Djeĉji vrtić „Gajnice“
Hrvatskih iseljenika 6
10090 Zagreb
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU
PLANA I PROGRAMA RADA DJEĈJEG VRTIĆA
„GAJNICE“ ZA PEDAGOŠKU GODINU
2016./2017.
U Zagrebu, rujan 2017.
2
SADRŢAJ:
1. USTROJSTVO RADA ..................................................................................... 3
2. MATERIJALNI UVJETI .................................................................................. 9
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ..................... 11
4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD ................................................................. 18
4.1. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA .................................................... 24
5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ....................... 35
6. SURADNJA S RODITELJIMA ..................................................................... 41
7. SURADNJA S VANJSKIM ĈIMBENICIMA ............................................... 43
8. VREDNOVANJE PROGRAMA .................................................................... 46
9. LJETNA ORGANIZACIJA RADA................................................................ 50
10. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUĈNO –
RAZVOJNOG CENTRA „RANA STIMULACIJA OSJETILA – SENZORNA
INTEGRACIJA“ ................................................................................................. 52
3
1. USTROJSTVO RADA
Djeĉji vrtić „Gajnice“ 2016./ 2017. godine s 36 odgojnih skupina redovnog 10-satnog
programa ustrojen je na 5 lokacija. U 4 odgojne skupine provodili su se posebni programi i to:
1 skupina na njemaĉkom jeziku, 2 skupine na engleskom jeziku, 1 skupina senzorne
integracije. Program predškole provodio se u 2 skupine i kraći program engleskog jezika u 2
skupine. Program „Djeca u prirodi“ organiziran je za svu djecu školske obveznike. Teĉajevi
sportskog programa u organizaciji Malih sportaša provodili su se u 2 skupine, a u organizaciji
Cvrĉka ritmika u 2 skupine.
Kurikulum i godišnji plan ustanove odredili su strategiju odnosno smjer kojem
teţimo, a koji su saţeti u viziji i misiji.
Vizija naše ustanove je „Vrtić kao ugodno i poticajno mjesto za ţivljenje i uĉenje
djece i odraslih, te razvoj njihovih kompetencija.“ Svatko je pri tome imao svoju osobnu
viziju koja se meĊutim razvijala i oblikovala tijekom zajedniĉkih promišljanja, rasprava,
analiza i refleksija.
OdreĊene elemente suvremenog kurikuluma nalazimo i u prijašnjim godinama kada je
DV „Gajnice“ nastojao biti primjer dobre odgojno-obrazovne prakse, koja ove godine
posebno dolazi do izraţaja u misiji vrtića: „Implementacija integrativnih, razvojnih,
humanistiĉkih, konstruktivistiĉkih i sukonstruktivistiĉkih znaĉajki Nacionalnog kurikuluma u
kurikulum vrtića.“
I ove pedagoške godine odvijao se ĉitav niz aktivnosti koje su zahtijevale izuzetan trud
i angaţman svih nas, a posebno struĉnog tima koji je svojim profesionalizmom, odgovornošću
i struĉnošću bio velika podrška ravnatelju, odgojiteljima i ostalim djelatnicima. Pored
djelatnika ustanove velika pomoć nam je bio i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport,
posebno gospoĊa Bosiljka Devernay i Vesna Tokić s njihovim suradnicama. Naime, ovako
velika ustanova izuzetno je zahtjevna u organizacijskom smislu i svaka pomoć i podrška vrlo
su vaţni u osiguranju i podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa.
Posebna paţnja bila je posvećena i djeci s teškoćama u razvoju kojih svake godine ima
sve više. Naime sva znanja i iskustvo koje smo stekli dosadašnjim radom, a posebno
provoĊenjem IPA projekta „Mreţa rane podrške za bolju integraciju djece s teškoćama u
redoviti obrazovni sustav“ implementirali smo i ove pedagoške godine u naš kurikulum.
4
Kvaliteti rada s ovom populacijom pridonijelo je i odobrenje gradskog ureda za zapošljavanje
u stalni radni odnos 9 trećih odgojitelja koji su u ulozi asistenata u suradnji s ĉlanovima
struĉnog tima uspješno provodili integraciju djece s teškoćama.
Ovako velika ustanova i inaĉe je vrlo je zahtjevna u organizacijskom smislu, a ove
pedagoške godine bilo je izuzetno teško raditi zbog velikog broja bolovanja odgojitelja, a i
tehniĉkog osoblja te zbog nedovoljnog broja zaposlenih u kuhinji s obzirom na njen kapacitet.
Povećanjem broja odgojnih skupina posljednjih godina kuhinja se nije proširivala niti dodatno
opremala jer prostorni uvjeti to nisu dozvoljavali. No, u takvoj situaciji pomoglo bi barem
zapošljavanje novog djelatnika kuhara kako bi se na vrijeme i kvalitetno mogli primjenjivati
novi jelovnici.
Oteţavajući ĉimbenik nam je i radno vrijeme od 5,30 do 18 sati zbog ĉega nedostaje
sati za duţi zajedniĉki rad odgojitelja i njihove meĊusobne dogovore. Ipak smatramo da je uz
manje propuste i ovaj dio rada bio na zadovoljavajućoj razini i nije smanjio kvalitetu rada.
S obzirom na prostorne uvjete, objekt u Peruanskoj je u najlošijoj poziciji. Naime, 10
skupina je u minimalnom prostoru, 4 je u optimalnom, a svih 14 skupina je na igralištu koje je
najmanje po površini od svih naših objekata.
Bolovanja odgojno-obrazovnih djelatnika rješavali smo na zadovoljavajući naĉin
zahvaljujući razumijevanju Gradskog ureda jer smo na vrijeme dobivali odobrenja za zamjene
istih.
Svi djelatnici su realizirali svoju satnicu prama godišnjim zaduţenjima.
Ove godine je bilo upisano prema normativima u 36 skupine 814 djece. Dobrom
organizacijom (postepeni dolazak djece prema unaprijed dogovorenom terminu i
osiguravanjem dovoljnog broja odgojitelja) olakšan je proces prilagodbe. Odgojitelji su bili
dobro pripremljeni za ovaj period koji predstavlja temelj za dobru i uspješnu suradnju s
roditeljima koji obavezno borave prvih dana s djetetom u skupini.
5
Tablica 1. Broj djece po objektima
OBJEKT JASLICE VRTIĆ UKUPNO
GAJNICE – 1
Hrvatskih iseljenika 6 62 118 180
GAJNICE –2
Peruanska 1 83 208 291
GAJNICE – 4
Kerestineĉkih ţrtava 59 36 153 189
Blanje 17 i 19 44 110 155
UKUPNO: 225 589 814
Tablica 2. Prisutnost djece u vrtiću po mjesecima u odnosu na prošlu pedagošku godinu
MJESEC 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6.
PED.GOD.
2015./16.
85% 87% 80% 65% 67% 75% 79% 75% 88% 69%
PED.GOD.
2016./17.
78% 77% 81% 66% 57% 75% 80% 70% 83% 62%
Tijekom godine, uz izuzetak zimskog perioda te blagdana, prisutnost djece je velika, a
pored potrebe vaţna je i kvaliteta koja pridonosi ovolikoj prisutnosti.
Posebni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika (10- satni program)
Ovaj program provodi se u DV „Gajnice“ 23 godine. Naţalost odgojiteljica-savjetnica
Mira Sporiš koja je zasluţna za ovu dugovjeĉnost i kvalitetno provoĊenje programa otišla je
na bolovanje koje je tragiĉno završilo, tako da smo imali odreĊenih problema u organizaciji i
provoĊenju jer je za razliku od engleskog jezika teško pronaći odgojitelja sa znanjem
njemaĉkog jezika. Program je ipak proveden na zadovoljstvo roditelja i djece uz veliki trud
odgojitelja koji su ga prema svojim mogućnostima realizirali. Pri tom bih posebno spomenula
razumijevanje roditelja koji su prihvatili nastalu situaciju.
6
Posebni program ranog uĉenja engleskog jezika (10- satni program)
Kako za ovaj program postoji velik interes i ove pedagoške godine imali smo dvije
skupine, u centralnom objektu i u objektu u Peruanskoj 1. Zahvaljujući struĉnom kadru koji se
neprestano usavršava rad se odvijao kvalitetno na zadovoljstvo djece i roditelja. Pored
struĉnosti odgojitelja, ove skupine karakterizira i dobra opremljenost literaturom, audio i
video zapisima. Ono što je posebno vrijedno su materijali i igre koje su osmislili sami
odgojitelji. Oni obogaćuju ponudu, izuzetno su privlaĉni za djecu i ujedno nezamjenjivi u
suvremenom naĉinu procesa uĉenja. Kao i u programu s njemaĉkim jezikom i u ovim
skupinama je kontinuirana i vrlo uspješna suradnja s roditeljima.
Posebni program senzorne integracije (10- satni program)
Za djecu jasliĉkog uzrasta provodimo program rane stimulacije osjetila za djecu
predškolske dobi. Vode ga odgojitelji koji su kroz struĉno razvojni centar i ostale vidove
edukacije osposobljeni za rad u ovom programu. Program se vrlo uspješno i kvalitetno
provodi, i roditelji i djeca su izuzetno zadovoljni te i sljedeće godine nastavljamo rad s još
više iskustva i znanja.
Program predškole
Program predškole provodio se u dvije skupine na lokaciji Hrvatskih iseljenika 6, tri
puta tjedno u trajanju od 250 sati. Za provoĊenje programa osiguran je jedan odgojitelj.
ProvoĊen je na naĉin da su djeci polaznicima osigurani optimalni uvjeti za poticanje
cjelovitog razvoja i razvijanje znanja, vještina i stavova odnosno ishodišnih kompetencija za
cijeloţivotno uĉenje. Tijekom intervjua uoĉena su neka djeca s posebnim potrebama, a za
jednog djeĉaka osiguran je treći odgajatelj koji je radio kao pomagaĉ u skupini za to dijete.
Broj djece se tijekom godine stalno povećavao zbog mjere grada Zagreba majka/ otac
odgojitelji jer su se mahom ispisivala djeca predškolskog uzrasta. Polaznici predškole su bili
ukljuĉeni u sva znaĉajnija zbivanja u vrtiću.
Kraći program engleskog jezika
7
Kako 2 skupine posebnog programa engleskog jezika ne zadovoljavaju interese
roditelja provodili smo i kraće programe i to u 2 objekta: Blanje i Peruanska 1. Svi potrebni
materijali se posebno nabavljaju za ovaj program, a koriste se i materijali i sredstva iz
redovitih skupina. Suradnja s roditeljima odvijala se uvidom u rad kroz prezentacije rada s
djecom u prisustvu roditelja, putem plakata i sl.
Sportske aktivnosti
Produţenjem ugovora s DSR „Mali sportaši“ ovaj se program odvijao tijekom godine
u 2 skupine u dvorani koja je adekvatno opremljena, a dio je opreme je i od samih
organizatora. Ovaj program je bio kvalitetan, roditelji i djeca su vrlo zadovoljni i planiramo i
dalje nastaviti suradnju. U suradnji s DSR „Mali sportaši“ organizirano je vrlo uspješno i
koturanje na našem terenu.
Ritmika
I ove godine roditeljima smo ponudili i kraći program ritmike i plesa. Zainteresiranih
je bilo za dvije skupine: u centralnom objektu i objektu Blanje. Program je vrlo uspješno
realiziran kao teĉaj u suradnji s Cvrĉkom.
Grad mladih
Program koji posebno dobro prihvaćaju djeca i roditelji, a i odgojitelji je petodnevni
boravak u prirodi u Gradu mladih. Programom su bila obuhvaćena sva djeca u šestoj i sedmoj
godini ţivota s izuzetkom opravdanih izostanaka. Program se provodio u 2 navrata i to od 10.
do 14. listopada 2016 te od 05. do 09. lipnja 2017. Boravak djece u prirodi je zaista dobro
osmišljen i dobro organiziran, a ponuĊeni sadrţaji potiĉu djecu na nove izazove, nova
iskustva i pruţaju im mogućnosti za stjecanje novih znanja.
Zakljuĉak
8
Potrebno je nastaviti vlastitim putem razvoja prema svojim specifiĉnim uvjetima,
kadrovskim i prostornim mogućnostima te socijalnom kontekstu.
9
2. MATERIJALNI UVJETI
Prostorno-materijalni i tehniĉki uvjeti rada od velike su vaţnosti za kvalitetu rada
ustanove. Oni mogu osnaţiti proces uĉenja, ali ga i osiromašiti. Dakle, kurikulum vrtića
korespondira s kvalitetom uvjeta, odnosno fiziĉkog i socijalnog okruţenja i svaka intervencija
u prostoru utjeĉe i na ţivljenje i uĉenje i djece i odraslih.
Kako bi prostorna organizacija bila multisenzoriĉka, opremljena bogatstvom
materijala u kojem će dijete izraziti svoj simboliĉki izriĉaj i biti u interakciji s prostorom
odgojitelji i struĉni tim propitivanjem i promišljanjem izraţavaju potrebe za opremanjem
skupina što se prema financijskim mogućnostima i realizira.
Vrlo je vaţna i primjerena oprema u funkciji planiranja, ostvarivanja, praćenja i
evaluacije odgojnog procesa pa smo osigurali ili iz donacije ili od vlastitih sredstava tehniĉku
opremu (raĉunala, fotografske aparate, diktafone, videoprojektore).
Većina sredstava uz financiranje grada su vlastita sredstva koja se ulaţu racionalno i
prema prioritetima pa se dio sredstava morao uloţiti i u sanaciju objekata (poplave skloništa,
vlaga u kupaonama i na zidovima soba dnevnog boravka, derutne i stare instalacije koje su
zahtijevale znaĉajnije zahvate).
I tijekom ove godine provodila se energetska obnova centralne zgrade Hrvatskih
iseljenika 6. Radovi još uvijek traju iako su zapoĉeli u listopadu 2015. Tu bih ponovno
istaknula pomoć gradskog ureda koji je podrţavao naše zahtjeve da se radovi odvijaju
vikendom kako bi djeca bila sigurna, a odgojno-obrazovni proces se odvijao nesmetano.
Tome su puno pridonijeli i svi zaposlenici djeĉjeg vrtića koji su takoĊer odradili puno sati
mimo svog redovnog radnog vremena.
