko je gospodarska kriza zaista utjecala na stanje najvećih tvrtki
tki koje bilježe pad prihoda već treću godinu za
redom. No, postoji kolektivna sposobnost Europe da napreduje i to najviše u polju inovacija,
nosti biti presudne za oporavak ekonomskog stanja Europe, ali i njezinu
, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Delloitte također na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu me
bazu podataka u sklopu Međ
podataka koja sadrži porezne stope i
Sve veći broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem
globalnom gospodarstvu, donose i izazove i nove prilike. Tvrtke koje se bave
multinacionalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost to
pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima klju
uspjeh. Deloitte-ov Međunarodni porezni i poslovni vodi
Guides) i njegovo skraćeno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz
informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima
i zemalja. Slika 27. prikazuje podru
porezni vodič i Seriju kratkih pregleda..
Slika 27. Prikaz podru
Međunarodni i poslovni vodič:
Serija kratkih pregleda
iplomski rad ____________________________________________
er na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu međ
bazu podataka u sklopu Međunarodnog poslovnog i poreznog vodiča. To je
stope i podatke za 65 pravosudnih područja u svijetu
i broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem
globalnom gospodarstvu, donose i izazove i nove prilike. Tvrtke koje se bave
onalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost to
pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima ključ
đunarodni porezni i poslovni vodič (International Tax and Bus
ćeno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz
informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima za više od 100 različitih pravnih sustava
prikazuje područja koja obuhvaćaju Deloitte-ov međunadorni poslovni i
i Seriju kratkih pregleda..
. Prikaz područja koja obuhvaćaju Međunarodni poslovni vodi
kratkih pregleda Deloitte-a
•Ulagačka „klima“•Poslovno i zakonsko okruženje•Strane investicije•Izbor poslovnog subjekta•Porez na dobit i individualno oporezivanje•Zakon o zapošljavanju
•Porez na dobit, porez na dohodak, porez po odbitku i odabrane indirektne porezne stope i sistemi
•Administrativni i zakonski zahtjevi•Mjere za izbjegavanje poreza•Poslovno i financijsko okruženje•Kontakti lokalnih Deloitte ureda
________________________ 76
er na svojim internet stranicama ima dostupnu vlastitu međunarodnu poreznu
ča. To je online baza
u svijetu.
i broj i raznolikost poslovnih transakcija, koje poduzimaju tvrtke u današnjem
globalnom gospodarstvu, donose i izazove i nove prilike. Tvrtke koje se bave
onalnim poslovanjem ili se namjeravaju proširiti na nova tržišta, dostupnost točnih i
pravovremenih informacija o porezima i drugim poslovnim pitanjima ključna je za njihov
(International Tax and Business
eno izdanje Serija kratkih pregleda (Highlights), daju sažeti prikaz
100 različitih pravnih sustava
đunadorni poslovni i
unarodni poslovni vodič i Seriju
Porez na dobit i individualno oporezivanje
Porez na dobit, porez na dohodak, porez po odbitku i odabrane indirektne porezne stope i
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
4.2.2. Ernst&Young
U rasponu različitih poreznih, ra
usluga koje pruža EY Hrvatska, jedna od najvažnijih i najpoznatijih je upravo ona obavljanje
revizije financijskih izvješća.
poduzeća i banaka, zbog svog globalnog pristupa
vidljiv je i na Slici 28.
Erste&Steiermaerkische Bank d.d.
iplomski rad ____________________________________________
itih poreznih, računovodstvenih, financijskih, izvještajnih i savjetodavnih
usluga koje pruža EY Hrvatska, jedna od najvažnijih i najpoznatijih je upravo ona obavljanje
ća. Ernst&Young Hrvatska čest je izbor za reviziju veliki
a i banaka, zbog svog globalnog pristupa. Primjer jednog izvješć
Slika 28. Izvješće neovisnog revizora za
Erste&Steiermaerkische Bank d.d. (Erste&steiermaerkischeBank
________________________ 77
unovodstvenih, financijskih, izvještajnih i savjetodavnih
usluga koje pruža EY Hrvatska, jedna od najvažnijih i najpoznatijih je upravo ona obavljanje
est je izbor za reviziju velikih
izvješća revizije banke
rste&steiermaerkischeBank, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Jedno od brojnih istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješ
rastu i napretku biotehnološke industrije. Publikacija (Slika 2
obliku i nije namijenjena za detaljno isra ili
u biotehnološkoj grani industrije, objašnjava stanje na tržištu, probleme i prepreke s kojima se
industrija suočava, te načine na koje pokušavaju pove
Slika 29. Biotechnology Industry Report
Među brojnim publikacijama
poslovne prijevare, čiji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young
istražitelja financijskih prijevara. Istraživanja pokazuju da je jedan o
financijskim malverzacijama u tvrtci u kojoj radi, a 57% ispitanika vjeruje da u njihovoj
zemlji postoji mnogo korupcije i davanje mita. U ovoj publikaciji tako se govori upravo o
ovim pitanjima i načinima kako se zaštititi od pr
sve brže i bolje financijske rezultate i što ve
veći pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim
transakcijama. Ovaj vodič pomaže
kvalitetu omogućuju EY stručnjaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.
