Dan doktorata 2016.
Doktorski studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva
Zagreb, 3. ožujka 2016.
i
DAN DOKTORATA 2016
Doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i računarstva
ii
Nakladnik: Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, 10000 Zagreb
www.fer.unizg.hr
Voditelj doktorskog studija: prof. dr. sc. Gordan Gledec
Urednik: prof. dr. sc. Roman Malarić
Urednički odbor:
prof. dr. sc. Maja Matijašević
Ninoslav Holjevac, mag. ing.
Mirjana Grubiša
mr. sc. Jadranka Lisek
Grafička priprema: Ivica Kunšt, dipl. ing.
Tisak: Skriptarnica
Naklada tiskanog izdanja: 150
ISBN 978-953-184-215-0
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 000925580.
iii
Sadržaj
Sadržaj ................................................................................................................................................... iii
Predgovor ................................................................................................................................................ v
Program skupa ....................................................................................................................................... vi
Popis obranjenih doktorata u akademskoj godini 2014./2015. ............................................................. vii
Andrijašević, Andrea ...................................................................................................................... 1
Antulov-Fantulin, Nino ................................................................................................................... 2
Arbula, Damir ................................................................................................................................. 3
Badnjević, Almir ............................................................................................................................. 4
Baraković, Sabina ........................................................................................................................... 5
Bećirović, Elvisa ............................................................................................................................. 6
Bobanac, Vedran ............................................................................................................................. 7
Bojanjac, Dario ............................................................................................................................... 8
Bojić, Srećko ................................................................................................................................... 9
Jerbić, Ana Branka ........................................................................................................................ 10
Brčić, Mario .................................................................................................................................. 11
Dadić, Tonći .................................................................................................................................. 12
Davidović, Davor .......................................................................................................................... 13
Deljac, Željko ................................................................................................................................ 14
Dropuljić, Branimir ....................................................................................................................... 15
Grgurić, Andrej ............................................................................................................................. 16
Gulić, Marko ................................................................................................................................. 17
Hadjina, Tamara ............................................................................................................................ 18
Havić, Zijad ................................................................................................................................... 19
Hofman, Daniel ............................................................................................................................. 20
Hrgetić, Mario ............................................................................................................................... 21
Hribar, Lovre ................................................................................................................................. 22
Ileš, Šandor ................................................................................................................................... 23
Ivančić, Dorian .............................................................................................................................. 24
Kanthe, Ashok Mallayya............................................................................................................... 25
Krbot Skorić, Magdalena .............................................................................................................. 26
Kutija, Martina .............................................................................................................................. 27
Lednicki, Luka .............................................................................................................................. 28
Lešić, Vinko .................................................................................................................................. 29
Lipovac, Adriana ........................................................................................................................... 30
Macan, Miroslav ........................................................................................................................... 31
iv
Markulin, Darko ............................................................................................................................ 32
Milešević, Boško ........................................................................................................................... 33
Miletić, Vedran ............................................................................................................................. 34
Mrčela, Ivan .................................................................................................................................. 35
Muha, Damir ................................................................................................................................. 36
Mutka, Alan .................................................................................................................................. 37
Nakić, Jelena ................................................................................................................................. 38
Nazor, Igor .................................................................................................................................... 39
Pečur, Danimir .............................................................................................................................. 40
Picek, Stjepan ................................................................................................................................ 41
Pobar, Miran ................................................................................................................................. 42
Rajšl, Ivan ..................................................................................................................................... 43
Rubeša, Renata .............................................................................................................................. 44
Saulig, Nicoletta ............................................................................................................................ 45
Šeba, Vitomir ................................................................................................................................ 46
Šinka, Davor ................................................................................................................................. 47
Štambuk, Igor ................................................................................................................................ 48
Težak, Nenad ................................................................................................................................ 49
Tudić, Vladimir ............................................................................................................................. 50
Uskoković, Milan .......................................................................................................................... 51
Popis postera ......................................................................................................................................... 52
Indeks autora ......................................................................................................................................... 56
v
Predgovor
Dobro došli na prvi Dan doktorata doktorskoga studija Elektrotehnika i računarstvo na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu!
"Dan doktorata" (PhD Day) uspostavljen je po uzoru na vrhunska svjetska sveučilišta, kao otvoreni
skup na kojemu doktorandi javno predstavljaju svoje istraživačke rezultate, a svima zainteresiranima
pruža uvid u raznolikost i kvalitetu znanstvenog rada Fakulteta. Kroz ovaj događaj također želimo
obogatiti Istraživački seminar na našem doktorskom studiju kroz predstavljanje vlastitih rezultata i
razmjenu iskustava među doktorandima.
Program skupa uključuje dvije radne sekcije te neformalno druženje i umrežavanje. U prvoj sekciji bit
će usmeno predstavljeni odabrani doktorati obranjeni u akademskoj godini 2014./2015., a u drugoj
preliminarni rezultati doktorskih istraživanja u tijeku, u obliku poster-sekcije.
Kriterij odabira radova za prvu sekciju izvrsnost je u skladu s priznanjima koje FER dodjeljuje za
istaknute doktorske disertacije, a to su Srebrna plaketa "Josip Lončar" i nagrada "KONČAR", za
disertacije obranjene u akademskoj godini 2014./2015.
U drugoj sekciji doktorandi će u obliku postera predstaviti aktualne rezultate svojih istraživanja, u
rasponu od prikaza obranjene teme doktorske disertacije do preliminarnih rezultata istraživanja. U
kategoriji postera bit će dodijeljeno pisano Priznanje za najbolji poster Dana doktorata 2016.
Voditelj doktorskog studija Dekan
Prof. dr. sc. Gordan Gledec Prof. dr. sc. Mislav Grgić
vi
Program skupa
10.00-11.00 Registracija sudionika
11.00-11.15 Otvaranje skupa
Prof. dr. sc. Mislav Grgić
11.15-12.45 Prezentacije nagrađenih doktorata
Dr. sc. Sabina Baraković
Višedimenzionalno modeliranje iskustvene kvalitete pregledavanja
sadržaja weba putem pokretnih uređaja
Dr. sc. Davor Davidović
Rješavanje velikog punog simetričnog svojstvenog problema na
hibridnim arhitekturama
Dr. sc. Martina Kutija
Bezsenzorsko upravljanje kaveznim asinkronim vjetrogeneratorom
temeljeno na fazno zatvorenoj petlji
Dr. sc. Vinko Lešić
Upravljanje vjetroagregatom otporno na elektromehaničke kvarove
generatora
Dr. sc. Nicoletta Saulig
Procjena kompleksnosti nestacionarnih signala zasnovana na
Rényijevoj entropiji.
Završna riječ
12.45-13.15 Poster-sekcija
Dan doktorata 2016.
vii
Popis obranjenih doktorata u akademskoj godini 2014./2015.
Naslov doktorata Autor Mentor
1 Metoda slijepe estimacije vremena odjeka
temeljena na značajkama govornoga signala Andrea Andrijašević
Prof. dr. sc. Hrvoje
Domitrović
Izv. prof. dr. sc.
Miroslav Vrankić
2
Algoritmi za statističko zaključivanje o
epidemijskim procesima na kompleksnim
mrežama
Nino Antulov-
Fantulin
Izv. prof. dr. sc. Mile
Šikić
Dr. sc. Tomislav
Šmuc
3
Raspodijeljeni algoritam za određivanje
položaja čvorova u neusidrenoj bežičnoj mreži
osjetila Damir Arbula
Prof. dr. sc. Zdenko
Kovačić
4 Integrirani programski sustav za klasifikaciju
astme i kronične opstruktivne plućne bolesti Almir Badnjević
Prof. dr. sc. Mario
Cifrek
5
Višedimenzionalno modeliranje iskustvene
kvalitete pregledavanja sadržaja weba putem
pokretnih uređaja) Sabina Baraković
Doc. dr. sc. Lea
Skorin-Kapov
6
Upravljanje vjetroelektranom u primarnoj
regulaciji frekvencije elektroenergetskog
sustava zasnovano na referentnom modelu Elvisa Bećirović
Prof. dr. sc. Nedjeljko
Perić
Prof. dr. sc. Mirza
Kušljugić
7 Linearno parametarski promjenjivo
upravljanje velikim vjetroagregatima Vedran Bobanac
Izv. prof. dr. sc.
Mario Vašak
8
Raspršenje elektromagnetskoga vala na
anizotropnim planarnim i cilindričnim
strukturama Dario Bojanjac
Prof. dr. sc. Zvonimir
Šipuš
9
Prijelazne elektromagnetske pojave pri
sklapanju malih induktivnih i kapacitivnih
struja u visokonaponskim postrojenjima Srećko Bojić
Prof. dr. sc. Ivo
Uglešić
10
Izlučivanje elektroencefalografskih
oscilatornih promjena vezanih uz pokrete s
primjenom na sučelje mozga i računala Ana Branka Jerbić
Prof. dr. sc. Mario
Cifrek
11
Proaktivno-reaktivno vremensko
raspoređivanje na projektima sa zahtjevima
fleksibilnosti i kvalitete Mario Brčić
Prof. dr. sc. Damir
Kalpić
12 Poučavanje početnog programiranja temeljeno
na semantičkom vrednovanju programa Tonći Dadić
Prof. dr. sc. Vlado
Glavinić
Prof. dr. sc. Marko
Rosić
Dan doktorata 2016.
viii
13
Rješavanje velikog punog simetričnog
svojstvenog problema na hibridnim
arhitekturama Davor Davidović
Izv. prof. dr.
Domagoj Jakobović
Prof. dr. sc. Karolj
Skala
14 Sustav inteligentnih metoda za predviđanje
smetnji u širokopojasnim mrežama Željko Deljac
Doc. dr. sc. Mirko
Randić
15
Estimacija emocionalnih stanja zasnovana na
dubinskoj analizi akustičkih značajki
govornoga signala Branimir Dropuljić
Prof. dr. sc. Davor
Petrinović
Prof. dr. sc. Krešimir
Ćosić
16
Prilagodba korisničkih sučelja za
multimodalnu interakciju u okolinom
potpomognutom življenju Andrej Grgurić
Izv. prof. dr. sc.
Mario Kušek
17
Automatsko pronalaženje podudarnosti u
ontologijama primjenom paralelne
kompozicije osnovnih metoda Marko Gulić
Izv. prof. dr. sc.
Boris Vrdoljak
18
Upravljanje mrežnim pretvaračem
vjetroagregata u uvjetima mrežnih
poremećaja Tamara Hadjina
Izv. prof. dr. sc.
