ENERGETSKA EFIKASNOST ZGRADA – KONTEKST,
REGULATIVA, IMPLEMENTACIJA[1]
Prof. dr Dušan Vuksanović, dipl.inž.arh.
Arhitektonski fakultet u Podgorici
gtz Advisory Services to
Energy Efficiency
Montenegro
KURS ZA SAVJETNIKE ZA ENERGETSKU EFIKASNOST ZGRADA
u biznis centrima Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća
Podgorica, 07. 12. 2009.
Sadržaj
• "State of the art" u energetskoj efikasnosti (EE) zgrada u CG: pregled
relevantnih EU dokumenata i sagledavanje aktivnosti koje proističu u
procesu implementacije na nacionalnom planu
• Legislativa i regulativa u CG: državni dokumenti i zakoni koji daju
smjernice i/ili direktno uređuju oblast EE; pravilnici za EE u zgradarstvu i
njihovo usaglašavanje sa važećim zakonima i pravilnicima
• Uloga arhitekata u primjeni koncepta EE zgrada: posebnosti u procesu
projektovanja, prikaz primjera dobre prakse, potrebe i mogućnosti za
dodatnom edukacijom
• Aktivnosti na planu EEZ: realizovane aktivnosti i aktivnosti u toku koje se
sprovode kroz saradnju Ministarstva ekonomije – Jedinice za EE i GTZ-a sa
Mašinskim i Arhitektonskim fakultetom
212/6/2009
Kontekst
• Aspekti smanjenja potrošnje energije u sektoru zgrada – ekonomski
aspekti
Evropska Unija (EU) je donijela propise o maksimalnoj dozvoljenoj
potrošnji toplotne energije u zgradama. Time je snažno istaknuta namjera
je da se već u početnoj fazi projektovanja novih zgrada, ili renoviranja
postojećih, sagledaju njihove godišnje potrebe za toplotnom energijom i
izvrše usaglašavanja sa propisanim vrijednostima odgovarajućih indikatora.
• Aspekti smanjenja emisije gasova staklene bašte – ekološki aspekti
Poboljšanje energetskih karakteristika zgrada, kao izraz racionalizacije u
potrošnji energije u zgradama, donosi pozitivne efekte ne samo u smislu
ekonomski orijentisanih poboljšanja, već i u domenu jednog od ključnih
ekoloških standarda – u smanjenju emisije CO2.
312/6/2009
Ciljevi
• Evropska regulativa u oblasti – 2 nivoa:
• I: Direktive koje donosi Evropski savjet (European Council – EC) –
obavezujuće: sadrže ciljeve/zahtjeve u određenoj užoj oblasti i
smjernice/metode njihovog ostvarivanja.
• II: Standardi – EN i ISO koje donose dvije nezavisne evropske organizacije
– nisu obavezujući: svaka država može primijeniti svoje nacionalne
standarde, ali ukoliko su ispunjeni zahtjevi/nivoi iz EN i/ili ISO nije potrebno
posebno dokazivati ostvarene domete u domenu EE zgrada.
• Generalno: svaka zemlja članica EU ima mogućnost da operacionalizaciju
primjene direktiva EC prilagodi svojim specifičnim potrebama, lokalnim
interesima i energetskim prilikama.
412/6/2009
Direktive u oblasti EE zgrada
• Direktiva 2002/91/EC1 predstavlja osnovni dokument nove evropske
energetske strategije u oblasti zgrada, a obuhvata i promotivne aspekte čiji
su ciljevi:
• Da promoviše poboljšanja energetskih karakteristika zgrada u okviru EU
kroz isplative – ekonomski opravdane mjere (cost effective measures) – kod
postojećih i kod novih zgrada;
• Da promoviše usaglašavanje/prilagođavanje nacionalnih standarda u
građevinarstvu sa standardima EU, u kojima već figurišu visoki kriterijumi.
