Hranadobivena iz biljaka oplemenjenih geneti~kim in`enjerstvom
Hranadobivena iz biljaka oplemenjenih geneti~kim in`enjerstvom
2
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Ve}ina nas zna vrlo malo o tome kako se biljke koje nam slu`e za hranu uzgajaju i
kako se dalje prera|uju. Jedino do ~ega nam je stalo jest da na{a hrana bude
zdrava, kvalitetna i ukusna. Mi znanstvenici, koji se bavimo geneti~kim in`enjerstvom
u javnim znanstvenim institucijama, smatramo da su pitanja zdravstvene sigurnosti,
dostatnosti i dostupnosti hrane vrlo zna~ajna. Stoga se rasprava o toj temi ne mo`e
prepustiti ni velikim multinacionalnim kompanijama, niti protivnicima modernih
tehnologija potaknutim gospodarskim, politi~kim ili nekim drugim probitkom.
Smatramo da se toj temi mora pri}i s puno vi{e odgovornosti, a ova bro{ura na{ je
mali doprinos tome.
Predanim radom na oplemenjivanju poljoprivrednih kultura znanstvenici i poljodjelci
{irom svijeta uspijevaju proizvoditi sve vi{e hrane za brzorastu}u ljudsku populaciju.
Osim toga, na{a je hrana danas sigurnija nego {to je ikad bila u ljudskoj povijesti. Taj
napredak omogu}en je i stalnim geneti~kim preinakama poljoprivrednih kultura.
Tvrdi se da primjena geneti~kog in`enjerstva u proizvodnji hrane vodi prema pojavi
“superkorova” i “superbakterija” kao i pojavi nepoznatih otrova i alergena u na{oj
hrani, te smanjenju prinosa u poljoprivredi i ekolo{koj katastrofi. Mi, znanstvenici,
svoje stavove temeljimo na ~injenicama i nismo jo{ vidjeli ni jedan pokazatelj
ovakvog scenarija. Smatramo da poljoprivreda mo`e biti ekolo{ki prihvatljivija i
odr`iva, te da primjena geneti~kog in`enjerstva u oplemenjivanju poljoprivrednih
kultura mo`e imati pozitivnu ulogu u tom nastojanju. Tako|er smatramo da prim-
jenom geneti~kog in`enjerstva hrana mo`e postati zdravija, kvalitetnija i jeftinija.
Nadamo se da }ete pro~itati ovu bro{uru i da }e Vam njen sadr`aj pomo}i u bol-
jem razumijevanju rasprava o hrani dobivenoj iz biljaka promijenjenih geneti~kim
in`enjerstvom. Velika ve}ina znanstvenika i stru~njaka {irom svijeta podr`ava primje-
nu geneti~kog in`enjerstva u proizvodnji hrane. Me|utim, Vi kao potro{a~i imate
zadnju rije~. Ako je hrana dobra, bila ona dobivena ovom ili onom tehnologijom,
kupit }ete je, ako nije dobra, ne}ete.
Maarten J. Chrispeels Sre}ko Jeleni}Ravnatelj PredsjednikSan Diego Center for Molecular Agriculture Hrvatske udruge geneti~kih in`[email protected] Rooseveltov trg 6, Zagrebwww.sdcma.org [email protected]
www.hugi.hrtel: 01-48-26-267
SADR@AJ^injenice 3Pojmovnik 4Tisu}ljetna tradicija 5Geneti~ko in`enjerstvo 6Nedostatak hrane 7Ekolo{ka poljoprivreda 8Zdravstvena ispravnost 9Okoli{ 12Ozna~avanje 14Nadzor 15Zaklju~ci 16
Rije~ urednika
Ova bro{ura rezultat je suradnje izme|u San Diego Center for Molecular Agriculture (SDCMA) i Hrvatske udruge geneti~kih in`enjera
(HUGI). SDCMA je udru`enje znanstvenika San Diega koji rade u javnim institucijama, a HUGI je neprofitna, nevladina udruga ~iji su
~lanovi znanstvenici i stru~njaci koji u svojoj svakodnevnoj istra`iva~koj praksi primjenjuju geneti~ko in`enjerstvo. Jedna od glavnih zada}a
HUGI-a je stru~no i objektivno izvje{}ivanje javnosti o geneti~kom in`enjerstvu. ^anovi HUGI-a ne dobivaju nikakvu materijalnu naknadu
za svoju djelatnost u okviru Udruge.
0203-373
3
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Brine li vas zdravstvena ispravnost hrane, trebate znati da je “GM hrana” jednako sigurna kaosvaka druga i da se u uzgoju mnogih GM biljaka primjenjuje manje pesticida u odnosu na uzgojtradicionalnih kultura.
Ako ste alergi~ni na odre|ene namirnice, trebate znati da se geneti~kim in`enjerstvom mogu elimi-nirati neki alergeni iz tradicionalnih kultura i da su sve GM kulture strogo testirane kako bi se sprije-~ilo uvo|enje novih alergena. Jedino takve GM kulture se nalaze na tr`i{tu.
Strahujete li zbog mogu}nosti obolijevanja od raka, dobro je znati da se 99,99 % kancerogena(tvari koje mogu izazvati rak) nalazi u hrani prirodnog podrijetla i da su prisutni u ljudskoj ishrani ve}tisu}ama godina. Tako|er biste trebali znati da se primjenom geneti~kog in`enjerstva mo`e uhrani ciljano pove}ati koncentracija prirodnih fitoestrogena, izoflavona, karotenoida i drugihantioksidanta za koje se zna da smanjuju mogu}nost nastanka raka.
Ako se brinete zbog nedostatka `eljeza u prehrani, dobro je znati da se geneti~kim in`enjerstvommo`e pove}ati koli~inu `eljeza u `itaricama i ukloniti kemijske spojeve koji sprje~avaju iskori{ta-vanje `eljeza iz hrane.
Ako ste nepovjerljivi prema institucijama koje odobravaju kori{tenje GM usjeva, trebate znati da se prije njihovoguvo|enja vr{e vrlo dugotrajna i temeljita ispitivanja. Primjerice, kona~no odobravanje i primjenu u SjedinjenimAmeri~kim Dr`avama kontroliraju tri dr`avne institucije.
Brinete li o okoli{u, mo`da biste `eljeli znati da mnoge GM kulture mogu pridonijeti ubla`avanju negativnog utjecajapoljoprivrede na na{ okoli{.
Ako ste zabrinuti za kukce, trebate znati da su za ve}inu kukaca pesticidi koji se upotrebljavaju pri tradicionalnomuzgoju mnogo pogubniji nego GM kulture otporne na odre|ene vrste kukaca.
^injenice o kojima biste ne{to trebali znati...
4
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Ako vas zabrinjavaju geni u hrani, trebate znati da se
u obi~nom obroku koji sadr`i deset razli~itih sastojaka
(npr. `itarice, krumpir, brokulu, meso, itd.), nalaze mili-
jarde kopija 250000 razli~itih gena. Ako u istom obroku
pet sastojaka potje~e od biljaka promijenjenih
geneti~kim in`enjerstvom, konzumirat }ete samo 10
do 15 dodatnih gena. Ve}inu tih gena ve} ste konzu-
mirali u nekim drugim namirnicama i oni se pona{aju
tijekom probave kao i svi ostali geni.