Mato Baotić
Dr. sc. Krešimir
Vrdoljak
19
Usporedna analiza arhitektura i scenarija
uvođenja optičke pristupne mreže sljedeće
generacije Zijad Havić
Prof. dr. sc. Branko
Mikac
20 Mnogojezgrene arhitekture mreža na čipu
za obradu multimedije Daniel Hofman
Prof. dr. sc. Mario
Kovač
Prof. dr. sc. Jose
Flich Cardo
21
Procjena stanja dinamike vozila zasnovana
na fuziji senzora primjenom adaptivnoga
Kalmanova filtra Mario Hrgetić
Prof. dr. sc. Mario
Cifrek
Prof. dr. sc. Joško
Deur
22
Modeliranje nefunkcijskih svojstava
programskih komponenata signalizacijskih
protokola Lovre Hribar
Prof. dr. sc. Ignac
Lovrek
Prof. dr. sc. Darko
Huljenić
23
Optimalno upravljanje stupnim kranom
temeljeno na politopskom linearnom
parametarski promjenjivom modelu Šandor Ileš
Prof. dr. sc. Fetah
Kolonić
24
Jednoslojno upravljanje memorijom
temeljeno na integraciji dodjeljivanja i
zbrinjavanja memorije Dorian Ivančić
Prof. dr. sc. Danko
Basch
25
Sigurnosni usmjerni protokol protiv napada
uskraćivanja usluge u pokretnim ad hoc
mrežama
Ashok Mallayya
Kanthe
Prof. dr. sc. Dina
Šimunić
Dan doktorata 2016.
ix
26
Ispitivanje funkcionalnoga stanja
vibracijskoga osjetnog puta vibracijskim
evociranim potencijalima
Magdalena Krbot
Skorić Prof. dr. sc. Mario
Cifrek
27
Bezsenzorsko upravljanje kaveznim
asinkronim vjetrogeneratorom temeljeno na
fazno zatvorenoj petlji Martina Kutija
Doc. dr. sc. Damir
Sumina
28
Programski i sklopovski modeli u razvoju
ugradbenih sustava utemeljenom na
programskim komponentama Luka Lednicki
Prof. dr. sc. Mario
Žagar
Prof. dr. sc. Ivica
Crnković
29 Upravljanje vjetroagregatom otporno na
elektromehaničke kvarove generatora Vinko Lešić
Izv. prof. dr. sc.
Mario Vašak
30
Predviđanje učestalosti neuklonjivih
pogrešaka u prijenosu frekvencijskog
multipleksa ortogonalnih podnosilaca
vremenski disperzivnim kanalom
Adriana Lipovac Prof. dr. sc. Borivoj
Modlic
31
Smanjivanje istosmjerne komponente struje
izmjenjivača s galvanskim odvajanjem na
tračničkim vozilima Miroslav Macan
Prof. dr. sc. Željko
Jakopović
32
Formalizam za modeliranje poslovnog
upravljanja javnom telekomunikacijskom
mrežom Darko Markulin
Prof. dr. sc. Marijan
Kunštić
33 Elektromagnetski utjecaj sustava električne
željeznice na metalne strukture Boško Milešević
Prof. dr. sc. Ivo
Uglešić
34
Metoda optimiranja raspoloživosti optičke
telekomunikacijske mreže u prisustvu
koreliranih kvarova Vedran Miletić
Prof. dr. sc. Branko
Mikac
35
Kompenzacija mrtvoga vremena i napona
vođenja tranzistora i dioda kod diodno
pritegnutoga trorazinskoga izmjenjivača Ivan Mrčela
Prof. dr. sc. Viktor
Šunde
36
Elektromagnetske strukture temeljene na
pasivnim i aktivnim metamaterijalima
približno nulte permitivnosti Damir Muha
Prof. dr. sc. Silvio
Hrabar
37
Adaptivno upravljanje gibanjem
četveronožnoga robota korištenjem
promjenjive podatnosti rotirajućih spiralnih
stopala
Alan Mutka Prof. dr. sc. Zdenko
Kovačić
38 Prilagodljivo e-učenje zasnovano na
stilovima učenja korisnika Jelena Nakić
Prof. dr. sc. Vlado
Glavinić
Prof. dr. sc. Andrina
Granić
Dan doktorata 2016.
x
39
Metoda za procjenu izvodljivosti i uvođenja
informacijskih sustava u mala i srednja
poduzeća Igor Nazor
Prof. dr. sc. Krešimir
Fertalj
40
Postupak tehno-ekonomske analize hibridnih
optičko-bežičnih pristupnih mreža
simulacijom Monte Carlo Danimir Pečur
Prof. dr. sc. Ignac
Lovrek
41 Primjene evolucijskog računarstva u
kriptologiji Stjepan Picek
Izv. prof. dr. sc.
Domagoj Jakobović
Izv. prof. dr. sc. Lejla
Batina
42 Sinteza hrvatskoga govora utemeljena na
odabiru jedinica i stohastičkim modelima Miran Pobar
Prof. dr. sc. Slobodan
Ribarić
Prof. dr. sc. Ivo Ipšić
43
Modeliranje koordiniranoga rada dviju
hidroelektrana različitih vlasnika na istom
vodnom slivu Ivan Rajšl
Prof. dr. sc. Slavko
Krajcar
Prof. dr. sc. Ivar
Wangensteen
44
Utvrđivanje parametara elektroenergetskoga
sustava za unapređenje procjene stanja i
zaštite na osnovi sinkroniziranih mjerenja Renata Rubeša
Prof. dr. sc. Ante
Marušić
45 Procjena kompleksnosti nestacionarnih
signala zasnovana na Rényijevoj entropiji Nicoletta Saulig
Prof. dr. sc. Damir
Seršić
Izv. prof. dr. sc.
Viktor Sučić
46 Prilagodljivo skakanje frekvencija u OFDM
širopojasnim radijskim mrežama Vitomir Šeba
Prof. dr. sc. Borivoj
Modlic
47
Metoda za kvantitativnu procjenu i
upravljanje rizikom od terorizma za
energetske sustave Davor Šinka
Prof. dr. sc. Vladimir
Mikuličić
48 Mjerni sustav za preciznu usporedbu etalona
otpora malih nazivnih vrijednosti Igor Štambuk
Prof. dr. sc. Roman
Malarić
49
Aktivno potiskivanje niskofrekvencijskih
struja smetnji primjenom upravljanih
mrežnih sučelja energetskih pretvarača u
željezničkim vozilima
Nenad Težak Prof. dr. sc. Ivan
Petrović
50
Modeliranje električnih karakteristika
fotonaponske amorfno-nanokristalične
silicijske ćelije Vladimir Tudić
Prof. dr. sc. Sejid
Tešnjak
Dr. sc. Davor Gracin
51 Višeosjetilni aktivni sustav za smanjenje
izobličenja niskofrekvencijskog zvučnika Milan Uskoković
Prof. dr. sc. Bojan
Ivančević
Dan doktorata 2016.
1
Ime i prezime
Andrea Andrijašević
Životopis Rođena je 1985. u Rijeci. Diplomirala je 2009. na sveučilišnom dodiplomskom
studiju elektrotehnike Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Dobitnica je
Dekanove nagrade za studenticu generacije za ak. god. 2004./2005. - 2008./2009.,
Rektorove nagrade 2009. godine te Top stipendije za top studente 2009. godine.
Od srpnja 2009. zaposlena je na tom fakultetu u Zavodu za elektroenergetiku
Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U svrhu stručnoga usavršavanja, 2013.
provela je tri mjeseca na Sveučilištu Queen Mary u Londonu u Ujedinjenom
Kraljevstvu. Koautorica je više znanstvenih radova. Služi se engleskim,
talijanskim i francuskim jezikom. Godine 2015. obranila je disertaciju na
Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Mentori Prof. dr. sc. Hrvoje Domitrović Izv. prof. dr. sc. Miroslav Vrankić
Datum obrane 11. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Metoda slijepe estimacije vremena odjeka temeljena na značajkama govornoga
signala (Blind method of reverberation time estimation based on speech signal
features).
Sažetak Cilj ovog rada predstavljao je razvoj nove metode za slijepu estimaciju vremena
odjeka koja će uzimati u obzir i značajke govornoga signala. Provedena je
usporedba rada postojećega maximum-likelihood estimatora s predloženim
estimatorom temeljenim na metodi najmanjih kvadrata. Rezultati su pokazali da,
uz podjednaku razinu točnosti i preciznosti, predloženi estimator omogućuje
značajno brži proračun vrijednosti parametra. S druge strane, provedena je analiza
veze između točnosti estimacije vremena odjeka i fonetskoga sadržaja riječi na
temelju čije se sekvence opadanja energije estimacija provodi. Upotrebom
govornoga korpusa logatoma te mjerenih odziva, impulsnih odziva generiranih
prema statističkom modelu kasnoga odjeka i impulsnih odziva dobivenih ray-
tracing metodom, ispitao se i utjecaj načina izgovora riječi te spola govornika na
točnost estimacije. Na temelju uvida dobivenoga kroz analize, razvijen je novi
način odabira segmenata iz kojih se procjenjuje vrijednost vremena odjeka, a
čijim se korištenjem povećava točnost estimacije. Provedeno istraživanje
rezultiralo je sljedećim znanstvenim doprinosima: postupak za određivanje
utjecaja fonetskoga sadržaja govornog signala na slijepu estimaciju vremena
odjeka, metoda za određivanje utjecaja načina izgovora govornoga signala na
slijepu estimaciju vremena odjeka, klasifikacija vremensko-frekvencijskih
karakteristika fonema prema točnosti estimacije vremena odjeka te unaprijeđeni
način odabira segmenata govornoga signala u svrhu poboljšanja slijepe estimacije
vremena odjeka.
Dan doktorata 2016.
2
Ime i prezime
Nino Antulov-Fantulin
Životopis Rođen je 1986. u Slavonskom Brodu. Završio je 2008. preddiplomski, 2010.
diplomski te 2015. doktorski studij računarstva na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Dobitnik je Rektorove nagrade
(2008./2009.) te je na istom fakultetu od 2010. do 2013. radio kao asistent u
nastavi. Godine 2010. zaposlio se u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu kao
stručni suradnik na projektu te poslije kao znanstveni novak, radeći na
problemima s dubinskom analizom podataka, sa strojnim učenjem i kompleksnim
mrežama. Tijekom rada u Institutu sudjeluje na raznim hrvatskim i europskim
projektima, međunarodnim konferencijama i znanstvenim posjetima. Autor je
više znanstvenih i stručnih radova objavljenih u uglednim međunarodnim
časopisima.
Mentori Izv. prof. dr. sc. Mile Šikić Dr. sc. Tomislav Šmuc
Datum obrane 7. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Statistical inference algorithms for epidemic processes on complex networks
(Algoritmi za statističko zaključivanje o epidemijskim procesima na
kompleksnim mrežama)
Sažetak Glavna su tema doktorskoga rada nove metode i algoritmi za modeliranje i
statističku procjenu epidemijskih procesa bazirani na stohastičkomu modelu
Podložan-Zaražen-Oporavljen (engl. Susceptible-Infected-Recovered - SIR) na
proizvoljnim mrežnim strukturama. Algoritmi i metode posvećeni su rješavanju
dvaju tipova problema: procjena ishoda epidemije ("unaprijed u vremenu") i
procjena početnih uvjeta epidemije iz jedne realizacije epidemijskoga procesa
("unatrag u vremenu"). Kako bismo brzo procijenili ishod epidemije, konstruiran
je novi algoritam (FastSIR algoritam) koji ne slijedi vremensku dinamiku
epidemije. FastSIR algoritam koristi vjerojatnosnu distribuciju broja zaraženih u
prvom susjedstvu u limesu vremena kako bi ubrzao simulaciju. Za procjenu
početnih uvjeta tj. izvora epidemije konstruirani su različiti Monte Carlo
procjenitelji izglednosti izvora epidemije. Za svrhu prepoznavanje realizacija koje
dolaze iz više izvora konstruiran je algoritam koji se temelji na Kolmogorov-
Smirnov statistici nad distribucijama sličnosti realizacija. Znanstveni su doprinosi
doktorskoga rada novi algoritmi zasnovani na SIR modelu na proizvoljnim
mrežnim strukturama s ciljem a) brzog određivanja ishoda stohastičkoga
epidemijskoga procesa, b) određivanja izvora epidemije iz realizacije
stohastičkoga epidemijskoga procesa i c) razlikovanja realizacija iz jednog ili više
izvora stohastičkoga epidemijskoga procesa.
Dan doktorata 2016.