Iz vlastitih sredstava nabavili smo
potrošni i dio materijala za razne popravke
struĉnu literaturu
znaĉajnija didaktiĉka sredstva
tekstil
suĊe
radnu odjeću i obuću
10
Vlastita sredstava koristili smo i za liĉenje prostora te nabavu namještaja i novih
garderoba.
U organizaciji domarske sluţbe kontinuirano su se obavljali razni popravci u svim
objektima:
popravci roleta, vrata, prozora, sprava na igralištu, pješĉanika
popravci krova
izrada sredstava za rad prema vlastitim ili zamislima odgojitelja
Svi zaposlenici svojim odgovornim odnosom prema imovini ustanove ili
obogaćivanjem materijalne sredine, izradom raznih sredstava za rad pridonose poboljšanju
materijalnih uvjeta. Za to su zasluţni i naši roditelji koji pomaţu ne samo u skupljanju raznih
materijala, donacijama, već su i partneri u odgoju i brizi o djeci.
Zakljuĉak
Potrebno je i dalje materijalne uvjete promatrati kao visok obrazovni potencijal te ih
promišljeno obogaćivati prema postojećim mogućnostima.
11
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Skrb za tjelesni rast i razvoj djece temeljena je na provoĊenju: „Programa mjera
zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u djeĉjim vrtićima“, te „Godišnjim
planom i programom odgojno- obrazovnog rada“ za pedagošku godinu 2016./2017.
Sve zadaće i mjere koncipirane su u skladu s „Programom zdravstvene zaštite djece,
higijene i pravilne prehrane“.
3.1. UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE I UNAPREĐIVANJE ZDRAVLJA DJECE U VRTIĆU
UtvrĊivanje zdravstvenog statusa djeteta prije polaska u pedagošku ustanovu
ostvareno je na temelju:
- informativnog razgovora s roditeljem novoupisanog djeteta s ciljem dobivanja
podataka o psihofiziĉkom razvoju, zdravstvenom statusu, navikama i potrebama
djeteta do polaska u vrtić
- zdravstvenog lista djeteta izdanog od strane nadleţnog pedijatara
Tijekom godine na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima naglašavali
smo vaţnost dobre informiranosti osoblja vrtića o zdravstvenim poteškoćama djece,
promjenama zdravstvenog stanja i terapije kako bi što uĉinkovitije, u sluĉaju pogoršanja,
mogli pomoći djetetu u hitnim situacijama.
3.2. ZDRAVSTVENO HIGIJENSKI UVJETI RADA I SIGURNOST DJECE
3.2.1. ZDRAVA PREHRANA
Pravilno izbalansirana prehrana uz zastupljenost raznovrsnih i za djecu preporuĉenih
namirnica te kvalitetno pripremljeni obroci vaţeće su smjernice za pravilnu prehranu.
Prehrana se planirala prema „Prehrambenim standardima za planiranje prehrane djece u
djeĉjem vrtiću“. Uz sastav i kvalitetnu pripremu obroka, vaţno je okruţenje te prehrambene
navike djece. Tijekom cijele pedagoške godine kontinuirano se radilo na usvajanju kulturno
higijenskih navika, blagovanja i odlaganja pribora za jelo.
U pripremi hrane provodi se HACCP sustav kontrole higijenskih uvjeta.
12
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i sanitarna inspekcija
redovito su provodili kontrolu kvalitete obroka i vode za piće. Sve provedene analize
pokazale su da su namirnice uravnoteţene u sastavu te da su svi elementi zastupljeni u
odgovarajućim koliĉinama. Bakteriološke analize obroka, posuĊa i ruku osoblja zadovoljavale
su mikrobiološke odredbe.
Analiza zdravstvene ispravnosti vode izvršena je jedanaest puta u Nastavnom zavodu
za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Sve analize pokazale su da je voda zdravstveno
ispravna za konzumaciju.
Osoblje vrtića posvećuje posebnu paţnju prehrani djece s prehrambenim alergijama te
djeci koja iz vjerskih razloga ne konzumiraju pojedine vrste namirnica.
PrilagoĊenu prehranu iz zdravstvenih razloga imalo je tridesetero djece te ĉetvero
djece zbog vjerskih razloga.
Od 02. sijeĉnja 2017. godine svi vrtići Grada Zagreba sudjeluju u pilot projektu pod
nazivom „Pravilna prehrana u djeĉjim vrtićima Grada Zagreba“ pod geslom „Imam pravo
rasti zdravo“. Projekt je nastao u suradnji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport
Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Prehrambeno-
biotehnološkog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu. Projekt je napravljen tako da se u svim
vrtićima Grada Zagreba primjenjuju isti jelovnici koji su izraĊeni tako da omogućavaju
uravnoteţenu prehranu djece, uzevši u obzir sva potrebna saznanja vezana uz izvore hranjivih
tvari, njihove funkcije i vrijednosti. TakoĊer, jelovnici su osmišljeni sezonski, što
podrazumijeva da se za svaku sezonu koriste namirnice koje su u ponudi u odreĊenoj sezoni.
Prilikom primjene dobivenih jelovnika primijetili smo da ima jako puno povrća i voća,
raznovrsnih namirnica te novih namirnica koje do sada još nismo ukljuĉili u naše jelovnike. U
pojedinim skupinama primijetili smo da djeca malo teţe prihvaćaju nove namirnice, pogotovo
ţitarice, suho voće te druge vrste kruha. Za zimske jelovnike koje smo dobili i primjenjivali
uputili smo primjedbe na koje nismo dobili nikakve odgovore od strane Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i sport kao niti potrebnu aparaturu za pripremu pojedinih vrsta obroka.
Oĉuvanje kvalitete i lijepog izgleda hrane koja se prevozi u podruĉne objekte cilj je na
kojem kontinuirano radimo.
Kako nam je primarni interes zadovoljiti sve prehrambene potrebe djece, a poštujući
pri tome suvremene prehrambene standarde i normative, vaţno nam je da prehrana za djecu
13
bude privlaĉna okusom i izgledom te da svako dijete ima dovoljno vremene da bez ţurbe
konzumira za njega predviĊen obrok.
3.2.2. SKRB O ZDRAVLJU DJECE
Tijekom pedagoške godine sistematski se vodi briga o higijensko- epidemiološkom
stanju vrtića što ukljuĉuje redovito ĉišćenje i dezinfekciju prostorija u kojima borave djece te
ostalih prostorija. Osobita paţnja se posvećuje higijenskim uvjetima u centralnoj i podruĉnim
kuhinjama. Redovito se provode dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.
Odrţavanje zadovoljavajućih higijenskih uvjeta na igralištu tijekom cijele godine bilo
je oteţano zbog toga što lokalno stanovništvo u poslijepodnevnim satima boravi na njemu.
Naţalost iza sebe ostavljaju nered i smeće te uništavaju sprave.
Igraĉke se redovito peru i dezinficiraju. Obzirom da se u odgojno-obrazovnom procesu
koristi pedagoški neoblikovani materijal ĉesta je pojava gomilanja nepotrebnog materijala što
zahtjeva veći nadzor i rad s odgojiteljima s ciljem odrţavanja higijenskih uvjeta.
Zdravstveno stanje djece utvrĊivano je temeljem uvida u pobol djece u odgojnim
skupinama te na osnovu lijeĉniĉkih ispriĉnica. Najĉešće su poboljevala djeca jasliĉkih
skupina. Pobol se znatno smanjuje odrastanjem djece, tako da su djeca predškolske dobi bila
bolesna jednom ili uopće ne.
Iako je bilo izostanaka većeg broja djece uglavnom zbog pobola od respiratornih
infekata u odgojnim skupinama evidentiran je manji broj djece koja su izostala duţe od
mjesec dana zbog pobola, a najveći broj izostanaka zabiljeţen je tijekom prosinca i veljaĉe.
Znaĉajan epidemiološki utjecaj na ţivot u odgojnim skupinama pored standardnih
akutnih respiratornih infekcija, ove godine imala je povećana pojava ušljivosti vlasišta.
Propisane protuepidemijske mjere u smislu izolacije oboljelih i sanacije prostora obavljale su
se prema potrebi. Iako je sanacija epidemije ušljivosti moguća jedino aktivnim sudjelovanjem
roditelja problem je taj što je ušljivost uvijek predmet stigmatizacije pa roditelji nerado
prijavljuju sluĉajeve odgojiteljima.
14
Tablica 3. Evidencija pobola djece
DIJAGNOZA BROJ DIJAGNOZA BROJ
B27 5 H10 47
B33 4 H10.0 1
B08 72 H68 1
B01 8 H69 1
B34 425 K12 7
B09 14 L30 3
B00 14 L04 5
B85 4 L50 11
B37 8 L08 1
B07 2 L22 2
A08 4 L01 1
A02 1 L20 2
A49 1 L02 1
A69 1 N39 3
A09 38 N10 1
A38 11 N30 4
A39 2 N47 1
J04.0 3 N76 1
J06 134 RO5 17
J00 93 R50 26
J15 1 R10.4 6
J01 10 R10 5
J02 43 R06 1
J03 26 R11 22
J04 45 R25 2
J20 33 R32 1
J40 48 R00 2
J35 9 R21 3
J35.2 1 R53 1
J06.9 8 S61.8 1
J11 24 S00 5
JO3.O 21 SO1 3
J18 37 S53 1
J35.1 2 S60 1
J45.0 1 S42 1
J20.8 1 SOO.8 1
J20 4 S62 1
J05 1 S60 1
J35 1 T22 1
J03.9 1 Q54 1
J45 1
H65 120
H66 5
H92 28
H60 2
15
Kroz godinu bilo je nešto većeg pobola od streptokoknog respiratornog infekta. U
suradnji s lijeĉnikom epidemiologom praćeno je kretanje pobola te nije došlo do pojave
epidemije. U cilju prevencije širenja bolesti odgojitelji i roditelji su upoznati sa
streptokoknom bolesti i mjerama prevencije.
Ĉesta je pojava da roditelji pokušavaju bolesno dijete ostaviti u vrtiću na brizi
vrtićkom osoblju. Vaţno je kod roditelja stvoriti svijest o opasnostima bolesnog djeteta u
skupini za bolesno dijete, ali i za zdravu djecu. Roditelji su educirani putem roditeljskih
sastanaka te pri individualnim razgovorima o vaţnosti suradnje s vrtićkim osobljem i potrebi
informiranja o bolesti djeteta te o njihovoj obavezi donošenja lijeĉniĉkih ispriĉnica. S vrtićke
strane, roditelji su informirani o postupcima koje smo provodili.
Sistematski tijekom godine provoĊena je kontrola procijepljenosti djece i upućivanje
na redovito cijepljenje. Uspjeli smo postići da u vrtiću nema neprocijepljene djece, osim onih
koji imaju medicinsku kontraindikaciju.
U jaslice/vrtić ukljuĉeno je tridesetero djece koja su alergiĉna na jednu ili više vrsta
namirnica, sedmero djece s febrilnim konvulzijama koja se kontroliraju kod neuropedijatra
(imali su ordiniranu mikroklizmu u sluĉaja nastanka febrilnih konvulzija), jedno dijete s
epilepsijom koje je takoĊer imalo ordiniranu mikroklizmu u sluĉaju nastanka epileptiĉnog
napadaja, ĉetvero djece koji se kontroliraju kod kardiologa zbog srĉanih grešaka, jedno dijete
s afunkcionalnim jednim bubregom, jedno dijete koje ima nasljednu intoleranciju na
fruktozu te nekoliko djece s dijagnozom astme ili kroniĉnog bronhitisa. Pri ukljuĉivanju u
skupine djece s posebnim potrebama odgojitelji su dobili informacije o zdravstvenom stanju
djeteta te usmene i pismene preporuke o naĉinu pomoći u sluĉaju potrebe.
Iz godine u godinu evidentiramo sve veći broj djece s dijagnosticiranom alergijom na
hranu i lijekove. Prehrana alergiĉne djece zahtjeva konstantnu paţnju odgojitelja te dobru
suradnju kuhinjskog osoblja i zdravstvene voditeljice s odgojiteljima i roditeljima.
Evidencija ozljeda ukazuje na devet ozljeda koje su zahtijevale kirurško zbrinjavanje u
zdravstvenim ustanovama.
Ozljede koje su se dogodile u pedagoškoj godini 2016./2017., a zahtijevale su
medicinsku obradu :
- napuknuće petne kosti - gips
- posjekotina na glavi - jedan šav
16
- posjekotina na glavi - dva šava
- posjekotina iznad desne obrve - jedan šav
- posjekotina na glavi - dva šava
- prijelom palca lijeve ruke - gips
- ispiranje oĉiju zbog stranog tijela (pijesak)
- prijelom zuba
- tri napuknuća kosti u podruĉju lakta - gips
Manje ozljede (oguljotine, podljevi, ugrizi, krvarenja iz nosa i sl.) zbrinute su unutar
vrtića ili u nadleţnoj pedijatrijskoj ambulanti. Većina ozljeda dogodila se u vremenu 10 -
11:30h.
TakoĊer, u svakom objektu postoje i osobe osposobljene za pruţanje prve pomoći, a i
u narednoj pedagoškoj godini 2017./2018 . u planu je odrţavanje teĉaja pruţanja prve pomoći.
Briga o spreĉavanju ozljeda ostaje naš trajni zadatak.
Praćenje rasta i razvoja djece provodio se antropometrijskim mjerenjima.
Tablica 4. Prikaz antropometrijskog mjerenja
Izmjereno
Iznad
granice
teţine
Iznad
granice
visine
Ispod
granice
teţine
Ispod
granice
visine
432 17 29 9 4
Antropometrijskim mjerenjem obuhvaćeno je 432 djece.
Uoĉen je veći broj djece s povećanom tjelesnom teţinom i visinom, uglavnom u
starijim odgojnim skupinama, dok je kod djece mlaĊeg uzrasta prisutan umjereni manjak
tjelesne mase.
Brojke iz godine u godinu ukazuju na trend povećanja broja preuhranjene i pretile
djece. Navedeni podaci nameću potrebu intenzivnijeg rada s roditeljima na temu zdrave
prehrane djece. Roditeljima treba ukazati na štetnost povećane tjelesne teţine ili pretilosti na
zdravlje djece te na negativne posljedice u odrasloj dobi. Nuţno je informirati roditelje o
vaţnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti djece.
Nakon obavljenih mjerenja i izraĉuna obavijestili smo roditelje koji su rezultate
antropometrijskog mjerenja mogli vidjeti kod odgojitelja.