iplomski rad ____________________________________________
istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješ
rastu i napretku biotehnološke industrije. Publikacija (Slika 29.) sadrži informacije u sažetom
obliku i nije namijenjena za detaljno isra ili profesionalnu upotrebu, ali je zoran
u biotehnološkoj grani industrije, objašnjava stanje na tržištu, probleme i prepreke s kojima se
čine na koje pokušavaju povećati svoju učinkovitost.
. Biotechnology Industry Report – Beyond borders (Ernst&Young, 2014)
u brojnim publikacijama koje izdaje Ernst&Young, posebno je zanimljiv
čiji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young
istražitelja financijskih prijevara. Istraživanja pokazuju da je jedan od pet ispitanika svjedo
financijskim malverzacijama u tvrtci u kojoj radi, a 57% ispitanika vjeruje da u njihovoj
zemlji postoji mnogo korupcije i davanje mita. U ovoj publikaciji tako se govori upravo o
činima kako se zaštititi od prijevara. Investitori u današnje vrijeme traže
sve brže i bolje financijske rezultate i što veću dobit, zbog čega vodeći menadžeri osje
i pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim
č pomaže boljem upravljanju rizikom od prijevara, a njegovu
uju EY stručnjaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.
________________________ 78
istraživanja koja provodi Ernst&Young rezultiralo je i izdvanjem izvješća o
.) sadrži informacije u sažetom
profesionalnu upotrebu, ali je zoran prikaz stanja
u biotehnološkoj grani industrije, objašnjava stanje na tržištu, probleme i prepreke s kojima se
činkovitost.
Young, 2014)
, posebno je zanimljiv vodič kroz
iji jedan od glavnih autora je upravo i jedan od Ernst&Young-ovih
d pet ispitanika svjedočio
financijskim malverzacijama u tvrtci u kojoj radi, a 57% ispitanika vjeruje da u njihovoj
zemlji postoji mnogo korupcije i davanje mita. U ovoj publikaciji tako se govori upravo o
ijevara. Investitori u današnje vrijeme traže
ći menadžeri osjećaju sve
i pritisak, što ih dovodi do sklonosti nedozvoljenim radnjama i financijskim
boljem upravljanju rizikom od prijevara, a njegovu
njaci sa velikim iskustvom i znanjem upravo u tim pitanjima.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Slika 30. Navigating today's complex business risks
Ernst&Young izdaje i vodič kroz europske
investitorima i ulagačima sliku u koja podru
što je posebno važno za sektor turizma i njegovim investitorima.
Slika 31. European Attractivness Sur
iplomski rad ____________________________________________
. Navigating today's complex business risks (Ernst&Young, 2014)
č kroz europske atrakcije (Slika 31.) koji omoguć
čima sliku u koja područja se isplati ulagati, i kako realizirati investiciju,
što je posebno važno za sektor turizma i njegovim investitorima.
. European Attractivness Survey 2013 (Ernst&Young, 2014)
________________________ 79
(Ernst&Young, 2014)
koji omogućuje potencijalnim
ja se isplati ulagati, i kako realizirati investiciju,
(Ernst&Young, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Publikacija koja govori o trendovima održivosti korporacijskog sustava poslovanja prikazana
je Slikom 32. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stru
odgovornih ljudi u pojedinim korporacijama.
širok spektar unutarnjih i vanjskih sila
dobro su tvrtke spremni za njihovo rješavanje
sa tržištem i postaju konkurentnije.
Slika 32. 2013 six growing trends in corporate suistanbility
4.2.3. KPMG
Revizori KPMG-a kao branda
strogim postupcima kontrole kvalitete rada. Timovi revizijskih stru
svoje područje, zavisno od podru
Kvalitetno korporativno izvješć
pružilo im širu sliku o poslovanju poduze
KPMG-a za društvo Podravka d.d.
iplomski rad ____________________________________________
Publikacija koja govori o trendovima održivosti korporacijskog sustava poslovanja prikazana
. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stru
odgovornih ljudi u pojedinim korporacijama. Istraživanja prikazuju kako tvrtke
vanjskih sila koje se odnose na rizike održivosti okoliša i
za njihovo rješavanje. Održivost omogućava tvrtkama da se natje
onkurentnije.