GENETIKA[to je gen? Geni su temeljne nasljedne jedinice,
a njihovo postojanje nagovijestio je Gregor Mendel
sredinom 19. stolje}a. Prou~avanjem vrtnog gra{ka
on je utvrdio da se nakon kri`anja biljke ljubi~astih
cvjetova s biljkom bijelih cvjetova u potomstvu uvijek
pojavljuje to~no odre|eni broj biljaka ljubi~astih i
bijelih cvjetova. Zaklju~io je da postoje nasljedne
jedinice odgovorne za boju cvijeta koje se pravilno
prenose s roditelja na potomke. Te nasljedne
jedinice nazvane su geni. Kasnije je utvr|eno da su
geni mali dijelovi molekule DNA koja se nalazi u
stanicama svih `ivih bi}a. Bakterijska stanica sadr`i
oko 3000, a biljna i `ivotinjska oko 35000 razli~itih
gena. Svaki gen odre|uje strukturu odre|ene bje-
lan~evine, a o bjelan~evinama ovisi gra|a, izgled i
funkcioniranje organizma. Mendelov gen za
ljubi~astu boju cvijeta gra{ka odre|uje strukturu bje-
lan~evine odgovorne za proizvodnju ljubi~aste boje
u laticama. U biljaka s bijelim cvjetovima taj gen nije
funkcionalan, pa stanice ne mogu proizvesti odgo-
varaju}u bjelan~evinu, te stoga ne mogu proizvesti
ljubi~astu boju.
POJMOVNIKGenom: skup svih molekula DNA koje ~ine nasljedni
materijal odre|ene vrste organizama — cjelokupni
geneti~ki materijal.
Geneti~ko in`enjerstvo: niz laboratorijskih tehnika kojima se
mo`e iz organizma izdvojiti, prou~avati i promijeniti to~no
odre|eni gen, te ugraditi u nasljedni materijal istog ili nekog
drugog organizma.
GMO (Geneti~ki modificirani organizam): naziv koji se
obi~no upotrebljava za organizme promijenjene geneti~kim
in`enjerstvom, iako postoje i drugi postupci, tzv. klasi~ne
tehnike, kojima se mijenja geneti~ka osnova organizma.
GM hrana: izraz koji se u medijima koristi za prehrambene
proizvode dobivene iz organizama promijenjenih
geneti~kim in`enjerstvom.
5
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
10000 godina tradicije u oplemenjivanju poljoprivrednih kultura
Svima nam je dobro poznat izgled klipa
zrelog kukuruza, me|utim pitamo li se ikad
kako je izgledao taj klip prije nego je ~ovjek
po~eo uzgajati kukuruz? Prije otprilike 6000 do
8000 godina ljudi u Meksiku po~eli su uzgajati
teozintu. Teozinta jo{ i danas divlje raste u
Meksiku. Ta biljka stvara vrlo male sjemenke u
~vrstom debelom omota~u koje nakon sazrije-
vanja padaju na tlo. Sama biljka niti izgledom
ne sli~i dana{njem kukuruzu. Ipak, ~ovjek je iz
te biljke slu~ajnim i namjernim genetskim
manipulacijama proizveo dana{nji kukuruz.
Svaka stanica kukuruza sadr`i oko 35000
razli~itih gena i trenutno je nemogu}e re}i
koliko njih je promijenjeno u posljednjih 5000
godina pod utjecajem ~ovjeka. Sve te
genetske promjene postignute su prije razvoja
geneti~kog in`enjerstva, uglavnom u svrhu
postizanja ve}eg prinosa — polja dana{njeg
kukuruza daju 1000 puta ve}i prinos daleko
kvalitetnijeg sjemena u usporedbi s teozintom.
Kada biste putovali diljem svijeta, bilo da
se radi o Meksiku, Keniji, Hrvatskoj ili nekoj dru-
goj zemlji u kojoj se uzgaja kukuruz, ne}ete
nai}i na kukuruz koji raste izvan oranica ili vrto-
va. To je stoga {to dana{nji kukuruz ne mo`e
opstati bez na{e brige. ^ovjek je tijekom tisu}a
godina toliko genetski preina~io kukuruz, da
dana{nji kukuruz ne mo`e opstati u prirodi bez
na{e pomo}i. Isto vrijedi i za ve}inu
poljoprivrednih kultura: p{enicu, krumpir, ri`u,
grah itd. Sve te biljke je ~ovjek u pro{losti toliko
genetski promijenio da ne mogu opstati same
u prirodi. Proces preobra`aja divlje biljke u
usjev naziva se udoma}ivanje ili kultiviranje bilja-
ka, a temelji se na genetskim preinakama.
Zapo~eo je u Kini i na Bliskom Istoku prije 10000
godina, te ne{to kasnije u Africi i sredi{njem
Meksiku (prije oko 8000 godina).
Oplemenjivanje biljaka temelji se na genetskim promjenama
Po~etkom dvadesetog stolje}a poljodjelci i oplemenjiva~i
bilja zapo~eli su sustavno unapre|ivanje poljoprivrednih kultura.
U po~etku se radilo gotovo isklju~ivo u polju — jednostavnim
kri`anjima biljaka iste vrste, ali razli~itih svojstava, stvarani su hibri-
di s novim osobinama. Pedesetih godina 20-tog stolje}a primjen-
juje se tehnika koja omogu}uje kri`anje biljaka razli~itih vrsta. Ti
postupci uklju~uju laboratorijsku brigu o klicama me|uvrsnih
kri`anaca. Na taj na~in, kri`anjem p{enice i ra`i, proizvedena je
poznata `itarica triticale.
Istovremeno se po~inje primjenjivati i tzv. oplemenjivanje
mutagenezom — sjemenje se izla`e radioaktivnom zra~enju u
svrhu izazivanja promjena u genetskom materijalu. Me|utim,
mutagenezom se ne mogu uvoditi ciljane genetske promjene
ve} se istovremeno mijenja veliki broj gena. Ve}ina promjena
izazvanih zra~enjem ima negativne posljedice, ali se me|u njima
pojavljuju i korisna svojstva. Takve biljke se koriste u daljnjem
oplemenjivanju. U svrhu izazivanja nasumi~nih genetskih promje-
na koriste se i razli~ite kemikalije. Danas uzgajamo nekoliko
tisu}a sorti razli~itih poljoprivrednih kultura proizvedenih opisanim
tehnikama. Proizvo|a~i takozvane organske hrane i protivnici
primjene geneti~kog in`enjerstva prihva}aju takve biljke kao
prirodne, dok s druge strane biljke oplemenjene geneti~kim
in`enjerstvom smatraju neprirodnima.