17
3.3. KULTURA ŢIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA DJECE
Odgojno-obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i
prepoznavanju individualnih potreba djece pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar
dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude
maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagoĊen individualnim potrebama djece.
Vrijeme obroka odreĊeno je u odnosu na dob i prilagoĊava se potrebama djece.
Zadovoljavanje potreba djece za dnevnim odmorom u jaslicama i vrtiću provodilo se u
pravilu prema individualnim potrebama, omogućujući djeci da tijekom dana imaju mirni
kutak u kojem mogu odrijemati ili se samo odmoriti. Isto tako djeca „nespavaĉi“ mogu se
baviti mirnim aktivnostima.
3.4. ZDRAVSTVENI ODGOJ
Oĉuvanje i unapreĊivanje zdravlja najvaţniji je segment djelovanja u radu s djecom
predškolske dobi. To podrazumijeva adekvatnu preventivnu zaštitu u svim podruĉjima ţivota
djeteta kao i u odnosu na sve njegove potrebe. Zbog toga je od iznimne vaţnosti: osiguravanje
higijenskih uvjeta u svim prostorima (unutarnji, vanjski) gdje borave djeca, provoĊenje
svakodnevne trijaţe i izolacije bolesne djece, praćenje pobola i provedbe mjera za
sprjeĉavanje širenja zaraznih bolesti, praćenje procijepljenosti djece, poticanje stjecanja
pravilnih prehrambenih navika i kulture hranjenja, podrţavanje odgojno-zdravstvenih i
sportskih programa u cilju prevencije pretilosti, educiranje djece o vaţnosti samozaštite i
prevencije povreda, upućivanje na mjere sigurnosti i brigu za vlastito zdravlje, poticanje
ekološke osviještenosti i zdravih stilova ţivljenja. Preduvjet za ostvarivanje tog cilja je
raspolaganje s potrebnim znanjima i vještinama. Stoga je zdravstveni odgoj svih sudionika u
odgojno-obrazovnom procesu, ukljuĉujući i roditelje, od iznimne vaţnosti.
3.5. ZAKLJUĈAK
Provedene su planirane zadaće u cilju provedbe mjera zdravstvene zaštite djeteta u
vrtiću. VoĊena je propisana dokumentacija.
18
4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD
Bitne zadaće odgojno – obrazovnog rada za pedagošku godinu 2016./2017. usklaĊene
su s polazištima, vrijednostima, naĉelima i ciljevima Nacionalnog kurikuluma za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje.
Posebno istiĉu potrebu:
oblikovanja kurikuluma usmjerenog na izgradnju individualnih kompetencija samog
djeteta i stjecanje neposrednog iskustva te osvještavanje osobne uloge u tom procesu
ukljuĉivanje u program predškole djece koja nisu obuhvaćena nijednim oblikom
redovnog programa, a u godini su prije polaska u školu.
Evaluacija raĊena krajem pedagoške godine 2015./2016. pokazala je da većina odgojitelja
ne razlikuje, odnosno izjednaĉava profesionalne kompetencije koje bi trebali imati s
kompetencijama za cjeloţivotno uĉenje.
Stoga indikatori samoprocjene osobne uloge u izgradnji kurikuluma odgojne skupine
krajem ove pedagoške godine polaze od profesionalnih kompetencija odgojitelja i
transverzalnih (generiĉkih) vještina. Oni su procjenjivani na skali sudova od 1 (nedovoljno)
do 7 (izvrsno).
Indikatori samoprocjene profesionalnih kompetencija odgojitelja
1.1. Kontinuirani rad na podizanju razine kvalitete cjeline i pojedinih aspekata materijalnog i
socijalnog okruţenja za stjecanje neposrednog iskustva i izgradnju individualnih
kompetencija djece u skupini
1.2. Osiguravanje primjerene potpore djetetu u zoni slijedećeg razvoja
1.3. Primijenjene strategije uĉenja ukljuĉuju kretanje, tjelesne aktivnosti i stimulaciju svih
osjetila, osobito temeljnih (vestibularno, proprioceptivno, taktilno) – vidljivo i u procesu
praćenja i dokumentiranja
1.4. Uspješnost suradnje s kolegicom iz skupine na timskom planiranju, organiziranju i
reflektiranju o zajedniĉkim uĉincima rada na ponuĊenim strategijama uĉenja i graĊenju
individualnih kompetencija djeteta
1.5. GraĊenje bliskih, povjerljivih i reciproĉnih odnosa s roditeljima djece u skupini razvojem
suradnje koja teţi partnerskoj razini
19
2.1. Djelotvornost planiranja, programiranja i vrednovanja odgojno-obrazovnog konteksta
skupine kao poticajno-razvojnog (uz uvaţavanje djeĉjih sposobnosti, mogućnosti, potreba,
interesa)
2.2. Sposobnost samostalnog konstruiranja, implementiranja i evaluacije integriranog kurikula
skupine u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama, odnosno kurikuluma djeĉjeg vrtića
2.3. Djelovanje kao refleksivnog praktiĉara, koji vrednuje i samovrednuje svoju implicitnu
pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete
Indikatori samoprocjene transverzalnih (generiĉkih) vještina
3.1. Kritiĉko mišljenje
3.2. Kreativnost
3.3. Inicijativa
3.4. Rješavanje problema
3.5. Procjena rizika
3.6. Donošenje odluka
3.7. Kontinuirano upravljanje osjećajima
3.8. Timski rad
Rezultati evaluacije razine i kvalitete osobne uloge u implementaciji elemenata
Nacionalnog kurikuluma prikazani su u zbirnim tablicama:
samovrednovanje osobnih kompetencija odgojitelja i unutar njih posebno za djecu u 2.
i 3. godini ţivota te za djecu u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota (tablica 5)
samovrednovanje transverzalnih (generiĉkih) vještina po objektima i unutar njih
posebno za djecu u 2. i 3. godini ţivota te za djecu u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota (tablica
6)
20
Tablica 5. Samovrednovanje osobnih kompetencija odgojitelja (po objektima)
Tablica 6. Samovrednovanje transverzalnih (generičkih) vještina (po objektima)
ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 2. I 3.
GODINI ŢIVOTA
ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 4., 5., 6. I 7. GODINI
ŢIVOTA
INDIKATORI PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA
G1 G2 G4 BLANJE G1 G2 G4 BLANJE
3.
3.1. 4 5,27 5,75 5 4,9 5 4,1 5,4
3.2. 4,3 5,27 5,75 4,75 5,1 5,59 4,7 5,15
3.3. 3,6 5,36 5,25 4,75 4,7 5,23 4,2 5,05
3.4. 3,3 5,55 5,5 5 5,7 5,47 4,3 5,4
3.5. 4,6 5,55 6 5,25 5,8 5,59 4,1 4,5
3.6. 4,6 5,55 5,25 5 4,5 5,18 4 5,25
3.7. 5,3 5,55 5,5 5,25 4,7 5,76 5 4,4
3.8. 5 6,27 5,25 5,75 5,6 5,82 4,5 6,85
UKUPNO 4,3 5,5 5,5 5,1 5,4 5,5 4,4 5,25
ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 2. I 3.
GODINI ŢIVOTA
ODGOJITELJI KOJI RADE S DJECOM U 4., 5., 6. I 7. GODINI
ŢIVOTA
INDIKATORI PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA PROSJEĈNA OCJENA PO OBJEKTIMA
G1 G2 G4 BLANJE G1 G2 G4 BLANJE
1.
1.1. 4 4,82 6,5 5 4,8 4,82 4,1 4,8
1.2. 4,6 5,55 5,75 5 4,9 4,94 4,2 5,65
1.3. 4,6 5,36 5,5 4,25 5,1 4,94 4,5 4,75
1.4. 4 6,27 5,25 6 5,9 6 5 6,7
1.5. 4,3 5,09 5,25 4,75 5,5 5,35 5,1 6,6
2.
2.1. 4,6 5,18 5,25 4 4,9 5 4,3 4,5
2.2. 4 4,64 5,5 5 4,6 4,59 3,9 4,25
2.3. 4 4,55 5 4,25 4,8 4,94 3,9 4,45
UKUPNO 4,3 5,2 5,5 4,8 5,1 5,1 4,4 5,2
21
One otvaraju mogućnost dodatnih analiza i diskusija tijekom sljedeće pedagoške
godine.
Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade s djecom u 2. i 3.
godini ţivota prikazana je u tablici 7. Najviše se procjenjuju odgojitelju u objektu G4 (5,5), a
najniţe odgojitelji u objektu G1 (4,3).
Tablica 7. Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade u odgojnim
skupinama djece u 2. i 3. godini života
RANG OBJEKT PROSJEĈNA
PROCJENA
RASPON PROSJEĈNIH
PROCJENA
1. G4 5,5 5 (2.3.) – 6,5 (1.1.)
2. G2 5,2 4,64 (2.2.) – 6,27 (1.4.)
3. Blanje 4,8 4 (2.1.) – 6 (1.4.)
4. G1 4,3 4 (1.1., 1.4., 2.2., 2.3.) – 4,6 (1.2.,
1.3., 2.1.)
Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generiĉkih) vještina odgojitelja koji
rade s djecom u 2. i 3. godini ţivota prikazuje se u tablici 8. Najviše se procjenjuju odgojitelji
objekta G4 i G2 (5,5), a najniţe odgojitelji u objektu G1 (4,3).
Tablica 8. Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generičkih) vještina odgojitelja
koji rade u odgojnim skupinama djece u 2. i 3. godini života
RANG OBJEKT PROSJEĈNA
PROCJENA
RASPON PROSJEĈNIH
PROCJENA
1,5 G4 5,5 5,25 (3.3., 3.6., 3.8.) – 6 (3.5.)
1,5 G2 5,5 5,27 (3.1., 3.2.) – 6,27 (3.8.)
3. Blanje 5,1 4,75 (3.2., 3.3.) – 5,75 (3.8.)
4. G1 4,3 3,3 (3.4.) – 5,3 (3.7.)
Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade s djecom u 4., 5., 6.
i 7. godini ţivota prikazana je u tablici 9. Najviše se procjenjuju odgojitelji u objektu Blanje
(5,2), a najniţe u objektu G4 (4,4).
22
Tablica 9. Rang-korelacija profesionalnih kompetencija odgojitelja koji rade u odgojnim
skupinama djece u 4., 5., 6. i 7. godini života
RANG OBJEKT PROSJEĈNA
PROCJENA
RASPON PROSJEĈNIH
PROCJENA
1. Blanje 5,2 4,25 (2.2.) – 6,7 (1.4.)
2,5 G1 5,1 4,6 (2.2.) – 5,9 (1.4.)
2,5 G2 5,1 4,59 (2.2.) – 5,35 (1.5.)
4. G4 4,4 3,9 (2.2., 2.3.) – 5,1 (1.5.)
Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generiĉkih) vještina odgojitelja koji
rade s djecom u 4., 5., 6. i 7. godini ţivota prikazana je u tablici 10. Najviše se procjenjuju
odgojitelji u objektu G2 (5,5), a najniţe u objektu G4 (4,4).
Tablica 10. Rang-korelacija samovrednovanja transverzalnih (generičkih) vještina odgojitelja
koji rade u odgojnim skupinama djece u 4., 5., 6. i 7. godini života
RANG OBJEKT PROSJEĈNA
PROCJENA
RASPON PROSJEĈNIH
PROCJENA
1. G2 5,5 5 (3.1.) – 5,82 (3.8.)
2,5 G1 5,4 4,7 (3.7.) – 5,8 (3.5.)
2,5 Blanje 5,25 4,4 (3.7.) – 6,85 (3.8.)
4. G4 4,4 4 (3.6.) – 4,7 (3.2.)
Dobivene prosjeĉne samoprocjene izrazito su visoke i, naţalost, nisu realan odraz
situacije u praksi. Raskorak izmeĊu „implicitnih“ i „eksplicitnih“ teorija ĉesto nije prepoznat
pa se deklarativno prihvaća odreĊena teorija, a sasvim se drugo primjenjuje u praksi.
Mentalni modeli, tj. jednostavne generalizacije odgojitelja koje odreĊuju njihovo
djelovanje, nerijetko polaze od nedovoljno kompleksnog poznavanja razliĉitih podruĉja
znanja i vještina nuţno ukljuĉenih u njihovo praktiĉno djelovanje.
Niti jedna osoba ne posjeduje neku kompetenciju u apsolutnom smislu, već na
odreĊenom stupnju koji smještavamo na skalu razvijenosti (odnosno procjene) i ostavljamo
prostor za daljnji razvoj vjeţbom i obrazovanjem.
23
Kvalitetni odgojitelji, koji kontinuirano utvrĊuju i razvijaju svoje kompetencije, u
pravilu se stroţe procjenjuju.
Uz redoviti desetsatni program vrtić je provodio:
program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (dvije skupine
djece koja nisu ukljuĉena u redoviti program vrtića)
program rane stimulacije osjetila za djecu u 2. i 3. godini ţivota (jedna skupina djece)
desetsatni program ranog uĉenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dvije
skupine djece)
desetsatni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika za djecu predškolske dobi (jedna
skupina djece)
kraći program ranog uĉenja engleskog jezika (dvije skupine djece)
kraći program za potencijalno darovitu djecu (dvije skupine djece)
program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, za djecu u godini prije polaska
u osnovnu školu
Posebno istiĉemo iznadprosjeĉnu motiviranost odgojitelja koji provode Preventivni
program rane stimulacije osjetila jer se zbog visoke razine kvalitete odgojno-obrazovnog
procesa te kvalitetne suradnje s roditeljima, u kojoj prevladavaju elementi partnerskog
odnosa, uspio odrţati usprkos sloţenim ekonomskim uvjetima u kojima ţivimo.
Glavna obiljeţja naših programa temelje se na interaktivnim, humanistiĉkim,
konstruktivistiĉkim i sukonstruktivistiĉkim znaĉajkama kurikuluma. Ono što naše programe
ĉini prepoznatljivima primjena je novih znanja iz podruĉja suvremene neuroznanosti i
senzorne integracije. U razradi mogućih strategija uĉenja u navedenim programima velika se
paţnja pridavala kretanju, tjelesnim aktivnostima i stimulaciji svih osjetila, osobito temeljnih
(vestibularno, proprioceptivno, taktilno). Multisenzorno okruţenje omogućilo je djeci
doţivljaj i razumijevanje svijeta koji ih okruţuje te ih je polako i primjereno uvodilo u svijet
apstrakcije.