013 six growing trends in corporate suistanbility (Ernst&Young, 2014)
a kao branda paze na svoje neovisno i etičko ponašanje, utemeljeno na
strogim postupcima kontrole kvalitete rada. Timovi revizijskih stručnjaka brinu se svaki za
je, zavisno od područja gospodarstva čija financijska izvješć
ativno izvješćivanje bitno je kako bi se zadovoljile potrebe investitora i
pružilo im širu sliku o poslovanju poduzeća. Na slici 33. prikazano je izvješ
a za društvo Podravka d.d.
________________________ 80
Publikacija koja govori o trendovima održivosti korporacijskog sustava poslovanja prikazana
. Velik dio publikacije nastao je na istraživanjima i anketama stručnih i
kako tvrtke reagiraju na
održivosti okoliša i koliko
ćava tvrtkama da se natječu
(Ernst&Young, 2014)
ko ponašanje, utemeljeno na
čnjaka brinu se svaki za
ija financijska izvješća se revidiraju.
ivanje bitno je kako bi se zadovoljile potrebe investitora i
a. Na slici 33. prikazano je izvješće revizora
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Slika 33. Izvještaj neovisnog revizora dioni
iplomski rad ____________________________________________
. Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d.
(Podravka, 2014)
________________________ 81
društva Podravka d.d.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
KPMG svojim različitim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomo
zainteresiranima za gospodarska i financijska kretanja, da do
spoznaja. Slika 34. prikazuje newsletter u koj
razvoja Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
Slika 34. IFRS Newsletter
Kroz svoje različite publikacije, porezni savjeti
oporezivanja i sačuvati vrijednost svoje imovine
profesionalnce, već i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.
Slika 35. Issues and Insights
iplomski rad ____________________________________________
čitim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomo
zainteresiranima za gospodarska i financijska kretanja, da dođu do novih informacija i
. prikazuje newsletter u kojem je sadržana diskusija o buduć
unarodnih standarda financijskog izvještavanja.
. IFRS Newsletter – Financial Instruments (KPMG, 2014)
ite publikacije, porezni savjeti KPMG-a kako izbje
uvati vrijednost svoje imovine, mogu biti značajni ne samo za
i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.
. Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses
________________________ 82
itim publikacijama, pa tako i newsletterima, nastoji pomoći svim
đu do novih informacija i
em je sadržana diskusija o budućnosti upotrebe i
(KPMG, 2014)
kako izbjeći nepotrebna
mogu biti značajni ne samo za
i za laike u revizijskom i financijskom poslovnom svijetu.
Deferred tax assets on unrealised losses (KPMG, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Ova publikacija (Slika 36.) je izvješ
referentnog okvira na kraju programskog razdoblja 2007.
pomoći u planiranju i korištenju EU fondova za idu
izvješće daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od
zemalja Srednje i Istočne Europe.
Slika 36. EU Funds in Central and Eastern Europe
4.2.4. PricewaterhouseCooopers
PwC obavlja reviziju za mnoga lokalno ali i me
prilagođen im je veličini poduze
obziromm na kodeks ponašanja, izvješ
godie (kao i druge tvrtke članice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i
data po načelu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduze
idućem primjeru (Slika 37.) vidljivo je revizorsko izvješ
neke od stavaka u financijskim izvješ
računovodstvenim standardima.
iplomski rad ____________________________________________
.) je izvješće koje daje pregled napretka Nacionalnog strateškog
programskog razdoblja 2007.-2013. Analiza
i u planiranju i korištenju EU fondova za iduće razdoblje (2014.-2020.) Tako
e daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od
čne Europe.
. EU Funds in Central and Eastern Europe (KPMG, 2014)
4.2.4. PricewaterhouseCooopers
mnoga lokalno ali i međunarodno priznata poduzeć
čini poduzeća za koje obavljaju reviziju financijskih izvješ
obziromm na kodeks ponašanja, izvješće o transparentnosti poslovanja koje izdaje svake
članice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i
elu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduze
) vidljivo je revizorsko izvješće s mišljenjem s rezervom
stavaka u financijskim izvješćima nisu prikazane u skladu sa Me
unovodstvenim standardima.
________________________ 83
Nacionalnog strateškog
tih podataka može
2020.) Također, ovo
e daje i sveobuhvatnu sliku o stanju provedbe korištenja EU fondova u svakoj od
(KPMG, 2014)
unarodno priznata poduzeća. Pristup reviziji
a za koje obavljaju reviziju financijskih izvješća.S
e o transparentnosti poslovanja koje izdaje svake
lanice „Big four“), mišljenja revizora koja daju su profesionalna i
elu neovisnosti revizora, bez obzira o kako velikom ili malom poduzeću se radi. U
e s mišljenjem s rezervom budući
ima nisu prikazane u skladu sa Međunarodnim
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
iplomski rad ____________________________________________________________________ 84
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Slika 37. Izvješ
Metronet telekomunikacije d.d.