512/6/20091 http://eur-lex.europa.eu/RECH_repertoire.do
Direktive u oblasti EE zgrada (2)
• Uvođenje Direktive 2002/91/EC zahtijeva uspostavljanje metoda i
procedura (od strane države) kako slijedi:
• Usvajanje metodologije proračuna energetskih karakteristika zgrada (ključni
standard: EN 13790: 2008 Energy performance of buildings. – Calculation
of energy use for space heating and cooling, CEN, the European
Committee for Standardization);
• Primjenu standarda u domenu energetskih karakteristika, i kod novih, i kod
postojećih zgrada;
• Definisanje procedure i metodologije sertifikovanja za sve vrste zgrada
(kao ključnog cilja svakog državnog projekta u EE zgrada);
• Uspostavljanje redovne kontrole i ocjene kotlova, sistema i instalacija za
grijanje i hlađenje.
612/6/2009
Pojam ''energetska efikasnost zgrade”
• Pojam ''energetska efikasnost zgrade” (“energetske karakteristike
zgrade'', odn. ''energetsko ponašanje zgrade'') definisan je u Direktivi
2002/91/EC, član 2: količina stvarno potrošene ili procijenjene energije
za zadovoljavanje različitih potreba vezanih za standardno korišćenje
zgrade koje, između ostalog, mogu obuhvatiti grijanje, toplu vodu, ventilaciju
i rasvjetu. Ova količina (energije) odraziće se u jednom ili više brojčanih
pokazatelja koji se izračunavaju uzimajući u obzir izolaciju, tehničke i
instalacione karakteristike, projektna rješenja i položaj zgrade u
odnosu na klimatske aspekte, izloženost suncu i uticaj susjednih
struktura, vlastitu proizvodnju energije i druge faktore koji utiču na
energetske potrebe, uključujući i unutrašnju klimu.
712/6/2009
Energetski pregled zgrade (Energy audit of a building)
• “Energetski sertifikat zgrade" se definiše kao dokumentovani rezultat energetskog
pregleda (ocjenjivanja), sprovedenog u skladu sa pravilia i procedurama za izradu
elaborata EE i izdavanja energetskog sertifikata.
• Energetski pregled zgrade – sa izvještajem treba da obezbijedi informacije o EE
zgrade i preporuke za ekonomski opravdane mjere poboljšanja EE, zasnovane na
referentnoj/stvarnoj potrošnji, na unutrašnjim i spoljašnjim klimatskim uslovima, i na
vremenskom rasporedu korišćenja zgrade (tokom godine).
• Indikator energetske efikasnosti zgrade izražava ponašanje cjelokupne zgrade u
okviru potrošnje energije za grijanje, ventilaciju, pripremu tople vode, hlađenje i
osvjetljenje. Ukupne specifične energetske potrebe mogu se izraziti preko
maksimalne vrijednosti jednog od tri karakteristična indikatora:
isporučena – finalna energija (kWh/m2 kondicionirane površine zgrade),
primarna energija (predložena kao indikator u domaćim pravilnicima za EEZ),
emisija CO2.
812/6/2009
Ekonomski kriterijumi i potencijali primjene mjera EE
• Period isplativosti – period vraćanja ulaganja u mjere EE, kroz ostvarene
uštede, orijentiše se na vremenski period do 15 godina. U slučaju uređaja i
sistema to je relativno jednostavno postići, dok kod mjera na objektima (toplotna
izolacija, poboljšani kvalitet prozora i sl.) taj period može dostići i 15 – 30
godina.
• Ekonomski potencijal u oblasti poboljšanja energetskih performansi zgrada
najbolje ilustruju podaci o potrošnji energije za grijanje (finalna energija):
u CG: 100 – 250 kWh/m2 god., dok
novi EVROPSKI PROPISI definišu tu potrošnju na: 50 – 100 kWh/m2 god.
912/6/2009
Nacionalna legislativa i regulativa – zakoni i pravilnici
relevantni za EE zgrada
• Relevantni (razvojni) dokumenti državnog nivoa:
• Strategija energetske efikasnosti Republike Crne Gore, Tehnička
podrška Evropske agencije za rekonstrukciju Ministarstvu ekonomije i
Elektroprivredi CG, (Odluka Vlade RCG), Podgorica, 2005.
