30.4.2012
1
Osnove funkcionalne anatomije
dr Sead Malićević
Funkcionalna anatomija
• Ljudska anatomija u relaciji sa funkcijom
• Anatomija ljudskog kretanja
• Anantomija pokreta
2
Ravni tela
• Sagitalna
• Frontalna
• Horizontalna
3
Ravni tela – orijentacija
• Sagitalna: lateralno-medijalno
• Frontalna: anteriorno-posteriorno
• Horizontalna: proksimalno-distalno
4
Regioni tela
• Glava i vrat – caput et collum
• Trup – truncus
– Grudni koš – thorax
– Trbuh – abdomen
– Karlica – pelvis
• Ruka – membrum superius
• Noga – membrum inferius
5
Jedinice građe tela
• Ćelija – osnovna jedinica funkcije i građe, oko 200 tipova (mišićna, nervna, epitelna...)
• Tkivo – skup ćelija iste građe i fukcije (mišićno, nervno, vezivno, epitelno)
• Organ – anatomske celine različite građe ali iste funkcije (bubreg, oko, koža,...)
• Sistem organa – skup fukcionalno povezanih organa (kardiovaskularni, digestivni,...)
• Organizam
6
30.4.2012
2
Lokomotorni sistem
• Muskuloskeletni sistem
• Mišićno-koštani sistem
• Sistem organa za kretanje
7
Elementi lokomotornog sistema
• Kosti
• Zglobovi
• Mišići
8
Kosti
• Čvrsti organi od kojih je izgrađen skelet
• Oko 210 kostiju
• Tkivo sadrži minerale (soli kalcijuma, fosfora,...)
• Živo tkivo!!!
9
Građa kosti
• Kompaktni spoljašnji deo (pokosnica sadrži krvne sudove i nerve)
• Sunđerasta srž kosti (sadrži vezivno tkivo, krvne sudove, nerve,...)
10
Uloga kostiju
• Mehanička potpora organizma
• Održanje oblika tela
• Kretanje tela – oslonac mišićima
• Zaštita organa
• Depo minerala
• Proizvodnja krvnih ćelija (u crvenoj koštanoj srži u grudnoj kosti, pršljenovima, karlici i butnoj kosti)
11
Podela kostiju
• Duge cevaste kosti (ruke, noge)
• Kratke kosti (lice, ručje, nožje, kičma)
• Pljosnate kosti (lobanja, lopatica)
• Sezamoidne
12
30.4.2012
3
Zglobovi
• Spoj dve ili više kostiju
• Prema funkciji, mogu biti: – Pokretni (diarthroses) - articulationes
– Polupokretni (amphiarthroses) – symphysis, synchondroses
– Nepokretni (synarthroses) – suturae, syndesmoses
• Prema strukturi, mogu biti: – Sinovijalni – articulationes
– Kartilaginozni – synchondroses, symphysis
– Fibrozni – suturae, syndesmoses, gomphoses
13
Nepokretni zglobovi - synarthroses
• Fibrozni – suturae, gomphoses
• Kartilaginozni - synchondroses
• Fuzije - synostoses
14
Polupokretni zglobovi - amphiarthroses
• Fibrozni - syndesmoses
• Kartilaginozni – symphysis pubis, synchondroses costosternales
15
Pokretni zglobovi - diarthroses
• Sinovijalna šupljina
16
Pokretni zglobovi
• Okrajci kostiju prekriveni su zglobnom hrskavicom
• Između okrajaka nalazi se zglobna šupljina sa malom količinom viskozne tečnosti (ovu tečnost luči sinovijalna membrana – unutrašnji sloj zglobne čaure)
• Zglob učvršćuju ligamenti, najčešće idu preko spoljnjeg dela kapsule ali ponekad i unutar nje (npr. koleno, kuk)
17
Podela zglobova
• Loptasti (rame, kuk)
• Jajasti, ovalni ili elipsasti (radiokarpalni zglob)
• Ravni ili klizeći (metakarpalni i metatarzalni, rebra II-VII sa sternumom, sakroilijačni zglob...)