Temeljem razgovora sa vodeć
razdoblje od desetak godina, nastao je poslovni vodi
kako „preživjeti“ u današnjem poslovnom svijetu budu
izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i u
svakodnevnom poslovanju. Tvrtke moraju razviti otpornost na takav okoliš i neprestano biti
sposobne mijenjati se i prilagođ
iplomski rad ____________________________________________
. Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva
Metronet telekomunikacije d.d. (Metronet telekomunikacije
razgovora sa vodećim poslovnim liderima u zemljama u cijelom svijetu, kroz
razdoblje od desetak godina, nastao je poslovni vodič (publikacija, Slika 36.)) koji objašnjava
kako „preživjeti“ u današnjem poslovnom svijetu budući su događaji i rizici kojima je danas
izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i u
svakodnevnom poslovanju. Tvrtke moraju razviti otpornost na takav okoliš i neprestano biti
sposobne mijenjati se i prilagođavati novonastalim uvjetima.
________________________ 85
arima i upravi društva
d.d., 2014)
poslovnim liderima u zemljama u cijelom svijetu, kroz
(publikacija, Slika 36.)) koji objašnjava
rizici kojima je danas
izložena ekonomija, a koji prije nisu bili niti zamislivi, postali norma i učestalost u
svakodnevnom poslovanju. Tvrtke moraju razviti otpornost na takav okoliš i neprestano biti
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________
Slika 38. 16th Annual Global CEO Survey
Pogled u poslovnu realnost Hrvatske u 2014.
na temelju intervjua sa hrvatskim vode
najvećih Hrvatskih tvrtki. Kakva su njihova o
uskoro Hrvatska, prema njihovom mišljenju, iza
označene Slikom 39.
Slika 39. Croatian CEO Survey 2014
iplomski rad ____________________________________________
. 16th Annual Global CEO Survey (PricewaterhouseCooopers
Pogled u poslovnu realnost Hrvatske u 2014. godini daje vodič kojeg je izdao PwC Hrvatska
na temelju intervjua sa hrvatskim vodećim poslovnim ljudima, predsjednicima uprava
. Kakva su njihova očekivanja od gospodarstva i ekonomije i da li
uskoro Hrvatska, prema njihovom mišljenju, izaći iz krize, samo je jedna od tem
. Croatian CEO Survey 2014 (PricewaterhouseCooopers, 2014)
________________________ 86
PricewaterhouseCooopers, 2014)
kojeg je izdao PwC Hrvatska
, predsjednicima uprava
ekivanja od gospodarstva i ekonomije i da li će
i iz krize, samo je jedna od tema publikacije
, 2014)
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 87
5. Zaključak
Današnja moderna ekonomska znanost, poslovno okruženje u kojem živimo i način na koji
imamo uređen gospodarski poredak, nezamislivo je bez revizije. Revizijom se kontrolira i
ocjenjuje kvaliteta ne samo izrade financijskih izvještaja, već cjelokupnost poslovanja,
stvarajući sliku i predodžbu budućnosti i mogućnosti pojedinog gospodarskog subjekta.
U multinacionalnim razmjerima, revizija u svakoj modernoj državi zauzima respektabilnu
poziciju određenog regulatora ponašanja poslovnih subjekata, štiteći tako ne samo vlasnike
poduzeća i njihove partnere od neznanja i neuspjeha, već na taj način omogućava daljnji
razvoj gospodarstva i očuvanje stabilnosti i sigurnosti u sustav.
Revizijske organizacije INTOSAI i EUROSAI štite revizorsku profesiju i promiču vrijednosti
revizije u nadnacionalnim okvirima. Njihovi temeljni ciljevi i vrijednosti izuzetno su bitni u
transparentnosti i organiziranju obavljanja revizorskog posla, stoga je njihov rad vrijedan i
neophodan za jačanje povjerenja, ugleda i vjerodostojnosti revizijske struke u javnosti i
poslovnom svijetu.
Bez obzira na današnje gospodarske probleme koji su pogodili različite profesije, pa tako i
revizijsku, revizija ima budućnost i neophodna je njezina uloga u analizi, ocjenjivanju i
savjetovanju u poslovanju različitih tvrtki. Zapravo, u ovakvim uvjetima u kojima se danas
nalazimo, revizija i revizorske tvrtke su još važnije nego prije, jer se putem revizorskih
analiza i preporuka kvalitetnog i educiranog revizora, mogu unaprijed predvidjeti mogući loši
scenariji i tako spriječiti rušenje i smrt nekih poduzeća. Istovremeno, revizijske organizacije i
revizorske tvrtke prisiljene su konstantno prilagođavati svoje poslovanje novim zahtjevima
tržiša i klijenata te time neprestano razvijati nove vrste usluga koje su adekvatne za rješavanje
novih poslovnih izazova.