Programi su obogaćeni pomno odabranim posjetima, predstavama, izloţbama i
radionicama. Spomenute aktivnosti nuţno su povezane s procesima uĉenja u konkretnim
skupinama, što je jedan od bitnih kriterija njihovog odabira.
Odolijevamo pritiscima roditelja da kompletna populacija djece odreĊenog godišta
posjećuje iste muzeje i dogaĊanja, bez obzira na trenutne interese djece i njihovu dob.
24
Kao posebno uspješno izdvajamo:
Tjedan mobilnosti – voţnja vlakom na relaciji Podsused – Zagreb Glavni kolodvor (uz
posebnu pratnju i brigu osoblja HŢ-a)
posjet Tehniĉkom muzeju – izloţba i radionica povodom Dana kruha
Boţićni koncert Glazbene škole Pavla Markovca
Program filmske pismenosti za predškolce „Vrtići u kvartovskom kinu“
Preventivno-edukativni program HAK-a „Vidi i klikni“
Izloţbu „Hommage à Miljenko Stanĉić“ u Umjetniĉkom paviljonu
posjet Hrvatskom restauratorskom zavodu – obilazak i radionica „Slagaonica reljefa“
povodom Dana otvorenih vrata
ukljuĉivanje u projekt Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i odrţivi razvoj
„Together“
Pohvaljujemo napore da se, usprkos financijskim i organizacijskim poteškoćama,
program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, i dalje provodi.
Zakljuĉak
U pedagoškoj godini 2017./2018. nastavit ćemo rad na utvrĊivanju i razvijanju
profesionalnih kompetencija i transverzalnih (generiĉkih) vještina kroz provoĊenje akcijskih
istraţivanja i uĉenje putem zajedniĉkih rasprava odgojitelja i ĉlanova struĉnog tima.
4.1. DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
Što se tiĉe prve zadaće koja se odnosi na poduzimanje odgovarajućih mjera za što
kvalitetnije uključivanje djece s posebnim zdravstvenim potrebama u odgojno-obrazovni
proces istiĉemo da je tijekom cijele godine prikupljana dokumentacija o zdravstvenom stanju
djece. Odgojitelji i ostali djelatnici dobili su pravovremene informacije vezane uz isto.
25
PrilagoĊavanje jelovnika kod djece koja su alergiĉna na jednu ili više vrsta namirnica
vršeno je cijelu pedagošku godinu.
Tijekom godine, na ciljanim struĉnim aktivnima provedena je edukacija odgojitelja o
specifiĉnostima pojedinih kroniĉnih bolesti (alergije, epilepsija, febrilne konvulzije i sl.) te
edukacija odgojitelja i ostalog osoblja o postupanju u kriznim situacijama (davanje diazepam
klizme, davanje epi pen injekcije, gušenje, povrede i sl.).
Druga se zadaća odnosila na rano otkrivanje djece s teškoćama u razvoju i one s
faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece. Struĉni tim je odmah po ukljuĉivanju djece
s teškoćama u razvoju i faktorima rizika preuzeo relevantnu dokumentaciju i informacije od
roditelja. Za osmero novoupisane djece prepoznata je potreba intenzivnijeg praćenja te su
provedene opservacije. Opservacije su se provodile u odgojnim skupinama i individualno, a
sve u suradnji struĉnog tima i odgojitelja. Osim djece koja su se pratila od samog upisa,
pratila su se i ona za koju su odgojitelji i struĉni suradnici smatrali da trebaju dodatni poticaj u
nekim podruĉjima razvoja ili posebne intervencije kako bi se prepoznale i zadovoljile njihove
posebne potrebe. Tijekom cijele godine kontinuirano se radilo na ranom otkrivanju djece s
teškoćama u razvoju i one s faktorima rizika kao i potencijalno darovite djece.
Psihološkom opservacijom i praćenjem funkcioniranja u pedagoškoj godini
2016./2017. obuhvaćeno je 170 djece, dok je njih 141 obuhvaćeno psihološkom procjenom i
primjenom psihodijagnostiĉkih tehnika i postupaka. 20 djece je nakon navedene procjene ove
pedagoške godine upućeno u nadleţnu ustanovu na specijalistiĉki pregled, dijagnostiku i
tretman.
Teškoće na planu kognitivnog i/ili socio-emocionalnog razvoja koje su utvrĊene
temeljem dokumentacije i/ili provedene dijagnostike i opservacije prikazane su u Tablici 11.
Tablica 11. Zastupljenost broja djece prema vrsti posebne potrebe koja su u praćenju
psihologa u pedagoškoj godini 2017./2018.
Vrsta teškoće Broj djece
Poremećaji eliminacije (enureza, enkopreza) i autostimulativna ponašanja 3
Socio-emocionalne teškoće i poteškoće u ponašanju (ispadi bijesa,
agresivnost, autoagresivnost, selektivni mutizam) 27
Hiperaktivnost/deficit paţnje 11
Poremećaji socijalne komunikacije 14
26
Daroviti 39
Krizna obiteljska situacija (rastave, nasilje u obitelji) 15
Intelektualne teškoće 1
Disharmoniĉan razvoj 36
Ukupno 146
Roditelji 107 djece ukljuĉeni su u savjetodavni rad struĉnog suradnika psihologa.
Nadalje, prepoznavanje i praćenje razvojnih potreba i mogućnosti djece koja su
školski obveznici ostvarilo se i kroz primjenu Testa spremnosti za školu (TSŠ). Ukupno je
procijenjeno 64 djece za koju su odgojitelji, roditelji i/ili ĉlanovi struĉnog tima smatrali da je
vaţno identificirati zrelost pojedinih podruĉja (predmatematiĉko znanje, poznavanje
ĉinjenica, perceptivne sposobnosti, grafomotorika) koja su vaţna za uspješan poĉetak
školovanja. Od navedenog broja pojedina djece u većoj mjeri ne zadovoljavaju kriterije
zrelosti (njih 10) te su roditelji i odgojitelji savjetovani kako stimulirati pojedina podruĉja i
cjelokupni razvoj djeteta u vidu spremnosti za polazak u školu. Svi roditelji procijenjene djece
pozvani su dobiti usmenu informaciju o rezultatima procjene.
Edukacijski rehabilitator je procjenjivao potrebe i mogućnosti djece unutar pojedinih
razvojnih podruĉja prema psihofiziĉkim osobinama odreĊene kronološke dobi, a veliku je
paţnju pridavao definiranju senzornog profila djeteta te razvojnoj i društvenoj razini njegove
igre. Uz opservaciju koja se odvijala u odgojnoj skupini i tijekom individualnog pristupa
djetetu odgojitelji su prilagali svoju opservaciju te su usmeno razmjenjivali svoja zapaţanja.
Definiranje razvojnih zadaća za svako dijete proizašlo je iz prepoznatih potreba, mogućnosti
na svim podruĉjima razvoja, njegovih interesa, senzornog profila, kvaliteti socijalne
komunikacije s odgojiteljima i ostalom djecom iz skupine, razvojne razine igre, opće
samostalnosti te mogućnosti praćenja dnevnog ritma odgojne skupine.
Edukacijsko-rehabilitacijskom opservacijom i praćenjem obuhvaćeno je ukupno 112
djece. Od tog broja njih 51 prepoznato je ove pedagoške godine. Za 81 dijete prepoznata je
potreba daljnjeg praćenja razvoja. To je 12,5% više u odnosu na prošlu pedagošku godinu.
Ĉetrnaestero djece ima dokumentaciju prvostupanjskog tijela vještaĉenja.
Tablica 12 prikazuje kako se manifestiraju teškoće kod osamdeset i jednog djeteta koje
je u praćenju edukacijskog rehabilitatora.
27
Tablica 12. Vrste teškoća djece koja su u praćenju edukacijskog rehabilitatora
Vrsta teškoće Broj djece
UPADNOSTI SOCIJALNE KOMUNIKACIJE 17
HIPERAKTIVNOST/ DEFICIT PAŢNJE 12
SPECIFIĈNOSTI UNUTAR MOTORIĈKOG RAZVOJA 17
USPOREN PSIHOMOTORNI RAZVOJ 7
NESPECIFICIRANE TEŠKOĆE 28
Ukupno 81
Tablica 13 prikazuje kako se manifestiraju teškoće djece koja su u praćenju
edukacijskog rehabilitatora i zastupljenost po dobi.
Tablica 13. Vrste teškoća djece koja su u praćenju edukacijskog rehabilitatora i zastupljenost
po dobi
Broj djece s obzirom na godinu roĊenja
2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
UPADNOSTI SOCIJALNE
KOMNIKACIJE 0 1 5 6 3 2 0 0
HIPERAKTIVNOST/DEFICIT
PAŢNJE 1 2 2 2 2 2 1 0
SPECIFIĈNOSTI UNUTAR
MOTORIĈKOG RAZVOJA 0 1 4 1 4 2 5 0
USPOREN PSIHOMOTORNI
RAZVOJ 0 3 0 2 0 1 1 0
NESPECIFICIRANE TEŠKOĆE 1 1 6 5 9 3 3 0
UKUPNO 2 8 17 16 18 10 10 0
Tijekom pedagoške godine od ukupnog broja provedenih dijagnostika, otkriveno je 85
nove djece s govorno-jeziĉnim teškoćama (24 manje nego prošle pedagoške godine) ĉime
brojimo 335 djece s govorno-jeziĉnim i komunikacijskim teškoćama, toĉnije 39% ukupnog
broja upisane djece. Otkrivanje djece s teškoćama realizirano je prikupljanjem informacija o
odstupanju u razvoju govora i jezika od strane struĉnog tima, odgojitelja, od strane roditelja
te logopedskom dijagnostikom. Temeljem trijaţnih i dijagnostiĉkih logopedskih postupaka
rane intervencije djeca s odstupanjima u govorno-jeziĉnom i komunikacijskom razvoju te
njihovi roditelji ukljuĉeni su u logopedski tretman gdje im je pruţen i primjeren oblik podrške
i savjetovanja, a ostvarena je i suradnja sa specijaliziranim ustanovama u kojima je pojedino
dijete ukljuĉeno. Ovakvim pristupom rane intervencije u pedagoškoj godini 2016./2017. u
28
porastu je broj djece s komunikacijskim teškoćama te broj djece ukljuĉene u program rane
intervencije. Ovakvi rezultati pripisuju se i senzbiliziranosti i educiranosti odgojitelja prema
urednom govorno-jeziĉnom razvoju i njegovim odstupanjima ekvivalentnim kronološkoj dobi
djeteta te dijagnostiĉkim materijalima koji omogućuju precizniju dijagnostiku u uoĉavanju
problema.
Temeljem statistiĉkih pokazatelja zastupljenosti govorno-jeziĉnih i komunikacijskih
poremećaja u vrtiću tijekom ove pedagoške godine moţemo zakljuĉiti kako više od polovice
djece s govorno-jeziĉnim teškoćama ima ozbiljne teškoće koje zahtijevaju sustavan i
kompleksan pristup u radu. TakoĊer se uoĉava kako je u ovoj pedagoškoj godini prepolovljen
broj djece s usporenim govorno-jeziĉnim razvojem za razliku od lani no skoro pa je
udvostruĉen broj djece s posebnim jeziĉnim teškoćama. Ovo se tumaĉi na naĉin da su djeca
uoĉena ranom intervencijom u prošloj godini sada godinu dana starija te njihove teškoće ulaze
u kategoriju adekvatnu njihovoj kronološkoj dobi. TakoĊer se uoĉava manji broj djece s
fonološkim poremećajem što je rezultat provoĊenja pravovremene logopedske terapije.
Uoĉava se i porast broja djece s djeĉjom govornom apraksijom ĉiji broj se od lani
udvostruĉio.
Treba naglasiti kako se uoĉava veći broj djece s govorno-jeziĉnim teškoćama u dobi
od 2-3 godine te 3-4 godine, ĉemu u prilog ide rana intervencija koju provodimo, a smanjuje
se broj djece s govorno-jeziĉnim teškoćama u dobi od 4-5 godina što je rezultat osvještavanja
odgojitelja i roditelja kako pravovremeno djelovanje dovodi do brţih rezultata.
Uzimajući u obzir spolne razlike uoĉava se znatno veći broj govorno-jeziĉno-
glasovnih i komunikacijskih teškoća kod djeĉaka, osobito u kategoriji Posebne jeziĉne
teškoće gdje je omjer ĉak 4:1.
Tablica 14. Zastupljenost govorno-jezičnih teškoća prema poremećajima
Artikulacijske teškoće 150 djece (45%)
Fonološki poremećaj 41 dijete (12%)
Posebne jeziĉne teškoće 63 djece (19%)
Mucanje 25 djece (7%)
Usporen govorno-jeziĉni razvoj 28 djece (8%)
Komunikacijske teškoće 14 djece (4%)
Disfonija (Poremećaj glasa) 5 djece (1%)
29
Apraksija 5 djece (1%)
Down sindrom 2 djece (0,5%)
Rinofonija (Rascjep nepca) 2 djece (0,5%)
Tablica 15. Zastupljenost govorno-jezičnih teškoća s obzirom na dob djece
1-2 godine 1%
2-3 godine 7%
3-4 godine 13%
4-5 godina 18%
5-6 godina 25%
6-7 godina 26%
7-... godina 10%
Tablica 16 prikazuje po kojem su modelu djeca s teškoćama u razvoju ukljuĉena u
program. Ĉetvero djece, osim Djeĉjeg vrtića „Gajnice“, polazi i Program odgoja i
psihosocijalne rehabilitacije za djecu predškolske dobi u Centru za odgoj i obrazovanje Slava
Raškaj.
Tablica 16. Model prema kojem su djeca s teškoćama u razvoju uključena u program
Model ukljuĉivanja djece s teškoćama Broj djece
1. 3x tjedno po 1 sat 1
2. 3x tjedno po 3 sata 1
3. 3x tjedno po 3,5 sata 1
4. 3x tjedno po 4 sata 3
5. 4x tjedno cjelodnevno 1
6. Svaki dan 3,5 sata 1
7. Svaki dan 4 sata 1
8. Svaki dan 5 sati 1
9. Svaki dan 5,5 sati 1
10. Svaki dan 6 sati 1
11. Svaki dan 7 sati 1
Ukupno : 13
30
Cjelodnevni 10-satni program Svi ostali
Treća zadaća se odnosila na pružanje primjerene i rane podrške razvoju kompetencija
djece s posebnim potrebama usklađene s njihovim individualnim posebnostima i razvojnim
karakteristikama.