3
Ime i prezime
Damir Arbula
Životopis Rođen je 1978. u Zadru. Diplomirao je 2002. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smjer radiokomunikacije i profesionalna
elektronika. Na tom je fakultetu obranio magistarski rad u polju elektrotehnike,
grana automatika. Od 2004. radi kao asistent na Tehničkom fakultetu Sveučilišta
u Rijeci. U nastavi sudjeluje u više kolegija na preddiplomskim studijima
elektrotehnike i računarstva te na diplomskom studiju računarstva. Glavno
područje njegova stručnog interesa su bežične mreže osjetila s naglaskom na
raspodijeljene algoritme i metode za estimaciju položaja. Aktivan je i u području
asistivnih tehnologija, gdje s kolegama s Tehničkoga fakulteta u Rijeci od 2009.
razvija sustav za upravljanje domom pomoću govora.
Mentor Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić
Datum obrane 26. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Raspodijeljeni algoritam za određivanje položaja čvorova u neusidrenoj bežičnoj
mreži osjetila (Distributed algorithm for node localization in anchor free wireless
sensor network)
Sažetak U radu je opisana i analizirana izvorna metoda za procjenu kvalitete određivanja
položaja čvorova bežične mreže osjetila korištenjem faktora geometrijskoga
slabljenja preciznosti dobivenoga iz estimiranih lokacija. Isprojektiran je izvorni
raspodijeljeni algoritam za određivanje položaja čvorova korištenjem estimiranih
azimuta čvorova susjeda. Metoda za procjenu kvalitete iskorištena je u heuristici,
koja omogućuje veću točnost estimacije. U cilju učinkovita ispitivanja složenih
strategija napisan je programski simulator raspodijeljenih algoritama. Rezultati
dobiveni u simulatoru pokazuju smanjenu pogrješku estimacije položaja
raspodijeljenoga algoritma u odnosu na odgovarajuću centraliziranu inačicu.
Algoritam je implementiran u ispitnoj mreži osjetila u sklopu čega je
isprojektirano, izrađeno i ispitano osjetilo za estimaciju azimuta susjednih
čvorova koje se zasniva na mjerenju jakosti elektromagnetskoga zračenja u
infracrvenom dijelu spektra. Znanstveni su doprinosi doktorskoga rada sljedeći:
1) Metoda procjene kvalitete određivanja položaja čvorova, 2) Raspodijeljeni
algoritam koji točnije određuje položaje čvorova u bežičnoj mreži osjetila
primjenom heuristike za detekciju i izbjegavanje korištenja nedovoljno kvalitetno
lokaliziranih dijelova mreže, a posebice za mreže s nekonveksnom topologijom,
3) Programski simulator raspodijeljenih algoritama u bežičnim mrežama osjetila
koji omogućuje implementaciju i brzo ispitivanje složenih strategija i metoda, 4)
Eksperimentalna verifikacija raspodijeljenog algoritma za određivanje položaja u
bežičnoj mreži osjetila.
Dan doktorata 2016.
4
Ime i prezime
Almir Badnjević
Životopis Rođen je 1986. u Bosanskoj Krupi u Bosni i Hercegovini. Diplomski rad obranio
je u srpnju 2010. na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Od lipnja 2010. do
lipnja 2013. bio je rukovoditelj laboratorija i servisa u tvrtki New Technology d.
o. o. Sarajevo, a od lipnja 2013. do ožujka 2014. stručni suradnik Instituta za
mjeriteljstvo BiH. Od ožujka 2014. stalno je zaposlen u tvrtki VERLAB d. o. o.
na poziciji direktora. Istodobno je na matičnom fakultetu angažiran kao stručnjak
iz prakse, a od veljače 2015. i na Međunarodnom Burč univerzitetu (International
Burch University) u Sarajevu. Disertaciju je obranio u rujnu 2015. na Sveučilištu
u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. U svojoj karijeri dodatno se
specijalizirao iz područja medicinskih uređaja u više od deset europskih zemalja.
Autor je ili koautor jednoga članka u časopisu indeksiranom u podatkovnoj bazi
Science Citation Index (SCI) expanded, četiriju članaka u ostalim časopisima, 15
članaka s međunarodnim konferencijama i pet članaka u zbornicima radova.
Mentor Prof. dr. sc. Mario Cifrek
Datum obrane 25. 9. 2015.
Naslov
disertacije
Integrirani programski sustav za klasifikaciju astme i kronične opstruktivne
plućne bolesti (Integrated software system for asthma and chronic obstructive
pulmonary disease classification)
Sažetak U ovom doktorskom radu predstavljene su metode klasifikacije astme i KOPB
bazirane na neizrazitom odlučivanju i umjetnim neuronskim mrežama. Njihova
pravila su definisana na osnovu preporuka i vodiča nadležnih organizacija za
istraživanje astme i KOPB. Za treniranje umjetnih neuronskim mreža korišteno je
1000 nalaza dobivenih od CareFusion kompanije. Zatim, kompletan sustav je
validiran sa 455 pacijenata plućnog odjeljenja Kliničkog centra Univerziteta u
Sarajevu. Od 170 astmatičara, sustav je ispravno klasificirao 99,41%, dok u
slučaju od 248 KOPB pacijenata ispravno je klasificirao 99,19% slučajeva. Sustav
je ispravno klasificirao svih 37 zdravih pacijenata. Klasifikacija astme i KOPB
vrši se koristeći rezultate testova spirometrije i IO-e, na osnovu čega se može
odrediti statička procjena stanja dišnog sustava ispitanika. Dodatno su
implementirane i metode za dobivanje dinamičke procjene stanja ispitanika, što se
postiže korištenjem BDT i/ili BPT testova. Kao rezultat istraživanja, ostvareni su
sljedeći znanstveni doprinosi:Metoda klasifikacije astme i kronične opstruktivne
plućne bolesti na osnovi testova plućne funkcije i simptoma uporabom
kombinacije neuronskih mreža i neizrazitog odlučivanja.Metoda klasifikacije
dinamičke procjene stanja dišnog sustava ispitanika primjenom inhalatornih
lijekova i provokativnih tvari uporabom kombinacije neuronskih mreža i
neizrazitog odlučivanja.Metoda validacije sustava i izračuna pogreške pri
postavljanju dijagnoza u slučajevima statičke i dinamičke procjene stanja dišnog
sustava ispitanika.
Dan doktorata 2016.
5
Ime i prezime
Sabina Baraković
Životopis Rođena je 1987. u Tuzli u Bosni i Hercegovini. Godine 2009. diplomirala je na
Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta u Tuzli te je dobitnica Zlatne plakete
Sveučilišta u Tuzli za natprosječan prosjek od 9,81 tijekom studija. Godine 2010.
upisala se na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva, a istraživačko područje kojim se bavi uključuje
višedimenzionalno modeliranje iskustvene kvalitete za višemedijske aplikacije i
aplikacije zasnovane na webu, upravljanje kvalitetom usluge i iskustvenom
kvalitetom u mobilnim i mrežama sljedeće generacije. Autorica je ili koautorica
20 članaka objavljenih u inozemnim časopisima i konferencijskim zbornicima.
Trenutačno sudjeluje u Europskoj COST akciji IC1003 - QUALINET kao članica
upravnoga odbora za Bosnu i Hercegovinu i koordinatorica online škole.
Mentor Doc. dr. sc. Lea Skorin-Kapov
Datum obrane 16. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Multidimensional modelling of quality of experience for mobile web browsing
(Višedimenzionalno modeliranje iskustvene kvalitete pregledavanja sadržaja
weba putem pokretnih uređaja)
Sažetak Ovo je istraživanje bilo motivirano izazovom da se dublje i opsežnije razumije
utjecaj više faktora na iskustvenu kvalitetu (Quality of Experience, QoE) i njene
dimenzije u kontekstu pregledavanja sadržaja weba pokretnim uređajima.
Prepoznata je potreba da se iskustvena kvaliteta razmotri kao višedimenzionalni
koncept te otkriju i kvantificiraju odnosi između više faktora utjecaja, iskustvene
kvalitete i njenih dimenzija. Ključni i jedinstveni doprinos ove teze su
višedimenzionali modeli iskustvene kvalitete i njenih metrika u kontekstu
pregledavanja informacijskih i tematskih portala, te portala elektroničke pošte
pametnim telefonima i tabletima, koji su razvijeni na osnovu podataka
prikupljenih u sistematičnim evaluacijskim eksperimentima. Predloženi modeli,
koji predstavljaju i kvantificiraju međusobne odnose razmatranih faktora (dizajna
web stranice, vremena učitavanja web stranice, kvalitete informacije na web
stranici) na iskustvenu kvalitetu i njene razmatrane dimenzije (percipirana
uporabljivost web stranice, percipirana estetika web stranice, percipirano vrijeme
učitavanja web stranice i percipirana kvaliteta informacije na web stranici) prvi su
u ovom području istraživanja te mogu pridonijeti razumijevanju iskustvene
kvalitete pregledavanja sadržaja weba pokretnim uređajima, što posljedično vodi
uspješnom upravljanju korisničkim zadovoljstvom. Uzimajući u obzir da su
predloženi modeli validirani u stvarnom mrežnom okruženju, razni zainteresirani
akteri u lancu pružanja usluge mogu ih koristiti za predviđanje i poboljšanje
iskustvene kvalitete.
Dan doktorata 2016.
6
Ime i prezime
Elvisa Bećirović
Životopis Rođena je 1980. u Konjicu u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je
elektroenergetiku 2005. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Od travnja 2005. zaposlena je u JP Elektroprivredi BiH d. d. Sarajevo. Akademski
stupanj magistrice tehničkih znanosti iz područja elektrotehnike stekla je 2008. na
Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli. Godine 2015. obranila je disertaciju
na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Autorica je i
koautorica više stručnih i znanstvenih radova na međunarodnim i domaćim
konferencijama te u znanstvenim i stručnim časopisima. Angažirana je i kao
stručnjakinja iz prakse na SSST-u i IBU-u. Članica je stručnih udruga IEEE i
BHK CIGRE. Trenutno obnaša dužnost predsjednice IEEE PES BiH. Dobitnica je
priznanja Učenik generacije (1999.) i zlatne plakete ETF Sarajevo "Oni su
najbolji ≥ 9". Govori engleski jezik i francuski jezik.
Mentori Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić Prof. dr. sc. Mirza Kušljugić
Datum obrane 14. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Upravljanje vjetroelektranom u primarnoj regulaciji frekvencije
elektroenergetskog sustava zasnovano na referentnom modelu (Wind power plant
control in power system primary frequency regulation based on reference model)
Sažetak S velikim udjelom vjetroelektrana suvremene izvedbe u proizvodnom portfoliju,
odnosno proizvodnih jedinica na temelju OIE, smanjuje se inercija cjelokupnoga
EES-a. U radu je istražena mogućnost sudjelovanja vjetroelektrana za povećanje
stabilnosti frekvencije sustava u trenucima neposredno nakon pojave poremećaja,
odnosno sudjelovanja vjetroelektrana u inercijskom odzivu sustava ili primarnoj
regulaciji. Na osnovi referentnoga modela termoelektrane bez međupregrijanja
pare (engl. Generating Unit with Non-Reheat Steam Turbine – GUNRST)
predložen je i razrađen sustav upravljanja inercijskim odzivom vjetroelektrane.
Predloženi pristup zasnovan je na ideji da, neovisno o iznosu proizvodnje VE,
inercijski odziv EES-a ima slične karakteristike kao sa sinkronim generatorima
termoelektrana koje VE "potiskuju" prilikom optimalne raspodjele opterećenja.