6
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Geneti~ku osnovu svih organizama ~ine molekule DNA
(geni) koje se tijekom razmno`avanja `ivih bi}a pravilno
prenose s roditelja na potomstvo. Osim toga, u prirodi posto-
je razli~iti mehanizmi kojima geni jedne vrste mogu dospje-
ti u stanice druge vrste i tamo normalno funkcionirati.
Takvi procesi se u prirodi ne doga|aju ~esto, ali ih
znanstvenici koriste kako bi u poljoprivredne kulture unijeli
odre|ene gene, te tako
proizveli biljke s to~no
odre|enim novim svojstvi-
ma. Postupak se naziva
oplemenjivanje biljaka
geneti~kim in`enjerstvom.
Biljke oplemenjene
geneti~kim in`enjerstvom
~esto se nazivaju i geneti~ki
modificirane biljke (GM
biljke), vjerojatno zbog nez-
nanja ili negiranja ~injenice
da je ~ovjek gotovo sve
biljke koje danas uzgaja
geneti~ki modificirao
tisu}ama godina.
Biljke oplemenjenegeneti~kim in`enjer-stvom: sada{njost ibudu}nost
Geneti~kim in`enjerstvom dobivene su biljke otporne na
razli~ite {teto~ine, nametnike i bolesti, {to vodi smanjenju
uporabe razli~itih pesticida u poljoprivredi. Dobivene su i
sorte uljane repice i ri`e oboga}ene vitaminom A —
nedostatak vitamina A u hrani uzrokuje sljepo}u u stotine
milijuna djece u najsiroma{nijim dijelovima svijeta.
Geneti~kim in`enjerstvom su uspje{no odstranjeni glavni
alergeni iz soje i ri`e — ri`a je glavna namirnica tre}ini
~ovje~anstva, a veliki broj ljudi alergi~an je na odre|ene
sastojke ri`e. Iz dana u dan tehnike geneti~kog in`enjerstva
postaju sve preciznije i
jednostavnije. U budu}nosti
}e znanstvenici rutinski
mo}i zamijeniti postoje}i
gen s novim pobolj{anim
genom za to~no odre|eno
svojstvo. Takva preciznost
}e skratiti vi{egodi{nje
analize kojima se podvrga-
vaju sve biljke promijenjene
geneti~kim in`enjerstvom
prije nego dospiju na
tr`i{te.
U budu}nosti geneti~ko
in`enjerstvo ne}e biti jedini
na~in za geneti~ko
pobolj{avanje biljaka.
Analize cjelokupnih geno-
ma biljaka dovest }e do
racionalnijih i jasnijih pristupa u tradicionalnom oplemenji-
vanju. [tovi{e, kako analiza genoma postaje jednostavnija
i jeftinija, mo}i }emo se sustavnije prihvatiti i oplemenji-
vanja “sirotinjskih” usjeva (poput kasave ili prosa) zemalja u
razvoju koji su do sad bili zanemarivani.
Dvadeset godina oplemenjivanja biljaka geneti~kimin`enjerstvom
Svakodnevno otkrivamo sve ve}i broj gena koji
mogu znatno unaprijediti `ivot ljudi omogu}uju}i
ve}u proizvodnju hrane boljih prehrambenih
vrijednosti na istoj povr{ni obradive zemlje;
gena koji mogu u~initi poljoprivredu odr`ivom i
ekolo{ki prihvatljivijom. Ho}emo li dozvoliti
uporabu tih gena za dobrobit ~ovje~anstva
i okoli{a?
7
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Do 2050. godine na zemlji }e biti oko 9 milijardi ljudi
{to je pove}anje od 50% u odnosu na dana{nje stanje.
Najve}i porast broja stanovnika zadesit }e zemlje u
razvoju, prvenstveno u Aziji. Ovakvo pove}anje broja
stanovnika zahtijevat }e udvostru~enu proizvodnju
hrane. Samo dio hrane mo}i }e se proizvoditi u svjet-
skim `itnicama, dok }e se ostatak morati proizvoditi
lokalno. Neravnomjerna rasprostranjenost plodnog tla
pogor{at }e problem prehranjivanja ljudi s kojim }emo
se uskoro suo~iti. Primjerice, na podru~ju Kine danas `ivi
~etvrtina svjetskog stanovni{tva, a njenom teritoriju pri-
pada samo 7% svjetskih poljoprivrednih povr{ina.
Broj stanovnika na Zemlji udvostru~io se od 1960.
godine do 2000. godine (s 3 milijarde na 6 milijardi).
Pove}anoj proizvodnji hrane u tom periodu doprinijele
su nove tehnologije, izme|u ostalih presudnu ulogu odi-
grale su bolje tehnike kultiviranja tla, nove tehnike
navodnjavanja, primjena savr{enijih - biorazgradivih
Mogu li poljoprivrednekulture oplemenjenegeneti~kim in`enjerstvompomo}i u rje{avanju problema gladi u svijetu?
pesticida, geneti~ki pobolj{ane sorte, strojevi za
u~inkovitije ubiranje ljetine, umjetna i prirodna gnojiva
koja vra}aju hranjiva u tlo i dr.
Geneti~ko in`enjerstvo samo je dio odgovora
Poljoprivredne kulture promijenjene geneti~kim
in`enjerstvom nisu “~arobno sjeme” koje }e nahraniti svi-
jet, ali su svakako va`an segment u rje{avanju tog prob-
lema. Geneti~ko in`enjerstvo pru`a jedinstvene
mogu}nosti u oplemenjivanju, zbog ~ega si ne mo`emo
priu{titi odbacivanje ove tehnologije, kao {to neki savje-
tuju. Naravno, napredak je potreban i u drugim
tehnologijama: u dobivanju ja~e i dugotrajnije otpornos-
ti prema bolestima i {teto~inama, potrebni su nam
savr{eniji sustavi navodnjavanja, agronomski sustavi s
razli~itim usjevima koji }e ograni~iti eroziju na strmim
tlima. Potrebno je utvrditi koji na~ini parcelizacije
zemlji{ta, primjene gnojiva i izmjene poljoprivrednih kul-
tura ostavljaju najzdravije tlo s naju~inkovitijom mikrob-
nom aktivno{}u. Trebamo nau~iti i razviti mnogo toga, a
financijska potpora za agronomska istra`ivanja se ve}
dvadeset godina polako smanjuju u ~itavome svijetu.
Poljoprivredne kulture promijenjene geneti~kim
in`enjerstvom ne mogu ukloniti siroma{tvo i glad jer su to
socijalno-politi~ki problemi. Iako svijet danas proizvodi
dovoljno hrane, jo{ nismo razvili ekonomski sustav koji bi
omogu}io ravnomjernu raspodjelu hrane, a upitno je
ho}emo li to ikada posti}i.