• Tip šarke (lakat, koleno, falange)
• Točkasti (radijus i ulna i pršljenovi atlas i axis)
• Sedlasti (palac, trapezna i prva metakarpalna)
18
30.4.2012
4
Pokreti u zglobovima
• klizanje ili translacija,
• ugaoni pokret ili angulacija (pregibanje, opružanje, odmicanje i primicanje),
• obrtanje ili rotacija (supinacija, pronacija, everzija, inverzija),
• kruženje ili cirkumdukcija (složeno kretanje)
19
Pokreti u zglobovima – rečnik
20
Fleksija Pregibanje
Ekstenzija Opružanje
Abdukcija Odvođenje
Adukcija Dovođenje
Lateralna rotacija Spoljašnje okretanje
Medijalna rotacija Unutrašnje okretanje
Torzija Uvrtanje
Cirkumdukcija Kruženje
Pokreti u zglobovima – rečnik
Supinacija Spoljašnja rotacija i torzija
Pronacija Unutrašnja rotacija i torzija
Inverzija Dovođenje i unutrašnja rotacija
Everzija Odvođenje i spoljašnja rotacija
Elevacija Podizanje
Depresija Spuštanje
Protrakcija Izvlačenje ka napred
Retrakcija Uvlačenje ka nazad
21
Pokreti u zglobovima
22
Pokreti u zglobovima
23
Pokreti u zglobovima
24
30.4.2012
5
Pokreti u zglobovima
25
Pokreti glave Laterofleksija desna i leva, antefleksija (ili fleksija), retrofleksija (ili ekstenzija), rotacija levo i desno, cirkumdukcija
Pokreti vilice Elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija
Kičma (trup) Fleksija, ekstenzija, laterofleksija, torzija
Pokreti ramenog pojasa Retrakcija, protrakcija, elevacija, depresija,
Pokreti u zglobu ramena Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljašnja i unutrašnja rotacija, cirkumdukcija
Lakat Fleksija, ekstenzija
Podlakat Pronacija, supinacija
Pokreti u zglobovima
26
Zglob ručja Radijalna adukcija, ulnarna adukcija, fleksija, ekstenzija
Pokreti karlice Inklinacija (anteverzija), bočno naginjanje (anterior/posterior pelvic tilt)
Pokreti u zglobu kuka Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljašnja i unutrašnja rotacija, cirkumdukcija
Koleno Fleksija, ekstenzija, spoljašnja i unutrašnja rotacija
Pokreti u skočnom zglobu Fleksija, ekstenzija, inverzija, everzija
Mišići
• Poprečno prugasti – skeletni mišići
• Glatki mišići – organi za varenje, disanje, krvni sudovi
• Srčani mišić
27
Poprečno prugasti mišići
• Ima ih oko 650 u telu
• Sastoje se iz tela i pripoja
• Mišićno telo se sastoji iz mišićnih snopova između kojih je vezivno tkivo
– Mišić može da ima snopove koji se pripajaju na različitim mestima – mišićne glave
• Mišićni pripoji se vezuju za kost, fasciju, međumišićne pregrade
28
Funkcije mišića
• Agonisti – izazivaju pokret
• Antagonisti – sprečavaju radnju agonista
• Sinergisti – pomagači agonista
29
Tipovi mišićne kontrakcije
• Izometrijska – mišić ne dozvoljava svojim pripojima da se udalje, nema promene dužine
• Koncentrična – mišić vuče svoje pripoje jedan ka drugom i skraćuje se
• Ekscentrična – mišić popušta (spoljašnja sila ga savlađuje) pripoji se udaljavaju dok se on opire
30
30.4.2012
6
Tipovi mišićnih vlakana
• Tip I mišićna vlakna (“crvena”)
• Tip II mišićna vlakna (“bela”)
31
Tip I
• Manja mišićna vlakna
• Crvena prebojenost zbog prisustva mioglobina
• Razvijen sistem krvnih sudova i kapilara
• Znatno veći broj mitohondrija u mišićnoj ćeliji postavljenih periferno blizu kapilara
• Spora mišićna vlakna
32
Tip II
• Veća vlakna za veću snagu kontrakcije
• Svetlija prebojenost zbog manje mioglobina
• Slabije izraženo snabdevanje krvlju
• Smanjen broj mitohondrija u mišićnoj ćeliji
• Visok sadržaj glikogena i rezervi fosfokreatina
• Brza mišićna vlakna
33
Komparacija tipova
Tip I
• Spora mišićna vlakna – crveni mišići
• Aerobni metabolizam
• Sporo zamaranje
• Mišići koji odgovaraju sporo, ali sa produženom kontrakcijom
• npr. m. soleus
Tip II
• Brza mišićna vlakna – beli mišići
• Anaerobni metabolizam
• Brzo zamaranje
• Mišići važni za brze i precizne pokrete
• npr. mišići pokretači oka
34
Komparacija tipova
35
Osnove biomehanike
dr Sead Malićević
30.4.2012
7
Biomehanika
• Biomehanika je oblast biofizike koja izučava mehanička svojstva i zakone kretanja živih sistema
• Biomehanika je mehanika živih sistema
37
Pokret – osnovna jedinica biomehanike
• Pokret – promena zglobnog ugla, tj promena polozaja jednog dela tela u odnosu na drugi
• Telo se pokreće u zglobovima • Telo se pokreće uz pomoć aktivne sile mišića. • Mišići se najčešće nalaze proksimalno (tj. bliže centru
tela) od zgloba u kome vrše pokret • Mišić ne gura:
– Koncentrična kontrakcija - vuče – Ekscentrična kontrakcija - popušta – Statička kontrakcija – drži
• Mi živimo i vežbamo u gravitaciji – Naši pokreti i kretanje zavise od više spoljašnjih sila
(gravitacija, trenje, otpor vazduha) 38
1. Glava
• Kostur glave čine lobanja i lice • Lobanja je koštana ljuštura jajastog oblika koju
delimo na bazu i krov. • Baza lobanje je zglobljena sa kičmenim stubom a
sa prednje strane sa kostima lica • Kosti lobanje i lica su spojene nepokretnim
šavovima osim spoja donje vilice i slepoočne kosti • U kostima lobanje i lica se nalaze šupljine
ispunjene vazduhom povezane sa nosnom dupljom (paranazalni sinusi)
39
Kosti glave
• Kosti lobanje: – 4 neparne - čeona, potiljačna, klinasata i sitasta
– 2 parne - temena i slepoočna
• Kosti lica: – 3 neparne – donja vilica, ralasta, podjezična
– 6 parnih – gornja vilica, nepčana, jabučna, nosna, suzna, donja nosna školjka
• Kosti lica i lobanje grade više duplji i šupljina koje sadrže mozak, mišiće, krvne sudove, nerve, čula, polazišta disajnog, digestivnog sistema,...