Programski paket MATLAB/Simulink korišten je za analizu predloženih rješenja
uz vrednovanje rezultata simulacija osnovnoga modela VE korištenjem
licenciranoga programskoga paketa PSS®E v33.0. Analizom odziva sustava u
cjelini, preko frekvencije centra inercije, pokazano je da primjena referentnoga
modela upravljanja vjetroelektranom (engl. Model Reference Control – MRC)
poboljšava odziv sustava u inercijskoj odnosno početnoj fazi odziva na
poremećaje. Analizirane su karakteristike referentnoga modela upravljanja te je
pokazano da njegovom primjenom EES zadržava slične dinamičke karakteristike
odziva frekvencije kao i s konvencionalnim elektranama sa sinkronim
generatorima neovisno o stupnju integracije vjetroelektrana.
Dan doktorata 2016.
7
Ime i prezime
Vedran Bobanac
Životopis Rođen je 1983. u Zagrebu. Ostvarivši maksimalan broj bodova na prijamnom
ispitu, godine 2002. upisao se na Sveučilište u Zagrebu na Fakultet elektrotehnike
i računarstva (FER), na kojem je 2007. diplomirao. Nakon završetka studija
zaposlio se u tvrtki BOBLab na poslovima mjerenja i analize vibracija. Godine
2008. zaposlio se na matičnom fakultetu kao znanstveni novak u Zavodu za
automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI), upisao se na poslijediplomski
doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo te 2015. obranio disertaciju. Na
FER-u se bavio znanstvenoistraživačkim radom, nastavnim aktivnostima, itd.
Godine 2013. ponovo se zaposlio u tvrtki BOBLab. Njegovi znanstveni interesi
uključuju robusno i optimalno upravljanje te napredne metode upravljanja
vjetroagregatima. Objavljuje znanstvene radove na međunarodnim
konferencijama.
Mentor Izv. prof. dr. sc. Mario Vašak
Datum obrane 23. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Linearno parametarski promjenjivo upravljanje velikim vjetroagregatima (Linear
parameter varying control of large wind turbines)
Sažetak U doktorskom se radu istražuje primjena H∞ i LPV (engl. Linear Parameter
Varying) metoda na projektiranje sustava upravljanja velikim vjetroagregatom
(snage od najmanje 1 MW) s ciljem povećanja učinkovitosti, te smanjenja
strukturnih opterećenja u odnosu na klasični sustav upravljanja vjetroagregatom.
Predložena je struktura upravljanja iznad nazivne brzine vjetra, te je njoj
prilagođen postupak parametriranja H∞/LPV regulatora. Prednost je predložene
strukture da se samodostatnim optimalnim regulatorima može pokriti cijelo radno
područje iznad nazivne brzine vjetra, bez naknadnoga dodavanja zasebnih
upravljačkih petlji, čiju je interakciju s optimalnim regulatorom teško teoretski
validirati. Predloženi postupci i metode validiraju se simulacijama na složenim
matematičkim modelima vjetroagregata implementiranima u profesionalnim
simulacijskim alatima, te eksperimentalno na stvarnom, laboratorijskom
vjetroagregatu kojime se emuliraju veliki vjetroagregati. Znanstveni doprinosi: 1)
Samodostatna multivarijabilna regulacijska struktura koja omogućuje sustavnu
primjenu linearnoga parametarski promjenjivoga upravljanja na velik
vjetroagregat u cijelom radnom području iznad nazivne brzine vjetra, 2)
Prilagodba postupka sinteze sustava linearnoga parametarski promjenjivoga
upravljanja vjetroagregatom u samodostatnoj multivarijabilnoj strukturi, 3)
Validacija predloženoga koncepta upravljanja certificiranim simulacijskim
alatima i na laboratorijskom postavu vjetroagregata.
Dan doktorata 2016.
8
Ime i prezime
Dario Bojanjac
Životopis Rođen je 1986. u Zagrebu. Diplomirao je 2009. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojem se iste godine zaposlio kao
znanstveni novak na projektu Višefunkcijske antene u komunikacijskim i
radarskim sustavima, u sklopu kojega se upisao i na poslijediplomski doktorski
studij Elektrotehnika i računarstvo. Potkraj iste godine upisao se i na
preddiplomski studij matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Nakon dvije godine rada na propagaciji elektromagnetskih valova, krenuo je raditi
na problemima modeliranja i numerike u elektromagnetizmu. Godine 2012.
završio je preddiplomski studij matematike i upisao se na diplomski studij
primijenjene matematike. U sklopu rada na doktoratu boravio je nekoliko puta na
Sveučilištu u Sieni te na Sveučilištu u Michiganu.
Mentor Prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš
Datum obrane 12. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Raspršenje elektromagnetskoga vala na anizotropnim planarnim i cilindričnim
strukturama (Electromagnetic wave scattering on planar and cylindrical
anisotropic structures)
Sažetak U radu se analizira raspršenje elektromagnetskih valova na tankim zakrivljenim
dielektričnim objektima te planarnim i cilindričnim anizotropnim strukturama.
Kod tankih zakrivljenih dielektričnih objekata provedena je analiza koja
omogućuje redukciju modela raspršenja skalarnoga vala s trodimenzionalnoga
objekta na aproksimativni dvodimenzionalni objekt. U slučaju jednoosnoga
anizotropnoga homogenoga prostora s planarnom i cilindričnom simetrijom
izvedena je Greenova funkcija koja omogućuje unaprjeđenje G1DMULT s
izotropne homogene višeslojne strukture na višeslojnu strukturu s jednoosno
anizotropnim slojevima. Izveden je algoritam koji omogućuje rješavanje
problema raspršenja elektromagnetskih valova uslijed kosoga upada na cilindar
načinjen od savršenoga metala koji se nalazi unutar višeslojnoga anizotropnoga
plašta. Problemi koji se pojavljuju pri analizi opisanoga leže u činjenici da je
model problema opisan sustavom diferencijalnih jednadžbi, a ne jednom
jednadžbom. Izvedena metoda primijenjena je na analizu raspršenja
elektromagnetskih valova na Schurigovu i Caijevu plaštu nevidljivosti uslijed
kosoga upada. Znanstveni doprinosi doktorskoga rada očituju se u sljedećem: 1)
Algoritam za izračun Greenovih funkcija za planarne i cilindrične višeslojne
jednoosne anizotropne strukture, 2) Model raspršenja ravnoga vala od
anizotropne, cilindrične strukture kod koje se pridruženi sustav diferencijalnih
jednadžbi ne može reducirati, 3) Numerička metoda za rješavanje rubnoga
problema u višeslojnoj, anizotropnoj, cilindričnoj strukturi kod koje se pridruženi
sustav diferencijalnih jednadžbi ne može reducirati.
Dan doktorata 2016.
9
Ime i prezime
Srećko Bojić
Životopis Rođen je 1955. u Varaždinu. Osnovnu školu završio je u Ravnoj Gori, a
gimnaziju u Varaždinu. Diplomirao je 1979. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva (tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu),
smjer elektroenergetika. Na tom je fakultetu 2002. magistrirao te 2015.
doktorirao. Godine 1979. zaposlio se u Elektroprimorju-Rijeka na razvoju
distributivnih mreža, a od 1981. zaposlen je u Institutu za elektroprivredu i
energetiku Zagreb na problematici visokoga napona, prenaponske zaštite i
koordinacije izolacije elektroenergetskih postrojenja. Suradnik je ili vodeći autor
u interdisciplinarnim studijskim radovima s drugim sličnim institucijama. Objavio
je više od pedeset znanstvenih i stručnih radova na međunarodnim i domaćim
konferencijama i stručnim skupovima. Član je Hrvatskoga ogranka CIGRÉ,
Međunarodnoga vijeća za velike elektroenergetske sustave.
Mentor Prof. dr. sc. Ivo Uglešić
Datum obrane 13. 3. 2015.
Naslov
disertacije
Prijelazne elektromagnetske pojave pri sklapanju malih induktivnih i kapacitivnih
struja u visokonaponskim postrojenjima (Electromagnetic transients caused by
switching small inductive and capacitive currents in high voltage switchyards)
Sažetak U doktorskom je radu obrađena tematika prijelaznih elektromagnetskih pojava
svojstvenih za sklapanje prekidačem malih induktivnih i kapacitivnih struja u
visokonaponskom postrojenju u cilju kvantificiranja njihovih amplitudnih i
frekvencijskih karakteristika, i to pri sklapanju 110 kV prigušnice i
neopterećenoga 400 kV dalekovoda u različitim mrežnim konfiguracijama.
Eksperimentalni dio istraživanja temeljen je na analizi, optimiranju i
laboratorijskoj pripremi slabo prigušenih kapacitivnih naponskih djelila te na
provedbi mjerenja prijelaznih pojava, a rezultati su obrađeni primjenom
matematičko-statističkih metoda zbog stohastičnoga karaktera istih. Istraživanja
sklapanja prigušnice dopunjena su računskim simulacijama EMTP-ATP
programom, a model prekidača dopunjen je modelom električnoga luka s
promjenjivim otporom. Simulirana su stanja kontroliranoga i nekontroliranoga
sklapanja, rezanje struje, ponovno i višestruko ponovno paljenje električnoga
luka. Sklapanjem neopterećenoga dalekovoda istraženo je ponašanje prekidača,
parametri prijelaznoga povratnoga napona te utjecaj kapaciteta kondenzatora,
priključenih paralelno komorama prekidača, na amplitudu i strminu prijelaznoga
povratnoga napona. Iz rezultata eksperimentalnih istraživanja i matematičko-
statističkih obrada zaključuje se na vrlo dobru podudarnost s rezultatima
računalnih simulacija na simulacijskomu modelu razmatranih stanja postrojenja i
mreže. Sva provedena istraživanja potkrijepljena su brojnim mjerenim i
računskim oscilogramima s prikazom detalja amplitudnih i frekvencijskih
svojstava razmatranih prijelaznih pojava. Na temelju teorijsko-eksprimentalnih
istraživanja u visokonaponskom postrojenju i laboratoriju ostvareno je
poboljšanje modela za simulacije sklapanja malih induktivnih i kapacitivnih
struja, postupka, metodologije i uređaja za mjerenja prijelaznih visokonaponskih
pojava te je utvrđen utjecaj promjenjivih vrijednosti parametara luka na
simulacije pojava pri sklapanju malih induktivnih struja.
Dan doktorata 2016.
10
Ime i prezime
Ana Branka Jerbić
Životopis Rođena je 1985. u Rijeci. Diplomirala je 2008. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojem je 2015. obranila i disertaciju.
Od 2009. znanstvena je novakinja na Sveučilištu u Zagrebu. Od travnja 2009. do
prosinca 2011. sudjelovala je u znanstvenim istraživanjima u Klinici za
neurologiju Kliničkoga bolničkoga centra Zagreb. Tijekom 2012. tri se mjeseca
stručno usavršavala u Laboratoriju za ostvarivanje sučelja mozga i računala u
Grazu u Austriji. Njezini znanstveni interesi uključuju obradu biomedicinskih
signala i strojno učenje s primjenom na sučelje mozga i računala. Članica je
Hrvatskoga društva za medicinsku i biološku tehniku. Objavila je više
znanstvenih radova te sudjelovala na konferencijama u zemlji i inozemstvu.