Radilo se na poticanju svih oblika rane intervencije. Za pedesetero djece s teškoćama u
razvoju izraĊen je „Individualizirani odgojno-obrazovni program rada“ koji su odgojitelji
koristili u svom radu. Kroz boravak struĉnih suradnika u odgojnim skupinama, na radnim
sastancima i kroz individualne razgovore struĉnih suradnika s odgojiteljima dogovarane su
smjernice za rad u skladu s posebnim potrebama, mogućnostima i interesima djece, voĊenje
dokumentacije, praćenje djece te izrada Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa
rada. Odgojitelji su savjetovani kako prilagoditi metode i sredstva rada djeci s posebnim
potrebama te osigurati što poticajniju okolinu kako bi se ispunili njihovi potencijali i umanjile
teškoće. Tijekom protekle pedagoške godine kontinuirano su odrţavani radni sastanci za
djecu s posebnim potrebama te radni sastanci za treće odgojitelje, a vodili su ih struĉni
suradnici (edukacijski rehabilitator, logoped, psiholozi).
Kroz individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad i rad u odgojnoj skupini poticao se
razvoj vještina koje je pojedino dijete trebalo usvojiti. O radu s djetetom odgojitelji su
redovito informirani kako bi nastavili poticati razvoj i kroz cjelodnevni boravak u odgojnoj
skupini. Posebna se paţnja posvećivala specifiĉnostima osjetilne obrade svakog djeteta kako
bi se stvorili optimalni preduvjeti za uĉenje i igru te kvaliteti njihovog ukljuĉivanja u
komunikaciju, igru i svakodnevne rutine.
Logopedski rad u odnosu na odgojitelje provodio se kontinuirano tijekom cijele
godine. U suradnji s odgojiteljima, tijekom pedagoške godine uoĉen je, a potom i
dijagnosticiran znaĉajan broj djece s govorno-jeziĉnim ili komunikacijskim teškoćama.
Savjetodavni rad s odgojiteljima vezan za poticanje specifiĉnih vještina pojedinog djeteta
odvijao se kontinuirano tijekom pedagoške godine individualno te putem radnih sastanaka
gdje se odgojitelje kontinuirano educiralo o specifiĉnostima pojedinih govorno-jeziĉnih ili
komunikacijskih teškoća.
Djeca s teškoćama u razvoju su tijekom cijele godine upućivana na dijagnostiku i
tretmane u specijalizirane ustanove (Klinika za djeĉje bolesti Zagreb, Poliklinika za
rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim
i motoriĉkim smetnjama „Goljak“, Centar za rehabilitaciju ERF, Kliniĉki bolniĉki centar
31
“Sestre milosrdnice“, Centar za rehabilitaciju „Zagreb“). Ostvarena je suradnja sa
specijaliziranim ustanovama i sustruĉnjacima koji rade s djecom s posebnim potrebama
(Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Klinika za djeĉje bolesti Zagreb,
Savjetovalište ERF-a, Djeĉji vrtić „Bajka“, Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“).
TakoĊer je provedena i studentska praksa dviju studentica Logopedije u trajanju od 120h za
svaku studenticu.
Roditelji djece s teškoćama u razvoju savjetovani su od strane struĉnih suradnika i
odgojitelja. Savjetovanja struĉnih suradnika temeljila su se na opservaciji, praćenju i procjeni,
a za djecu koja su ukljuĉena u individualni rad i na provedenom radu s djetetom. Neki su
dobili pismene upute za rad s djetetom u obitelji te su ga putem video snimaka mogli vidjeti u
situacijama igre, poticajnih aktivnosti, komunikacije ili uĉenja relevantnim za savjetovanje.
Tijekom razmjene zapaţanja i iskustava planirane su zajedniĉke metode, strategije i sredstva
pri dolaţenju do ţeljenih razvojnih ciljeva.
Logopedski rad u odnosu na roditelje ostvarivao se kontinuiranom suradnjom tijekom
cijele godine. Suradnja se ostvarivala kroz individualne roditeljske sastanke koji su se
odrţavali prema potrebi, najĉešće na preporuku logopeda. Individualni razgovori prema
potrebi provodili su se u prisutstvu ostalih ĉlanova struĉnog tima ako je kompleksnost teškoća
djeteta to zahtijevala. Kroz cijelu godinu provodile su se individualne logopedske vjeţbe i
logopedske vjeţbe u prisutnosti roditelja te individualni razgovori i savjetovanja roditelja.
Obitelji djece s govorno-jeziĉnim teškoćama dobile su program poticanja govorno-jeziĉnog
razvoja u obitelji. Ukoliko se radilo o ozbiljnijim odstupanjima u odnosu na kronološku dob
djeteta, djeca su upućena na kompletnu obradu u specijaliziranu ustanovu. U svibnju su
odrţani intervjui roditelja i djece za upis djece u vrtić.
Po pitanju ostvarenja ĉetvrte zadaće, edukacija odgojitelja djece s teškoćama u
razvoju, posebno trećih odgojitelja s ciljem prepoznavanja i zadovoljavanja djetetovih
potreba, stvaranja preduvjeta za učenje i igru te poticanja djetetovog aktivnog sudjelovanja i
cjelokupnog razvoja uz stjecanje, učvršćivanje i primjenu saznanja iz područja senzorne
integracije, realizirano je sljedeće.
Tijekom protekle pedagoške godine kontinuirano su odrţavani radni sastanci za djecu
s posebnim potrebama, a vodili su ih struĉni suradnici (edukacijski rehabilitator, logoped,
psiholozi). Na tim su sastancima odgojitelji i struĉni suradnici razmjenjivali svoja iskustva u
radu s djecom, a odgojitelji su savjetovani za daljnji rad. ObraĊene su i sljedeće teme:
32
„Odgojno-obrazovna podrška darovitoj djeci“ koju su odrţale psihologinje Ana Nukić i Sanja
Jozić, „Kako saĉuvati glas“ koju je odrţala logopedinja Anita Kaĉavenda te „Mirni kutić i
naĉini umirivanja“ koju su odrţali edukacijska rehabilitatorica Jelena Kotarski u suradnji s
psihologinjama vrtića.
Uz radne sastanke za sve odgojitelje vrtića na kojima se govorilo o djeci s teškoćama u
razvoju, provedeni su i radni sastanci za treće odgojitelje i novije ĉlanove kolektiva. Odrţano
je ukupno 8 radnih sastanaka za 3. odgojitelje. Budući da većina djece s teškoćama u razvoju
s kojima su radili treći odgojitelji i sve veći broj djece pokazuje specifiĉnosti osjetilne obrade,
odgojitelji su upoznati sa svih 7 osjetilnih sustava te kako prepoznati dijete sa specifiĉnostima
osjetilne obrade i prilagoditi mu pristup, metode, sredstva rada i okolinske uvjete. Kroz 5
radnih sastanaka izloţene su sljedeće teme: „Uvod u senzornu integraciju i taktilno osjetilo“,
„Vestibularno osjetilo“, „Proprioceptivno osjetilo“, „Auditivni sustav“, „Vizualni sustav i
osjet mirisa i okusa“.
Na ostalim radnim sastancima treći su odgojitelji upoznati s time koja je njihova uloga
u odnosu na dijete s teškoćama, roditelje, suradnike i cijelu odgojnu skupinu. Upoznati su s
naĉinom voĊenja dokumentacije te su razmjenjivali zapaţanja i iskustva sa struĉnim
suradnicima koji su ih savjetovali. Raspravljalo se o potrebnim sredstvima, metodama i
postupcima u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Na jednom su sastanku tri odgojiteljice
koje su bile u ulozi trećih odgojitelja tijekom pedagoške godine 2015/2016. izloţile svoja
iskustva u radu s djecom te su prezentirale svoj rad.
Struĉni su suradnici provodili vrijeme s djecom i odgojiteljima unutar odgojne
skupine, a neki su odgojitelji prisustvovali njihovom individualnom radu s djetetom kada su
takoĊer savjetovani.
Osigurano je 9 trećih odgojitelja koji su pruţali podršku dvadeset i troje djece.
Tablica 17. Raspodjela trećih odgojitelja u radu s djecom s teškoćama u razvoju
Broj trećih odgojitelja 9
Raspodjela
5 odgojitelja za po troje djece
4 odgojitelja za po dvoje djece
Ukupan broj djece: 23
33
Uz individualna savjetovanja, demonstraciju rada s djetetom i radne sastanke,
odgojitelji su prisustvovali odgojiteljskim vijećima i aktivima unutar vrtića te su upućivani na
struĉnu literaturu i edukacije izvan vrtića. Djeĉji vrtić „Gajnice“ je kao struĉno-razvojni
centar za senzornu integraciju tijekom pedagoških godina 2015./2016. i 2016./2017.
organizirao edukaciju „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“ kroz 7 modula u koje
su ukljuĉena i 4 odgojitelja iz samog vrtića.
U pogledu pete zadaće i unaprjeđenja odgojno – obrazovne podrške potencijalno
darovitoj djeci istiĉemo da je u okviru kraćeg programa odgojno – obrazovnog rada s
potencijalno darovitom djecom provedeno 17 radionica od veljaĉe do svibnja 2017. Radionica
se provodila svaki tjedan u dvije skupine i ukupno je bilo ukljuĉeno 15 djece. Poticanje
cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece tako je omogućeno kroz specijalizirani kraći
program izvan redovitog koji slijedi naĉela diferencijacije i individualizacije. Po pitanju
pruţanja savjetodavne potpore roditeljima potencijalno darovite djece u prepoznavanju i
poticanju njihovih specifiĉnih sposobnosti, vještina i potreba istiĉemo da su realizirana i dva
roditeljska sastanka roditelja djece ukljuĉena u kraći program. Prvi roditeljski je bio na
samom poĉetku programa i to radioniĉkog tipa, realiziran zajedno s djecom, a odnosio se na
uvid u aktivnosti koje će se odvijati kroz program.
Voditeljice programa vodile su razvojne mape za svako dijete koje su uz ostale djeĉje
radove dani po završetku programa roditeljima. U realizaciju programa je bilo ukljuĉeno
ukupno 3 odgojitelja i dva struĉna suradnika psihologa. Svaki tjedan izvoditelji kraćeg
programa sastajali su se na tjednoj koordinaciji povezanoj uz pripremu, planiranje i
vrednovanje kraćeg programa.
Što se tiĉe pruţanja primjerene odgojno – obrazovne podrške drugoj djeci koja nisu
ukljuĉena u kraći program, a prepoznata su kao potencijalno darovita, za njih 11 provodilo se
obogaćivanje i proširivanje sadrţaja redovitih programa, u suradnji s matiĉnim odgojiteljima
skupine.
Što se tiĉe odgojno - obrazovne podrške odgojiteljima realizirano je struĉno
predavanje na Odgojiteljskom vijeće na temu Odgojno – obrazovna podrška darovitoj djeci i
radionice po objektima.
Zakljuĉak
34
Broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom je porastu. Biljeţi se sve veći broj djece sa
sve višim stupnjem teškoća. U svakodnevnom se radu teţi tome da se što bolje usklade realne
potrebe i mogućnosti djeteta kao i uvjeti za integraciju u samom vrtiću. I ove su godine
znaĉajno doprinijeli tome treći odgojitelji koju su, ne samo pridonijeli poticanju cjelokupnog
razvoja, integraciji i stvaranju optimalnijih uvjeta boravka djece s teškoćama u odgojnoj
skupini, već su i doprinijeli kvaliteti cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. S obzirom sve
veći broj djece s teškoćama, takva je podrška potrebna i nuţna kako bi se što kvalitetnije
odgovorilo na posebne potrebe djece.
35
5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
Bitne zadaće u ovoj pedagoškoj godini su bile:
1. Participacija odgojitelja u akcijskim istraživanjima s ciljem osposobljavanja odgojitelja
za postizanje, zadržavanje i kontinuirano razvijanje kvalitete prakse i kurikuluma
2. Intenzivnije i kvalitetnije procesno dokumentiranje kako bi raznovrsna pedagoška
dokumentacija bila osnovno polazište za sustavno praćenje i istraživanje procesa učenja
djece te za kvalitetne analize i refleksije u svrhu profesionalnog razvoja odgojitelja
Podrţavajući proaktivan pristup u usavršavanju vlastite prakse velika većina
odgojitelja provela je tijekom pedagoške godine akcijsko istraţivanje. Temu istraţivanja
odgojitelji su sami birali u skladu sa svojim radnim iskustvom i znanjem, razinom razvijenosti
istraţivaĉkih vještina, interesima i profesionalnim potrebama. Najĉešći izbor tema odnosio se
na istraţivanja iz podruĉja senzorne integracije, rane pismenosti i obogaćivanja prostorno-
materijalnog konteksta. Iz opisa etapa istraţivanja oĉito je da još uvijek veliki broj odgojitelja
ne razumije pravi smisao i tijek akcijskog istraţivanja. Jednom dijelu odgojitelja je na vrlo
niskoj razini vještina kritiĉkog mišljenja i refleksivnosti pa se etape istraţivanja opisuju
idiliĉno i ĉesto se udaljava od samog fokusa istraţivanja. Odgojitelji su savjetovani oko
provoĊenja budućih akcijskih istraţivanja i predloţeno im je da teme koje se bave razvojem
socijalnih vještina, suradnjom s roditeljima, likovno-kreativnim, glazbenim i dramskim
stvaralaštvom budu zastupljenije.
I ove godine, kao i prošle, iz evaluacija odgojitelja oĉito je nerazumijevanje razlike
izmeĊu struĉnih kompetencija odgojitelja i onih kompetencija koje se razvijaju kod djece. U
evaluacijama odgojitelji navode da trebaju dodatno usavršiti neke kompetencije kao što su:
sposobnost propitivanja i osvještavanja vlastitih vrijednosti i stavova – (samo)refleksivnost i
kritiĉko mišljenje, uspješnost osmišljavanja kvalitetnog prostorno-materijalnog okruţenja,
kvaliteta komunikacije i suradniĉkih odnosa s djecom, suradnicima i roditeljima, digitalna
kompetencija, tako da će nam to biti polazište za struĉno usavršavanje u idućoj pedagoškoj
godini.
I ove pedagoške godine se struĉno usavršavanje odgojnih djelatnika odvijalo na razini
vrtića i izvan njega.