40
Mišići glave
41
Pokreti glave
• Laterofleksija
• Fleksija i ekstenzija
• Rotacija
42
30.4.2012
8
Pokreti lica
• Pokreti vilice : elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija, pokreti žvakanja
• Mimični pokreti
43
2. Trup
• Trup se sastoji iz grudnog koša (thorax), trbuha (abdomen) i karlice (pelvis)
44
Kičmeni stub
• Kičmeni stub (columna vertebralis) predstavlja osnovni deo osovinskog skeleta. Nalazi se na zadnjoj strani trupa i vrata. Uzglobljava se sa lobanjom, rebrima i ulazi u sastav karlice.
• Ukupno 33-34 pršljena
45
Podela kičmenih pršljenova
• 7 vratnih (vertebrae cervicales)
• 12 grudnih (vertebrae thoracicae)
• 5 slabinskih (vertebrae lumbales)
• 5 krsnih (os sacrum)
• 4-5 trtičnih (os coccygis)
46
Kosti grudnog koša
• 12 rebara
• Sternum
• 2 skapule
• 2 klavikule
47
Pokreti trupa
• Fleksija
• Ekstenzija
• Laterofleksija
• Torzija
48
30.4.2012
9
Karlica
• Os coxae
– Os ilium
– Os ischium
– Os pubis
• Os sacrum
• Os coccygis
49
Pokreti karlice
• Anterior pelvic tilt • Posterior pelvic tilt
50
Noga
• Kosti noge:
• Butna kost (femur)
• Golenjača (tibia)
• Lišnjača (fibula)
• Čašica (patella)
• Stopalo
51
Mišići prednje i unutrašnje lože natkolena
52
Mišići zadnje lože natkolena
53
Mišići prednje lože potkolena
54
30.4.2012
10
Mišići zadnje lože potkolena
55
Pokreti u zglobu kuka
• Fleksija
• Ekstenzija
• Abdukcija
• Adukcija
• Spoljašnja rotacija
• Unutrašnja rotacija
• Cirukmdukcija
56
Pokreti u zglobu kolena
• Fleksija
• Ekstenzija
• Spoljašnja rotacija
• Unutrašnja rotacija
57
Pokreti u skočnom zglobu
• Fleksija
• Ekstenzija
• Inverzija
• Everzija
58
Ruka
• Kosti ruke:
• (Ključnica – Clavicula)
• (Lopatica – Scapula)
• Ramenica (Humerus)
• Žbica (Radius)
• Laktica (Ulna)
• Šaka
59
Mišići ramena – zadnja strana
60
30.4.2012
11
Mišići ramena – prednja strana
61
Mišići prednje lože podlakta
62
Mišići zadnje lože podlakta
63
Pokreti u zglobu ramena
• Fleksija
• Ekstenzija
• Abdukcija
• Adukcija
• Spoljašnja rotacija
• Unutrašnja rotacija
• Cirkumdukcija
64
Pokreti u zglobu lakta
• Fleksija
• Ekstenzija
65
Pokreti podlakta
• Pronacija
• Supinacija
66
30.4.2012
12
Pokreti u zglobu ručja
• Fleksija
• Ekstenzija
• Radijalna adukcija
• Ulnarna adukcija
67
O sportskim povredama
Dr Sead Malićević
Sportske povrede
• Sportske povrede su makroskopske ili mikroskopske disrupcije normalnog kontinuiteta tkiva koje su nastale u toku takmičenja, treninga, vežbi ili rekreativnih aktivnosti
Specifičnosti sportskih povreda
• Specifičnosti u mehanizmu nastanka
– Povrede specifične za sport ili disciplinu
– Okolnosti povređivanja najčešće su jedinstvene
Specifičnosti sportskih povreda
• Specifičnosti u dijagnostikovanju
– Preciznije metode jer su finije promene
– Mogućnost korišćenja skupih dijagnostičkih metoda
Specifičnosti sportskih povreda
• Specifičnosti u lečenju
– Ubrzanje procesa rehabilitacije
– Dostupnost postupaka, stručnjaka, metoda...