• Nacionalni akcioni plan energetske efikasnosti, (Odluka Vlade RCG)
• Legislativa:
• Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata (Sl.list CG, 51/08): sadrži
preporuke o primjeni principa energetske efikasnosti u okviru planskih
dokumenata, kao i tehničke dokumentacije, kod svih nivoa.
• Zakon o energetskoj efikasnosti (u izradi, faza: nacrt)
1012/6/2009
Nacionalna legislativa i regulativa – Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata – preporuke o primjeni principa EE
• Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata započinje isticanje značaja
EE na nivou zakonskih načela:
o čl. 5 "Izgradnja objekata zasniva se na načelima: ...toplotne zaštite,
racionalnog korišćenja energije i energetske efikasnosti...“
o čl. 12 "Uređenje prostora i izgradnja objekta mora biti usklađena sa posebnim
propisima iz oblasti...energetske efikasnosti..."
• Preporuke u Zakonu o primjeni principa EE u domenu prostornog i
urbanističkog planiranja:
o čl. 20 - Prostorni plan Crne Gore sadrži, naročito: ...smjernice za povećanje
energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije...
o čl. 21 - Prostorni plan posebne namjene sadrži, naročito: ... koncept korišćenja
obnovljivih izvora energije i primjene mjera energetske efikasnosti...
o čl. 22 - Detaljni prostorni plan sadrži, naročito: ... koncepciju izgradnje
objekata za proizvodnju, prenos i distribuciju energije u skladu sa principima
energetske efikasnosti i uz podsticanje učešća obnovljivih izvora energije...
1112/6/2009
o čl. 23 - Državna studija lokacije sadrži, naročito: ... smjernice urbanističkog i
arhitektonskog oblikovanja prostora sa smjernicama za primjenu mjera
energetske efikasnosti i obnovljivih izvora ...
o čl. 25 - Prostorno-urbanistički plan sadrži, naročito: ...mjere za povećanje
energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije ...
o čl. 26 - Detaljni urbanistički plan sadrži, naročito: ... kriterijume za primjenu
energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije ...
Nacionalna legislativa i regulativa – Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata – preporuke o primjeni principa EE (2)
1212/6/2009
o čl. 74 - Tehničkim propisima, standardima, tehničkim normativima i normama
kvaliteta u oblasti izgradnje objekata se, u skladu sa načelima evropskog
zakonodavstva, razrađuju, odnosno propisuju uslovi za: ... toplotnu zaštitu;
racionalno korišćenje energije i energetske efikasnosti ...
• Preporuke u Zakonu o primjeni principa EE u domenu projektovanja:
o čl. 77 - Tehnička dokumentacija, zavisno od vrste objekta i nivoa razrade,
izrađuje se kao: ... 6) ostali projekti i elaborati:.. toplotna i zvučna zaštita
objekta, energetska efikasnost ...
o čl. 79 - Glavni projekat naročito sadrži:...1) arhitektonska, odnosno
građevinska rješenja, proračun stabilnosti i sigurnosti objekta i proračune iz
oblasti građevinske fizike i energetske efikasnosti;...
o čl. 81 - Projektom održavanja objekta posebno se određuje ... namjensko
korišćenje objekta sa preduzimanjem mjera neophodnih za.... energetsku
efikasnost objekata ...