8
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Ekolo{ka poljoprivreda (ekolo{ki uzgoj) definirana je,
koliko onim {to dopu{ta toliko, i s onim {to ne dopu{ta. U
svojoj praksi ona se vra}a u 1950. godinu — zabranjuje
uporabu skoro svih pesticida, premda koristi neke, poput
na primjer rotenona, koji je ina~e prili~no otrovan. Ona
tako|er odbacuje i ve}inu umjetnih gnojiva, daju}i pred-
nost organskim gnojivima, mehani~kom uklanjanju korova
(traktorom) i biolo{koj kontroli {teto~ina. Ekolo{ka
poljoprivreda prihva}a sve metode geneti~kog modifici-
ranja biljaka (uklju~uju}i kemijsku i radioaktivnu muta-
genezu) osim geneti~kog in`enjerstva. Prema prinosima koji
se posti`u ekolo{kom poljoprivredom, ona mo`e prehraniti
samo 3 milijarde ljudi, a ne 6 milijardi koliko nas danas ima,
a pogotovo ne 9 milijardi koliko }e nas uskoro biti.
Za{to je to tako? Postoji nekoliko razloga koje navodi
profesor Tony Trewavas, eminentni britanski stru~njak, ~lan
Kraljevskog dru{tva Velike Britanije (Royal Society of Great
Britain). Prije svega, da bi se proizvelo prirodno gnojivo
neophodno za ekolo{ki uzgoj, zna~ajne povr{ine
poljoprivrednog zemlji{ta moraju biti kori{tene za proizvod-
nju sto~ne hrane. Nadomje{tanje hranjivih tvari u tlu
pomo}u mahunarki i ~vrstog fosfata manje je u~inkovito u
usporedbi s primjenom umjetnih pripravaka. Tako|er,
biolo{ka kontrola {teto~ina i bolesti znatno je manje
u~inkovita u usporedbi s kemijskom kontrolom ili primjenom
kultura promijenjenih geneti~kim in`enjerstvom. Svi nabro-
jeni ~initelji ~ine ekolo{ki uzgoj manje u~inkovit {to izravno
poskupljuje takav na~in proizvodnje, pa je stoga i cijena
kona~nih proizvoda znatno vi{a.
Poljoprivreda mora postati odr`iva
Me|utim, postoje i mnoge pozitivne strane ekolo{kog
uzgoja: rotacija usjeva s mahunarkama, kori{tenje biljnih
ostataka za pobolj{anje kvalitete tla, biolo{ka kontrola
{teto~ina (kada je mogu}a), kao i uporaba vapna za
promjenu kiselosti tla samo su neki primjeri koji se uklapaju
u tzv. odr`ivu poljoprivredu. Problem je, me|utim, {to je
ekolo{ka poljoprivreda naj~e{}e vo|ena ideologijom, a ne
znano{}u (ekologijom) na koju se svi pozivaju. Poljodjelci
koji prakticiraju takvu proizvodnju odbijaju nove tehnologije
koje drugi farmeri koriste za postizanje odr`ive
poljoprivrede. Znanstvenici koji se bave geneti~kim
in`enjerstvom sla`u se da poljoprivreda mora biti odr`iva,
ali se protive ideolo{kom pristupu toj problematici. Odr`iva
poljoprivreda }e se najvjerojatnije posti}i u budu}nosti
kombinacijom elemenata ekolo{ke poljoprivrede i
geneti~kog in`enjerstva.
Je li takozvana ekolo{ka poljoprivreda odgovor?
Op}enito se vjeruje da je ekolo{ki uzgojena hrana
mnogo zdravija i hranjivija od hrane uzgojene na klasi~an
na~in, no za to nema nikakvih dokaza. Ekolo{ki uzgojena
hrana mo`e biti ukusnija od klasi~no proizvedene hrane, ali
to je obi~no zato {to na tr`i{te dolazi svje`ija. Ona s jedne
strane sadr`i manje pesticida, ali je s druge strane vi{e kon-
taminirana {tetnim mikroorganizmima. Dakle, ako tu nema
neke stvarne koristi za potro{a~e, za koga ima? Uglavnom
za srednje velika poduze}a i lance maloprodaje prehram-
benih proizvoda koji reklamiraju ekolo{ki uzgojenu hranu i
tvrde da prodaju zdravu hranu. Oni tako|er podupiru
demonstracije protiv primjene geneti~kog in`enjerstva. Cilj
takvih demonstracija je usaditi strah od nepoznatog. Iza
takvih potpora anti-GM grupacijama le`i jednostavna
ra~unica: u uzgoju mnogih GM kultura smanjena je
upotreba pesticida — jednako kao i u ekolo{kom uzgoju,
ali su takvi GM proizvodi jeftiniji. Me|utim, ako se ljudi boje
kupovati GM hranu, bolje }e se prodavati tzv. ekolo{ka
hrana. U pozadini svega, kao i uvijek, le`e
tr`i{ni udio i profit!
Ostaje pitanje tko gubi ako je vo}e i povr}e skuplje?
Ljudi, koji se nalaze na dnu ekonomske ljestvice su ti koji
gube kada su svje`i proizvodi skuplji nego {to bi mogli biti.
[to je najva`nije, za razliku od ekolo{kog uzgoja,
geneti~kim in`enjerstvom se zaista mo`e pobolj{ati hranid-
bena vrijednost biljaka — biljke s vi{e vitamina, vi{e antioksi-
dansa i minerala, a manje alergena. GM biljke budu}nosti
predstavljat }e stvarni doprinos zdravlju.
Ekolo{ki uzgoj – tko dobiva, a tko gubi?
9
Hrana dobivena iz GM usjeva jednako je sigur-na kao i ona dobivena iz drugih kultura…
Novine u~estalo donose
vijesti o sigurnosno-
zdravstvenim problemima u
vezi s na{om hranom.
Primjerice, 1999. godine,
perad u Belgiji bila je hran-
jena sto~nom hranom zaga|enom dioksinom. Posljedica je
bila visok sadr`aj te {kodljive kemikalije u koko{jem mesu i
jajima. Pro{lo je nekoliko mjeseci prije nego je problem
rije{en. Taj skandal bio je posljedica djelovanja beskrupu-
loznih trgovaca sto~nom hranom, `eljnih lake zarade.
Nadalje, u SAD svake godine 300000 ljudi zavr{i u bolnici
zbog zdravstvenih problema uzrokovanih hranom. Velika
ve}ina tih slu~ajeva uzrokovana je prisutno{~u bakterija u
hrani. Rije~i Salmonella, Campylobacter, Staphylococcus i
E. coli postale su dio na{e svakodnevnice. Prema podaci-
ma Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (USA Centres for
Disease Control and Prevention), godi{nje umre 7000
osoba od oboljenja uzrokovanih hranom. U najve}em
broju slu~ajeva radi se o lo{oj pripremi i neadekvatnom
~uvanju hrane u doma}instvu. Me|utim, u mnogim
slu~ajevima zaga|enje hrane mikroorganizmima doga|a
se prije nego sto ona dospije u trgovinu. Premda je danas
snabdijevanje hranom mnogo sigurnije nego ikada ranije,
jo{ uvijek postoje problemi. Zaga|enje hrane mikroorga-
nizmima jedan je od glavnih problema vezanih uz hranu u
svijetu. Takvo se stanje mo`e popraviti.
A {to je s GM usjevima ~ija se jestivost dovodi u pitanje?