– Pritisak sportiste, sportskih stručnjaka, uprave, vlasnika, medija, javnosti,...
30.4.2012
13
Specifičnosti sportskih povreda
• Specifičnosti u značaju
– Popularnost sportista
– Smrt u F1 u poređenju sa svakodnevnim smrtnim slučajevima u saobraćaju
– Ekonomski efekti odsustvovanja iz takmičenja
Prema mestu
• Koleno 1,0
• Natkolenica 0,8
• Skočni zglob 0,75
• Rame 0,5
• Šaka, glava 0,45
• Lice 0,4
• Stopalo, list, prepona, leđa 0,25
• Lakat 0,15
• Ručni zglob 0,15
• Kuk , karlica, Ahilova tetiva 0,1
• Trbušni zid, zadnjica, peta, vrat, zubi 0,04
Prema toku i nastanku
• Hronične povrede su izazvane kontinuiranim stresom tokom dugog vremenskog perioda
– Npr. teniski lakat, trkačke potkolenice, skakačko koleno,...
• Akutne su izazvane iznenadnim dejstvom sile
– Npr. frakture, istegnuća, potres mozga
Prema tkivu
• Mekotkivne
– Koža, mišići, ligamenti, tetive, hrskavice
– Zatvorene (modrice, istegnuća,...) i otvorene (posekotine, razderotine, žuljevi...)
• Koštane
– Zatvorene i otvorene
– Otok usled povrede krvnih sudova
– Bol usled povrede nerava
Prema mehanizmu
• Kontaktne
– Sudar, udarac, pad
• Beskontaktne
– Odnosi sila, prenaprezanje, loš trening, prethodne povrede,...
Stres frakture
• Nastaju akutno, ali su hronične po mehanizmu nastanka
• Pukotina dužinom kosti
• Metatarzalne kosti, kosti nožja i ručja, tibija (Medijalni tibijalni stres sindrom)
• Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loša oprema
30.4.2012
14
Tretman povreda mekih tkiva
• Krvarenje, otok, bol
• R.I.C.E.
• H.A.R.M.
R.I.C.E.
• REST
• Prestanak aktivnosti, sprečiti dodatno povređivanje koje bi nastupilo ukoliko se nastavi sa aktivnostima
• Dati vremena sportisti da prevaziđe trenutnu situaciju (da bol prođe)
R.I.C.E.
• ICE
• Hladjenje da bi se izazvala vazokonstrikcija
• Zaustavljanje ili usporavanje krvarenja unutar povrede
• Zaustavljanje ili usporavanje formiranja upalnog otoka oko mesta povrede
• Oprez – ne zadržavati led duže nego što je propisano i ne nanositi ga direktno na kožu
R.I.C.E.
• COMPRESSION
• Mehanička vazokonstrikcija, sprečavanje krvarenja
• Sprečavanje oticanja mesta povrede
• Oprez – može da dođe do kompromitovanja cirkulacije
R.I.C.E.
• ELEVATION
• Dovođenje povređenog dela u ravan srca da bi se lakše odvodile tečnosti iz regiona povrede
H.A.R.M.
• Heat – zagrevanje mesta povrede
• Alcohol – stavljanje alkoholnih obloga za skidanje otoka
• Running – nastavak aktivnosti
• Massage – masiranje povređenog mesta
30.4.2012
15
Tretman preloma i dislokacija
• Ne pomeraj povređenog
• Traži medicinsku pomoć
• Ne RICE!!!
• Imobiliši povređeni deo tela, ako je moguće
• Neka povređeni bude utopljen i udobno smešten
• Ostani sa povređenim, ako je u stanju šoka
• Ne vrši nikakav pritisak na povređeno mesto
Ostale sportske povrede – potres mozga
• Postavi povređenog u bočni koma položaj ukoliko je bez svesti
• Proveri simetričnost zenica, stanje svesti, orijentaciju prema ljudima, u vremenu, prostoru i događajima
Ostale sportske povrede - dehidracija
• Gubitak vode (elektrolita) znojenjem, disanjem, urinom, povraćanjem, boravkom u suvom vazduhu (na vetru)
• Hipotonična dehidracija (gubitak natrijuma ili preteran unos vode)
• Hipertonična dehidracija (gubitak vode bez gubitka elektrolita)
• Izotonična dehidracija (podjednak gubitak vode i elektrolita)
Ostale sportske povrede - dehidracija
• 2%: žeđ, gubitak apetita, suva koža, umanjena izdržljivost za 30%, brzo zamaranje, visok puls, zatvor
• 5-6%: pospanost, glavobolja, pad pritiska, povećanje temperature, ubrzano disanje
• 10%: spazam mišića, smanjen turgor kože, poremećaj vida, delirijum
• 15%: smrtni ishod
Ostale sportske povrede - hipertermija
• Temperatura tela može da bude i 37,7C tokom dana
• Temperatura preko 40C može da bude po život opasna
• Rizik za dehidraciju
• Pojačava se u okolnostima povećane vlažnosti
• Toplotni udar
• Sunčanica
Ostale sportske povrede – hipotermija
• Temperatura tela ispod 35C
• Usporenje pulsa, gubitak svesti
• Utopljavanje, ne grejanje
30.4.2012
16
Ostale sportske povrede
• Povrede oka
• Povrede zuba
• Povrede uha
• Povrede jezika
• ...