Nacionalna legislativa i regulativa – Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata – preporuke o primjeni principa EE (3)
1312/6/2009
Nacionalna legislativa i regulativa – Zakon o energetskoj efikasnosti – domeni nadležnosti
Zakonom o energetskoj efikasnosti se uređuju:
• odnosi na području efikasnog korišćenja energije u sektorima finalne
potrošnje
• obaveze za donošenje programa i planova za poboljšanje energetske
efikasnosti (EE) na nacionalnom i lokalnom nivou, i na nivou
energetskih subjekata i potrošača
• sprovođenje programa i planova EE
• javna ovlašćenja i odgovornosti za utvrđivanje i sprovođenje politike EE
• ostale mjere EE
• obveznici sprovođenja mjera EE
12/6/2009 14
Nacionalna legislativa i regulativa – Zakon o energetskoj efikasnosti – oblast Energetske Efikasnosti Zgrada
Propisi/pravilnici o:
• energetskim karakteristikama zgrada
• minimalnim zahtijevima energetske efikasnosti zgrada
• energetskim pregledima (auditima)
• sertifikovanju zgrada
Nove zgrade korisne površine preko 1000 m2:
• elaborat o energetskoj efikasnosti zahtijeva analizu upotrebe alternativnih
sistema snabdijevanja energijom (decentralizovane sisteme koji koriste
obnovljive izvore energije, kogeneraciju, daljinsko/područno grijanje i
hlađenje, toplotne pumpe)
• sertifikat o energetskim karakteristikama zgrade (nakon izgradnje, kod
promjene vlasništva ili izdavanja pod zakup)
• redovni pregledi kotlova za grijanje i sistema za klimatizaciju
• obavljanje energetskih pregleda i uslovi za njihovo obavljanje
12/6/2009 15
Nacionalna legislativa i regulativa – Pravilnici relevantni za EE zgrada
• Sekundarna legislativa kojom se uređuje oblast EE zgrada:
1. Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada (tehnički zahtjevi – kriterijumi koje
treba ispuniti prilikom projektovanja i građenja novih zgrada i rekonstrukcije
postojećih zgrada, izrada elaborata energetske efikasnosti zgrade na osnovu
koga se izdaje energetski sertifikat zgrade) – u izradi, faza: nacrt
2. Pravilnik o energetskim karakteristikama zgrada (metodologija izračunavanja
energetskih karakteristika zgrade, u skladu sa Evropskim direktivama i EN 13790)
– u izradi, faza: nacrt
3. Pravilnik o energetskom sertifikovanju zgrada (zgrade za koje je potrebno
izdati energetski sertifikat, energetske klase zgrada, sadržaj i izgled energetskog
sertifikata, izuzimanje od energetskog sertifikovanja, ) – u izradi, faza: nacrt
4. Pravilnik o registrovanju stručnjaka za sprovođenje energetskih pregleda i
vršenje sertifikovanja energetske efikasnosti zgrada
5. Pravilnik o vršenju energetskih pregleda
1612/6/2009
Nacionalna legislativa i regulativa – Pravilnici relevantni za EE zgrada (2)
• Regulativa sa kojom je potrebno obezbijediti usaglašenost:
• Pravilnik o načinu izrade, razmjeri i bližoj sadržini tehničke
dokumentacije (u izradi)
• Pravilnik o reviziji idejnog i glavnog projekta (usvojen (!))
12/6/2009 17
Važni aspekti koncepta EE zgrada
• Energetska efikasnost zgrade koncipirana je kao izraz spregnutih
karakteristika same zgrade, sa jedne, i sistema i uređaja za održavanje
toplotnog komfora, sa druge strane.
• Direktivom 2002/91/EC uveden je bitno inovirani model djelovanja u oblastima
projektovanja, tehničke kontrole dokumentacije i tehničkog pregleda objekata, s
obzirom da je u dosadašnjoj praksi odvojeno razmatrana i projektovana
toplotna zaštita zgrade od termotehničkih instalacija.
• Novi pristup ogleda se u projektovanju i/ili provjeri energetskih karakteristika
zgrade kroz zajednički nastup arhitekata, odgovornih za definisanje
arhitektonskih karakteristika zgrade i njenog omotača, i mašinskih inžinjera,
odgovornih za karakteristike KGH instalacija i opreme.
1812/6/2009
Kreiranje arhitekture u kontekstu uticaja prirodnih faktora
• Proces kreiranja arhitekture nesumnjivo je oduvijek u određenoj mjeri bio
prožet uvažavanjem konteksta prirodne sredine, bilo da je riječ o tradiciji
(urbanoj ili ruralnoj), gdje je taj princip bio dosta snažan, ili o modernoj
arhitekturi u kojoj je taj princip varirao od izrazitog uvažavanja do potpune
negacije.