Mentor Prof. dr. sc. Mario Cifrek
Datum obrane 29. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Extraction of movement related oscillatory changes from electroencephalogram
with application to brain-computer interface (Izlučivanje elektroencefalografskih
oscilatornih promjena vezanih uz pokrete s primjenom na sučelje mozga i
računala)
Sažetak Sučelje mozga i računala (engl. brain‑computer interface, BCI) tehnologija je koja
iz moždane aktivnosti dekodira korisnikovu namjeru. Dobiveni podaci mogu se
upotrijebiti za kontrolu uređaja u korisnikovoj okolini. U ovom se doktorskom
radu iz elektroencefalograma (EEG) izlučuju promjene senzomotoričkih ritmova
(SMR) tijekom zamišljanja pokreta. Izlučene značajke klasificiraju se u
zamišljene pokrete lijeve ruke, desne ruke ili nogu, što je moguće zato što
zamišljeni pokreti različitih dijelova tijela aktiviraju različite dijelove
motoričkoga korteksa. U skladu s velikim interindividualnim razlikama u EEG-u,
identificirani su i analizirani parametri koji utječu na točnost klasifikacije BCI-
ova temeljenih na zamišljenim pokretima. Pokazano je da je za postizanje
maksimalne točnosti klasifikacije potrebno BCI prilagoditi pojedinom korisniku.
Promjene SMR-ova mogu se detektirati vremensko-frekvencijskim metodama
obrade. Jedna takva metoda, Hilbert Huangova transformacija (HHT),
upotrijebljena je s ciljem točnijega izlučivanja SMR-ova, a metoda značajki snage
dobivenih pojasnopropusnim filtriranjem i kvadriranjem, već uobičajena u
području, poslužila je kao referentna metoda. HHT je uspješno izlučio promjene
SMR-ova, ali nije bio uspješniji od metode značajki snage. Ipak, HHT pruža
mogućnost analize pojedinih frekvencijskih komponenti, što je omogućilo
detaljnije proučavanje komponenti koje sadrže SMR-ove. Tako je razotkriven
fenomen povećanja frekvencije tih komponenti tijekom zamišljanja pokreta, što je
prema spoznajama autorice do sada u literaturi nezabilježeno.
Dan doktorata 2016.
11
Ime i prezime
Mario Brčić
Životopis Rođen je 1985. u Splitu. Diplomirao je 2008. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva i stekao zvanje diplomiranoga inženjera
računarstva. Od svibnja 2009. radi na tom fakultetu kao znanstveni novak u
Zavodu za primijenjeno računarstvo. Sudjeluje na znanstvenom projektu
Upravljanje rizicima u informacijskim sustavima, koji financira Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Autor je ili koautor više
stručnih radova. Njegov znanstveni i stručni interes uključuje raspoređivanje
stohastičkim projektima, općenitu umjetnu inteligenciju te softversko
inženjerstvo. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih konferencija. Član je
IEEE, INFORMS i AGI Society organizacija.
Mentor Prof. dr. sc. Damir Kalpić
Datum obrane 2. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Proactive-reactive project scheduling with flexibility and quality requirements
(Proaktivno-reaktivno vremensko raspoređivanje na projektima sa zahtjevima
fleksibilnosti i kvalitete)
Sažetak Većina je procedura za stohastičko raspoređivanje fokusirana na regularne mjere
performanse. Takve procedure optimiraju poštovanje rokova. Zbog povećanja
složenosti projekata, oni uglavnom nisu u potpunosti izvedeni unutar tvrtke
izvoditelja projekta, stoga je sinkronizacija među suradnicima na projektu veoma
važna. Osnovni se raspored koristi kao alat za sinkronizaciju među suradnicima
na projektu. Značajan dio istraživanja usredotočio se na mjeru stabilnosti koja
omogućuje stvaranje proaktivnih osnovnih rasporeda. Postoje pokušaji izradbe
procedura za preraspoređivanje osnovnoga rasporeda tijekom izvođenja projekta s
ciljem povećanja stupnja proaktivnosti, ali tek uz umjereno zadovoljavajuće
rezultate. Naime, mjera stabilnosti unosi u model rigidna ograničenja
preraspoređivanja. Ovaj rad predstavlja novu obitelj mjera robusnosti: mjeru
fleksibilnosti zasnovanu na trošku (MFZT) koja uvodi ovisnost troškova
preraspoređivanja o vremenskoj udaljenosti promjena u osnovnom rasporedu.
Stvoren je matematički model problema koji opisuje potrebu za sinkronizacijom
među sudionicima projekta i nastoji poštovati zadane rokove. Kako funkcije cilja
koje sadržavaju MFZT nisu nužno regularne, postojeća se teorija ne može
primijeniti te su predstavljeni teorijski temelji za daljnji razvoj. Predstavljene su
metode za egzaktno rješavanje, kao i dvije heurističke metode. Rezultati
računalnih pokusa upućuju na znatno bolje rezultate predloženih algoritama u
odnosu na odabrani testni algoritam. MFZT, za razliku od mjere stabilnosti,
uistinu omogućuje proaktivno preraspoređivanje.
Dan doktorata 2016.
12
Ime i prezime
Tonći Dadić
Životopis Rođen je 7. kolovoza 1957. godine u Splitu, gdje je 1981. godine diplomirao na
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). Titulu magistra
znanosti stekao je na tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
1991. godine. Doktorsku je disertaciju obranio 2015. godine na Sveučilištu u
Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Od 1985. do 1991. godine je
zaposlen u poduzeću “KONČAR – ETAS” Split, a u Hrvatskoj gospodarskoj
komori – Županijskoj komori Split od 1991. do 1998. godine, od kada je na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu u zvanju višeg
predavača. Njegov znanstveni interes vezan je za inteligentne tutorske sustave.
Objavio je više znanstvenih i stručnih radova te učestvovao na konferencijama s
međunarodnom recenzijom.
Mentori Prof. dr. sc. Vlado Glavinić Prof. dr. sc. Marko Rosić
Datum obrane 16. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Poučavanje početnog programiranja temeljeno na semantičkom vrednovanju
programa (Teaching of introductory programming based on semantic evaluation
of programs).
Sažetak Sustavi za automatsko ocjenjivanje programa, kao i inteligentni tutorski sustavi,
vrednuju studentske programe s ciljem provjere njihove ispravnosti te lociranja i
ispravljanja logičkih pogrešaka. Odgovarajući alati za vrednovanje programa
trebaju se baviti logičkim programskim pogreškama na način koji je usporediv s
funkcijom suvremenih kompilatora, koji lociraju sintaksne pogreške ističući
pogrešan kod, uz poruke koje programerima pomažu razumjeti i ispraviti
eventualne sintaksne pogreške. Automatsko vrednovanje programa predstavlja
problem, stoga što broj varijanti koje su točna rješenja postavljenog zadatka može
biti vrlo velik. Usprkos naporima istraživača u ovom području, postojeći sustavi
ne vrednuju studentske programe na zadovoljavajući način, što traži novi pristup
vrednovanju. U ovoj se disertaciji opisuje novi pristup koji kombinira automatsku
verifikaciju programa u odnosu na njegovu formalnu specifikaciju s
prepoznavanjem studentovog programa na temelju njegove semantičke
udaljenosti od modela. Prva je metoda nezavisna o implementaciji vrednovanog
programa, tako da daje pouzdanu informaciju o njegovoj korektnosti, dok druga
metoda precizno locira logičke pogreške i provodi minimalne korekcije programa
uvažavajući studentovu namjeru. Izvorni znanstveni doprinosi, ostvareni
istraživanjem koje disertacija prikazuje, su novi pojmovi uvedeni u područje, a to
su entitetski prikaz programa i semantička udaljenost programskih entiteta, te usto
oblikovanje prototipnog računalnog sustava zasnovanog na navedenim
pojmovima.
Dan doktorata 2016.
13
Ime i prezime
Davor Davidović
Životopis Rođen je 1984. u Zagrebu. Diplomirao je 2008. na Sveučilištu u Zagrebu na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na Matematičkom odsjeku, a doktorirao
u listopadu 2014. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Od svibnja 2008.
radio je kao stručni suradnik, a od svibnja 2009. kao znanstveni novak u Institutu
Ruđer Bošković. Od 2008. do 2014. sudjelovao je na pet međunarodnih
istraživačkih projekata, a 2011. proveo je šest mjeseci na usavršavanju na
Sveučilištu Jaume I u Španjolskoj. Njegovi su istraživački interesi distribuirano
računarstvo, računarstvo visokih performansi, skalabilni algoritmi i numerička
linearna algebra. Objavio je više od 13 znanstvenih i stručnih radova u
međunarodnim časopisima i zbornicima konferencija. Oženjen je te govori
engleski i španjolski.
Mentori Izv. prof. dr. Domagoj Jakobović Prof. dr. sc. Karolj Skala
Datum obrane 6. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Solving large dense symmetric eigenproblem on hybrid architectures (Rješavanje
velikog punog simetričnog svojstvenog problema na hibridnim arhitekturama)
Sažetak Veliki puni simetrični svojstveni problemi jedni su od najznačajnijih računalnih
problema za čije je rješavanje potrebna velika računalna snaga. Takvu računalnu
snagu omogućuju računalni sustavi temeljeni na GPU. Međutim, iako najnoviji
algoritmi za rješavanje svojstvenih problema na GPU postižu visoke performanse,
u slučaju da memorijski zahtjevi problema premašuju kapacitet GPU memorije, tj.
kada se govori o problemu s vanjskom memorijom, performanse značajno padaju
s veličinom problema. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio učinkovito riješiti
velike pune svojstvene probleme na računalnim arhitekturama temeljenima na
GPU. Kako bi se postigao traženi cilj, razvijeno je nekoliko novih metoda
temeljenih na blok strategiji i BLAS operacijama, koje značajno smanjuju broj
prijenosa i količinu prenesenih podatka između glavne i GPU memorije.
Dobivene metode primijenjene su na postojeće algoritme za rješavanje
svojstvenih problema, koji su potom pažljivo redizajnirani kako bi omogućili
rješavanje velikih problema na GPU. Analiza dobivenih algoritama, provedena na
problemima iz područja molekularne dinamike, pokazala je da su svi dobiveni
algoritmi postigli značajno bolje performanse od višejezgrenih verzija, čak i za
probleme koji premašuju kapacitet GPU memorije. Glavni su znanstveni doprinos
ovoga rada novi algoritmi i metode koje omogućuju brzo rješavanje svojstvenih
problema na hibridnim arhitekturama temeljenima na GPU za probleme koji u
cijelosti ne stanu u GPU memoriju. Dobivena su tri nova algoritma vanjske
memorije: višestupanjska, Lanczsova te spektralna podijeli-i-vladaj metoda.
Dan doktorata 2016.
14
Ime i prezime
Željko Deljac
Životopis Rođen je 1967. u Šibeniku, u kojem je 1985. završio srednju tehničku školu.
Godine 1986. upisao se na Sveučilište u Zagrebu na Fakultet elektrotehnike i
računarstva (tadašnji Elektrotehnički fakultet), na kojem je 1991. diplomirao na
smjeru Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, a 2015. obranio
disertaciju. Od 1991. do 1995. radio je u Hrvatskoj vojsci na poslovima razvoja
informatičkih rješenja. Istovremeno od 1992. radi i u Hrvatskim
telekomunikacijama (HT) na stručnim poslovima, a zatim i na voditeljskim i
ekspertnim poslovima u dijelu upravljanja servisima. Sudjelovao je kao voditelj
ili član tima u realizaciji niza HT-ovih razvojnih i transformacijskih projekata.
Trenutačno radi na projektima čiji je cilj poboljšanje korisničkoga iskustva i
unapređenje procesa upravljanja greškama. Međunarodno je certificirani voditelj
SixSigma BlackBelt projekata.
