Sadržaj Uvod ................................................................................................................................................ 3
2 Litij ................................................................................................................................................... 4
2.1 Spojevi ..................................................................................................................................... 5
2.2 Upotreba ................................................................................................................................. 5
3 Natrijum ........................................................................................................................................... 6
3.1 Spojevi ..................................................................................................................................... 7
3.2 Biološka uloga .......................................................................................................................... 7
4 Kalijum ............................................................................................................................................. 8
4.1 Spojevi ..................................................................................................................................... 8
4.2 Biološka uloga .......................................................................................................................... 9
4.3 Natrij-kalij pumpa .................................................................................................................. 10
5 Rubidium ....................................................................................................................................... 11
5.1 Biološka uloga ........................................................................................................................ 11
5.2 Toksičnost .............................................................................................................................. 11
5.3 Opasnosti ............................................................................................................................... 11
6 Cesijum .......................................................................................................................................... 12
6.1 TERAPIJA CEZIJUMOM ........................................................................................................... 12
6.2 Biološki značaj ....................................................................................................................... 13
6.3 Cezijum hidrid ........................................................................................................................ 13
7 Francijum ....................................................................................................................................... 14
8 Reference : .................................................................................................................................... 16
Uvod
Ovoj grupi pripadaju alkalni metali: litijum (Li), natrijum (Na), kalijum (K), rubidijum (Ru),
cezijum (Cs) i francijum (Fr). Zajednička oznaka za elektronsku konfiguraciju izolovanih
atoma ovih elemenata je ns1, a n ima vrijednost 2-7, za energetske nivoeu kojima se nalazi
samo jedan elektron u odgovarajudoj s-orbitali. Vrijednost oksidacionog broja u jedinjenjima
jonske prirode je +1; grade jednovalentne, bezbojne katjone.
Fizička i hemijska svojstva elemenata u grupi. U elementarnom stanju atomi alkalnih
metala, povezani slabom metalnom vezom, grade metalnu kristalnu rešetku. Zbog
angažovanja samo jednog elektrona veza je slaba, stoga imaju niske temperature topljenja i
malu gustinu (plivaju na vodi – laki metali). Male su tvrdode; toliko su mekani da se mogu
sjedi nožem.
Porastom atomskog broja u grupi rastu atomski i jonski radijusi i gustina, dok temperatura
topljenja i kljucanja opadaju, jer su elektroni koji čine metalnu vezu sve udaljeniji od jezgra,
pa je veza slabija. Srebrnastobijele su boje, dobri su provodnici toplote i elektriciteta.
Alkalni metali boje plamenkarakterističnim bojama, jer su njihovi ns1 elektroni lako pobuđuju i
prelaze na više energetske nivoe u atomu.Pri povratku u osnovno stanje, emituju
primljenu energiju u vidu svjetlosti u vidljivom dijelu spektra. Stoga alkalni metali grade isključivo
pozitivne jone-katjone M+, sa jediničnim naelektrisanjem. Svi ovi katjoni imaju stabilne konfiguracije
najbližeg plemenitog gasa.Alkalni metali imaju i najniže vrijednosti za koeficijente elektronegativnosti
u odnosu na sve druge elemente u periodnom sistemu. Iz toga proizilazi njihov pozitivan oksidacioni
broj, bez obrzira sa kojim elementom grade jedinjenje. Oksidacioni broj de uvijek biti +1.
Na osnovu redoks-potencijala zaključujemo da su to najreaktivniji metali i najjača redukciona
sredstva. Svako, pa i najslabije oksidaciono sredstvo može ih oksidovati. Rasprostranjenost i
nalaženje u prirodi. U prirodi se alkalni metali zbog svoje reaktivnosti nalaze samo u svojim
jedinjenjima, najčešde u sastavu silikata i alumosilikata.
2 Litij
Atomski (redni) broj 3
Relativna atomska masa 6,941 Naziv na hrvatskom Litij
Internacionalni naziv Lithium Oksidacijska stanja +1, [1]
Talište / Vrelište (K) 453,69 / 1620 Elektronegativnost 0,98 / 3,01 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 2s1 Element je Metal
Spada u grupu 1 / Ia Spada u skupinu Alkalijski metali
Litij (grč. λιθoς = kamen) otkrio je Johann A. Arfvedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom
stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajudi talinu litijevog oksida 1821. godine.