• Primjena ekoloških principa, kriterijuma i modela u arhitekturi danas
više nije pitanje individualnog izbora arhitekte koje će se ispoljiti u manjoj ili
većoj mjeri, već je to postalo pitanje profesionalne odgovornosti i obaveze
arhitekata.
1912/6/2009
Bioklimatska arhitektura
• Bioklimatska arhitektura označava koncept projektovanja u kojem se
arhitektura razmatra kao integralni dio prirodnog okruženja. To znači da se
proces projektovanja zasniva na uvažavanju prirodnih i stvorenih uslova
lokacije, što se u najvećoj mjeri odnosi na klimatske uslove i upotrebu
materijala, uključujući i kontekst u cjelini: usklađenost sa ambijentom u
svijetlu odnosa prema tradiciji i kulturi u cjelini.
• Pored ovog pojma u primjeni su i drugi pojmovi koji imaju slično ili
pretenduju na šire značenje kao što su ekološka arhitektura, održiva
arhitektura i zelena arhitektura.
2012/6/2009
21
Uloga arhitekata u primjeni koncepta EE zgrada – projektantski principi ostvarivanja EE
• Osnovna premisa:
Najveći dio odluka koje utiču na potrošnju energije u zgradidonose se u ranoj fazi projektovanja – u fazi shematskogprojektovanja.
Projektantski napor potreban za grubo sagledavanje energetskihaspekata u ovoj fazi je mali u poređenju sa naporom koji je potrebankasnije (!)
12/6/2009
Osnovni tipovi klime i odgovarajuće graditeljske strategije(Opšti principi)
Tip klime(globalni nivo)
Godišnje doba(umjerena klima)
Osnovna strategijasa aspektagraditeljskog odgovora
Osnovni problem sa aspekta toplotne energije
hladni klimati zima zaštita od uticaja niskih temperatura i hladnih vjetrova
toplotni gubici –grijanje
topli klimati ljeto zaštita od uticaja visokih temperatura i korišdenje rashladnih efekata vjetrova
Toplotni dobici –hlađenje
2212/6/2009
• Primjeri inovativnih realizacija (primjeri dobre prakse)...
2312/6/2009
12/6/2009 24
primjeri: Urbanizam...
25
Dimenzionisanje otvorenih prostora i morfologija zgrada sa aspekta obezbjeđivanja direktnog sunčevog zračenja
Stambene grupacije formirane u vidu nizova po pravcu istok-zapad:
Kriterijumi sjenke – u pogledu razmaka objekata
Aspekti solarnog omotača - u morfologiji poprečnog presjeka objekata
Stambeno naselje "Solar City Pilching" u Linz-u (Foster, Herzog and Rogers): vertikalni gabarit južnog sektora zgrada diktiran je uglom sunca od 18º. Određena redukcija rastojanja između nizova postignuta je izdizanjem prizemlja od nivoa terena, kao i "izostavljanjem" sjeverne polovine završnog sprata kod nekih objekata južnog niza.
Stambeni kompleks na ostrvu Đudeka, Venecija (Valle): najviši blok je lociran na sjevernoj strani, i spratnost se postepeno smanjuje ka jugu. Sjenka od najvišeg bloka ne ugrožava druge objekte, s obzirom da se sa sjeverne strane naselja nalazi park.
12/6/2009
12/6/2009 26
primjeri: Arhitektura...
27
Primjer 1
• Tip klime: umjereno hladna – kontinentalna (D)
• Osnovni problem sa aspekta arh. koncepta:Toplotni komfor – GRIJANJE
• Arh.projektantska strategija: pasivni zahvat i akumulacija sunčeve toplote
• Arh.mjere – elementi pasivne arhitekture: staklenici na južno orijentisanoj fasadi
12/6/2009
28
Pasivno solarno grijanje – primjena staklenika kod višespratnih zgrada
Djelovanje staklenika: Primarno prenošenje toplote između staklenika i prostorija kojima služi obavlja se konvekcijom kroz otvore u zajedničkom zidu.