Niti jedna analiza ne upu}uje na zaklju~ak da je takva
hrana manje sigurna od tradicionalne hrane. Dijelom je
tome razlog to {to se GM hrana mnogo temeljitije testira
od tradicionalne hrane. U SAD, primjerice, GM-kulture i
GM-hranu kontroliraju tri dr`avne institucije: Ured za hranu i
lijekove (Food and Drug Administration), Ured za za{titu
okoli{a (Enviromental Protection Agency) te Ministarstvo
poljoprivrede (United States Department of Agriculture).
Postupak odobravanja GM usjeva mo`e potrajati i vi{e od
{est godina. Kulture proizvedene tradicionalnim tehnikama,
uklju~uju}i kemijsku i radioaktivnu mutagenezu, ne podvr-
gavaju se spomenutoj kontroli.
GM biljke se temeljito testiraju
Osnovnim istra`ivanjima ispituje se da li GM biljke sadr`e
jednake sastojke kao i tradicionalne sorte. To se odnosi na
hranjive tvari i druge kemijske spojeve prisutne u biljkama.
Sve na{e kulture sadr`e raznolike kemijske spojeve koji su
dio obrambenog sustava biljaka u borbi protiv kukaca,
bakterija i gljivica. Konzumiranjem tih spojeva u malim
koli~inama nije {tetno za ljudsko zdravlje. Me|utim, neko-
liko novih sorti uzgojenih tradicionalnim tehnikama,
povu}eno je s tr`i{ta jer su sadr`avale neprihvatljivo visoke
koli~ine spomenutih {tetnih spojeva. Te su sorte prvotno
pu{tene na tr`i{te jer za tradicionalne kulture nije potrebno
provesti testiranja. Nasuprot tome, biljke oplemenjene
geneti~kim in`enjerstvom strogo se testiraju prije nego
dospiju na tr`i{te.
Dodatni sastojci prisutni u GM biljkama, a obi~no je rije~
o nekoliko gena i bjelan~evina, testiraju se kao mogu}i
uzro~nici alergija ili drugih {tetnih spojeva. Tako|er se
utvr|uje da li se te bjelan~evine i geni brzo razgra|uju u
probavnom traktu. Primjenjuju se isti kriteriji kao i za pesti-
cide te druge dodatke koji u hranu dospijevaju industri-
jskom obradom: mora biti izvjesno da pojedini sastojak nije
{tetan za zdravlje ~ak i u slu~aju njegove prekomjerne
konzumacije.
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
10
Mnogi
suvremeni
projekti primjene
geneti~kog in`enjerstva u oplemenjivanju biljaka
usmjereni su prema razvoju poljoprivrednih kultura
koje bi mogle pomo}i u rje{avanje nekih od
najve}ih zdravstvenih problema vezanih uz hranu.
Na primjer, nedostatak vitamina A u hrani vrlo je
~est u Jugoisto~noj Aziji, Africi i Latinskoj Americi
me|u siroma{nim slojevima kojima je ri`a osnovna,
a ~esto i jedina dostupna hrana. Danas u svijetu
124000000 djece boluje, a 250000 oslijepi svake
godine zbog nedostatka vitamina A u hrani.
Nedavno proizvedena “zlatna ri`a” i uljana repica
konkretan su primjer poku{aja rje{avanja takvih
problema primjenom geneti~kog in`enjerstva u
oplemenjivanju biljaka. Ri`i i repici dodan je gen za
proizvodnju prete~e vitamina A, koji se procesom
probave pretvara u vitamin. Uzgoj takvih kultura
mogao bi umanjiti zdravstvene probleme uzroko-
vane nedostatkom vitamina A u hrani.
Ne mo`ete okusiti aflatoksine!
Aflatoksini su kancerogeni spojevi, a proizvode ih gljivice
koje rastu primjerice na kikirikiju i kukuruzu. Te gljivice pose-
bice rastu na sjemenju u skladi{tima. Iako se taj problem
mo`e zna~ajno umanjiti, u nekim proizvodima dobivenim iz
kukuruza i kikirikija uvijek }e se na}i aflatoksina. Geneti~kim
in`enjerstvom mogu}e je biljkama ugraditi gen za bjelan-
~evinu koja uni{tava aflatoksine. Ve} sada je poznato da
na GM kukuruzu otpornom na odre|ene {teto~ine ima
znatno manje gljivica koje proizvode aflatoksine — to je zato
{to takav kukuruz kukci manje o{te}uju pa je smanjena i
kontaminacija gljivicama. Potro{a~i }e mo}i odabrati
izme|u proizvoda dobivenih iz tradicionalnih kultura i GM-
proizvoda sa smanjenom koli~inom aflatoksina.
Je li va{e dijete alergi~no na soju?
Mnoga djeca alergi~na su na odre|ene sastojke soje.
Jedan od na~ina rje{avanja ovog problema je uklanjanje
alergenih bjelan~evina iz sojinih sjemenki primjenom
geneti~kog in`enjerstva. GM soja u kojoj su inaktivirani geni
za glavne alergene ve} je u fazi testiranja koju prolaze sve
GM biljke. Ako zadovolji sve propisane uvjete, za nekoliko
godina na tr`i{tu }e se na}i sojini proizvodi koji ne sadr`e
alergene. Potro{a~i }e tako mo}i birati izme|u “prirodne”
soje s alergenima i GM soje koja ih ne sadr`i! Kikiriki i ri`a
tako|er sadr`e alergene. Iz ri`e su uspje{no uklonjeni geni za
glavne alergene, pa }e i ta ri`a uskoro u}i u postupak testi-
ranja radi komercijalne uporabe. Ta }e testiranja potrajati
najmanje pet godina.
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Pojavljivanje sojeva patogenih bakterija otpornih na sve
ve}i broj antibiotika jedan je od glavnih medicinskih
problema dana{njice. Bakterije otporne na antibiotike
razvijaju se naj~e{}e uslijed pogre{ne uporabe antibioti-
ka u borbi protiv virusnih infekcija (primjerice prehlade)
ili kad se antibiotici ne primjenjuju dovoljno dugo kako
bi uni{tili sve zarazne bakterije. Osim toga, velike koli~ine
antibiotika daju se `ivotinjama u hrani, jer se time iz jo{
nepoznatih razloga poti~e njihov rast. Mikrobiolozi su jo{
prije mnogo godina predvidjeli da }e takva praksa izaz-
vati pojavu bakterija otpornih na antibiotike.
Ve}ina biljaka promijenjenih geneti~kim in`enjerstvom,
koje se danas uzgajaju, sadr`e gen za otpornost na
odre|eni antibiotik, pa protivnici geneti~kog in`enjerst-
va smatraju da }e to dovesti do pojave novih bakterija
otpornih na te antibiotike. Istra`ivanja pokazuju da je
vjerojatnost takvih doga|aja izrazito mala, ali
mogu}nost uistinu postoji. Me|utim, potrebno je znati
da u na{em tijelu i okoli{u ve} postoji veliki broj bakterija
koje su otporne na antibiotike koji se koriste u biljnom
geneti~kom in`enjerstvu. Ti antibiotici se ili vi{e uop}e ne
koriste u lije~enju ljudi i `ivotinja, ili je njihova primjena
vrlo ograni~ena. Unato~ tome, preporuka je da se geni
za otpornost na antibiotike ne primjenjuju u oplemenji-
vanju biljaka geneti~kim in`enjerstvom, pa nova gen-
eracija GM biljaka ne}e sadr`avati takve gene.