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 88
Literatura
A
� Akrap, V., Čoh Mikulec, B., Kasum, V., Kordić, H., Krasić, Š., Mamić Sačer I., Pernar, L., Rogošić, N., Serdarušić, J., Sever, S., Žager, L. (2009). Državna revizija, redaktori: Šima Krasić, Lajoš Žager. Zagreb: Masmedia d.o.o.
B
� Big 4 accounting firms [Online]. Raspoloživo na: http://www.big4accountingfirms.org/big-four-accounting-firms/ [datum pristupanja 03.03.2014.]
� Big Four Firms Network (2014). Vault.com Releases Accounting 50 Rankings for 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.big4.com/deloitte/vault-com-releases-accounting-50-rankings-for-2013/ [datum pristupanja 05.09.2014.]
C
� Crnković, L., Mijoč, I., Mahaček, D. (2010). Osnove revizije, Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku
� Crnković, Lj. (2002). Vrhovne revizijske institucije zemalja članica Europske unije i suradnja s Računskim sudom Europske unije. Časopis Računovodstvo, revizija i financije, br. 8, str. 36-42, 134.
D
� Deloitte (2014). About Deloitte [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/www/global/en/pages/about-deloitte/articles/about-deloitte.html [datum pristupanja 02.03.2014.]
� Deloitte (2014). Technology Fast 50 [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/global/Documents/About-Deloitte/CE_FAST50_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� Deloitte (2014). 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2014. [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2014/ce-top500-2014.pdf [datum pristupanja 02.09.2014.]
� Deloitte (2014). O nama [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/onama/index.htm [datum pristupanja 02.03.2014.]
� Deloitte (2014). Povijest globalne tvrtke [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/onama/povijestglobalnetvrtke/index.htm [datum pristupanja 02.03.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 89
� Državni ured za reviziju (2014). Revizijski standardi INTOSAI [Online]. Raspoloživo na: http://www.revizija.hr/UserFiles/File/zakoni-akti/revizijski-standardi-intosai.pdf [datum pristupanja 02.03.2014.]
E
� Ernst&Young (2014) Biotechnology Industry Report – Beyond borders. [Online] Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Beyond_borders/$File/Beyond_borders.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� Ernst&Young (2014). Izvješće o transparentnosti 2013 EY Hrvatska [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Croatian_Transparency_Report_2013_-_Croatian_version/$FILE/Transparency%20report%202013%20hrv%20v1.1.pdf [datum pristupanja 05.09.2014.]
� Ernst&Young (2014) Navigating today's complex business risks [Online]. (http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Navigating_todays_complex_business_risks/$File/Navigating_todays_complex_business_risks.pdf [pristupljeno: 24.08.2014.]
� Ernst&Young (2014) European Attractivness Survey 2013. [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/European-Attractiveness-Survey- 2013/$FILE/European-Attractiveness-Survey-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� Ernst&Young (2014). 2013 six growing trends in corporate suistanbility [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013/$FILE/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013.pdf [datum pristupanja 24.08.2014.]
� Erste&SteiermaerkischeBank d.d. (2014). Izvješće neovisnog revizora za Erste&Steiermaerkische Bank d.d. [Online]. Raspoloživo na: www.erstebank.hr/hr/Downloads/...dbc3.../godisnje_izvjesce_za_2012.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� Ernst&Young (2014). Our global approach [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/GL/en/About-us/Our-global-approach [datum pristupanja 02.03.2014.]
� Ernst&Young (2014). Two peopple. One Vision [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/GL/en/About-us/Our-people-and-culture/Our-history [datum pristupanja 02.03.2014.]
� Ernst&Young (2014). Welcome to EY Croatia [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/HR/en [datum pristupanja 02.03.2014.]
� EUROSAI (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/about-eurosai [datum pristupanja 28.02.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 90
� EUROSAI (2014). Capacity Building [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/capacity-building [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). EUROSAI History [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/about-eurosai/eurosai-history [datum pristupanja: 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). EUROSAI Statutes [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/export/sites/eurosai/.content/documents/about-us/NORREG/ESTATUTOS-EN-INGLES-DEFINITIVO.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Goal 1 – Professional Standards [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-1-professional-standards.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Goal 2 – Capacity Building [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-2-capacity-building.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Goal 3 – Knowledge Sharing [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-3-knowledge-sharing.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Goal 4 - Model International Organization [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-4-model-international-organization.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Governance and Communication [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/governance-and-communication [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Governing Board [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/governing-board [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Knowledge sharing [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/knowledge-sharing [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). President [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/president [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Profesional Standards [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/strategic-plan/professional-standards [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Secretariat [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/secretariat [datum pristupanja 28.02.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 91
� EUROSAI (2014). The tasks and the duties of the Congress [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/about-us/congress/the-task-and-duties-of-the-congress [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Working Groups [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/en/working-groups [datum pristupanja 28.02.2014.]