Solarhaus Lűtzowstrasse, Berlin, 1990.
• 1-etažni i 2-etažni staklenici za spratove II, III i IV; pokretna klizajuda nodna TI;
• posebni staklenici namijenjeni su potkrovlju;
• sjeverno orijentisane spavade sobe su denivelisane za ½ spratne visine zbog osunčavanja – zagrijavanje i osvjetljavanje.
12/6/2009
Pasivno solarno grijanje – primjena staklenika kod višespratnih zgrada
Solarhaus Lűtzowstrasse, Berlin, 1990.
2912/6/2009
30
Primjer 2
• Tip klime: umjerena i vlažna (GB)
• Osnovni problem sa aspekta arh. koncepta:Toplotni komfor – HLAĐENJE
• Arh.projektantska strategija: pasivno strujanje vazduha – prirodna ventilacija: poprečna i uzgonska
• Arh.mjere – elementi pasivne arhitekture: prozori na naspramnim fasadama i ventilacioni dimnjaci
12/6/2009
31
Prirodna ventilacija (poprečna i uzgonska) – pasivno hlađenje
Building Research Establishment Office Building (BRE Bldg), Garston, UK, 1997.
• Uzgonska ventilacija: pet dimnjaka sa južne strane ventiliše dvije niže etaže; rastojanje od mjesta ulaza do mjesta izlaza vazduha vede je od dvije spratne visine (visina dimnjaka > 2H); južna strana im je zastakljena kako bi se povedala temperaturska razlika i uzgonski efekat.
• Poprečna ventilacija: nema hodničkih pregradnih zidova, pri čemu su na sjevernoj strani, kod formiranja niza kancelarija, uvedeni i prekidi u dispozicionom smislu, radi obezbjeđenja ''koridora'' za neometano poprečno strujanje vazduha.
Uzgonska ventilacija: topao ljetnji dan bez vjetra Poprečna ventilacija: ljetnji dan
sa vjetrom
12/6/2009
32
Prirodna ventilacija (poprečna i uzgonska) – pasivno hlađenje
Koncept energetske efikasnosti: Ciljevi u smislu 40kWh/m2 za gas i 35kWh/m2n za električnu energiju su ostvareni sljededim mjerama:-Isključivanjem/redukcijom hlađenja;-Optimizacijom omotača potrebe za grijanjem i hlađenjem su svedene na min.;-Redukcijom vještačkog osvjetljenja i aktivnim korišdenjem dnevnog osvjetljaja-Primjenom odgovarajudeg nivoa kontrole –automatske i manuelne.
Building Research Establishment Office Building (BRE Bldg), Garston, UK, 1997.
12/6/2009
33
Primjer 3
• Tip klime: umjerena i vlažna (G.Britain)
• Osnovni problem sa aspekta arh. koncepta:
• Arh.projektantska strategija: indirektno uvođenje dnevne svjetlosti – refleksija unutrašnjih površina
• Arh.mjere – elementi pasivne arhitekture: prozirni "reflektori" u okviru prozora i zasvođeni plafoni
Svjetlosni komfor – PRIRODNO OSVJETLJAVANJE
12/6/2009
Prirodno osvjetljavanje – primjena „‟reflektora‟‟
Inland Revenue Offices, Nottingham, UK, 1995.
Reflektori - ”svjetlosne police’’ (light shelves) primijenjene su kod tri niže etaže. Završni sprat ima centralnu lanternu koja obezbjeđuje više unutrašnje nivoe osvjetljaja.
• Svjetlost reflektovana od prozorskih ”polica’’ pada na svodastu površinu tavanice koja obezbjeđuje njenu ravnomjernu distribuciju. Staklene police su blago prozirne (propuštaju 20% svijetlosti), čime je izbjegnut blijesak u slučaju potpuno reflektujude površine.