Litij je najlakši od svih poznatih metala. Najmanje je reaktivan od svih alkalijskih metala.
Također je najtvrđi i najvišeg tališta.
Teže se reže od natrija. Na svježem presjeku je srebrnasto bijel i reflektivan. Sa suhim zrako
reagira vrlo sporo, te dugo ostaje čist. Na običnom zraku nakon nekog vremena presvuče se
hidroksidom i karbonatom.
Litij i njegovi spojevi plamen bojaju intenzivno crvenom bojom.
Upola je manje gustoće od vode, a pliva i u ugljikovodicima, stoga se čuva zaronjen ispod
mineralnog ulja.
Posjeduje najveći specifični toplinski kapacitet od svih elemenata. Pri standardnom tlaku,
postaje supravodljiv ispod 400 μK, a na neznatno višim temperaturama tek na tlakovima preko
200 tisuća atmosfera.
2.1 Spojevi
Litij gradi spojeve u kojima se nalazi u stupnju oksidacije +1, pa tako otapanjem u kiselinama daje jednovalentne soli. Reakcijom s vodikom na povišenoj temperaturi, nastaje litijev hidrid koji lako reagira s vodom. Litijev oksid moguće je dobiti samo reakcijom s čistim kisikom, a litijev nitrid reakcijom s dušikom. Litijev hidroksid dobiva se polaganom reakcijom oksida s vodom: Li2O(s) + H2 → 2 Li+ + 2 OH- Poznata su sva četiri halogenida, od kojih je najvažniji klorid. Svi se litijevi halogenidi mogu sintetizirati izravnom reakcijom elemenata. Ostale soli moguće je prirediti reakcijom metala, oksida, hidroksida ili karbonata reakcijom s kiselinom. Litijum djeluje redukciono najjače, iako je za uklanjanje njegovog elektrona potrebno najviše energije
Prirodni litij sastoji se od dva izotopa:
Li-6 (7,4%) Li-7 (92,6%)
2.2 Upotreba
Litij se koristi elementaran ili kao sol u organskim sintezama, metalurgiji i analitičkoj kemiji,
mazivima i za suhe baterije koje mogu raditi na vrlo niskim temperaturama.
Njegovi izotopi 6Li i 7 korišteni su u proizvodnji litijeve bombe.
Slika.1 Litium 1
Malim dodatkom (<1%) litija poboljšavaju se mehaničke osobine aluminija i korozijska
postojanost magnezija. Slitina litija i magnezija s malo srebra ima manju gustodu od vode, a
veliku čvrstodu i antikorozijsku postojanost.
Litijevi spojevi koriste se u medicini kao psihofarmaci, primjerice za tretiranje bipolarnog
poremedaja, gdje je aktivni sastojak litijev kation.
3 Natrijum
Atomski (redni) broj 11
Relativna atomska masa 22,989768 Naziv na bosanskom Natrij Internacionalni naziv Natrium
Oksidacijska stanja +1, [1] Talište / Vrelište (K) 370,96 / 1156,1
Elektronegativnost 0,93 / 2,85 eV Konfiguracija zadnje ljuske 3s1
Element je Metal Spada u grupu 1 / Ia
Spada u skupinu Alkalijski metal
Jedinjnja natrijuma u prirod su vrlo rasprostranjena.Najčešde se nalaze u obliku alumosilikata,u
naslagama kamene soli (NaCl) i čilskoj šaltri (NaNO3).Velike količine NaCl se nalaze rastvorene u
morima i slanim jezerima.NaCl iz morske soli se koristi kao jeftina sirovina za dobijanje drugih
natrijumovih jedinjenja.Kako postoji velika sličnost hemijskih osobina između datih tipova jedinjenja
alkalnih metala,te se u industriji koriste iz ekonmskih razloga i laboratoriji ,jedinjenja natrija.