� EUROSAI (2014). Strategic plan 2011-2017 [Online]. Raspoloživo na: (http://www.eurosai.org/handle404?exporturi=/export/sites/eurosai/.content/documents/strategic-plan/Eurosai-Strategic-Plan-ANG.pdf [datum pristupanja:22.08.2014.]
� EUROSAI (2014). IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai2014.nl/news-conclusions-and-recommendations
F
� Filipović, I. (2009). Revizija. Zagreb: Sinergija nakladništvo d.o.o.
I
� INTOSAI (2010). Strategic plan 2011-2016 [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/intosaispenglishv9web.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Congreses [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/congresses.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Statutes, November 2007 [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/statutene20072.pdf [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Basing Principles in Government Auditing. [Online] (http://www.issai.org/media/12943/issai_100_e.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.]
� INTOSAI (2014). Committees working group Task Forces [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Development initiative [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/intosai-development-initiative-idi.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Finance and administration comittee [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/finance-administration-committee-fac.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). General secretariat [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/general-secretariat.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 92
� INTOSAI (2014). Governing board [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation/governing-board.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). International Journal of Government Auditing [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/international-journal-of-government-auditing.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Members of FAC [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/committeesworking-groupstask-forces/goal-4-model-international-organization/finance-and-administration-committee-fac/members-of-fac.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Organisation [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/about-us/organisation.html [datum pristupanja 28.02.2014.]
� INTOSAI (2014). Working Group on Environmental Auditing – Auditing Water Issues [Online]. Raspoloživo na: http://iced.cag.gov.in/wp-content/uploads/2013/02/INTOSAI-auditing-water-issues.pdf [datum pristupanja 22.08.2014.]
K
� Kovačević, R. (1993). Revizija u tržišnom gospodarstvu. Zagreb: Informator
� KPMG (2014). History [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/about/Overview/Pages/History.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]
� KPMG (2014). KPMG u Hrvatskoj 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/HR/en/Documents/KPMG%20in%20Croatia%202013%20Croatian.pdf [datum pristupanja 02.03.2014.]
� KPMG (2014). Overwiev [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/global/en/about/overview/pages/default.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]
� KPMG (2014). Structure [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/about/governance/Structure/Pages/default.aspx [datum pristupanja 02.03.2014.]
� KPMG (2014). Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� KPMG (2014). IFRS Newsletter – Financial Instruments [Online]. Raspoloživo na: (http://www.kpmg.com/global/en/issuesandinsights/articlespublications/ifrs-newsletters/pages/fi-newsletter-2014-20.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� KPMG (2014). Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses [Online]. (http://www.kpmg.com/Global/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/In-the-Headlines/Documents/ITH-2014-15.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 93
� KPMG (2014). Publication – EU Funds in Central and Eastern Europe [Online]. (http://www.kpmg.com/HR/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Pages/EUFundsinCentralandEasternEurope%E2%80%93ProgressReport2007-2013.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]
M
� Messier Jr., W.F. (1998). Revizija – priručnik za revizore i studente. Zagreb: Faber & Zgombić Plus
O
� OT - Optima telekom d.d. (2014). Izvještaj neovisnog revizora za OT - Optima Telekom d.d. Zagreb [Online]. Raspoloživo na: www.optima.hr/repository_files/file/879/ [datum pristupanja: 24.08.2014.]
P
� Podravka (2014). Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� Popović, Ž., Vitezić, N. (2000). Revizija i analiza: instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
� Poslovni dnevnik (2014). Hrvoje Zgombić prodao tvrtku i s partnerima prešao konkurenciji [Online]. Raspoloživo na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvoje-zgombic-prodao-tvrtku-i-s-partnerima-presao-konkurenciji-253812 [datum pristupanja 03.03.2014.]
� PricewaterhouseCoopers (2014). About us [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/us/en/about-us/index.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]
� PricewaterhouseCoopers (2014). History and milestones [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/us/en/about-us/pwc-corporate-history.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]
� PricewaterhouseCoopers (2014). How we are structured? [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/gx/en/corporate-governance/network-structure.jhtml [datum pristupanja 02.03.2014.]
� PricewaterhouseCoopers (2014). Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva Metronet telekomunikacije d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.metronet.hr/wp-content/uploads/2014/05/Izvje%C5%A1%C4%87e-neovisnog-revizora-i-financijski-izvje%C5%A1taji-za-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
� PricewaterhouseCoopers (2014). 16th Annual Global CEO Survey [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/en_IM/IM/publications/assets/life-insurance/dealing_with_disruption.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 94
� PricewaterhouseCoopers (2014). Croatian CEO Survey 2014 [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.hr/en/publikacije/croatian-ceo-survey/assets/croatian-ceo-survey-2014.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]
S
� Sever Mališ, S., Tušek, B., Žager, L. (2012). Revizija – načela, standardi, postupci. Redaktor: Lajoš Žager. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
� Soltani, B. (2009). Revizija: međunarodni pristup. Zagreb: Mate d.o.o.