3412/6/2009
35
Prirodno osvjetljavanje – primjena „‟reflektora‟‟
Inland Revenue Offices, Nottingham, UK, 1995.
Ključna karakteristika: Reflektori -”svjetlosne police’’ (light shelves)
12/6/2009
36
Primjer 4
• Tip klime: hladna (SF)
• Osnovni problem sa aspekta arh. koncepta:
• Arh.projektantska strategija: indirektno uvođenje dnevne svjetlosti – refleksija unutrašnjih površina (u okviru krovne konstrukcije)
• Arh.mjere – elementi pasivne arhitekture: primarna refleksija površine namjenski oblikovanih krovnih AB nosača
Svjetlosni komfor – PRIRODNO OSVJETLJAVANJE
12/6/2009
37
Prirodno osvjetljavanje – primjena „‟reflektora‟‟
Refleksija unutrašnjih površina izuzetno je važna za povedanje vrijednosti interreflektovane komponente svjetlosnog dnevnog činioca koja inače ima ključnu ulogu u nivou osvjetljaja djelova prostorije udaljenijih od prozora.
Institute of Technology, Main Auditorium, Otaniemi, Finland, Alvar Aalto, 1975.
• Sunčeva svjetlost dolazi sa južne strane i pada na svijetlo obojene reflektujude površine. Geometrija ‘’reflektora’’ obezbjeđuje ravnomjerno difuzno raspršivanje dnevne svjetlosti u enterijeru.
12/6/2009
38
Primjer 5
• Tip klime: umjereno topla (Chile)
• Osnovni problem sa aspekta arh. koncepta:
• Arh.projektantska strategija: barijera od listopadne vegetacije
• Arh.mjere – elementi pasivne arhitekture: vertikalni “screen“ od puzavice, loze (zapadna orijentacija)
Toplotni komfor – ZAŠTITA OD SUNCA
12/6/2009
39
Zaštita od sunca – primjena barijere od listopadne vegetacije
Primjena barijere od listopadne vegetacije: listopadne puzavice pružaju efikasno zasjenčenje, s obzirom na prirodnu usklađenost ritma listanja tokom godine sa sezonskim potrebama u pogledu zaštite od sunca.
Consorcio – Vida Offices, Santiago, Chile, 1999.
• Primjena vertikalnog screen-a od vinove loze, zasađene u linearnu žardinjeru, kao zaštita od izuzetno nepovoljnog zapadnog sunca. Nosedi ram je postavljen na 1.5m od fasade. Lišde loze blokira oko 60% solarnog toplotnog opteredenja zida. Značajna je okolnost da vinova loza proizvodi gustu strukturu od lišda mnogo brže nego drvede.
12/6/2009
40
Integrisani koncept sa atrijumom
Lillis Business Complex, University of Oregon, USA, 2003.
Primijenjeni sistemi i komponente u domenu energetske efikasnosti:
− sistem prirodne ventilacije,
− sistem optimizovane kombinacije prirodnog i električnog osvjetljenja,
− standardni i integrisani sistem fotonaponskih delija preko kojeg se obezbjeđuje najvedi dio potreba za električnom energijom.
‘’Centralni uređaj’’ i pasivnih i aktivnih sistema predstavlja glavni hol - atrijum.
12/6/2009
Integrisani koncept sa atrijumom
Lillis Business Complex, University of Oregon, USA, 2003.
Koncept prirodne ventilacije: uloga atrijuma u poprečnoj i uzgonskoj ventilaciji
4112/6/2009
42
Integrisani koncept sa atrijumom
Fasada atrijuma: prirodno osvjetljavanje i integrisane fotonaponske delije
Brisoleji čiji se položaj automatski prilagođava intenzitetu sunčeve svjetlosti tokom dana - spriječavaju pregrijavanje unutrašnjeg prostora i eliminišu pojavu blještanja na radnim površinama i monitorima.
Lillis Business Complex, University of Oregon, USA, 2003.