Mentor Doc. dr. sc. Mirko Randić
Datum obrane 9. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Sustav inteligentnih metoda za predviđanje smetnji u širokopojasnim mrežama
(System of intelligent methods for predicting failures in broadband networks)
Sažetak Cilj doktorskoga rada bio je istražiti mogućnosti kratkoročnoga i dugoročnoga
predviđanja očekivanoga broja smetnji u širokopojasnim telekomunikacijskim
mrežama uporabom različitih modela predviđanja. Istraživanje je provedeno na
konkretnim podacima žive telekomunikacijske mreže u razdoblju 2009. - 2012.;
broj smetnji uključenih u analizi prelazi 2,5 milijuna. Fokus istraživanja stavljen
je na dinamičke neuronske mreže specijalizirane za predviđanja u nelinearnim
sustavima, dok se u svrhu komparacije uključuju i tradicionalne autoregresivne
metode predviđanja. Podešavanjem varijabilnih parametara pojedinih modela
pokušava se postići maksimalna točnost predviđanja. Najbolje rezultate
predviđanja daje metoda temeljena na rekurzivnim neuralnim mrežama koja
pored vremenskih serija povijesnih podataka koristi i vanjske podatke (podaci o
vremenu i najavljenim radovima u mreži) kao ulazne varijable. Ta metoda
zajedno s istraženim proaktivnim metodama rane detekcije čini sustav
inteligentnih metoda za predviđanje pojava smetnji u širokopojasnim mrežama.
Ostvareni izvorni znanstveni doprinos obuhvaća definiciju funkcije razdiobe
vremena koje protekne između ispada mrežnih elemenata i trenutka prijave
smetnji, sustav sastavljen od metoda za rano otkrivanje grešaka, klasičnih metoda
i metoda umjetne inteligencije pogodnih za predviđanje pojava smetnji u
širokopojasnim mrežama te model verifikacije sustava predviđanja kroz
integraciju s postojećim sustavom upravljanja realnom mrežom.
Dan doktorata 2016.
15
Ime i prezime
Branimir Dropuljić
Životopis Rođen je 1983. u Varaždinu, gdje je 2002. završio opću gimnaziju. Diplomirao je
2008. na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na
kojem je 2014. i doktorirao. Od 2008. zaposlen je na tom fakultetu kao znanstveni
novak na projektu Adaptivno upravljanje scenarijima u VR terapiji PTSP-a. Autor
je 12 znanstvenih radova s međunarodnom recenzijom, od kojih je jedan rad
poglavlje u knjizi, jedan rad u časopisu indeksiranom u Current Contents bazi,
četiri znanstvena rada u ostalim časopisima, četiri znanstvena rada u zbornicima
skupova i dva sažetka u zbornicima skupova. Njegova su područja interesa
digitalna obradba govornoga signala, dubinska analiza podataka, afektivno
računarstvo i neuroznanost.
Mentori Prof. dr. sc. Davor Petrinović Prof. dr. sc. Krešimir Ćosić
Datum obrane 24. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Estimacija emocionalnih stanja zasnovana na dubinskoj analizi akustičkih
značajki govornoga signala (Emotional state estimation based on data mining of
acoustic speech features)
Sažetak Realiziran je sustav za estimaciju emocionalnih stanja, temeljen na akustičkim
značajkama govornoga signala, koji svoju primjenu nalazi u psihoterapiji te u
postupcima selekcije i obuke kandidata za stresne operacije. Naglasak je stavljen
na estimaciju govora pod stresom i na pobuđivanje ispitanika prepadnim odnosno
startle pobudama. Istražena je neurobiološka podloga emocija te utjecaj emocija
na mehanizme za produkciju govora. Predložene su mjere perturbacije glasa,
odnosno značajke utjecaja limbičkih struktura na poremećaje koordinacije
antagonističkoga procesa titranja glasnica, koje su rezultirale značajnom
razlučivosti na razinu stresa u glasu. Pritom je, za razliku od konvencionalnih
perturbacijskih mjera (jitter), ustanovljena i njihova robusnost na voljne
komponente govora. Analiziran je utjecaj zvučnih startle pobuda na promjene
fundamentalne frekvencije (F0) glasa. Kao konvencionalna mjera za predikciju
startle reakcija koristi se elektromiografija orbicularis oculi mišića, to jest analiza
treptaja oka. Provedena je usporedna analiza F0 odziva i odziva na orbicularis
oculi mišiću te su ustanovljene konzistentnosti i slična svojstva odziva u oba
slučaja. Predloženo je unaprjeđenje konvencionalne arhitekture sustava za
estimaciju dimenzijskih emocija, ugode i pobuđenosti, s a priori znanjem o
povezanosti tih emocija.
Izvorni znanstveni doprinosi ovoga rada su sljedeći: a) funkcionalni modeli
karakterističnih akustičkih značajki vokalne ekspresije emocija, temeljeni na
odgovarajućim neurobiološkim procesima, b) metoda pronalaženja dominantnih
akustičkih značajki govornog signala tijekom intenzivne zvučne pobude
impulsnog oblika, c) arhitektura sustava za estimaciju emocionalnih stanja
temeljena na proširenim računalnim modelima emocija, d) vrjednovanje metoda
strojnog učenja za estimaciju emocionalnih stanja iz akustičkih značajki na
temelju predložih analiza i postupaka.
Dan doktorata 2016.
16
Ime i prezime
Andrej Grgurić
Životopis Andrej Grgurić rođen je 1984. godine u Rijeci. Diplomirao je 2008. godine na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Osvojio je treće
mjesto na međunarodnom natjecanju programskih agenata “CAT Trading
Mechanism Design” u sklopu „Trading Agent Competition“ (TAC) 2007. godine.
Dobitnik je prve nagrade za „Sense2Care Project“ na natječaju Ericsson Nikole
Tesle za studentske radove u području telekomunikacija za akademsku godinu
2006/07. Od 2008. godine zaposlen je u Istraživačkom odjelu tvrtke Ericsson
Nikola Tesla d.d. gdje sudjeluje u europskim projektima u području okolinom
potpomognutog življenja. Član je međunarodnog upravnog odbora međunarodne
COST akcije IC1303 „Algorithms, Architectures and Platforms for Enhanced
Living Environments (AAPELE)“ i organizacije IEEE.
Mentor Izv. prof. dr. sc. Mario Kušek
Datum obrane 18. 9. 2015.
Naslov
disertacije
Prilagodba korisničkih sučelja za multimodalnu interakciju u okolinom
potpomognutom življenju (User interfaces adaptation for multimodal interaction
in ambient assisted living)
Sažetak Nove usluge nude sve veći skup funkcionalnosti koje se žele isporučiti krajnjim
korisnicima što stvara dodatni pritisak na razvoj korisničkih sučelja za starije
osobe sa specifičnim interakcijskim potrebama i mogućnostima. U disertaciji je
potvrđena hipoteza istraživanja da se upotrebom tehnologija semantičkog weba i
korištenjem semantičkog opisa interakcijskih mogućnosti i preferencija korisnika
može optimizirati mehanizam odabira i prilagodbe korisničkih sučelja za
multimodalnu interakciju u sustavu okolinom potpomognutog
življenja.Znanstveni doprinos sastoji se od:
(1) Specifikacija kriterija za usporedbu korisničkih sučelja za multimodalnu
interakciju u sustavima života potpomognutog okolinom. Analiza korisničkih
sučelja te njihove podrške za prilagodbu korisnicima i korisničkim zahtjevima
prema definiranim kriterijima u svrhu optimizacije mehanizma prilagodbe
korisničkih sučelja za multimodalnu interakciju.
(2) Semantički opis interakcijskih mogućnosti i preferencija korisnika za
prilagodbu korisničkih sučelja za multimodalnu interakciju temeljen na
postojećim standardima i istraživanjima korišten u mehanizmu prilagodbe
korisničkih sučelja za multimodalnu interakciju.
(3) Mehanizam odabira i prilagodbe korisničkih multimodalnih sučelja koji se
zasniva na usporedbi semantičkog profila korisničkih sučelja te predloženog
semantičkog opisa interakcijskih mogućnosti i preferencija korisnika. Verifikacija
predloženog mehanizma u sklopu odabrane platforme za razvoj odabranih usluga
života potpomognutog okolinom.
Dan doktorata 2016.
17
Ime i prezime
Marko Gulić
Životopis Rođen je 1985. u Rijeci. Diplomirao je 2008. elektrotehniku na Sveučilištu u
Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Godine 2006. dobio je
nagradu „Josip Lončar“ za akademsku godinu 2005./2006., koja se dodjeljuje
najboljim studentima pojedine godine na FER-u. U siječnju 2009. zaposlio se na
Katedri za prirodne znanosti na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje počinje raditi
kao znanstveni novak - asistent. Od 2009. do 2012. sudjelovao je kao istraživač u
realizaciji znanstvenoga projekta Redovi uzorkovanja, Mathieuovi redovi i
specijalne funkcije, a od 2012. u realizaciji znanstvenoga projekta Informacijsko-
komunikacijske tehnologije u inteligentnim pomorskim sustavima. Objavio je šest
radova u časopisima i zbornicima konferencija u području automatizacije
pronalaženja podudarnosti u ontologijama.
Mentor Izv. prof. dr. sc. Boris Vrdoljak
Datum obrane 7. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Automatsko pronalaženje podudarnosti u ontologijama primjenom paralelne
kompozicije osnovnih metoda (Automatic ontology matching by using parallel
composition of basic methods)
Sažetak Sve je veći broj heterogenih izvora podataka koji opisuju istu domenu interesa, a
potrebno ih je povezati. Ontologija obogaćuje znanje o izvorima podataka
opisujući entitete i njihove relacije unutar domene interesa, stoga njeno korištenje
olakšava integraciju heterogenih izvora podataka. Kako bi integracija bila što
uspješnija, potrebno je napraviti sustav za pronalaženje podudarnosti između
entiteta različitih ontologija. Doktorski se rad bavi automatizacijom pronalaženja
podudarnosti između ontologija. Fokus je na izradi metode za automatsko
određivanje težinskih faktora u težinskoj agregaciji paralelne kompozicije
osnovnih metoda za pronalaženje podudarnosti. Također, izrađena je metoda za
automatsko određivanje završnoga poravnanja odgovarajućih parova entiteta
uspoređivanih ontologija. Implementiran je i prototip programskoga sustava za
pronalaženje podudarnosti između ontologija u svrhu verifikacije izrađenih
metoda. Evaluacija prototipa programskog sustava provedena je usporedbom
prototipa programskoga sustava s aktualnim programskim sustavima za
pronalaženje podudarnosti između ontologija. Rezultati evaluacije pokazuju da
prototip programskoga sustava uspješno pronalazi podudarnosti između entiteta
različitih ontologija. Znanstveni doprinosi: a) metoda za automatsko određivanje
težinskih faktora u težinskoj agregaciji paralelne kompozicije osnovnih metoda,
b) metoda za automatsko određivanje završnoga poravnanja, c) Prototip
programskoga sustava za pronalaženje podudarnosti između ontologija u kojem
će se implementirati i verificirati predložene metode.
Dan doktorata 2016.
18
Ime i prezime
Tamara Hadjina
Životopis Rođena je 1984. u Zagrebu. Diplomirala je 2008. elektrotehniku na Sveučilištu u
Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojem od travnja 2008. radi
u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo kao znanstvena novakinja.
Sudjeluje u izvođenju nastave na predmetima preddiplomskoga i diplomskoga
studija. Bila je suradnica na jednom MZOŠ-ovu projektu i na dvama HRZZ-ovim
projektima. Objavila je četiri znanstvena i dva stručna rada u zbornicima
međunarodnih konferencija. Članica je stručne udruge IEEE i KoREMA. Članica
je tehničkoga uredništva znanstvenoga časopisa Automatika. Dobitnica je
Priznanja "Josip Lončar" za akademsku godinu 2005./2006. i Godišnje nagrade
"Hrvoje Požar" za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike
Hrvatskoga energetskoga društva za 2008. godinu.