Metal natrija se u metalurgiji ne upotrebljava.Zbog afiniteta prema vodi često se upotrebljava u
laboratoriji za uklanjanje tragova vlage iz rastvarača.
Jedinjenja
Natrijum hidrid,NaH koji nastaje sintezom iz elemenata ,ima kristalnu strukturu natrijum-hlorida.
Natrijum oksid,Na2O je jedinjenje sa jonskom kristalnom rešetkom.Zbog svoje osobine da jako upija
vlagu koristi se kao sretstvo za sušenje.
Natrjum peroksid,Na2O2 ,se upotrebljava kao oksidaciono sredstvo jer sadrži preoksidni jon.U
vodenom rastvoru peroksidni jon jako hidrolizuje:
Na2O2 + 2 H2O2 2Na+ + 2OH- + H2O2
Natrijum hidroksid .NaOH se lako rastvara u vodi uz oslobađanje velike količine toplote .Veoma je
jaka baza.Stajanjem na vazduhu NaOH i njegov vodeni rastvor lako upijaju CO2 iz vazduha.Trivijalni
naziv mu je masna,kaustična ili kamena soda.Veoma je otrovno jedinjenje.Kao antidot se koristi
razblaženi rastvor sirdetne ili limunske kiseline.
3.1 Spojevi Natrijum-hlorid,NaCl ,kuhinjska so je u prirodi veoma rasprostranjeno jedinjenje.Nalazi se u svim
živim organizmima.Vodeni rastvor NaCl koncentracije 9 g/L naziva se fiziološki rastvor i izotoničan je
sa krvnom plazmom.Pored toga što služi kao začin,koristi se za konzervisanje nekih namirnica.
Natrijum-bromid,NaBr,u medicini se koristi kao sedativ(sredstvo za smirenje)Diazepam/valium.
Natrijum –sulfat,Na2SO4 ,se naziva Galubreova so i koristi se u medicini kao relaksans.
Natrijev amid (NaNH2) je bezbojna staklasta kristalna masa. Nastaje kad se suhi amonijak prevodi
preko rastaljenog natrija.
Natrijev nitrit (NaNO2) je najpoznatiji nitrit. Rabi se pri termičkoj obradi željeza i u organskoj sintezi
pri dobivanju diazonijevih soli.
Natrijev tiosulfat (Na2SO3 x 5 H2O) služi kao fiksir u fotografiji.
Natrijev bisulfat (natrijev hidrogen sulfat, NaHSO4) je kiselinska sol. Bezvodni oblik mu je
higroskopan. To je suhi, zrnati proizvod koji se može sigurno isporučiti i pohraniti. Proizvodi se
reagiranjem sumporne kiseline na natrijev hidroksid. Također se može proizvesti reagiranjem
sumporne kiseline na natrijev klorid na povišenim temperaturama, al se prilikom te reakcije
razvija klorovodik.
Natrijev karbonat (Na2CO3*10H2O, soda) je kruta tvar bijele boje. Soda se dobro otapa u vodi, a
otopina je lužnata. Natrijev se karbonat još naziva i kalcinirana soda. Za dobivanje velikih količina
sode koristi se Solvayev postupak. Nastaje neutralizacijom natrijeve lužine s ugljikovim(IV) oksidom.
Natrijev hipoklorit (NaOHCl) je tvar koja pri standardnim uvjetima dolazi u obliku bijelog praha.
Natrijev hipoklorit se najčešde koristi za bjeljenje i dezinfekciju. U tu svrhu se najčešde koriste otopine
malih koncentracija. Koristi se i za tretiranje vode u bazenima, pri čemu sprječava razvoj bakterija i
algi.
3.2 Biološka uloga : Esencijalan za većinu vrsta, uključujući čovjeka.
Toksični unos: = 12 g
Smrtonosna doza: LDˇ50 = 3000 g
Manjak natrija je jako rijedak, može se desiti ukoliko dođe do prenaglog gubitka kroz jako znojenje, proljev ili povradanje. U tom slučaju se daju pida sa natrijom. Simptomi manjka su nizak krvni pritisak, grčevi u mišidima, problemi sa krvotokom i lupanje srca.