� Spremić, I. i dr. (1995). Revizija – priručnik za polaganje ispita za zvanje ovlaštenog revizora. Zagreb: Hrvatsko udruženje revizora
T
� Telegraph, (2011.). House of Lords report attacks 'complacency' of Big Four auditors in financial crisis, urges competition investigation [Online]. Raspoloživo na: http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/banksandfinance/8415860/House-of-Lords-report-attacks-complacency-of-Big-Four-auditors-in-financial-crisis-urges-competition-investigation.html [datum pristupanja 02.03.2014.]
� Tepšić, R., Turk, I., Petrović, M. (1984). Rječnik računovodstva i financija. Zagreb: Informator
� Tušek, B., (2001). Revizija: instrument poslovnog odlučivanja. Zagreb: TEB - Poslovno savjetovanje d.o.o.
V
� Vujević, I. (2004). Revizija. Split: Ekonomski fakultet u Splitu
Z
� Zakon (2012). Pročišćeni tekstovi zakona. Zakon o reviziji. [Online]. Raspoloživo na: http://www.zakon.hr/z/417/Zakon-o-reviziji [datum pristupanja 18.02.2014.]
� Zakon (2011). Pročišćeni tekstovi zakona. Zakon o državnom uredu za reviziju [Online]. Raspoloživo na: http://www.zakon.hr/z/478/zakon-o-dr%C5%BEavnom-uredu-za-reviziju [datum pristupanja 28.02.2014.]
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 95
Popis tablica
� Tablica 2. Prikaz usluga Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014) ...............55
� Tablica 3. Prikaz usluga Ernst&Young (prerađeno prema Ernst&Young, 2014) ............59
� Tablica 4. Prikaz usluga KPMG Hrvatska (prerađeno prema KPMG, 2014) ...................62
� Tablica 5. Prikaz usluga PricewaterhouseCoopers Hrvatska (prerađeno prema PricewaterhouseCoopers, 2014) ........................................................................................65
Popis slika
� Slika 1. Kriteriji za ocjenu realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja (prerađeno prema Filipović, 2009:13) ...................................................................................................4
� Slika 2. Temeljne vrste revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:71) ..................7
� Slika 3. Sastavni dijelovi pouzdanog i objektivnog izvješća (prerađeno prema Kovačević, 1993:14) .........................................................................................................10
� Slika 4. Klasifikacija metoda revizije (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:85) ......14
� Slika 5. Faze i razlozi korištenja analitičkih postupaka u procesu revizije financijskih izvještaja (prerađeno prema Akrap i dr., 2009:46) ........................................17
� Slika 6. Prikaz procesa revizije (prerađeno prema Kovačević, 1993:24) .........................20
� Slika 7. Sadržaj Općeprihvaćenih revizijskih standarda (prerađeno prema Sever Mališ i dr., 2012:14., kako je navedeno u Meigs, W.B. i dr., 1989.) ......................21
� Slika 8. Glavna tijela INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014) ..........26
� Slika 9. Regionalne radne grupe INTOSAI (prerađeno prema INTOSAI, 2014) .............29
� Slika 10. Strateški ciljevi INTOSAI organizacije (prerađeno prema INTOSAI, 2014).....31
� Slika 11. Tijela, strateški ciljevi i potporne grupe organizacije EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ..................................................................................................35
� Slika 12. Načela temeljem kojih je inspiriran EUROSAI (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ..............................................................................................................36
� Slika 13. Strateški ciljevi EUROSAI org. (prerađeno prema EUROSAI, 2014) ...............40
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 96
� Slika 14. Spektar revizorskih i računovodstvenih područja profesionalnog djelovanja (prerađeno prema Kovačević, 1993:45) ............................................................................44
� Slika 15. Revizijska tvrtka – pregled ovlasti i odgovornosti..............................................45
� Slika 16. Logo pojedine tvrtke „The Big Four“ [Online]. Raspoloživo na: http://www.articula.us/blog/2012/07/getting-in-and-succeeding-at-the-big-four/ [datum pristupanja 02.03.2014] .....................................................................................................49
� Slika 17. Etička načela poslovanja Deloitte Hrvatska (prerađeno prema Deloitte, 2014) ............................................................................................................................................53
� Slika 18. INTOSAI Strategic plan 2011-2016. [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosai.org/uploads/intosaispenglishv9web.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.].......................................................................................69
� Slika 19. INTOSAI Basing Principles in Government Auditing [Online]. Raspoloživo na: http://www.issai.org/media/12943/issai_100_e.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.] ............................................................................................................................................69
� Slika 20. INTOSAI International Journal of Government Auditing. [Online]. Raspoloživo na: http://www.intosaijournal.org/pdf/ijga_july13_eng_www.pdf [datum pristupanja: 22.08.2014.] ......................................................................................................................70
� Slika 21. INTOSAI Working Group on Environmental Auditing – Auditing Water Issues [Online]. Raspoloživo na: http://iced.cag.gov.in/wp-content/uploads/2013/02/INTOSAI-auditing-water-issues.pdf [datum pristupanja 22.08.2014.] ..............................................70