Mentori Izv. prof. dr. sc. Mato Baotić Dr. sc. Krešimir Vrdoljak
Datum obrane 16. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Upravljanje mrežnim pretvaračem vjetroagregata u uvjetima mrežnih poremećaja
(Wind turbine grid side converter control under grid disturbances)
Sažetak Predmet istraživanja doktorskoga rada bilo je upravljanje mrežnim pretvaračem
kao dijelom frekvencijskoga pretvarača preko kojega se vjetroagregat priključuje
na elektroenergetski sustav. Poseban naglasak stavljen je na upravljanje
pretvaračem tijekom odstupanja mrežnoga napona od nominalnih vrijednosti i na
ispunjavanje strogih zahtjeva koji su definirani mrežnim pravilima. Predložena je
struktura upravljanja u kojoj adaptivni proporcionalno-rezonantni regulator
upravlja strujom na izlazu mrežnoga pretvarača u mirujućem dvoosnom
koordinatnom sustavu, dok se referentna vrijednost struje na izlazu mrežnoga
pretvarača vjetroagregata određuje primjenom konveksnoga optimiranja. Za
potrebe istraživanja razvijen je detaljan simulacijski model diskretnoga sustava
upravljanja mrežnim pretvaračem vjetroagregata. Razvijeni sustav upravljanja
temeljito je ispitan na modelu pretvarača korištenjem profesionalnoga alata za
simuliranje sustava energetske elektronike. Izvorni znanstveni doprinosi
disertacije: 1) Sustav upravljanja mrežnim pretvaračem vjetroagregata u
mirujućem dvoosnom koordinatnom sustavu prikladan za upravljanje tijekom
mrežnih poremećaja, 2) Diskretni adaptivni proporcionalno-rezonantni regulator
za upravljanje strujom na izlazu mrežnoga pretvarača vjetroagregata i 3) Postupak
određivanja referentne vrijednosti struje na izlazu mrežnoga pretvarača
vjetroagregata u uvjetima mrežnih poremećaja primjenom konveksnoga
optimiranja.
Dan doktorata 2016.
19
Ime i prezime
Zijad Havić
Životopis Rođen je 1954. u Kolibama Gornjim kod Bosanskoga Broda u Bosni i
Hercegovini, gdje je 1969. završio osnovnu školu. Godine 1973. maturirao je u
gimnaziji u Slavonskom Brodu, a diplomirao 1978. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva (tadašnji Elektrotehnički fakultet), smjer
elektronika, usmjerenje Telekomunikacije i informatika. Na tom je fakultetu
1983. magistrirao te 2014. obranio disertaciju. Aktivno se služi engleskim,
njemačkim i ruskim jezikom. Od 1978. do 1992. radio je u Energoinvestu
"Rafinerija nafte" u Bosanskom Brodu kao stručni suradnik za instrumentaciju.
Od 1998. zaposlen je u BH Telekomu u Sarajevu kao specijalist za pristupne
mreže. Njegova se znanstvenoistraživačka i stručna djelatnost odvija u području
planiranja, projektiranja i izgradnje pristupnih mreža s bakrenim paricama i
optičkim medijem. Više od petnaest godina aktivno sudjeluje u radu domaćih
strukovnih udruga, a višegodišnji je član Bosanskohercegovačkoga zavoda za
standardizaciju (Tehnički komitet za telekomunikacije i elektromagnetnu
kompatibilnost - BAS).
Mentor Prof. dr. sc. Branko Mikac
Datum obrane 26. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Usporedna analiza arhitektura i scenarija uvođenja optičke pristupne mreže
sljedeće generacije (Comparative analysis of architectures and deployment
scenarios of next generation optical access network)
Sažetak U doktorskom je radu predložena metodologija za usporednu analizu arhitektura i
scenarija uvođenja optičkih pristupnih mreža sljedeće generacije uz pretpostavku
niske početne i očekivane gustoće korisnika. Metodologija uključuje model i
metode analize koji se primjenjuju u proračunu troškova, raspoloživosti i
potrošnje energije pristupne mreže. Metode su implementirane u okviru
programskoga alata CABE. Alat omogućuje i analizu osjetljivosti performansa i
troškova mreže na varijaciju ulaznih parametara. Metodologija je verificirana na
četirima studijskim slučajevima, specifičnim područjima uvođenja optičkih
pristupnih mreža, koja se razlikuju po gustoći korisnika i po naslijeđenoj mrežnoj
infrastrukturi. Analiza troškova, raspoloživosti i potrošnje energije provedena je
za starogradska, gradska, prigradska i ruralna područja. U radu je predložena i
integrirana mjera pogodna za ocjenu tehnologija pristupne mreže i njihovu
usporednu analizu. Predložena metodologija tehno-ekonomske analize
primjenjiva je na pristupne mreže u različitim zemljama uz primjenu lokalnih
parametara.
Dan doktorata 2016.
20
Ime i prezime
Daniel Hofman
Životopis Rođen je 1983. u Zagrebu. Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva među deset posto najboljih studenata, i na tom je
fakultetu 2008. počeo i raditi. Koautor je dvaju poglavlja u knjigama, dvaju
internacionalnih članaka u časopisima, nekoliko članaka objavljenih u zbornicima
međunarodnih znanstvenih konferencija i drugih konferencija. U 2012. godini bio
je gostujući istraživač na Polytechnic University of Valencia u Španjolskoj. Bio je
predsjednik mnogih odbora međunarodne konferencije e-Health and IT Systems
(ITSeH) od 2010. do 2014. Aktivan je član organizacije European Network of
Excellence on High Performance and Embedded Architecture and Compilation
(HiPEAC), član upravnoga odbora ICT COST akcije Manufacturable and
Dependable Multicore Architectures at Nanoscale (IC1103) i član IEEE-a.
Mentori Prof. dr. sc. Mario Kovač Prof. dr. sc. Jose Flich Cardo
Datum obrane 17. 3. 2015
Naslov
disertacije
Network on chip many-core architectures for multimedia processing
(Mnogojezgrene arhitekture mreža na čipu za obradu multimedije)
Sažetak Doktorski rad predstavlja istraživanje u području obrade multimedije na
mnogojezgrenim arhitekturama. Eksperimenti i simulacijski rezultati pokazuju
ubrzanja i dokazuju da predložena SSMPR arhitektura ima potencijal ubrzati
izvođenje prioritetnih aplikacija na višejezgrenim arhitekturama pri čemu je i
skalabilna i pokazuje smanjenu potrošnju energije. Ostvareni su sljedeći izvorni
znanstveni doprinosi: a) visokoučinkovite mnogojezgrene arhitekture zasnovane
na mreži na čipu za obradu videopodataka koje koriste mrežnu infrastrukturu koja
može brzo asinkrono prenositi flitove kroz mrežu i prioritetno raspoređivati i
usmjeravati tokove mrežnoga prometa kontroliranoga od aplikacija za
procesiranje multimedije, b) algoritmi usmjeravanja za predložene arhitekture
zasnovane na mreži na čipu koji mogu raspoređivati tokove podataka s obzirom
na njihov prioritet i usmjeravati ih kroz mrežu stvarajući putove koje flitovi mogu
prijeći u jednom ciklusu, c) algoritmi za obradu videopodataka optimirani za
predložene arhitekture zasnovane na mreži na čipu koristeći tokovne
karakteristike multimedijskih podataka s mogućnošću kontroliranja prioritetnog
usmjeravanja prometa u mreži i d) Ocjena učinkovitosti i proširivosti predloženih
arhitektura i algoritama koja prikazuje prednosti predloženih arhitektura i
algoritama i njihovu proširivost na buduće mnogojezgrene arhitekture
Dan doktorata 2016.
21
Ime i prezime
Mario Hrgetić
Životopis Rođen je 1979. u Zagrebu. Titulu diplomiranoga inženjera elektrotehnike stekao
je 2004. na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na
kojemu je 2015. obranio i disertaciju. Od 2005. zaposlen je u Zavodu za robotiku
i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Njegovi
istraživački interesi uključuju primjenu postupaka sažimanja (fuzije) senzora i
razvoj estimatora s primjenom na dinamiku vozila i mehatroničke automobilske
sustave, te baterijsko/ultrakondenzatorske sustave za pohranu električne energije.
Autor je ili koautor jednog rada objavljenog u časopisima indeksiranima u
podatkovnim bazama Current Contents i Science Citation Index, triju radova u
ostalim časopisima, deset radova u zbornicima skupova s međunarodnom
recenzijom te niza studija i tehničkih izvještaja.
Mentori Prof. dr. sc. Mario Cifrek Prof. dr. sc. Joško Deur
Datum obrane 22. 1. 2015.
Naslov
disertacije
Vehicle dynamics state estimation based on sensor fusion by adaptive Kalman
filter (Procjena stanja dinamike vozila zasnovana na fuziji senzora primjenom
adaptivnoga Kalmanova filtra)
Sažetak U suvremena vozila ugrađuje se niz sustava aktivnoga upravljanja dinamikom
vozila s ciljem povećanja sigurnosti i udobnosti vožnje. Ovi sustavi zahtijevaju
informacije o varijablama stanja dinamike vozila poput brzine skretanja, kuta
bočnoga klizanja i kuta valjanja. Neke od ovih varijabli mogu se izravno mjeriti, a
druge je potrebno procijeniti na temelju dostupnih mjerenja i odgovarajućih
modela kinematike ili dinamike vozila. Ovaj rad predstavlja prilog istraživanju
sustava procjene brzine skretanja i kuta bočnoga klizanja vozila. Pritom se
razmatra i procjena popratnih parametara dinamike vozila poput gradijenta bočne
statičke karakteristike autogume i koeficijenta trenja između autogume i podloge.
Metodologija istraživanja uključuje postavljanje odgovarajućih modela
kinematike i dinamike vozila, analizu dominantnih izvora pogrešaka procjene te
sintezu i simulacijsku provjeru sustava procjene temeljem primjene adaptivnoga
Kalmanova filtra i principa fuzije (sažimanja) senzora. Ostvareni su sljedeći
znanstveni doprinosi: a) sinteza adaptivnoga kinematskoga estimatora brzine
skretanja vozila zasnovanoga na fuziji dvaju akcelerometara i senzora brzine
vrtnje nepogonjenih kotača, b) sinteza adaptivnoga kinematskoga estimatora kuta
bočnoga klizanja vozila zasnovanoga na fuziji mjerenja inercijskih senzora i GPS
prijamnika i c) sinteza estimatora kuta bočnoga klizanja vozila zasnovanoga na
nelinearnom dinamičkom modelu vozila sa stohastičkim modeliranjem sila
autogume.
Dan doktorata 2016.
22
Ime i prezime
Lovre Hribar
Životopis Lovre Hribar rodio se 13. travnja 1971. u Splitu. Na Fakultetu elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, diplomirao je 1997. godine na
smjeru automatika.rnU svibnju 2005. godine magistrirao je na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu s temom „Rezervacija mrežnih
resursa za protokole kontrole poziva“. 2008. godine upisao je poslijediplomski
doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u
Zagrebu.rnOd 2000. godine zaposlen je u Centru za istraživanje i razvoj tvrtke
Ericsson Nikola Tesla d.d. u Splitu gdje radi na poslovima planiranja, razvoja i
održavanja programskih rješenja signalizacijskih protokola u čvorovima
nepokretne mreže.rnNa konferencijama SoftCOM, MELECON, MIPRO,
ConTEL, ELMAR, AETIE, objavio je kao autor i koautor 27 znanstvenih i
stručnih radova.