Natrij omogudava ulazak glukoze i ostalih hranjivih supstanci u delije, te rad srčanog mišida. Natrij je uključen i u apsorpciju mnogih hranjivih tvari iz crijeva pomodu natrijum- kalijeve pumpe.
Opasnosti: Natrijevi spojevi, što se tiče sadržaja natrija, nisu opasni, ali prevelika
količina NaCl u prehrani može biti toksična. Dnevni unos veći od preporučenih 2-3 g nije preporučljiv osobama sa srčanim problemima.
4 Kalijum
Atomski (redni) broj 19
Relativna atomska masa 39,0983 Naziv na hrvatskom Kalij
Internacionalni naziv Kalium Oksidacijska stanja +1, [1]
Talište / Vrelište (K) 336,80 / 1047 Elektronegativnost 0,82 / 2,42 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 4s1 Element je Metal
Spada u grupu 1 / Ia Spada u skupinu Alkalijski metali
U prirodi kalijum se nalazi u mineralima silvina(KCl),karnalitu(KCl*MgCl*H2O).Ovi minerali se koriste
kao vještačka đubriva.Iz njih se dobiva KCl koji je sirovina za sva ostala kalijumova
jedinjenja.Elementarni kalijum koji se dobiva najčešde elektrolizom stopljenomg KCl,ima veoma malu
primjenu.
4.1 Spojevi Kalcijum Hidrid,KH,nastaje prevođenjem suvog vodonika preko stopljenog kalijuma.On ima kristalnu
rešetku natrijum-hlorida.
Kalcijum-oksid,K2O,Kalijum reaguje sa kiseonikom i u zavisnosti od uslova daje oksid,peroksid ili
superoksid.Kalijum oksid teško nastaje direktnom sintezomiz elemenata.Može se dobiti
zagrijavanjem kalij-nitrata ili nitrita sa elementarnim kalija bez prisustva vazduha:
2KON2 + 2K 4K2O + N2
Kalijum-oksid burno reaguje s vodom.
Kalijum peroksid,može se dobiti sagorijevanjem kalijuma ili K2O uz prisustvo ograničene količine
vazduha:
2K2O + O2 2K2O2
Kalijum-superoksid,KO2 ,nastaje sagorijevanjem kalijuma na vazduhu.
Kalijum-hidroksid,KOH,je jaka higroskopska supstanca.Vrlo je jaka baza.Upotrebljava se za dobijanje
mekih kalijumovih sapuna i za dobijanje K2CO3.
Kalijum-bromid,KBr,se koristi u medicini kao sredstvo za umirenje.Kao i svi ostali halogenidi kalijuma i
KBr ima ionsku kristalnu rešetku natrijum-hlorida.
Kalijum-jodid,KI,se upotrebljava u volumetrijskoj analizi jer rastvara jod.Pod uticijem kiseonika iz
vazduha i katalitičkog dejstva svjetlosti,iz vodenog rastvora KI se izdvaja elementarni jod.Stoga se
rastvor KI drži u tamnim bocama.U medicini se koristi u tarapeutske svrhe (kod ateroskleroze).
Kalijum-nitrat,KNO3,se koristi za konzervisanje mesa.
Kalijum-aluminijum-sulfat,kalijumova stipsa,KAl(SO4 )2 * 12 H2O.To je dvoguba so koja se u medicini
koristi kao adstringens.
Fosfati kalijuma imaju slične osobine sa odgovarajudim fosfatima natrijuma,primarni i sekundarni
kalijum-fosfat čine pufer intracelularne tečnosti.
Kalijum-cijanid,KCN,kao so veoma slabe cijanovodonične kiseline reaguje bazno zbog hidrolize
aniona.Vrlo je otrovno jedinjenje.U reakciji sa razblaženim kiselinama oslobađa se gas
cijanovodonik,koji se može prepoznati po mirisu na gorak badem.Cijano vodonik kao i cijanatna
kiselina kao i njene soli su veoma jak otrov.CN- se ireverzibilno vezuje za gvožđe hemoglobina
krvi,time blokiraju njegove funkcije,a istovremeno iritira neke enzime.
