Leonardo Lučić 1.F
HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
Nakon seobe naruod u 5. i 6. stoljeću Slaveni su pali pod uticaj raznih naroda
863. godine moravski knez Ratislav zamolio je bizantskog cara da mu pošalje nekoga tko bi slavene pokrstio i preveo im bibliju na njihov slavenski jezik
Car šalje Konstantina (Ćiril) i Metoda u Veliku MoravskuIako su bili Grci iz Soluna, uspjeli su osmisliti glagoljicuOpće slavenski ili staro slavenski jezik su govorili svi
slaveni (rusi,bugari,česi i dr.)Bašćanska ploča-prvi natpis na hrvatskom jezikuMisal po zakonu rimskog dvora-prva hrvatska tiskana
knjiga
Moravska misija
Slaveni nisu imali knjiga pa su crtama i zarezima brojili i gatali
Konstantin Filozof (Ćiril) stvara 38 slova prema načinu grčkih slova, a druga prema slavenskom jeziku
Ne misli se na glagoljicu nego na ćirilicu koja je nastala spajanjem srednjovjekovog oblika grčkog alfabeta i glagoljičkih slova
Ćiril je stvorio glagoljicu
Zapis Crnorisca Hrabra
Potkraj 9. stoljeća Hrvati su rabili dva pisma: glagoljicu (oblu i uglatu) i latinicu
Rabili su tri jezika: hrvatski ,latinski i staroslavenski
Pojavlju je se treće pismo po uzoru na grčko koje stvaraju prognani Metodovi učenici
Bosančica- inačica ćirilice koju su za svoje potrebe stvorili Hrvati na području Bosne
Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne književnosti
Baška dolina- okružena s tri strane brdima a sa četvrte morem
Tamo se nalazilo selo Jurandvor, a unutar se nalazila stara romanička crkvica od grubog kamena, posvećena svetoj Luciji
Sredinom 19. stoljeća zapazili su kamenu ploču koja je služila kao nadgrobna ploča i bila je ugrađena u pod crkve
Kasnije je otkriveno da je služila kao lijeva oltarna pregrada i na kojem je glagoljskim pismom napisan tekst opata Držihe kako je kralj Zvonimir darivao posjede
Bašćanska ploča
Ploča završava nedovršenom rečenicom što upućuje da je postojao i desni dio , koji je nestao
Godine 1934. ploča je uz mnogo peripetiranja tjekom koji je pukla na tri dijela, prenesena u Zagreb, gdje je popravljena
Ploča je teška jer je izrađena od bijelog vapnenca veličine 1 x 2m i debljine do 10cm
Hrvatski srednjovjekovni pravni spomenik iz 13-14 stoljeća o razgraničenju hrvatskih općina, komuna i feudalnih gospodara koji su vladali Istrom
Napisan je na latinskom, hrvatskom i njemačkom jeziku, ali dobro se očuvao samo hrvatski glagoljski prjepis s kraja 16. stoljeća
Razvođenje je stari slavenski i germanski običaj hodanja zemljom i određivanja granica
Istarski razvod
Godine 1225. hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Darovao je krčkim knezovima Frankopanima posjed Novi Vinodolski, gradić u Hrvatskom primorju
Zakon koji je učvrstio red i pravdu na njihovu posjedu
Potpisan je 6. sječnja 1288. godine, vjerovatno u vinodolskom kaštelu
Do nas je došao sačuvan u glagoljskom rukopisu iz 16. stoljeća
Smatra se jednim od najvrijednijih starohrvatskih spomenika
Vinodolski zakonik
Najvažniji izvor Poljičke RepiblikeOdređuje poljičko pravo koje je po svom
obliku, stilu, sadržaju i u utvrđivanju društveno-ekonomskih odnosa potpuno različit od ostalih hrvatskih statuta
Sadrži razne odluke i presude vlasti koje se ponekad odnose i na pojednice
Za poljičko pravo je karakteristično jamčenje ali i prihvaćanje osobne odgovornosti u svrhu zaštite Poljaca
Poljički statut
Vrsta srednjovjekovne enciklopedije, priručnik srednjovjekovnog znanja o svijetu, tehnologiji, astronomiji i astrologiji
U usporedbi sa današnjim saznanjima većina toga „znanja” je pogrešna i neupotrebljiva
Vrijedan spomenik srednjovjekovne povjesti, način mišljenja i hrvatske glagoljske pismenosti
Napisan u 12. stoljeću, na njemačkom jezikuPisan u obliku dijaloga između učitelja i
učenika, to je bio uobičajen način pisanja
Lucidar (Mudrost velika)
Duklja (Crvena Hrvatska) bila je jedna od neovisnih kneževina na području današnjeg crnomorskog primorja
Oko 1149. godine nepoznati katolički svećenik iz Duklje sastavio je na slavenskom jeziku povijest dukljanske dinastije vladara i povijesti Slavena
Ljetopis je sačuvan i u latinskom i u hrvatskom prijevodu, a staroslavenski je izgubljen
U uvodu govori kako je htio udovoljiti želji mladeži koja voli priče o ratovima i kako je prepričao samo što je čuo od predaka, ali ne miješa priče o Gotima s pričama o Slavenima
Ljetopis popa Dukljanina
Martinec je glagoljski redovnik u 15. stoljeću koji se u Grobniku iznad Rijeke bavio prepisivanjem knjiga dok tisak još nije došao u naše krajeve
Dok je prepisivao Drugi Novljanski brevijar, dogodila se bitka na krbavskom polju u Lici
Hrvatski ban je bio zarobljen, a bosanski je poginuoKada je vijest došla do njega prekinuo je s
prepisivanjem i napravio je zapis o tome događaju uz nekoliko riječi o sebi i vremenu u kojem je živio
Zapis je pisan hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika
Zapis popa Martinca
Top Related