36
Na razini vrtića kroz:
dnevne refleksije odgojitelja po objektima,
tjedne sastanke svih odgojitelja ili odgojitelja u manjim skupinama i struĉnih suradnika po
objektima (najmanje jednom mjeseĉno tematski vezano za djecu s posebnim potrebama),
mjeseĉne sastanke i razmjenu iskustava odgojitelja koji rade u jeziĉnim skupinama
(cjelodnevni posebni program „Rano uĉenje engleskog jezika“, cjelodnevni posebni
program „Rano uĉenje njemaĉkog jezika“, posebni kraći program “Rano uĉenje engleskog
jezika” dva puta tjedno u trajanju 45 minuta) - razmjena iskustava vezano za sami odgojno-
obrazovni proces, poticaje i aktivnosti, suradnju s roditeljima, prezentaciju prakse i ostale
specifiĉnosti rada u takvim programima,
povremene sastanke trećih odgojitelja u skupini za djecu s teškoćama i struĉnih suradnika,
razmjene iskustava meĊu objektima našega vrtića (realizirane dvije posjete objektu G-2).
Ovakva praksa pridonosi intenzivnijem povezivanju odgojno – obrazovnih djelatnika kako
unutar istoga objekta, tako i meĊu pojedinim objektima. Razmjene iskustava odgojitelja
meĊu objektima su obuhvaćale izravan uvid u praksu o ĉemu je prisutan pozitivan stav
meĊu odgojiteljima,
rad odgojiteljskog vijeća
Tijekom pedagoške godine 2016./2017. odrţano je šest sjednica Odgojiteljskog vijeća sa
sljedećim temama:
1. sjednica: Osvrt na rad tijekom 7. i 8. mjeseca;
Organizacija rada na poĉetku pedagoške 2016./2017. godine;
2. sjednica: Rasprava i usvajanje Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog
rada za pedagošku godinu 2016./2017.;
Operativni programi i planovi rada ĉlanova struĉnog tima;
3. sjednica: Odgojno-obrazovna podrška potencijalno darovitoj djeci (psihologinja
Sanja Jozić);
4. sjednica: Pojam jednakosti u matematici (doc.dr.sc. Dubravka Glasnović Gracin);
5. sjednica: Pokret kao temelj cjelokupnog razvoja (defektologinja Jelena Kotarski);
6. sjednica: Prijedlog i usvajanje izvješća o realizaciji Godišnjeg plana i programa
rada vrtića za pedagošku godinu 2016./2017.;
Organizacija rada u srpnju i kolovozu 2017. godine.
module Struĉno-razvojnog centra vrtića
37
U listopadu 2016. godine nastavio se zapoĉeti ciklus edukacije u Struĉno – razvojnom
centru Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“. U ovoj
pedagoškoj godini je odrţano preostalih pet modula na kojima su, uz vanjske sudionike,
prisustvovale i ĉetiri odgojiteljice (Leona Tramošljanin, Martina Ĉupić, Jelena Tuškan, Ana
Ricijaš) iz našega vrtića te u oţujku završile edukaciju.
Nositelji modula u obliku pripreme samih modula, predavanja, prikaza prakse,
radionica, uvida u odgojno-obrazovni proces većinom su bili djelatnici Djeĉjeg vrtića
„Gajnice“ (ĉlanovi struĉnog tima te sljedeći odgojitelji: Iva Bakarić, Ines Ban, Verica
Ĉovran, Martina Jurić, Snjeţana Karija, Ivana Kovaĉ, Marica Ledinšĉak, Katica Malkoĉ,
Marija Osredeĉki, Ruţica Podhraški, Zdenka Tolić i ostali odgojitelji podruĉnih objekata
Kerestineĉkih ţrtava 59 i Peruanska 1 gdje je bio ostvaren uvid u odgojno-obrazovnu
praksu u sklopu modula „Kurikulum“).
U objektu Gajnice 2 ove pedagoške godine nastavili smo zapoĉetu suradnju s prof. dr.
sc. Arjanom Miljak s ciljem istraţivanja i daljnjeg razvijanja odgojno – obrazovne prakse i
kurikuluma vrtića. Dvije posjete su ostvarene u obliku supervizije i podrške odgojiteljima.
U skladu s Godišnjim planom i programom rada vrtića, nastavljena je uspješna
suradnja s Djeĉjim vrtićem „Olga Ban“ iz Pazina u okviru koje je organizirana jedna struĉna
posjeta ravnateljice DV „Olga Ban“ i odgojiteljica našem podruĉnom objektu na lokaciji
Kerestineĉkih ţrtava 59 kada su imali priliku izravno vidjeti proces kao i primjere dobre
prakse rada u jaslicama. TakoĊer, drţimo da su vrlo vrijedno iskustvo i refleksivni sastanak
odrţan nakon obilaska objekata na kojem su se mogla razmijeniti iskustva, problematizirati o
suvremenim koncepcijama rada, odrţivosti kvalitete rada, motivaciji, itd.
Mreţa suradnika oblik je struĉnog usavršavanja odgojitelja koji se nastavio i ove
pedagoške godine, a znaĉajan je po tome što okuplja jednom mjeseĉno oko petnaestak
odgojitelja našega vrtića te tri vanjska odgojitelja koji problematiziraju o struĉnim temama
prema vlastitom izboru, a vezane su uz njihovu odgojno-obrazovnu praksu.
Izvan vrtića kroz:
struĉne skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
38
razliĉite konferencije, struĉne skupove, seminare, radionice, teĉajeve i sl. koje organiziraju
drugi vrtići, udruge i organizacije, a prepoznati su kao kvalitetni i suvremeni oblici struĉnog
usavršavanja.
Ravnateljica Predobra Mavrović, psihologinja Sanja Jozić i logopedinja Anita
Kaĉavenda prisustvovale su struĉno-znanstvenom skupu Jesenska škola HPKZ-a u Opatiji u
listopadu 2016. ĉija tema je bila „Poduzetništvo – izazovi u odgojno-obrazovnom sustavu“, a
na kojem su psihologinja Sanja Jozić i logopedinja Anita Kaĉavenda odrţale izlaganje na
temu „Mreţa podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju – iskustvo provedbe EU
projekta u djeĉjem vrtiću“.
Odgojiteljica Ivana Burić sudjelovala je na trodnevnom struĉno-znanstvenom skupu
„Sretna djeca“ u listopadu 2016. godine na temu likovnog stvaralaštva.
Psihologinja Sanja Jozić je na 24. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa koja se
odrţala u studenome 2016. u Opatiji imala izlaganja sa sljedećim temama: „Mreţa rane
podrške pri integraciji djece s teškoćama u redovito obrazovanje – iskustvo provedbe EU
projekta u djeĉjem vrtiću“ i „Uloga senzorne integracije u socio-emocionalnom razvoju djece
predškolske dobi“.
Logopedinja Anita Kaĉavenda prisustvovala je trećem drţavnom skupu za struĉne
suradnike logopede pod nazivom „Procjena i tretman specifiĉnih teškoća uĉenja – novi
pristupi“ u veljaĉi 2017. godine u Puli.
U veljaĉi 2017. godine naš vrtić je bio domaćin meĊuţupanijskog struĉnog skupa pod
nazivom „Rana stimulacija osjetila u kontekstu djeĉjeg vrtića“ u organizaciji Agencije za
odgoj i obrazovanje. Na skupu je sudionicima bila prezentirana odgojno-obrazovna praksa
Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ uvidom u sami proces podruĉnog objekta na lokaciji Kerestineĉkih
ţrtava 59 te kroz izlaganje pedagoginje Marije Šegović i video prikaz odgojiteljice Verice
Ĉovran na temu „Stvaranje temelja za izgraĊivanje matematiĉke kompetencije“. Odrţana je i
radionica na kojoj su prezentirane igre koje potiĉu predĉitalaĉke i predmatematiĉke vještine, a
vodile su je odgojiteljice Verica Ĉovran, Snjeţana Karija, Katica Malkoĉ i Ruţica Podhraški.
Ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginje Marija Šegović i Iva Mondecar te
odgojiteljica Ruţica Podhraški prisustvovale su drţavnom struĉnom skupu za odgojitelje pod
39
nazivom „Inovacije, istraţivanja, izazovi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju“.
Pedagoginja Iva Mondecar i odgojiteljica Ruţica Podhraški su odrţale dvije radionice
na temu „Uĉenje putem osjetila – taktilno osjetilo“ te je prezentirana i njihova projekcija pod
nazivom „Profesionalni razvoj odgojitelja“.
Defektologinja Jelena Kotarski je u travnju 2017. godine odrţala izlaganje u Djeĉjem
vrtiću „Vrapĉe“ na temu „Floortime pristup“.
U svibnju 2017. godine su pedagoginja Iva Mondecar i odgojiteljica Ruţica Podhraški
na meĊuţupanijskom struĉnom skupu „Vaţnost profesionalnog razvoja odgojitelja za
stvaranje kvalitetnog kurikuluma djeĉjeg vrtića“ odrţanom u Djeĉjem vrtiću „Zipkica“ u
Zaboku imale prikaz prakse na temu „Profesionalni razvoj odgojitelja“.
Od znaĉajnijih edukacija treba izdvojiti sudjelovanje pedagoginje Ive Mondecar kroz
cijelu pedagošku godinu edukaciji u Struĉno-razvojnom centru Djeĉjeg vrtića „Vjeverica“
„Sportski program“ u okviru kojega je bila na šest modula, a preostala dva su planirana za
jesen 2017. godine. Odgojiteljice Vesna Badanjak i Ana Planinc ukljuĉene su u edukaciju
Struĉno-razvojnog centra Djeĉjeg vrtića „Milan Sachs“ „Provedba dramsko-scenskog izriĉaja
kroz tradicionalne i suvremene medije“ kroz koju su do sada prisustvovale na dva odrţana
modula.
Odgojiteljice Mateja Skrbeta i Melani Trbušić su nekoliko mjeseci bile ukljuĉene u
teĉaj njemaĉkog jezika na Goethe institutu.
MeĊu ostalim struĉnim skupovima, izdvajamo još dvodnevnu edukaciju „NTC sustav
uĉenja“ u organizaciji Hrvatske Mense na kojoj su bile odgojiteljice Jelena Tuškan, Marija
Osredeĉki i Andrea Bobić.
Na 21. Danima djeĉjih vrtića Grada Zagreba u radu fokus grupa sudjelovale su
ravnateljica Predobra Mavrović, pedagoginja Iva Mondecar, psihologinja Sanja Jozić i
odgojiteljice Ivana Burić i Martina Jurić. Ravnateljica Predobra Mavrović, psihologinja Ana
Nukić i zdravstvena voditeljica Vlasta Bucković prisustvovale su struĉnom skupu na temu
„Standardizacija kriterija kvalitete kao preduvjet razvoja kurikuluma djeĉjeg vrtića“ u
Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Zakljuĉak
40
Potrebno je nastaviti s jaĉanjem struĉnih kompetencija svih odgojno-obrazovnih
djelatnika vrtića te intenzivirati osobni angaţman u struĉnom usavršavanju.
41
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Po pitanju ostvarenja prve zadaće koja se odnosila na osnaživanje partnerstva
odgojitelja i roditelja s ciljem postizanja cjelovitog razumijevanja djetetovih potreba i
interesa istiĉemo sljedeće:
Prije poĉetka pedagoške godine, s roditeljima novoupisane djece pojedinaĉno je
dogovorena dinamika dolaska u skupinu u procesu prilagodbe kroz fleksibilnu
organizaciju koja se proteţe kroz jutarnje i popodnevne sate i njihov aktivan boravak u
odgojnoj skupini tijekom procesa prilagodbe; ovakav pristup pokazao se vrlo
povoljnim za uspješnu prilagodbu novoupisane djece
Odrţani su roditeljski sastanci za ciljane skupine:
- za roditelje novoupisane djece
- za roditelje ĉija su djeca ukljuĉena u programe Djeca u prirodi, Program predškole i sl.
- redoviti roditeljski sastanci u odgojnim skupinama koji su imali edukativni i
interaktivni karakter; u pojedinim odgojnim skupinama realiziran u suradnji sa ĉlanom
struĉnog tima koji je odrţao struĉno predavanje i/ili radionicu
Ove pedagoške godine poseban naglasak je stavljen na unapreĊenje i realizaciju
interaktivnih i komunikacijskih roditeljskih sastanaka te sastanaka edukativnog
karaktera po odgojnim skupinama
Kao i prethodnih godina, i ove godine naglasak je stavljen na individualne razgovore
na kojima odgojitelji i roditelji razmjenjuju zapaţanja o djetetovom napredovanju,
potrebama, interesima i sl.; na taj naĉin roditelji i odgojitelji postaju partneri koji
zajedniĉki kvalitetnije zadovoljavaju djetetove razvojne potrebe
Po pitanju druge postavljene zadaće koja se odnosila na poticanje roditelja na aktivno
sudjelovanje u kurikulumu odgojne skupine istiĉemo:
Na poĉetku pedagoške 2016./2017. godine su sve odgojne skupine zajedno s
roditeljima djece dogovorile okvirni plan suradnje za tekuću godinu. Roditelji su
upoznati s oblicima suradnje (roditeljski sastanci, radionice, prezentacije, individualni
razgovori i sl.) i njihovim znaĉajem.
42
U nekoliko odgojnih skupina suradnja izmeĊu odgojitelja i roditelja se pokazala jako
dobrom što je rezultiralo posebnim angaţmanom roditelja oko:
o Organizacije zajedniĉkog izleta djece i roditelja
o Suradnje u provoĊenju akcijskih istraţivanja
o Ukljuĉivanja razliĉitih zanimanja roditelja i specifiĉnih vještina u sam rad
skupine
U procesu suradnje s roditeljima naglašavalo se praćenje uĉenja i napredovanja djeteta
u grupi kroz transparentno dokumentiranje (fotografije, djeĉji radovi, izjave, video
zapisi), ali i korištenje prezentacijskih tehnika koje jasno dokumentiraju proces rada
Treća zadaća odnosila se na pružanje edukativne podrške roditeljima čija djeca su u
godini prije polaska u osnovnu školu s ciljem poticanja ključnih kompetencija za cjeloživotno
učenje. U tom smislu provedeno je informiranje roditelja o rezultatima procjene spremnosti za
polazak u školu djece koja su školski obveznici. Na temelju tih rezultata, kao i praćenja djece
od strane odgojitelja i struĉnog tima realizirano je savjetovanje roditelja o razvojnim
potrebama djece i o aktivnostima kojima mogu doprinijeti djetetovoj spremnosti za polazak u
prvi razred osnovne škole.