4.2 Biološka uloga : Esencijalan svim živim bićima.
Toksični unos: KCl = 4 g
Smrtonosna doza: LDˇ50 = 2600 mg
Kalij je prisutan u svim stanicama i od suštinske je važnosti za:
rad nervnog sustava, u prenošenju hranjivih materija do stanica, u oslobađanju energije iz mišida kontroli grčenja mišida. regulira balans vode, pomaže sve vrste iscjeljivanja i obnove stanica, pomaže pri zarastanju posjekotina, modrica i drugih povreda tkiva. odstranjuje kiseline iz zglobova, olakšava stanje ukočenosti zglobova pomaže u održavanju pH na optimalnoj razini koja je 7,3 – 7,4. prirodni je ublaživač bolnih nadražaja, glavobolja i migrena. mnogi enzimi traže prisustvo kalij-klorida da bi se uopde aktivirali.
Zbog visoke elektrokemijske aktivnosti kalij se stalno krede i potrebno ga je svakodnevno unositi u velikim količinama kako bi se nadoknadio njegov trošak. Kalijeva sol je elektrolit kao i natrijeva. Zahvaljujudi ovom naelektrisanju on i obavlja sve ove poslove u organizmu.
Opasnosti: Toksičnost kalijevih spojeva uvijek dolazi od aniona, a ne od K+ iona. Ipak,
iako se KCl često koristi kao dodatak hrani, postoje slučajevi kod kojih se prevelika doza KCl-a pokazala smrtonosnom.
4.3 Natrij-kalij pumpa Natrijum-kalijum pumpa je oblik primarnog aktivnog transporta jona kroz delijsku membranu koji se
kredu iz sredine sa manjom u sredinu sa vedom koncentracijom pomodu molekula nosača i uz
potrošnju energije. Pri ovom procesu se joni natrijuma aktivno ispumpavaju iz delije, a joni kalijuma
upumpavaju u deliju
Natrijum-kalijum pumpa ima glavnu ulogu u stvaranju membranskog potencijala životinjskih delija.
Potencijal mirovanja ili membranski potencijal je električni napon koji postoji između unutrašnje
(neg.naelektrisana) i spoljašnje stane (poz.naelektrisana)Kada se ove delije nadraže, onda potencijal
mirovanja postaje akcioni potencijal – nervni impuls, pri kome se obrde polarizovanost membrane
tako da unutrašnja strana postaje pozitivno, a spoljašnja negativno naelektrisana.
Slika.1 1
5 Rubidium
Atomski (redni) broj 37
Relativna atomska masa 85,4678 Naziv na hrvatskom Rubidij
Internacionalni naziv Rubidium Oksidacijska stanja +1, [1]
Talište / Vrelište (K) 312,2 / 961 Elektronegativnost 0,82 / 2,34 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 6s1 Element je Metal
Spada u grupu 1 / Ia Spada u skupinu Alkalijski metal
Ima izotope s masenim brojevima: 86, 87. Metalni je rubidij vrlo reaktivan, po ponašanju i kemijskoj
reaktivnosti sličan kaliju, ali je mekši i aktivniji od njega, te se naprimjer na zraku sam zapali. U
Zemljinoj je kori zastupljen vedim prosječnim postotkom nego olovo, brom, kobalt. Nigdje se nije
nakupio u vedim koncentracijama, te je stoga kasno otkriven (1861, Bunsen i Kirchhoff spektralnom
analizom). Služi pri izradi fotodelija, kao i cezij, a upotrebljava se i u žaruljama jer daje svijetlo slično
danjemu.
5.1 Biološka uloga : Rubidij nema poznatu ulogu; njegove soli imaju stimulativan efekt.
5.2 Toksičnost
: Rubidij može biti toksičan ako se proguta.
Smrtonosna doza: LDˇ50 = 3800 g
5.3 Opasnosti
: Rubidijeve soli su uglavnom inertne, njihova toksičnost gotovo uvijek dolazi od aniona,
a ne od Rb+. Ipak, u tijelu može zamijeniti kalij i ukoliko ga se u organizam uvede u
većim količinama može biti opasan.