Etiologija sportskih povreda
dr Sead Malićević
Brojke
• Svakog minuta u SAD dogodi se jedna sportska povreda
• Srbija: pojma nemamo
Etiologija sportskih povreda
• Normalna struktura i funkcija, ali neadekvatna priprema ili preterano opterećenje tkiva
• Abnormalna struktura i/ili funkcija i adekvatno opterećenje na tkiva
Unutrašnji faktori povreda
• Starost • Pol • Prethodne povrede • Anomalije u gradji • Fleksibilnost • Fizička sposobnost • Mišićni dizbalans • BMI • Psihološki faktori • Sistemske bolesti
Starost kao faktor povređivanja
• Tip i priroda povreda variraju u odnosu na starost
• Mlađe i osobe preko 40 godina sklonije su povređivanju, jer i jedni i drugi imaju sniženu mišićnu masu i jačinu
• Povećana incidenca povređivanja i u kontaktnim i u sportovima izdržljivosti
30.4.2012
17
Starost kao faktor povređivanja
Starije osobe
• Povrede mišića i tetiva su najčešće
• Snižena fleksibilnost
• Snižena mišićna masa i snaga
• Smanjen dotok krvi u tetive
Mlađe osobe
• Smanjena koordinacija
• Smanjena fleksibilnost
• Neprilagodjen trening
• Zaštitna sredstva se retko koriste
Pol
• Tipovi povreda variraju u odnosu na pol
• Žene se češće povređuju u nekim sportovima
• Žene se manje bave kontaktnim i kolizionim sportovima
“Ženske” sportske povrede
• Stres frakture
• ACL
• MCL
• Distorzija ATC
• Patelofemoralni sindrom
Etiologija “ženskih” povreda
• Anomalije u gradji: genu valgum, širi pelvis?, izmenjena građa stopala (hallux valgus)
• Izmenjena (povećana) fleksibilnost dovodi do većeg broja povreda ligamenata (Griffin, 1994; Almeida et al., 1999)
Ženska sportska trijada
Amenoreja
Osteoporoza
Poremećaji u ishrani
“Muške” povrede
• Smanjena fleksibilnost vodi ka mišićno-tetivnim povredama
• Više povreda u kontaktnim sportovima
• Mladi muškarci se povredjuju 2-3 puta više od žena (Bruns & Maffuli 2000)
30.4.2012
18
Prethodne povrede
• Prethodne povrede povećavaju rizik za nastanak nove povrede 2-3 puta
• Povređivane strukture su sklonije novim povredama
• Kompenzacione povrede nastaju na drugom mestu, ali su izazvane inicijalnim stanjem
• Puna rehabilitacija prekida začarani krug!
Anatomske (strukturne) anomalije
• Povrede kod strukturnih anomalija nastaju i kod dobro doziranih treninga
• Biomehaničke anomalije mogu da se isprave ili smanje korišćenjem raznih programa ili sredstava
• Različita dužina ekstremiteta, X/O noge, spuštena/ravna stopala, femoralna anteverzija ... su faktori rizika
Fleksibilnost
• Hiperelastičnost, hiperpokretljivost
• Povećana ligamentarna nestabilnost
• Smanjena mišićna fleksibilnost
Fleksibilnost
• Povećana fleksibilnost/hiperpokretljivost povećava rizik za povrede ligamenata
• Snižena fleksibilnost povećava rizik za povrede mišića i tetiva
Stretch or not to stretch?