“U poljoprivredi ne mo`emo vratiti sat unatrag i slu`iti
se samo metodama koje su razvijene da bi prehranile
znatno manji broj ljudi. Trebalo je 10000 godina da se
proizvodnja hrane dovede na dana}nju razinu — oko 5
milijardi tona na godinu. Me|utim, do 2025.godine
proizvodnja hrane mora se udvostru~iti da bi zadovolji-
la potrebe ~ovje~anstva. Ovo pove}anje ne mo`e se
posti}i ukoliko poljoprivrednicima diljem svijeta ne
omogu}imo primjenu modernih agronomskih tehnika i
dostignu}a moderne biotehnologije radi pove}anja
prinosa i prehrambenih vrijednosti osnovnih poljopri-
vrednih kultura. Trebamo unijeti glas razuma u rasprave
oko primjene znanosti i tehnologija u poljodjelstvu, {to
prije to bolje.”
Norman E. BorlaugDobitnik Nobelove nagrade za mir 1970. godine
Nove bakterije otporne
na antibiotike zbog
geneti~kog in`enjerstva?
11
12
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
U proteklih 5000 godina poljoprivreda je drasti~no izmije-
nila na{ okoli{. Ve}ina {uma je posje~ena, a travnjaci pre-
orani. Iako jo{ uvijek mo`emo u`ivati u krajoliku — u vino-
gradima, vo}njacima, maslinicima i dr. — nekada{nja
raznolikost biljnog i `ivotinjskog svijeta je izgubljena. Razlog
tomu nisu GM usjevi nego potreba da se nahrani sve ve}i
broj ljudi, a istovremeno nije postignuto adekvatno
pove}anje prinosa na postoje}im obradivim povr{anama.
To zna~i da su se sve ve}e povr{ine morale preoravati.
Rezultat svega toga je dovoljno hrane za 90% ~ovje-
~anstva (~ak i za 100% kada bi je mogli ravnomjerno
rasporediti) i cijeli niz problema: gubitak raznolikosti vrsta,
erozija i salinifikacija tla. [irenje korova i prenositelja bolesti
s jednog kontinenta na druge, te pojava novih {teto~ina
tako|er su posljedice intenziviranja poljoprivrede. Ni jedan
od tih problema nije uzrokovan primjenom GM usjeva, ve}
poljoprivredom op}enito.
Morat }emo se vi{e potruditi! Moramo poljoprivredu
u~initi odr`ivom kako bi se bar neki od ovih problema
rije{ili. Pove}anje odr`ivosti i pove}anje prinosa na istoj
povr{ini zaokupit }e ljudske intelektualne sposobnosti do
krajnjih granica.
O~uvanje okoli{a zahtjeva pove}anjepoljoprivrednih prinosa na postoje}im obradivim povr{inama
Neobi~no je da oni koji se bave za{titom okoli{a, i s
pravom upozoravaju na ugro`avanje bioraznolikosti, ne
podr`avaju tehnologije koje mogu pove}ati poljopri-
vredne prinose. Doista, postoji jasna povezanost izme|u
pove}anja poljoprivrednih prinosa na istoj obradivoj
povr{ini i o~uvanja bioraznolikosti. Danas se kvalitetno
tlo, a u velikoj mjeri i ono slabije kvalitete, ve} obra|uje.
Preostalo tlo je neplodno, nalazi se u podru~jima suhe
klime ili visoko na obroncima planina. Po~nemo li
obra|ivati i tu zemlju, {teta za okoli{ }e biti jo{ ve}a. @elimo
li sa~uvati prirodu i njenu raznolikost, moramo pove}ati pri-
nose na ve} postoje}im poljoprivrednim povr{inama.
Geneti~ko in`enjerstvo mo`e dati zna~ajan doprinos ovom
cilju. U uzgoju mnogih GM usjeva primjenjuje se manje pes-
ticida i potrebno je tlo obra|ivati u manjoj mjeri, a to
izravno utje~e na smanjenje erozije tla. Ako }e za
dvostruko pove}anje proizvodnje hrane biti potrebno
dvostruko pove}ati obradive povr{ine, nestat }e divljine.
Zato, udru`imo na{e kompletno znanje i svu na{u
tehnologiju — i jednostavnu i sofisticiranu — postignimo
va`an cilj, unaprijedimo u~inkovitost poljoprivrede i
smanjimo nepovoljan u~inak na okoli{.
A {to je s okoli{em ?
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Na poljima zasa|enim Bt-usjevima postoji ve}i
broj i ve}a raznolikost kukaca
Bacillus thurigiensis, ili skra}eno Bt, je bakterija koja izme|u ostalih sadr`i i gen za
bjelan~evinu Bt. Ta bjelan~evina uzrokuje probavne smetnje i smrt kukaca koji pojedu
bakterije Bt, dok za ljude i druge `ivotinje nije opasna. U ekolo{koj poljoprivredi ta se
bakterija koristi kao prirodni pesticid za prskanje usjeva radi za{tite od kukaca.
Znanstvenici su gen za bjelan~evinu Bt prenijeli iz bakterije u pamuk, kukuruz, krumpir i
jo{ neke kulture, pa takve biljke same proizvode doti~nu bjelan~evinu. [tetni kukci i
njihove li~inke koji se hrane korijenjem, listovima ili sjemenkama ovih biljaka ugibaju.
Poljoprivrednici su zadovoljni Bt-kulturama jer ne moraju kupovati pesticide, niti dolazi-
ti s njima u kontakt pri uzgoju bilja. Potro{a~i su sretni, jer ne moraju brinuti o prisustvu
pesticida u hrani. No, najsretniji su kukci koji `ive na usjevima ali se ne hrane njima —
ne moraju se vi{e bojati pesticida namijenjenih drugim kukcima. Nedavnim istra`iva-
njima utvr|eno je da se u poljima s Bt-usjevima nalazi ve}i broj razli~itih vrsta kukaca
u usporedbi s tradicionalnim kulturama.
“Tata, ima li gena u mom tanjuru?”
Tata, ima li gena u mom tanjuru? — pitala me moja desetogodi{nja k}i. [to ako vam
va{e dijete postavi isto pitanje? Ispitivanja javnog mi{ljenja pokazala su da 70% ljudi
krivo misli kako “obi~na” hrana ne sadr`i gene, dok “geneti~ki modificirana” sadr`i.
Umjesto da objasnim k}eri da svaki zalogaj hrane na njenom tanjuru sadr`i milijarde
gena, ispri~ao sam joj slijede}u pri~u.