6 Cesijum
Atomski (redni) broj 55
Relativna atomska masa 132,90543 Naziv na hrvatskom Cezij
Internacionalni naziv Caesium Oksidacijska stanja +1, [1]
Talište / Vrelište (K) 301,55 / 951,6 Elektronegativnost 0,79 / 2,18 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 6s1 Element je Metal
Spada u grupu 1 / Ia Spada u skupinu Alkalijski metali
Cezij (po IUPAC-u caesium, simbol Cs, latinski - caesium) je hemijski element koji spada u alkalne
metale IA grupe periodnog sistema elemenata. Cezij je najteži stabilni alkalni metal.
Otkriven je 1861. godine, a otkrili su ga Robert Wilhelm Bunsen i Gustav Robert Kirchhoff u
mineralnoj vodi na izvoru u Bad Dürkheimu. Zbog dvije plavičaste spektralne linije po kojima je i
otkriven, dali su mu ime po latinskom nazivu caesium - nebesko plav. Tek 1881. godine Carl
Setterberg je prvi predstavio hemijski čist cezij.
Cezij je ekstremno reaktivan element, vrlo je mehak, ima zlatnožute nijanse, a u potpuno čistom
stanju je srebrenasti sjajni metal. Pošto u kontaktu sa zrakom odmah i veoma burno reagira, čuva se
u hermetički zatvorenim staklenim ampulama. Nema podataka da cezij ima neki biološki značaj. U
prirodi se ne javlja u ljudskom organizmu, a nije ni otrovan.
Radioaktivni izotop 137Cs, koji je proizvod cijepanja jezgra, dospio je u velikim količinama u
atmosferu nakon černobilske katastrofe 26. aprila 1986. godine, što je privuklo pažnju javnosti u
cijelom svijetu.
6.1 TERAPIJA CEZIJUMOM
Tretman maligniteta pomoću cezijuma je rezultat rada najviše doktora A. Kejta Bruvera,
mada on to praktično nikad nije primenio na pacijentima. Nekada je obolelima od raka davano
šest grama cezijuma u prahu dnevno. I to je pokazalo rezultate. Ali molekul cezijuma u prahu
je preveliki da bi ćelija kancera mogla da ga proguta. A ako cezijum ne dođe u unutrašnjost
ćelije on ne može da deluje na nju.
Danas se za ovu terapiju koristi tečni jonski cezijum hlorid. Kada uđe u ćeliju raka cezijum
čini da ona postane alkalna (krv koja transportuje cezijum ne postaje alkalna već samo
unutrašnjost kancerozne ćelije). Cezijum ulazi u kancerozne ćelije kada to drugi sastojci ne
mogu.
Tako se kanceru ograničava uzimanje glikoze i on se izgladnjuje. Kancerozne ćelije postaju
slabe i bolesne. Zaustavlja se fermentacija čime se sprečeva da ćelija koristi glikozu.
Neutrališe se mliječna kiselina koja je glavni uzrok ćelijskog nekontrolisanog umnožavanja.
Poznati terapeut u lečenju raka cezijumom je bio nemački lekar dr Hans Nijper (1928-1998).
Mnogi slavni Amerikanci su išli kod njega na tretman uključujući jednog američkog
predsednika.
"Tečni jonski cezijum hlorid kanceroznu ćeliju čini alkalnom i do 8.0 i više. Tako bolesnu
imuni sistem je konačno likvidira. Krvni serum ostaje i dalje na normali ili približno 7.4.
Ne samo da se ovim tumor nakon nekoliko nedelja smanjuje već se prekida proces daljeg
pretvaranja zdravih ćelija u kancerozne. Bol od tumora se zaustavlja 12 do 24 časa od prve
terapije".
6.2 Biološki značaj
Prirodno, cezij se ne nalazi u ljudskom organizmu. Putem hrane, zbog sličnosti sa kalijem,
cezij se resorbira u probavnom sistemu, te kao i kalij uglavnom se taloži u mišićnom tkivu.