• Smanjena fleksibilnost – istezati
• Hiperpokretljivost – stabilizacija (povećanje snage bez istezanja)
Fizička sposobnost
• Smanjena fizička sposobnost povećava rizik za povređivanje
• Pope et al (2000) su pokazali da se nesportisti povređuju 14 puta više od sportista
30.4.2012
19
Dizbalans snage
• Dominacija jednog ekstremiteta važi u sportovima sa rekvizitima (reketi, palice, lopte)
• Dizbalans snage veći od 10% između mišićnih grupa može da dovede do povrede
• Dizbalans izmedju raznostranih mišićnih grupa i istostranih antagonista i agonista
Body Mass Index
• Jedini antropometrijski faktor prepoznat kao faktor rizika za povređivanje
• Iznad 25 i ispod 18 – rizik je dvostruko veći
Psihološki faktori
• Neodlučnost
• Stres
• Anksioznost
• Ekstrovertnost/introvertnost
• Odgovornost
Sistemske bolesti
• Nedijagnostikovano kardiovaskularno, neurološko, endokrino i reumatsko oboljenje može da bude razlog povređivanja
Spoljašnji faktori povređivanja
• Površina na kojoj se trenira
• Oprema
• Pozicija u timu, vrsta sporta
• Zagrevanje & stretching
• Greške u treningu
• Spoljašnje sile
• Klimatski faktori
• Spoljašnji motivacioni faktori (roditelji, trener, gledaoci)
Površina na kojoj se trenira
• Što je površina tvrđa, veća je apsorpcija vibracija u tkivima
• Nigg & Yeadon (1988) pokazali su da trening na tvrdim podlogama vode ka tendinopatiji Ahilove tetive i medijalnom tibijalnom stres sindromu
30.4.2012
20
Vrsta sporta/mesto u timu
• Tip sportske aktivnosti i tehnika koja se koristi tokom treninga/takmičenja utiču na razvoj povrede
• Veština, iskustvo, nivo (klasa)
• Mesto u timu
• Dominacija jedne strane
• Potrebno je da se razumeju sile koje se koriste
• Prepoznati koje su strukture u riziku
• Odrediti biomehanički mehanizam povrede
Greške u treningu
• Najčešći uzrok povreda
• Pravilo 10%
• Balans izmedju vežbi snage, izdržljivosti i fleksibilnosti
• Dani odmora ili drugačijih aktivnosti
• Varijacije u treningu
• Postepeno uvodjenje u takmičenje - pripreme
Faktori sredine
• Temperatura i vlažnost vazduha
• Povrede izazvane visokom temperaturom i vlažnošću vazduha: sinkopa, grčevi, iscrpljenost
• Povrede izazvane niskom temperaturom: smrzotine, hipotermija, Raynaud, astma
• Nadmorska visina: akutna visinska bolest, plućni i edem mozga
Povrede i bolna stanja kod dece sportista
Dr Sead Malićević
Uticaj sporta na telesni razvoj
• Rast i sazrevanje
• Disproporcija – nesimetričnost u razvoju (igre sa reketom, bacačke discipline)
• Uticaj na psihološki razvoj
Lokalni uticaj sporta na elemente lokomotornog sistema
• Dobro dozirane aktivnosti imaju povoljan uticaj kao stimulans linearnog rasta
• Preteran pritisak vodi ka poremećaju vaskularizacije i degenerativnim promenama hrskavice
• Tako nastaje aseptična (avaskularna) nekroza ili osteonekroza
30.4.2012
21
Rast kostiju Podela osteonekroza
• Osteohondritisi (osteohondropatije) epifiza i apofiza
• Disekantni osteohondritisi (osteohondroze)
Osteohondritisi i osteohondroze
• Nedovoljno jasna etiologija
• Varijante normalnog razvoja
• Posledice trauma ili više mikrotrauma
• Genetski faktori
• Sindromi prenaprezanja
• Uglavnom muškarci u periodu rasta
Karakteristične lokalizacije
• Šake u borilačkim sportovima
• Prsti i ručje u košarci, rukometu i odbojci
• Lakat kod bacača
• Koleno u fudbalu
• Stopalo kod trkača i skakača
Osteohondritis tibijalnog tuberkula (Morbus Osgood-Schlatter)
• Parcijalna avulzija (Osgood)
• Apofizitis dela tibijalne epifize (Schlatter)
• Razvija se i pogoršava usled aktivnosti
• Dečaci, 9-15 godina
• Jednostrano
• Otok, bol (smanjuje se u mirovanju)
Mo. Osgood-Schlatter
• Traje nekoliko nedelja ili meseci
• Th: nastavak ili prekid sportskih aktivnosti, imobilizacija 2-3 nedelje, fizikalna terapija, lokalna infiltracija
• Rezidue
30.4.2012
22
Apofizitis kalkaneusa (Morbus Sever-Haglund)
• Deca 6-12
• Bol pri osloncu, doskoku
• Palpatorni bol A. tetive i kalkaneusa
• Th: prekid aktivnosti, bandaža, promena obuće, podizanje pete, imobilizacija 3-4 nedelje