Visoko u planinama Ju`ne Amerike iznad grada Cristobal de las Casas u mjesta{cu
Chiapas, Luis i Jimena Rodriguez prehranjuju svoju malu obitelj kukuruzom i grahom.
Oni su “ekolo{ki farmeri” jer nemaju dovoljno novaca kako bi kupili gnojivo ili pesti-
cide. Nakon {to uberu kukuruz, klipove skladi{te u velikom spremi{tu koje zauzima
polovicu njihove jednosobne ku}e. To je najsigurnije mjesto za ~uvanje usjeva. U istoj
sobi u kojoj skladi{te kukuruz imaju krevet, a na podu spava njihovo ~etvero djece.
Kada zavr{i `etva i sav urod bude pospremljen, Luis odlazi u grad i kupuje jeftini insek-
ticid kako bi prskao klipove unutar ku}e. U ku}i je kukuruz siguran od ki{e, glodavaca
i lopova, ali nije i od kukaca. Ako Luis ne tretira kukuruz pesticidom za {est mjeseci
}e u ku}i biti vi{e `i`aka nego zrna kukuruza i `i{ci }e mu pojesti kompletan urod.
Svaka `enka `i{ka pola`e oko 100 jaja, a li~inka se nakon izlijeganja ukopa u kuku-
ruzno zrno kako bi se prehranila. Nakon 35 dana iz zrna izlaze odrasli kukci i ciklus
razmno`avanja po~inje ispo~etka. Polovica odraslih kukaca koji izlaze iz zrna su
`enke. “Pomno`imo li 50 puta 50 puta 50 puta 50 puta 50, koliko }emo dobiti `i`aka”
— upitao sam svoju k}er.
“Milijune i milijune” — odgovorila je nakon kra}eg promi{ljanja.
“Pretpostavi sada da je kukuruz sadr`avao gen Bt, u tom slu~aju Luis, Jimena i njiho-
va djeca ne bi morali spavati u parama pesticida,” — rekao sam. “Ne misli{ li da bi ta
djeca imala koristi od nekoliko dodatnih gena u tanjuru koji nisu opasni za ~ovjeka?”
13
14
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Ovo je jedno od zanimljivijih pitanja u cjelokupnoj
raspravi o hrani dobivenoj iz biljaka oplemenjenih
geneti~kim in`enjerstvom. Upute za postupanje ameri~ke
Uprave za hranu i lijekove (Food and Drug Adminstration,
FDA) jasno govore da hrana proizvedena biotehnolo{kim
postupcima treba biti predmetom jednakih pravila za
ozna~avanje kao i sva druga hrana: va`na je zdravstvena
ispravnost i kvaliteta proizvoda, a ne postupak oplemenji-
vanja. Svakako }e trebati ozna~iti i odre|enu hranu
nastalu primjenom moderne biotehnologije, ali ne zato {to
su u proizvodnju bili uklju~eni takvi postupci. Prema
sada{njim pravilima u SAD-u, nikakva posebna oznaka nije
potrebna za bilo koji novi prehrambeni proizvod koji je po
sastavu, hranjivim vrijednostima i zdravstvenoj ispravnosti
jednak nekom od postoje}ih proizvoda. Primjerice, {e}er
dobiven iz GM {e}erne repe isti je kao i onaj dobiven iz
tradicionalne repe — takav {e}er nema smisla posebno
ozna~avati. S druge strane, proizvod koji je primjenom
geneti~kog in`enjerstva oboga}en vitaminima biti }e
ozna~en, jer je to va`na informacija o prehrambenom sas-
tavu. Druga~ije ozna~avanje u SAD-u je dobrovoljno.
Proizvo|a~i tako|er mogu na svoje proizvode staviti
oznaku da nisu dobiveni iz biljaka promijenjenih
geneti~kim in`enjerstvom. Ovo omogu}uje zainteresiranim
proizvo|a~ima da razviju jedan tr`i{ni segment, poput
onog za ekolo{ki uzgojene proizvode.
Da li se ozna~avanjem dobiva ve}a mogu}nost izbora?
[to je sa stavom da svatko ima pravo znati i treba dobiti
mogu}nost izbora? Ve}ina ljudi takve oznake shva}a vi{e
kao upozorenje, a ne kao neutralnu informaciju. [to bi se
dogodilo kada bi se ozna~ili svi prehrambeni proizvodi u
~iju su proizvodnju uklju~eni razli~iti laboratorijski postupci?!
Vjerojatno bi bili izbjegavani, a kao posljedica mogle bi biti
izgubljene dobrobiti koje donose razli~ite tehnologije
proizvodnje hrane.
^esto se ~uje da se `eli znati sadr`i li hrana “prirodne” ili
“umjetne” sastojke. Mikroorganizmi koji proizvode razli~ite
karcinogene i druge otrovne tvari prirodno rastu na
mnogim poljoprivrednim kulturama. I smrtonosni virus
uzro~nik ebole je prirodan. Na`alost, “prirodno” se ne
mo`e uvijek izjedna~iti s “dobrim”. Mnogi postupci, koji se
ina~e ne zbivaju u prirodi, doveli su u posljednjih pedese-
tak godina do pove}anja prinosa, pobolj{ane prehram-
bene vrijednosti, te ve}e zdravstvene i ekolo{ke podob-
nosti razli~itih poljoprivrednih kultura. Bi li hrana dobivena
od tih biljaka trebala biti ozna~ena kao “neprirodna”? U
tom slu~aju bi 95% prehrambenih proizvoda u{lo u takvu
kategoriju.
Mnogi proizvodi dobiveni iz biljaka promijenjenih
geneti~kim in`enjerstvom (kao na primjer biljna ulja) ne
sadr`e niti gene, niti bjelan~evine koji se izvorno nalaze u
`ivom organizmu. Jesu li ti proizvodi “GM hrana”?
Ozna~avanje s “da” ili “ne” nije tako jednostavno kao {to
se u prvi mah ~ini.
Kakav je rizik, a kakva korist od GM biljaka i proizvoda?
Prvim vlakovima u po~etku je putovao tek mali broj ljudi
jer su osje}ali veliki rizik, a malu korist od takvog na~ina
putovanja. Isto se dogodilo i sa zrakoplovima. Danas, vrlo
mali broj putnika na relaciji Zagreb — London misli da je rizik
ve}i od koristi, ~ak i unato~ u~estalim avionskim nesre-
}ama i o~evidnom zaga|enju atmosfere. Britanci su
desetlje}ima izbjegavali pasterizirano mlijeko jer su nepoz-
nati rizici od “neprirodnog” procesa pasterizacije smatrani
ve}im od koristi. U kona~nici odlu~uje potro{a~. Pla}am li
skuplje hranu vidno obilje`enu kao “NIJE-GM” samo zato
jer se bojim GM hrane? Ako znam da rizik od konzumiranja
GM hrane nije ve}i od konzumiranja tradicionalne hrane,
a da su koristi o~igledne (ni`a cijena ili ve}a prehrambena
vrijednost ili manje ostataka pesticida), onda }u je kupiti.