Biološko poluvrijeme eliminacije cezija iz ljudskog organizma, u zavisnosi od starosti i spola
osobe, iznosi u prosjeku oko 110 dana.Cezij je hemijski samo u vrlo maloj mjeri otrovan.
Tipična smrtonosna doza LD50 za cezijeve soli iznosi oko 1000 mg/kg (kod pacova, oralno).
Od većeg značaja je ipak otrovno djelovanje ionizirajućeg zračenja unesenih radioaktivnih
cezijevih izotopa, koje u zavisnosti od doze zračenja mogu prouzrokovati trovanje
radijacijom. Zbog dobre rastvorljivosti u vodi većine cezijevih soli, one se u potpunosti
resorbiraju u probavnom sistemu i najvećim dijelom se talože u mišićnom tkivu.Putem
uzimanja hranom radioaktivnog 137Cs nakon černobilske katastrofe 1986. godine na području
SR Njemačke izmjerena je prosječna efektivna doza zračenja u prva tri mjeseca nakon nesreće
od 0,6 μSv kod prosječne odrasle osobe.
6.3 Cezijum hidrid
Cezijum hidrid (CsH) je jedinjenje cezijuma i vodonika. On je bio prva supstanca koja je
generisana putem svetlošću indukovanog formiranja čestica u metalnoj pari.
Jezgra cezijuma u CsH molekulu mogu da budu hiperpolarizovana putem interakcija s parom
cezijuma u procesu poznatom kao spinska razmjena optičkim pumpanjem. Taj proces može
da poveća nuklearno magnetno rezonantni (NMR) signal jezra cezijuma za jedan red veličine
indukovanog formiranja čestica u metalnoj pari.
7 Francijum
Atomski (redni) broj 87
Relativna atomska masa 223,0197 Naziv na hrvatskom Francij
Internacionalni naziv Francium Oksidacijska stanja 1
Talište / Vrelište (K) 300 / 950 Elektronegativnost 0,7 / n.a.
Konfiguracija zadnje ljuske 7s1 Element je Metal
Spada u grupu 1 / Ia Spada u skupinu Alkalijski metali
Kemijski element francij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Fr, atomski (redni) broj mu je
87, a atomska masa mu iznosi 223,02 (223) *1+. Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih
elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata). Francij je visokoradioaktivni
metal koji propada na astat, radij i radon. Kao alkalijski, on ima jedan valentni elektron.
To je bio posljednji element otkriven u prirodi, za razliku od sintetičkih. Izvan laboratorija, francij je
iznimno rijedak, u tragovima pronađen u uranovim i torijevim rudama, gdje se izotop francij-223
nalazi. U bilo kojem trenutku u Zemljinoj kori sveukupno ga je 20-30 g., ostatak je potpuno sintetički.
Najvedi iznos ikada prikupljen bio je grozd od preko 300 000 atoma (od francija-210).
SPOJEVI I UPOTREBA
Francij se može dobiti bombardiranjem torija protonima. Budući da nije izolirana
zamjetljiva količina francija ili njegovih spojeva, kemijska svojstva su istraživana
radiokemijskim tehnikama. Kao i ostali alkalijski elementi, može se iz otopine istaložiti u
obliku karbonata, hidroksida, fluorida, kromata, sulfata i sulfida. Od rubidija i cezija može
se izdvojiti pomoću kationskih izmjenjivača.
Poznato je dvadesetak radioaktivnih i vrlo nestabilnih izotopa masenih brojeva od 201 do
231 (francij je najnestabilniji od prvih sto elemenata u periodnom sustavu). Metal francij
ima talište oko 27°C, a vrelište oko 680°C. Poput rubidija i cezija daje teško topljive
taloge sastava FrClO4 i Fr2PtCL6. Upotreba francija ograničena je samo na znanstvena
istraživanja.
8 Reference :
Odabrana poglavlja hemije – prof.dr.Munira Mazalovid
http://hr.wikipedia.org/wiki/Francij
http://sr.wikipedia.org/wiki/Cezijum_hidrid
http://www.ivonazivkovic.net/KANCER-2.html
http://bs.wikipedia.org/wiki/Cezij
Top Related