Osteohondritis donjeg dela čašice (Mo. Sinding-Larsen-Johannson)
• Promena slična sa Mo. Osgood-Shlatter
• Zahvaćen distalni deo čašice
Drugi osteohondritisi
• Ostehondritis navikularne kosti stopala (Mo. Koehler I)
• Osteohondritis glavice metatarzalne kosti (Mo. Freiberg, Mo. Koehler II)
• Epifizitis baze pete metatarzalne kosti
• Osteohondritis glavice radijusa
• Aseptična nekroza akromiona
• Osteohondritis lunarne kosti (Mo. Kienboeck) i navikularne kosti (Mo. Preiser)
• Osteohondritis glave femura (Mo. Legg-Calvé-Perthes)
Disekantni osteohondritis (Morbus Koenig)
• Odvajanje dela zglobne hrskavice sa malim delom koštanog tkiva
• Mladje osobe u doba rasta
• Muškarci 4:1 (koleno), 18:1 (kuk)
• Privremeni prekid dotoka krvi za ograničeni deo subhondralne kosti
• Nekroza, pa separacija
Disekantni osteohondritisi
• Koleno
• Kuk
• Talus
• Kapitulum humerusa
Sportske povrede u periodu rasta
Dr Sead Malićević
30.4.2012
23
Epidemiologija sportskih povreda kod dece
• Direktne (akutne) povrede (dejstvo snažne sile) • Indirektne (hronične) – sindromi prenaprezanja • Retke traumatske luksacije • Postoji predubedjenje da deca ne mogu ozbiljno da se
povrede, ili da kod njih sve brzo prolazi. Zbog toga mnoge povrede ne budu uopste lecene, ili su lecene nedovoljno i neadekvatno
• Po nekim istrazivanjima, 25-30 odsto akutnih sportskih povreda se desava u organizovanim sportskim aktivnostima, a oko 40 odsto u rekreativnim. Preostale se desavaju u igri dece
• Najvise povreda je pri igranju fudbala i kosarke, zatim sledi atletika, a najmanje ih je u vaterpolu
Sindromi prenaprezanja
• Neadekvatan trening (nagle promene u intenzitetu, trajanju i učestalosti)
• Neadekvatni uslovi treninga (tvrd, neravan teren, neprimerena i istrošena oprema)
• Predispozicija (različita dužina nogu, genu varum/valgum/recurvatum, patella alta/infera, povećan Q-ugao, pes planovalgus/cavus, nesrazmere u snazi i fleksibilnosti
Prelomi po tipu “zelene grane”
• Najčešće na dugim kostima podlaktice ili noge
• Subperiostni prelom
• Nekompletan prelom sa savijanjem kosti
Povrede epifizne hrskavice rasta
• U epifizi se obavlja rast kosti u dužinu i širinu
• Povrede značajne jer mogu da dovedu do kasnijih deformacija i poremećaja rasta
O koštano-zglobnim povredama
Dr Sead Malićević
Prelomi kostiju
• Potpuni ili nepotpuni prekid kontinuiteta koštanog tkiva prouzrokovan silom koja prevazilazi granicu njegove prirodne elastičnosti
• Može da nastane:
– direktno, na mestu dejstva sile
– indirektno, na tački najmanjeg otpora
30.4.2012
24
Prelomi kostiju
• Dejstvo sile na neizmenjenu, zdravu kost
• Oslabljena struktura kosti usled: osteoporoze, tumora, osteogenesis imperfecta – patološke frakture
• Stres frakture, hronični prelomi, marš frakture
Vrste preloma
• Zatvoreni, ne opšte sa spoljnom sredinom – prosti prelomi
• Otvoreni, opšte sa spoljnom sredinom i postoji opasnost od inficiranja – komplikovani prelomi
Vrste preloma
• Sa dislokacijom
• Bez dislokacije
Prelomi prema vrsti dejstvujuće sile
• Sila savijanja, fleksioni ili ekstenzioni prelom
• Sila torzije, spiralni prelom
• Sila otrgnuća, avulzioni prelom
• Sila smicanja, prelom sa smicanjem
• Dinamička sila
• Zamor ili prenaprezanje
• Kombinovani
Simptomi i znaci preloma
• (Deformacija)
• Bol
• Patološka pokretljivost
• Krepitacije
• Otok
• Spazam mišića
• Gubitak funkcije
Dijagnoza
• Rentgen
• Kompjuterizovana tomografija – skener
30.4.2012
25
Luksacije (iščašenja)
• Nastaje prekidom zglobne kapsule tako da zglobne površine više nisu u anatomskom kontaktu
Luksacioni prelomi
• Luksacioni prelomi su najteži oblik povrede koštano-zglobnog sistema
Stres frakture
• Marš frakture
• Nastaju akutno, ali su hronične po mehanizmu nastanka
• Metatarzalne kosti, kosti nožja i ručja, tibija
• Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loša oprema
• Rtg potvrda tek za 3-6 nedelja
Prva pomoć kod preloma
• Ne pomeraj povređenog
• Traži medicinsku pomoć
• Ne RICE!!!