12/6/2009
Arhitektonski elementi energetske efikasnosti
• Zaštita od sunca:
- Pergole sa puzavicama – kao reinterpretacija tradicionalnog elementa "odrine" sa lozom;
- roloi tipa “sunscreen” na terasama;
- senzorski kontrolisani brisoleji za vede staklene površine(faktori: intenzitet zračenja i vjetar)
• Krovne bašte: funkciju žardinjera na krovovima iterasama obezbjeđuje recirkulacioni sistem zanavodnjavanje.
Hotel "Maestral“ u Pržnu (1970.-1971., E. Ravnikar, rekonstrukcija: 2002.-2004., M. Kerin, M. Kregar)
Energetska efikasnost u domaćoj praksi: Rekonstrukcija hotela Maestral
4312/6/2009
Edukacija stručnjaka u oblasti EE zgrada
• Program edukacije stručnjaka u oblasti energetske efikasnosti zgrada, čiji je nosilac
norveška konsultantska kompanija ENSI (Energy Saving International), kao
partner Ministarsta ekonomije, realizovan je u saradnji između Arhitektonskog i
Mašinskog fakulteta, u okviru aktivnosti vezanih za implementaciju nacionalne
strategije energetske efikasnosti.
• Obuka je osmišljena kroz trening sesije – radionice (workshop) koje su organizovane
na AF i MF, vođene od strane eksperata kompanije ENSI. Okosnicu programa
predstavljala je izrada elaborata EE jednog broja školskih objekata sa klimatski
različitih lokaliteta u CG, uz korišćenje specijalizovanog softwear-a koji je ENSI
stavio na raspolaganje učesnicima u programu.
• Realizacija (I faza) ovog programa zaključena je provjerom znanja – polaganjem
testa i dodjelom sertifikata kojim su učesnici promovisani u specijaliste energetske
efikasnosti (jun, 2009.).
4412/6/2009
Uloga i misija Arhitektonskog fakulteta u Podgorici - edukacija
studenata (i profesionalaca iz prakse)
• Izbor tema za diplomski rad na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici nedavno je
proširen temom bioklimatske i energetski efikasne arhitekture.
• Zadatak za diplomski rad koncipiran je na dva načina i to: kao izrada idejnog projekta
novog objekta manje složenosti u funkcionalnom smislu, ili kao izrada idejnog
projekta ‟‟rekonstrukcije‟‟ objekta koji je student prethodno izradio tokom studija.
• Prethodna znanja koja, pored oblasti projektovanja i arhitektonskih konstrukcija,
posebno podržavaju uspješno bavljenje studenata ovom temom vezana su za
predmete arhitektonska/građevinska fizika i bioklimatska arhitektura.
• Konačno, u kontekstu nastavnog procesa koji će se proširiti postdiplomskim
magistarskim studijama tokom tekuće studijske godine, ova tema je našla svoje
mjesto kao jedno od usmjerenja u okviru programa master studija: bioklimatska i
energetski efikasna arhitektura.
4512/6/2009
Perspektive implementacije EE zgrada u Crnoj Gori
• Realizacija projekta Energetske Efikasnosti Zgrada u Crnoj Gori nesumnjivo je
zahtjevan poduhvat koji traži određeno vrijeme namijenjeno nizu aktivnosti, od
formulisanja propisa i sagledavanja njihovih ekonomskih posljedica do izgradnje i
uspostavljanja cjelokupnog ambijenta koji uključuje i određene korekcije lokalnih
shvatanja i stilova života...
• Jedan od ključnih uslova za ostvarivanje ciljeva EE leži upravo u formiranju
ljudskih resursa – inžinjera – profesionalnih profila koji učestvuju u vođenju, izradi i
reviziji projekata, zajedno sa izvođenjem i nadzorom nad izvođenjem objekata. Oni će
pored znanja iz svojih tehničkih disciplina, vladati i znanjima vezanim za ideje,
principe i tehnička rješenja koja se primjenjuju u procesu kreiranja i materijalizacije
energetski efikasnih zgrada.
4612/6/2009
Top Related