� Slika 22. EUROSAI Strategic plan 2011-2017 [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai.org/handle404?exporturi=/export/sites/eurosai/.content/documents/strategic-plan/Eurosai-Strategic-Plan-ANG.pdf [datum pristupanja :22.08.2014.] ..............71
� Slika 23. IXth EUROSAI Congress' Conclusions and Recomendations [Online]. Raspoloživo na: http://www.eurosai2014.nl/news-conclusions-and-recommendations [datum pristupanja: 22.08.2014.] ......................................................................................71
� Slika 24. Izvještaj neovisnog revizora za OT-Optima Telekom d.d. Zagreb [Online]. Raspoloživo na: www.optima.hr/repository_files/file/879/ [datum pristupanja: 24.08.2014.] ......................................................................................................................74
� Slika 25. Technology Fast 50 [Online]. Raspoloživo na: http://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/global/Documents/About-Deloitte/CE_FAST50_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ..................................75
� Slika 26. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2014. [Online]. Raspoloživo na: http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2014/ce-top500-2014.pdf [datum pristupanja 02.09.2014.] ...........................................................75
� Slika 27. Prikaz područja koja obuhvaćaju Međunarodni poslovni vodič i Serija kratkih pregleda Deloitte-a ...........................................................................................................76
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 97
� Slika 28. Ernst&Young - Izvješće neovisnog revizora za
Erste&Steiermaerkische Bank d.d. [Online]. Raspoloživo na: www.erstebank.hr/hr/Downloads/...dbc3.../godisnje_izvjesce_za_2012.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................77
� Slika 29. Biotechnology Industry Report – Beyond borders [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Beyond_borders/$File/Beyond_borders.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................78
� Slika 30. Navigating today's complex business risks [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Navigating_todays_complex_business_risks/$File/Navigating_todays_complex_business_risks.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ............................................................................................................................................79
� Slika 31. European Attractivness Survey 2013 [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/European-Attractiveness-Survey- 2013/$FILE/European-Attractiveness-Survey-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] ............................................................................................................................................79
� Slika 32. 2013 six growing trends in corporate suistanbility [Online]. Raspoloživo na: http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013/$FILE/Six_growing_trends_in_corporate_sustainability_2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.] .................................................................................................80
� Slika 33. Izvještaj neovisnog revizora dioničarima društva Podravka d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.podravka.hr/repository/files/b/5/b5d24f0ee31807e9a9ed834441b23004.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................81
� Slika 34. IFRS Newsletter – Financial Instruments [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/global/en/issuesandinsights/articlespublications/ifrs-newsletters/pages/fi-newsletter-2014-20.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.]..............82
� Slika 35. Issues and Insights – Deferred tax assets on unrealised losses[Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/Global/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/In-the-Headlines/Documents/ITH-2014-15.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]......................82
� Slika 36. EU Funds in Central and Eastern Europe [Online]. Raspoloživo na: http://www.kpmg.com/HR/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Pages/EUFundsinCentralandEasternEurope%E2%80%93ProgressReport2007-2013.aspx [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................................83
� Slika 37. Izvješće neovisnog revizora dioničarima i upravi društva Metronet telekomunikacije d.d. [Online]. Raspoloživo na: http://www.metronet.hr/wp-content/uploads/2014/05/Izvje%C5%A1%C4%87e-neovisnog-revizora-i-financijski-izvje%C5%A1taji-za-2013.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.])..................................85
Vesna Baranašić Horvat – diplomski rad _____________________________________________________ 98
� Slika 38.16th Annual Global CEO Survey [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.com/en_IM/IM/publications/assets/life-insurance/dealing_with_disruption.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.]........................85
� Slika 39. Croatian CEO Survey 2014 [Online]. Raspoloživo na: http://www.pwc.hr/en/publikacije/croatian-ceo-survey/assets/croatian-ceo-survey-2014.pdf [datum pristupanja: 24.08.2014.].......................................................................86
Popis grafikona
� Grafikon 1. Postotak udjela na tržištu pojedine tvrtke članice „The Big Four“ na tržištu revizijskih usluga za velika poduzeća u svijetu, u 2010. godini (prerađeno prema Telegraph, 2011) ..............................................................................................................52
Top Related