• Imobiliši povređeni deo tela, ako je moguće
• Neka povređeni bude utopljen i udobno smešten
• Ostani sa povređenim, ako je u stanju šoka
• Ne vrši nikakav pritisak na povređeno mesto
Lečenje
• Neoperativno
– redukcija (“nameštanje”)
– imobilizacija (gips, fiksator)
• Operativno
Koleno – anatomija
30.4.2012
26
Koleno - anatomija Povrede kolena – ligamenti
Povrede kolena - menisci Povrede kolena – nesrećna trijada
• MCL
• ACL
• Med. meniskus
O mekotkivnim povredama
Dr Sead Malićević
Meka tkiva
• Mišići
• Tetive
• Ligamenti
• Zglobne kapsule
• Fascije
• Meniskusi
• Hrskavica
• Sinovija
• Intervertebralni diskusi
• Masno tkivo
30.4.2012
27
Povrede mekih tkiva
• Akutne (makrotraumatske) i hronične (mikrotraumatske - prenaprezanje)
Epidemiologija
• Donji ekstremiteti
• Žene i stare osobe
• Kontaktni sportovi
• Vrhunski nivo
Akutne (makrotraumatske) povrede
• Usled: kompresije, istezanja, laceracije ili rascepa
• Povreda krvnih sudova sa krvarenjem
• Faze povrede: – vaskularno-inflamatorni odgovor
– reparacija
– maturacija
• Na tok utiče: starost, pol, vaskularizacija, genetika, inervacija, hormoni, aktivnost
Vaskularno-inflamatorni odgovor (faza 1)
• krvarenje
• koagulacija
• inflamacija
• može da traje do nekoliko dana
Reparacija (faza 2)
• ćelijska proliferacija
• angiogeneza
• formiranje matriksa
Maturacija (faza 3)
• remodelizacija
• epitelizacija
• može da traje doživotno
30.4.2012
28
Hronične (mikrotraumatske) povrede
• Najčešće na tetivama
• Faze: – hiperplazija tenocita
– pojava tenoblasta
– krvni sudovi i mezenhimalne ćelije
– nakupljanje histiocita i makrofaga
– hiperplazija endotela i mikrovaskularne tromboze
– reparacija i degeneracija kolagena
– mikrorascepi kolagenih vlakana
Sindromi prenaprezanja
• Naprezanje povećano usled želje za pobedom ili dobrim rezultatom
• Subjektivni izraz jedina dijagnostika
• Zatezanje, bol u tetivi, mišiću, ligamentu kao signal
• Nastavak aktivnosti vodi u bolno stanje
Sindromi prenaprezanja
• Bol u preponama: agonisti, antagonisti i sinergisti u istom trenutku deluju na jednu tačku – simfiza
Sindromi prenaprezanja
• “Skakačko koleno”: proksimalni ili distalni pripoji na čašici
• Hondromalacija patele
Sindromi prenaprezanja
• “Trkačko koleno”: sindrom iliotibijalnog trakta
• Poplitealni tendonitis
• “Teniski lakat”: lateralni epikondilitis
• “Kopljaški lakat”: medijalni epikondilitis
• Sindrom rotatorne manžetne, ruptura rotatorne manžetne
• Sindrom duge glave bicepsa
Dijagnoza
• Ultrazvučni pregled
• NMR
30.4.2012
29
Povrede mišića
• Istegnuće ili direktni udarac
• Istegnuće: pasivno ili usled kontrakcije
Istegnuće mišića
• Prvi stepen: minimalne strukturne promene, minimalno krvarenje
• Drugi stepen: parcijalni rascep, obilnije krvarenje, bol, inflamatorni odgovor, ispad funkcije
• Treći stepen: potpuni rascep, veliko krvarenje, deformacija
Zarastanje
• Mišići su stalni, nema umnožavanja ćelija
• Ožiljak sprečava regeneraciju i stvara adhezije
• Gubitak kontraktilne sposobnosti 10 – 20% usled inter i intramuskularnih adhezija, promenjene dužine vlakana i povreda nerava
Kontuzije (nagnječenja) mišića
• Direktno dejstvo sile
• Smanjenje pokretljivosti u susednim zglobovima
• Intermuskularni i intramuskularni hematom
• Intramuskularni hematom je problem: ožiljak, kontrakcija, osifikacija
• Ponekad je potrebna operacija
Povrede tetiva
• braditrofno tkivo, hrani se difuzijom
• entezopatije (mikrorascepi u reumatizmu)
• tendinoze (degeneracija sa godinama bez zapaljenja)
• peritenonitis (zapaljenje omotača tetive)
• tendinitis (zapaljenje tetive)
Povrede ligamenata
• istezanje
• ožiljak mehanički ojačava ligament
• ožiljak smanjuje elastičnost
30.4.2012
30
Lečenje
• Neoperativno (lekovi, fizikalna medicina, hiropraksa, trening)
• Operativno
• Strpljenje!
Povratak na teren
• Bol: nije dozvoljen u mirovanju i palpatorno
• Funkcija: pun ROM, puna funkcija
• Snaga i izdržljivost: postepen povratak sa 80% snage i izdržljivosti
• Hramanje nije dozvoljeno
• Lekovi su dozvoljeni
Top Related