Zakljuĉak
Nuţno je nastaviti produbljivati partnerstvo roditelja i odgojitelja kroz razmjenu
iskustava i znanja o djetetu.
43
7. SURADNJA S VANJSKIM ĈIMBENICIMA
U ovoj pedagoškoj godine nastavili smo kontinuirano izgraĊivati suradniĉke odnose s
lokalnom, širom i struĉnom društvenom zajednicom. Teţili smo unapreĊivanju razine
kvalitete suradnje s ciljem poboljšanja odgojno-obrazovne prakse i struĉnog usavršavanja
odgojitelja te osiguranja optimalnih uvjeta za ţivljenje djece u vrtiću.
SuraĊivali smo s vanjskim ekspertom prof. dr. sc. Arjanom Miljak koja je u dva
navrata posjetila podruĉni objekt na lokaciji Peruanska 1 podupirući tako razvoj
profesionalnih znanja i kompetencija odgojitelja.
Suradnjom sa struĉnim ustanovama unaprijedili smo odgojno-obrazovnu praksu i
struĉno usavršavali djelatnike Vrtića. Ustanove s kojima smo suraĊivali su sljedeće:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Agencija za odgoj i obrazovanje
Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju
Uĉiteljski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu
Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoriĉkim smetnjama
Klinika za djeĉje bolesti Zagreb
Poliklinika SUVAG
Centar za autizam
Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“
Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba
Grad mladih – Granešina
Djeĉji vrtići Grada Zagreba
Djeĉji vrtić „Olga Ban“, Pazin (ostvarena je jedna struĉna posjeta djelatnika DV
„Olga Ban“ podruĉnom objektu DV „Gajnice“ na lokaciji Kerestineĉkih ţrtava 59)
Osnovna škola bana Josipa Jelaĉića, Zagreb
Osnovna škola Dragutina Domjanića, Zagreb
Osnovna škola Stenjevec, Zagreb
Centar za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“
44
Goethe-Institut Zagreb
Hrabri telefon u sklopu projekta „Od politike do stvarnosti – promjena stavova i
praksi od tjelesnog kaţnjavanja do mjera za zaštitu djece“
Suradnja s Filozofskim, Uĉiteljskim i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom
nastavljena je i ove pedagoške godine kroz organizaciju struĉno-pedagoške prakse za studente
pedagogije, predškolskog studija i logopedije.
Nastavljena je suradnja s ustanovama radi osiguranja materijalnih uvjeta za djelatnost
vrtića te proširenje vrtićkih kapaciteta:
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
Vijeće gradske ĉetvrti Podsused-Vrapĉe
Suradnja je ostvarena i nastavljena i s mnogobrojnim ĉimbenicima s podruĉja kojem
pripada Vrtić te s ĉimbenicima koji obogaćuju odgojno-obrazovni proces:
Centar za socijalnu skrb Susedgrad
Lokalne osnovne škole (OŠ Dragutina Domjanića, OŠ bana Josipa Jelaĉića, OŠ
Stenjevec)
Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad
Dom zdravlja
Policijska uprava Ĉrnomerec
Knjiţnica Vladimira Nazora
Tehniĉki muzej
Hrvatski restauratorski zavod
Umjetniĉki paviljon
Kazalište Mala scena
Glazbena škola Pavla Markovca
Produkcija Z
Jozo Bozo
Studio „Suncokret“
Kazalište „Budilica“
Udruga Djeca susreću umjetnost – Sedmi kontinent (sudjelovanje u projektu „Vrtići
u kvartovskom kinu“)
45
HAK (provedene su radionice za djecu u sklopu projekta „Vidi i klikni“)
Hrvatske ţeljeznice (u ĉijoj organizaciji je obiljeţen Dan mobilnosti)
Klizaĉki klub „Aksel“
Mali sportaši
Zakljuĉak
Nastavit ćemo s produbljivanjem i podizanjem razine kvalitete suradnje s društvenim
ĉimbenicima te osvještavati vaţnost takve suradnje i otvorenosti za unapreĊivanje djelatnosti.
46
8. VREDNOVANJE PROGRAMA
Svi sudionici odgojno – obrazovnog procesa, kao i suradnici izvan vrtića, sustavno i
kontinuirano provodili su praćenje kvalitete rada ustanove. Sukladno tome, provedena je
unutarnja procjena odnosno samovrednovanje i vanjsko vrednovanje programa (vanjski
supervizor i refleksivni prijatelji iz drugih vrtića).
Na taj naĉin realizirana je bitna zadaća i intenzivirana je analiza kvalitete odgojno-
obrazovne prakse vrtića unaprijed utvrĊenim standardima (samovrednovanje i vanjsko
vrednovanje).
Bitna zadaća realizirala se kroz sljedeće strategije:
- odrţane su tjedne refleksije na nivou pojedinog objekta,
- odrţane su dnevne refleksije manjih timova odgojnih djelatnika,
- realizirano je kvalitativno i kvantitativno praćenje ostvarenja kvalitete putem
indikatora procjene na kraju pedagoške godine (vidi više u poglavlju Odgojno –
obrazovni rad),
- provodilo se kontinuirano dokumentiranje procesa na svima razinama. Uz obaveznu
pedagošku dokumentaciju, tijekom ove godine posebno se istiĉu i drugi oblici
dokumentiranja (uraci djece, foto, audio i video zapisi, radne mape (portfolio), pisane
bilješke odgojitelja, itd.)
- gotovo svi odgojitelji su sudjelovali u provoĊenju akcijskog istraţivanja
Samovrednovanje obuhvatilo je sve ĉimbenike unutar vrtića:
- Odgojitelje i druge stručne djelatnike vrtića koji samorefleksijama i zajedniĉkim
refleksijama o kvaliteti razliĉitih aspekata i cjeline odgojno – obrazovnog procesa na
tjednim sastancima sa struĉnim suradnicima u pojedinim objektima kontinuirano i
sustavno propituju svoje ideje, razmišljanja, stavove i djelovanje (putem snimki
razgovora, foto i video snimki i rasprave te rada u malim grupama). U manjim
timovima odgojitelji se sastaju dnevnom dinamikom u svrhu dobivanja razliĉitih
interpretacija i razumijevanja aspekata vlastite prakse ĉime odgojitelji jedni drugima
47
postaju refleksivni prijatelji. Nekoliko naših odgojitelja i tri odgojitelja iz drugih vrtića
odrţavaju mjeseĉne sastanke na kojima zajedniĉki vrednuju kvalitetu svoje prakse s
ciljem unaprjeĊenja iste. Na taj naĉin formirana je „mreţa suradnika“ koja je nastavila
s aktivnim radom i ovu pedagošku godinu.
- Djecu koja su svojim djelovanjem i samorefleksijom na vlastito sudjelovanje u
pojedinim procesima davali povratnu informaciju o razini kvalitete programa.
- Roditelje koji su putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora i weba mogli
izraziti svoje zadovoljstvo u kontekstu vrednovanja programa te putem anonimne
ankete na kraju pedagoške godine (zasebno u pojedinim odgojnim skupinama).
Vanjsko vrednovanje ostvareno izvan vrtića odnosilo se na:
- refleksivne prijatelje iz drugih vrtića (Djeĉji vrtić „Olga Ban“, Pazin) - organizirana je
jedna struĉna posjeta ravnateljice DV „Olga Ban“ i odgojiteljica našem podruĉnom
objektu na lokaciji Kerestineĉkih ţrtava 59 kada su imali priliku izravno vidjeti proces
kao i primjere dobre prakse rada u jaslicama
- supervizore Struĉno – razvojnog centra (prof. dr. sc. Rea Fulgosi – Masnjak), kao i
druge sudionike edukacije unutar Struĉno – razvojnog centra koji su u sklopu modula
imali uvid u odgojno – obrazovnu praksu u podruĉnim objektima na adresi
Kerestineĉkih ţrtava 59 i Peruanska 1 nakon kojih su dali svoje refleksije
- nadleţne institucije – Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i
obrazovanje (realizirana je posjeta struĉne savjetnice prilikom uvida u rad pojedinih
odgojitelja i struĉnih suradnika za potrebe napredovanja u struci)
- vanjske eksperte – prof.dr.sc. Arjana Miljak
Podruĉja vrednovanja:
- ukupna kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa
- poštovanje prava djece (ĉetiri grupe prava: pravo preţivljavanja, razvojna prava,
zaštitna prava, prava sudjelovanja)
48
- inkluzija djece s posebnim potrebama
- suradnja s roditeljima
- profesionalni razvoj struĉnjaka u ustanovi
Dobiveni pokazatelji s obzirom na navedena podruĉja vrednovanja su sljedeći:
- Osiguran je siguran i opremljen vanjski i unutarnji prostor vrtića primjeren za uĉenje
djece predškolske dobi i struĉnih djelatnika vrtića (prostorno-materijalni uvjeti su u
funkciji ostvarivanja odgojno – obrazovnog procesa s naglaskom na poboljšanje uvjeta
tijekom boravka na zraku i raĉunalne opremljenosti vrtića potrebne za struĉno
usavršavanje odraslih)
- Što se tiĉe pokazatelja raznovrsnosti programa koje vrtić nudi roditeljima istiĉemo da
je uz redoviti desetsatni program vrtić provodio:
program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu (dvije skupine
djece koja nisu ukljuĉena u redoviti program vrtića)
program rane stimulacije osjetila za djecu u 2. i 3. godini ţivota (jedna skupina djece)
desetsatni program ranog uĉenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi (dvije
skupine djece)
desetsatni program ranog uĉenja njemaĉkog jezika za djecu predškolske dobi (jedna
skupina djece)
kraći program ranog uĉenja engleskog jezika (dvije skupine djece)
kraći program za potencijalno darovitu djecu (dvije skupine djece)
program „Djeca u prirodi“ u Gradu mladih, Granešina, za djecu u godini prije polaska
u osnovnu školu
- Stavljen je veći naglasak na kvalitetno provoĊenje fleksibilne organizacije prilagodbe
djeteta, dnevnog ritma odgojne skupine i poštivanja biološkog ritma svakog djeteta u
kontekstu djeĉjih potreba (za odmorom, snom i hranom) iz kojih proizlaze njihova
temeljna prava
- Po pitanju kvalitete inkluzije djece s posebnim istiĉemo da je: 392 djece s posebnim
potrebama ukljuĉeno u redovni program vrtića, 9 trećih odgojitelja je ukljuĉeno u rad s
49
djecom s posebnim potrebama u ulozi pomagaĉa u njihovoj inkluziji i 173 djece je
bilo ukljuĉeno u indicirani tretman u sklopu vrtića.
- Njegovan je kvalitetan partnerski odnos roditelja i vrtića vidljiv kroz aktivno
ukljuĉivanje roditelja u kurikulum pojedine odgojne skupine i zajedniĉko donošenje
odluka vezanih uz razvoj, uĉenje i socijalni ţivot djece u grupi (uz pomoć suvremenih
oblika suradnje s roditeljima te komunikacijskih i edukativnih roditeljskih sastanaka
kroz godinu). TakoĊer, ove pedagoške godine roditelji su sudjelovali na okruglom
stolu zajedno s odgojiteljima u objektu Peruanska 1 s ciljem razmjene iskustava i
analize kvalitete vrtića.
- Realizirano je stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika kroz razliĉite
aktive, seminare, edukacije, treninge te aktivno sudjelovanje djelatnika vrtića u
Struĉno-razvojnom centru u svojstvu predavaĉa (vidi više u poglavlju Stručno
usavršavanje odgojnih djelatnika).
50
9. LJETNA ORGANIZACIJA RADA
Ljetnu organizaciju rada pored ankete za roditelje uvjetovale su okolnosti vezane za
izvoĊenje radova u centralnom objektu Hrvatskih iseljenika 6. Naime, u centralnom objektu
su se izvodili radovi na djeĉjem igralištu (izmjena sprava, asfaltiranje površina, ureĊenje
travnatih površina). Djeca iz tog objekata su bila smještena u podruĉnom objektu
Kerestineĉkih ţrtava 59. Ĉitavo ljeto djeca iz Posuseda su boravila u svom objektu u Blanju.
U skladu s brojem skupina osiguran je dovoljan broj odgojno-obrazovnih i ostalih djelatnika
tako da se rad odvijao u vrlo dobrim uvjetima na zadovoljstvo i djece i odgojitelja. Kroz
ĉitavo ljeto obavezno je bio prisutan ravnatelj ili netko od ĉlanova struĉnog tima. Roditelji su
na vrijeme obaviješteni o potrebi i opravdanosti upravo ovakve ljetne organizacije te nije bilo
nikakvih nezadovoljstava.
Na vrijeme su obavljene sve pripreme, a poseban naglasak je bio na:
sigurnom boravku djece u vrtiću
timskom pristupu u dogovaranju pri izboru zadataka, sredstava i sadrţaja rada s
djecom
prilagodbi djece, roditelja i odgojitelja na nove prostore
zaštiti od sunca
profesionalnom odnosu prema roditeljima
aţurnom voĊenju dokumentacije
konkretnim zaduţenjima tehniĉkog osoblja
prilagodbi uvjeta rada u vrijeme ekstremno visokih temperatura
Pored toga obavljena je i materijalna priprema:
dopuna igraĉaka i pribora za igru, posebno za igre na zraku
bazena i mlaznica za igre s vodom
osigurana voda za piće na nekoliko mjesta na igralištu
Rad odgojitelja organiziran je tako da rade preteţno s djecom iz svojih objekata kako
bi olakšali boravak djece u novom prostoru.
51
Rad ovog ljeta protekao je bez ozbiljnijih ozljeda djece. S obzirom na dobre prostorne
uvjete i odgovorni odnos prema radu svih zaposlenika moţemo reći da su i u ovom razdoblju
djeci pruţeni uvjeti u kojima su zadovoljene sve djeĉje potrebe.
52
10. PRILOG: IZVJEŠĆE O PROVEDBI EDUKACIJE STRUĈNO –
RAZVOJNOG CENTRA „RANA STIMULACIJA OSJETILA –
SENZORNA INTEGRACIJA“
Tijekom protekle pedagoške godine nastavljena je edukacija Struĉno-razvojnog centra
Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ „Rana stimulacija osjetila – senzorna integracija“ koja je zapoĉela
18. oţujka 2016. godine. U pedagoškoj godini 2015./2016. odrţana su prva dva modula, a
protekle je godine odrţano preostalih pet modula. Edukaciji je prisustvovalo ukupno 31
odgojitelj i struĉni suradnik iz 14 razliĉitih djeĉjih vrtića iz grada Zagreba i Zagrebaĉke
ţupanije.