Trebaju li prehrambeni proizvodi dobiveni iz GM biljaka biti ozna~eni?
15
H R A N A D O B I V E N A I Z B I L J A K A O P L E M E N J E N I H G E N E T I ^ K I M I N @ E N J E R S T V O M
Da li su GM usjevi i GM hrana pravilno nadzirani u zemljama u kojima se proizvode?
Tko nadzire GM usjeve u SAD-u?
Ministarstvo poljoprivrede (US Department of Agriculture - USDA) nadzire uzgoj, razmna-
`anje i promet poljoprivrednih kultura. Posebnim propisima reguliraju se GM kulture.
Tvrtke koje razvijaju takve kulture moraju slu`beno zatra`iti dozvolu za provo|enje
pokusa u polju s novim GM sortama, kao i ve} priznatim sortama ukoliko je u njih
unesen novi gen. Stru~njaci Ministarstva procjenjuju utjecaj svake GM kulture na
okoli{. Posebno se istra`uje i procjenjuje mogu}nost prijenosa gena na divlje srodnike
u okoli{u te posljedice koje bi mogle proiza}i iz takvih doga|aja. Ministarstvo tako|er
nadzire prehrambeni sastav GM biljaka i proizvoda dobivenih iz njih.
Dr`avni Ured za za{titu okoli{a (Environmental Protection Agency - EPA) nadzire
razvoj novih kemijskih spojeva, posebno onih rizi~nih. EPA je vrlo stroga u svom
djelokrugu, pa GM biljke otporne na razli~ite {teto~ine tretira kao nove pesticide, bez
obzira {to su neki od tih gena i bjelan~evina prisutni u razli~itim tradicionalnim kultura-
ma i ne predstavljaju nikakav rizik za okoli{. Mnogi znanstvenici smatraju da stavovi
tog Ureda nisu do kraja utemeljeni na znanstvenim spoznajama jer mnoge tradicio-
nalne i GM kulture sadr`e iste prirodne pesticide, a EPA nadzire samo GM kulture.
Ured za hranu i lijekove (Food and Drug Administration - FDA) nadzire uvo|enje na
tr`i{te svakog novog prehrambenog proizvoda (i lijekova), pa tako i proizvoda
dobivenih iz tradicionalnih i GM kultura. Primarna briga Ureda je zdravstvena
ispravnost hrane. Ured ne zanima je li prehrambeni proizvod dobiven iz tradicionalnih
ili GM kultura, ve} je li on zdravstveno ispravan. Za sada nema pokazatelja da je GM
hrana vi{e ili manje sigurna od one tradicionalne. Znanstvenici podr`avaju djelovanje
tog Ureda jer su njegove prosudbe utemeljene na ~vrstim znanstvenim osnovama, bez
utjecaja politike.
Mi{ljenje Hrvatske udruge geneti~kih in`enjera o GM hrani
Hrvatska udruga geneti~kih in`enjera (HUGI) smatra, da se nadzor nad primjenom geneti~kog in`enjerstva u poljoprivredi
mora i dalje temeljiti na znanstvenim osnovama i provoditi za svaku kulturu zasebno na temelju njenih zna~ajki, namjene i
uvjetima okoli{a u kojem se uzgaja, a ne na temelju tehnologije kojom je proizvedena. HUGI podr`ava sustavne i iscrpne
procjene zdravstvene ispravnosti GM hrane i neprekidna istra`ivanja o utjecaju takvih kultura na okoli{, te smatra da bi
takva istra`ivanja trebalo provoditi i sa tradicionalnim kulturama. HUGI tako|er smatra da nema znanstvene opravdanosti
za posebno ozna~avanje GM hrane, kao posebne klase, te da je ozna~avanje bezvrijedno ukoliko nije popra}eno usmje-
renim obrazovanjem potro{a~a.
1. ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST: Prema dosada{njim saznanjima, GM biljke i njihovi proizvodi jednako su sigurni kao i tradi-
cionalne poljoprivredne kulture i proizvodi. Nutricionisti i drugi znanstvenici ne znaju za niti jedan nerazrije{eni problem
glede zdravstvene ispravnosti GM biljaka i njihovih proizvoda.
2. ZAKONSKA REGULATIVA: GM biljke strogo su kontrolirane u svim zemljama u kojima se proizvode. Proces registracije
(odobravanja) svake pojedine GM biljke uklju~uje temeljite vi{egodi{nje analize. S takvim na~inom reguliranja sla`u se,
znanstvenici, biotehnolo{ke kompanije i potro{a~i.
3. OKOLI[: Ne postoje znanstveni dokazi da GM biljke imaju {tetniji utjecaj na okoli{ od najsli~nijih tradicionalnih kultura.
4. DOBROBIT ZA OKOLI[: Neke GM biljke su prihvatljivije za okoli{ od tradicionalnih kultura jer ih je potrebno tretirati manjim
koli~inama pesticida, a zahtijevaju i manju obradu zemlje ~ime se smanjuje erozija tla. GM biljke mogu pomo}i u razvoju
odr`ive poljoprivrede.
5. PREHRAMBENA VRIJEDNOST: U bliskoj budu}nosti dominirat }e GM biljke i proizvodi koji }e biti zdraviji i s prehrambenog
gledi{ta kvalitetniji jer }e sadr`avati vi{e vitamina i drugih vrijednih sastojaka, a mnogi prirodni alergeni }e biti uklonjeni.
6. POLJOPRIVREDNICI: Ve}ina poljoprivrednika u zemljama gdje se uzgajaju GM biljke prihva}a takve kulture jer je njihov
uzgoj ~esto jeftiniji, a prednost daju onim sortama koje zahtijevaju primjenu manje koli~ine pesticida.
7. PROTIVNICI GENETI^KOG IN@ENJERSTVA: Pojedinci i grupe koji se protive GM biljkama iz ideolo{kih, ekonomskih ili
nekih drugih razloga nisu do sada iznijeli niti jedan znanstveni dokaz koji bi potkrijepio njihove tvrdnje o {tetnim posljedica-
ma na zdravlje i okoli{.
Ako nemate povjerenje u ono {to tvrde multinacionalne kompanije i druge privatne tvrtke u svezi zdravstvene ispravnosti
i ekolo{ke podobnosti biljaka promijenjenih geneti~kim in`enjerstvom, saslu{ajte nezavisne sveu~ili{ne znanstvenike i
stru~njake. Nezavisni znanstvenici i stru~njaci koji se bave geneti~kim in`enjerstvom smatraju da je jedini pravilan pristup u
reguliranju te problematike procjena svakog takvog organizma zasebno. Prije nego dospije na tr`i{te svaka biljka promijen-
jena geneti~kim in`enjerstvom mora se temeljito istra`iti kako bi se mogla donijeti valjana procjena o zdravstvenoj
ispravnosti i ekolo{koj prihvatljivosti. Ta se praksa provodi u svim zemljama koje proizvode takve biljke.
Neke osnovne ~injenice o GM biljkama i GM proizvodima!
Top Related