Treći je modul odrţan 21. listopada 2016. godine. Edukacijska rehabilitatorica Jelena
Kotarski, struĉna suradnica Djeĉjeg vrtića „Gajnice“, odrţala je predavanje Uvod u osjetilne
sustave i tako sudionike upoznala s time što je senzorna integracija i zašto je vaţna rana
stimulacija osjetila. TakoĊer je odrţala predavanja o taktilnom, vestibularnom i
proprioceptivnom sustavu, a odgojiteljice iz Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ prikazale su snimke
svog rada te prezentirale kako one unutar svojih odgojnih skupina rade na ranoj stimulaciji
navedenih osjetilnih sustava. Uz predavanje na temu Taktilni sustav, primjere iz prakse
prezentirale su odgojiteljica mentor Katica Malkoĉ i odgojiteljica Ines Ban, na temu
Vestibularni sustav odgojiteljica Zdenka Tolić, a na temu proprioceptivni sustav odgojiteljica
Marica Ledinšĉak koja je uz to odrţala i radionicu.
Ĉetvrti je modul odrţan 25. studenog 2016. godine. Edukacijska rehabilitatorica Jelena
Kotarski odrţala je tri predavanja o auditivnom, vizualnom, olfaktornom i gustativnom
osjetilnom sustavu, a odgojiteljice iz Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ prikazale su snimke svog rada
te prezentirale kako one unutar svojih odgojnih skupina rade na ranoj stimulaciji navedenih
osjetilnih sustava. Nakon predavanja na temu Auditivni sustav svoj rad vezan uz isti osjetilni
sustav prezentirala je odgojiteljica mentor Ruţica Podhraški, nakon predavanja na temu
Vizualni sustav odgojiteljica Verica Ĉovran, a nakon teme Olfaktorni i gustativni sustav
odgojiteljica Ivana Kovaĉ koja je odrţala i radionicu. Odgojiteljica Snjeţana Karija upoznala
je sudionike s jednim od posebnih cjelodnevnih programa Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ Rano
učenje engleskog jezika te je putem video snimaka prezentirala svoj rad unutar odgojne
skupine. Odgojiteljica Zdenka Tolić i odgojiteljica mentor Katica Malkoĉ na isti su naĉin
upoznale sudionike s Posebnim preventivnim programom rane stimulacije osjetila za djecu
53
predškolske dobi. Putem video snimaka takoĊer su pokazale kako odgojitelji Djeĉjeg vrtića
„Gajnice“ obogaćuju vanjski prostor osjetilnim poticajima.
Peti je modul odrţan 25. sijeĉnja 2017. godine. Sudionicima je omogućeno da dobiju
uvid u odgojno-obrazovnu praksu Djeĉjeg vrtića „Gajnice“ te je organiziran obilazak
odgojnih skupina u objektu na adresi Kerestineĉkih ţrtava 59 i objektu na adresi Peruanska 1.
Voditelji obilaska bili su vrtićki pedagozi, Marija Šegović, pedagog savjetnik, i pedagoginja
Iva Mondecar. Nakon obilaska odgojnih skupina pedagoginja Marija Šegović upoznala je
sudionike s time koji su temelji koji se razvijaju u ranoj dobi, a ĉijem razvoju pogoduju
poticajne aktivnosti u osjetilno obogaćenoj okolini, vaţni za izgraĊivanje matematiĉke
kompetencije. Odgojiteljica Verica Ĉovran prikazala je putem video snimaka i objasnila kako
je unutar svoje odgojne skupine primijenila ta saznanja kroz rad s djecom. Pedagoginje
Šegović i Mondecar te odgojiteljica Ĉovran odrţale su i radionicu na temu Matematiĉke igre
kada su sudionici aktivno sudjelovali u nekim od igara za izgradnju matematiĉke
kompetencije.
Šesti je modul odrţan 24. veljaĉe 2017. godine. Zaposlenici Djeĉjeg vrtića „Gajnice“
prezentirali su svoja iskustva u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Psihologinja Sanja Jozić
govorila je o iskustvu provedbe EU projekta „Mreţa rane podrške za bolju integraciju djece s
teškoćama u redoviti obrazovni sustav“ koji je zapoĉeo u kolovozu 2013. godine i trajao 15
mjeseci. Sudionici su upoznati s najznaĉajnijim aktivnostima projekta od kojih su posebno
izdvojene adaptacija i opremanje dvorane s ciljem rane stimulacije, posebno djece s
teškoćama u razvoju, ukljuĉivanje djece s teškoćama u igraonicu "Rana stimulacija osjetila" i
edukacija odgojitelja i struĉnih suradnika vrtića u Struĉno-razvojnom centru "Rana
stimulacija osjetila - Senzorna integracija". Odgojiteljica mentor Ruţica Podhraški je na
primjeru djeĉaka s teškoćama u razvoju koji je bio u njenoj odgojnoj skupini prezentirala svoj
rad u kojem je koristila saznanja iz podruĉja senzorne integracije. Kroz prikaze iz prakse je
govorila o implementaciji segmenata senzorne integracije u radu s djecom s teškoćama i
njihovim roditeljima. TakoĊer je odrţala radionicu s edukacijskom rehabilitatoricom Jelenom
Kotarski kada su sudionici na temelju video snimke zajedno osmišljavali kakvu bi podršku
pruţili djetetu s teškoćama u razvoju unutar njegove odgojne skupine. U nastavku modula,
psihologinja Sanja Jozić govorila je o ulozi trećih odgojitelja u radu s djecom s teškoćama u
razvoju. Odgojiteljice Djeĉjeg vrtića“Gajnice“ Iva Bakarić, Marija Osredeĉki i Martina Jurić
koje su bile u ulozi trećih odgojitelja prezentirale su svoja iskustva u radu s djecom s
teškoćama u razvoju. Odgojiteljica Iva Bakarić govorila je o naĉinu voĊenja pedagoške
54
dokumentacije i razvojne mape djeteta s teškoćama. Odgojiteljica Marija Osredeĉki
predstavila je svoj rad s djetetom s teškoćama i suradnju s njegovim roditeljima, a
odgojiteljica Martina Jurić je uz fotografije snimljene tijekom svog rada govorila je o vaţnosti
obogaćene okoline u radu s djecom s teškoćama u razvoju.
Sedmi, ujedno i zadnji modul edukacije, odrţan je 23. oţujka 2017. godine. Gosti
predavaĉi istaknuli su vaţnu ulogu kretanja u cjelokupnom razvoju djeteta. Profesor
kineziolog Emil Lordanić iz Djeĉjeg vrtića „Vjeverica“ prezentirao je svoj rad te je kroz video
snimke prikazao neke od aktivnosti koje redovito provodi sa djecom unutar vrtića. Posebno je
istaknuo vaţnost aktivnosti u koje se aktivno ukljuĉuju sva djeca, bez obzira na individualne
razlike. Profesorica logopedije, logoped ritmiĉar i Marte Meo terapeut Renata Rade iz
Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora „SUVAG“ kroz svoje je izlaganje i video
materijale istaknula vaţnost pokreta u razvoju komunikacije i govora, a posebno se osvrnula
na svoj rad s djecom s teškoćama u razvoju. Nakon izlaganja je uslijedila radionica. Sudionici
su aktivno sudjelovali u govorno-motoriĉkim igrama koje je vodila profesorica Rade koja je te
iste igre redovito primjenjivala u svom radu s djecom s teškoćama u razvoju.
Nakon svakog provedenog modula uslijedila je evaluacija sa refleksijom i
zakljuĉcima. Sudionici su svaku prezentaciju i radionicu vrednovali ocjenama od 1 do 5 pri
ĉemu je 1 znaĉilo nedovoljno, a 5 odliĉno. Svaki od provedenih sedam modula ocijenjen je
prosjeĉnom ocjenom 5, a sudionici su iskazali veliko zadovoljstvo prezentiranim sadrţajem i
steĉenim znanjem.
Prilog: Agenda svih sedam modula
55
STRUĈNO-RAZVOJNI CENTAR ZA PROVEDBU PROGRAMA „RANA
STIMULACIJA OSJETILA – SENZORNA INTEGRACIJA“
MODUL 1.
Petak, 18. oţujka 2016.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
9:00 – 9:45 Okupljanje sudionika i prijava
9:45 – 9:55 Uvodna rijeĉ
Predobra Mavrović, prof.,
ravnateljica
DV „Gajnice“
Marija Ivanković, prof.,
voditeljica Sluţbe za
predškolski odgoj i
obrazovanje, MZOS
mr. sc. Vesna Tokić,
savjetnica u Gradskom uredu
za obrazovanje, kulturu i
sport
9:55 – 10:40 Djeĉji vrtić kao struĉno-razvojni centar –
centar izvrsnosti
Marija Ivanković, prof.,
voditeljica Sluţbe za
predškolski odgoj i
obrazovanje, MZOS
10:40 – 11:00 Uvod u edukaciju
Sanja Jozić, struĉni suradnik
psiholog
DV „Gajnice“
11:00 – 11:15 Stanka
11:15 – 12:45 Neuroznanost i uĉenje: Neuroedukacija prim. dr. sc. Ljiljana Popović
Mioĉinović
12:45 – 13:30 Ruĉak
13:30 – 15:00
Suvremene strategije uĉenja u kurikulumu
ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
izv. prof. dr. sc. Biserka
Petrović-Soĉo
15:00 – 16:00 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija
MODUL 2.
Ĉetvrtak, 21. travnja 2016.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
9:00 – 9:30 Okupljanje sudionika
9:30 – 11:00 Uvodno o senzornoj integraciji Prof.dr.sc. Rea Fulgosi
Masnjak
11:00 – 11:30 Stanka
11:30 – 13:00 Senzorna integracija – pojavnost
disfunkcije i povezani poremećaji
Prof.dr.sc. Rea Fulgosi
Masnjak
13:00 – 14:00 Ruĉak
14:00 – 15:30 Izazovi u terapiji senzorne integracije Mihaela Grubišić,
56
bacc. physioth, bacc. therap.
occup., terapeut senzorne
integracije
15:30 – 16:00 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija
MODUL 3.
Petak, 21. listopada 2016.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika
9:00 – 10:30
Uvod u osjetilne sustave - predavanje
Taktilni sustav – predavanje i prikazi iz
prakse
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Katica Malkoĉ, odgojitelj –
mentor
Ines Ban, odgojitelj
10:30 – 11:00 Stanka
11:00 – 12:30 Vestibularni sustav - predavanje i prikazi
iz prakse
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Zdenka Tolić, odgojitelj
12:30 – 13:30 Ruĉak
13:30 – 15:00 Proprioceptivni sustav – predavanje,
prikazi iz prakse i radionica
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Marica Ledinšĉak, odgojitelj
15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija svi
MODUL 4.
Petak, 25. studenog 2016.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika
9:00 – 10:30 Auditivni sustav – predavanje i prikazi iz
prakse
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Ruţica Podhraški, odgojitelj
– mentor
10:30– 10:50 Stanka
10:50 – 12:00 Vizualni sustav – predavanje i prikazi iz
prakse
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Verica Ĉovran, odgojitelj
12:00 – 12:45 Olfaktorni i gustativni sustav
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Ivana Kovaĉ, odgojitelj
12:45 – 13:45 Ruĉak
57
13:45 – 14:15
Posebni cjelodnevni program
“Rano uĉenje engleskog jezika” – prikazi
iz prakse
Snjeţana Karija, odgojitelj
14:15 – 14:45
Posebni preventivni program rane
stimulacije osjetila za djecu predškolske
dobi – prikazi iz prakse
Katica Malkoĉ, odgojitelj –
mentor
Zdenka Tolić, odgojitelj 14:45 – 15:00 Osjetilni poticaji u vanjskom prostoru
15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija svi
MODUL 5.
Petak, 27. sijeĉnja 2017.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika
9:00 – 12:00
Uvid u odgojno – obrazovnu praksu
(objekti na lokacijama Kerestineĉkih
ţrtava 59 i
Peruanska 1)
Voditelji:
Marija Šegović, pedagog-
savjetnik
Iva Mondecar, pedagog
12:00 – 13:00 Stvaranje temelja za izgraĊivanje
matematiĉke kompetencije
Marija Šegović, pedagog-
savjetnik
Verica Ĉovran, odgojitelj
13:00 – 14:00 Ruĉak
14:00 – 15:00 Radionica – matematiĉke igre
Marija Šegović, pedagog-
savjetnik
Iva Mondecar, pedagog
Verica Ĉovran, odgojitelj
15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija Svi
MODUL 6.
petak, 24. veljaĉe 2017.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika
9:00 – 10:30 Mreţa rane podrške djeci s teškoćama –
iskustvo provedbe EU projekta
Sanja Jozić, struĉni suradnik
psiholog
10:30 – 11:00 Stanka
11:00 – 11:30 Radionica – odreĊivanje bitnih zadaća u
radu s djecom s teškoćama
Jelena Kotarski, mag. educ.
rehab.
Ruţica Podhraški, odgojitelj
mentor
11:30 – 12:30 Implementacija segmenata senzorne
integracije u radu s djecom s teškoćama i
Ruţica Podhraški, odgojitelj
58
njihovim roditeljima – prikazi iz prakse mentor
12:30 – 13:30 Ruĉak
13:30 – 15:00
Uloga trećih odgojitelja u radu s djecom s
teškoćama - predavanje, prikazi iz prakse
Sanja Jozić, struĉni suradnik
psiholog
Iva Bakarić, odgojitelj
Marija Osredeĉki, odgojitelj
Martina Jurić, odgojitelj
15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija
MODUL 7
ĉetvrtak, 23. oţujka 2017.
Vrijeme DogaĊanje Predavaĉ
8:30 – 9:00 Okupljanje sudionika
9:00 – 10:30 Sport kao igra Emil Lordanić, prof.
kineziolog
10:30 – 11:00 Stanka
11:00 – 12:30 Kretanjem do komunikacije
Renata Rade, prof. logoped
ritmiĉar
Marte Meo terapeut
12:30 – 13:30 Ruĉak
13:30 – 15:00 Radionica:
Govorno-motoriĉke ige
Renata Rade, prof. logoped
ritmiĉar
Marte Meo terapeut
15:00 – 15:30 Refleksija, zakljuĉci i evaluacija
Top Related