Mentori Prof. dr. sc. Ignac Lovrek Prof. dr. sc. Darko Huljenić
Datum obrane 17. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Modeliranje nefunkcijskih svojstava programskih komponenata signalizacijskih
protokola (Modelling non-functional properties of signalling protocols software
components)
Sažetak Komponentni pristup razvoju programskog proizvoda jedan je od načina razvoja
programskog proizvoda koji omogućuje programskim inženjerima razvoj složenih
sustava. Istraživanje programskih komponenti signalizacijskih protokola,
provedeno u ovom doktorskom radu, motivirano je analizom nefunkcijskih
obilježja i njihovim doprinosima u poboljšanju kvalitete programskih
komponenti. Analiza se temelji na primjeni najboljih praksi u programskom
inženjerstvu zasnovanom na programskim komponentama. Odabrana je
karakterizacija nefunkcijskih svojstava prema Sommervilleu jer je primjerena
evoluciji i ponovnoj uporabi programskih komponenti signalizacijskog protokola.
Analizom nefunkcijskih obilježja komponentnog sustava za signalizacijske
protokole u čvorovima telekomunikacijske mreže, u ovom doktorskom radu
osmišljen je i istražen model evolucije programskih komponenti signalizacijskih
protokola. Model se temelji na razvoju pojedine programske komponente kroz
životni ciklus i temeljem dobivenih parametara analize (prvenstveno praćenjem
pojavnosti neispravnosti) model osigurava veću kvalitetu evolucije programske
komponente za daljnje životne cikluse. Temeljem definiranih parametara
postojećeg procesa razvoja programskog proizvoda predloženo je unaprjeđenje
razvoja pojedine programske komponente signalizacijskog protokola. Analiza
nefunkcijskih obilježja i utjecaj na kvalitetu programskog proizvoda provela se na
telekomunikacijskom čvoru u nepokretnoj mreži korištenjem različitih
matematičkih modela. Doktorski rad temelji se na empirijskim istraživanjima
signalizacijskih protokola u čvorovima nepokretne telekomunikacijske mreže.
Dan doktorata 2016.
23
Ime i prezime
Šandor Ileš
Životopis Šandor Ileš rođen je 1985. godine u Osijeku. Diplomirao je na Sveučilištu u
Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) 2009. godine od kada je
zaposlen na FER-u kao asistent na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju.
Iste godine upisao je i poslijediplomski doktorski studij. U 2014. godini bio je
gostujući istraživač na ustanovi Technische Universiteit Eindhoven u
Eindhovenu, Nizozemska. Njegovo područje stručnog i znanstvenog rada je
optimalno upravljanje linearnim parametarski promjenjivim sustavima te
modelsko prediktivno upravljanje. U vrijeme pisanja rada objavio je 2 rada u
časopisima i 10 radova u zbornicima skupova s domaćom i međunarodnom
recenzijom. Govori engleski jezik.
Mentor Prof. dr. sc. Fetah Kolonić
Datum obrane 2. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Optimal control of a tower crane based on the polytopic linear parameter varying
model (Optimalno upravljanje stupnim kranom temeljeno na politopskom
linearnom parametarski promjenjivom modelu)
Sažetak U radu je predloženo optimalno upravljanje stupnim kranom, temeljeno na
politopskom linearnom parametarski promjenjivom modelu. U prvom dijelu rada
predložena je metoda upravljanja koja se sastoji od stabilizirajućeg regulatora sa
dodatnim neuronskim kompenzatorom trenja. Zakon učenja neuronskog
kompenzatora izveden je korištenjem Ljapunovljeve analize stabilnosti. Drugi dio
rada predstavlja dva algoritma distribuiranog modelskog prediktivnog upravljanja
koji iskorištavaju strukturu modela krana.Stabilnost zatvorenog kruga je
osigurana korištenjem završnog skupa i završne funkcije cilja dok je
konvergencija stanja svih podsustava u odgovarajući završni skup u konačnom
vremenu osigurana upravljanjem sa dva režima rada. Da bi se osigurala uzastopna
dopustivost, stanja sustava su ograničena u dopustivom skupu.Dodatno, predložen
je algoritam zasnovan na unaprijed izračunatom nizu skupova upravljivih stanja
na jediničnom horizontu sa omogućenom fleksibilnom konvergencijom stanja
sustava u završni skup. Dodatno izveden je algoritam za proračun po dijelovima
elipsoidne aproksimacije skupova. Znanstveni doprinosi rada su: 1. Algoritam
upravljanja za stupni kran, koji se sastoji od stabilizirajućeg regulatora s dodatnim
adaptivnim neuronskim kompenzatorom trenja, 2. Asimptotski stabilizirajući
algoritam nelinearnog modelskog prediktivnog upravljanja za stupni kran
temeljen na uzastopnom rješavanju tri spregnuta konveksna optimizacijska
problema, 3. Asimptotski stabilizirajući algoritam modelskog prediktivnog
upravljanja za parametarski promjenjive sustave temeljen na nizu skupova
upravljivih stanja na jediničnom horizontu s omogućenom fleksibilnom
konvergencijom stanja sustava u završni skup, 4. Algoritam za proračun po
dijelovima elipsoidne unutarnje aproksimacije skupova upravljivih stanja na
jediničnom horizontu za linearne parametarski promjenjive sustave.
Dan doktorata 2016.
24
Ime i prezime
Dorian Ivančić
Životopis Rođen je 1977. u Rijeci. Godine 1996. upisao se na na Sveučilište u Zagrebu na
Fakultet elektrotehnike i računarstva, na kojemu je 2001. stekao titulu
diplomiranoga inženjera računarstva. Iste se godine na tom fakultetu upisao na
poslijediplomski znanstveni studij te je 2006. stekao titulu magistra znanosti.
Potom se upisao i na poslijediplomski doktorski studij kako bi nastavio s
istraživanjem u području upravljanja memorijom te je 2015. obranio i disertaciju.
Autor je ili koautor pet znanstvenih radova objavljenih u jednom časopisu i u
zbornicima međunarodnih konferencija. Član je Udruge za reviziju i kontrolu
informacijskoga sustava (ISACA) te posjeduje međunarodno priznate certifikate
CISM i CISA.
Mentor Prof. dr. sc. Danko Basch
Datum obrane 6. 3. 2015.
Naslov disertacije Jednoslojno upravljanje memorijom temeljeno na integraciji dodjeljivanja i
zbrinjavanja memorije (Single layer memory management based on integration
of memory allocation and garbage collection)
Sažetak U ovom radu opisana je metoda kombiniranja mehanizama za dodjelu i
mehanizama za zbrinjavanje memorije s ciljem oblikovanja jednoslojnoga
algoritma za upravljanje memorijom. Jednoslojni algoritam ima manju složenost
postupka zbrinjavanja u odnosu na algoritam označi-oslobodi i postiže veću
efikasnost. Oblikovani algoritam evaluiran je simulacijama s obzirom na
performanse. On ima slične memorijske zahtjeve kao i klasični algoritam označi-
oslobodi, no provodi 19 % manje vremena u zbrinjavanju, a uz njega je sustav 28
% brži. Memorijski zahtjevi heurističkoga jednoslojnoga algoritma slični su
zahtjevima standardnoga jednoslojnoga i klasičnoga algoritma označi-oslobodi,
međutim heuristički jednoslojni algoritam provodi 47 % manje vremena u
zbrinjavanju u odnosu na algoritam označi-oslobodi, dok je uz njega sustav u
cjelini 30 % brži. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da se relativno
jednostavnim ali dobro osmišljenim mehanizmima i tehnikama mogu značajno
poboljšati performanse memorijskih algoritama i time ukazuju na nekoliko
mogućih smjerova daljnjih istraživanja. Znanstveni su doprinosi doktorskoga
rada osmišljavanje metodologije upravljanja memorijom u kojoj se kombiniraju
mehanizmi za dodjelu i mehanizmi za zbrinjavanje memorije, primjena
predložene metodologije u oblikovanju novoga algoritma za upravljanje
memorijom, analiza i prilagodba novoga algoritma značajkama memorijskih
objekata u različitim tipovima ispitnih programa, ispitivanje predloženoga
algoritma korištenjem stvarnih programa i njegova evaluacija s obzirom na
performanse.
Dan doktorata 2016.
25
Ime i prezime
Ashok Mallayya Kanthe
Životopis Ashok Mallayya Kanthe rođen je 1973. u Akhada Balapur, Distr. Hingoli, Indija.
Prediplomski studij završio je 1997.na Sveučilištu Dr. B.A. Marathwada
University u Indiji te diplomski studij 2007. na Sveučilištu Dr. Babasaheb
Ambedkar Technological University u Indiji. Radi kao docent u Sinhgad Institutu
za tehnologiju Sveučilišta Pune u Indiji. Njegov istraživački interes je pokretna
ad-hoc mreža, njezina sigurnost, protokol, dizajn i implementacija. Član je udruge
Computer Society of India i Međunarodnoga društva za tehničko obrazovanje.
Mentor Prof. dr. sc. Dina Šimunić
Datum obrane 25. 9. 2015.
Naslov
disertacije
Secure routing protocol from denial-of-service attack in mobile ad hoc networks"
(Sigurnosni usmjerni protokol protiv napada uskraćivanja usluge u pokretnim ad
hoc mrežama).
Sažetak Vršna vrijednost, kreditna vrijednost, tablica informacija o usmjeravanju podataka
(eng. DRI), i TrueLink, kao i povjerenje i ugled koriste se protiv napada
uskraćivanjem usluge. Algoritam protiv napada sivih čvorova u pokretnim ad hoc
mrežama je razvijen i simuliran. Novi algoritam poboljšava performanse mreže
protiv napada sivih čvorova, što se očituje u metrici (povećanje propusnosti,
smanjenje ispada paketa, povećanje omjera isporuke paketa, smanjenje ukupnog
kašnjenja i smanjenje normaliziranog zaglavlja usmjeravanja). Algoritam protiv
napada suradnih sivih čvorova u pokretnim ad hoc mrežama je razvijen i
simuliran. Novi algoritam poboljšava performanse mreže protiv napada suradnih
sivih čvora, što se očituje u metrici (povećanje propusnosti, smanjenje ispada
paketa, povećanje omjera isporuke paketa, smanjenje ukupnog kašnjenja i
smanjenje normaliziranog zaglavlja usmjeravanja). Algoritam protiv napada
ispada paketa u pokretnim ad hoc mrežama je razvijen. Novi algoritam poboljšava
performanse mreže protiv napada ispada paketa, što se očituje u metrici
(povećanje propusnosti, smanjenje ispada paketa, povećanje omjera isporuke
paketa, smanjenje ukupnog kašnjenja i smanjenje normaliziranog zaglavlja
usmjeravanja). Postojeći mehanizmi za napad sivih čvorova, napad ispada paketa
i napad suradnih sivih čvorova su uspoređeni u smislu poboljšanja mrežnih
performansi.
Dan doktorata 2016.
26
Ime i prezime
Magdalena Krbot Skorić
Životopis Magdalena Krbot Skorić, (ex. Krbot), rođena je 1984. u Varaždinu. Studij
elektrotehnike upisala je 2003. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2008. godine te upisala poslijediplomski
doktorski studij na istom fakultetu. Od 2009. do 2012. radila je kao znanstvena
novakinja na projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Od ožujka
2012. radi kao medicinska inženjerka u Laboratoriju za kognitivnu i
eksperimentalnu neurofiziologiju Klinike za neurologiju KBC Zagreb.Aktivno
udjeluje u radu sa studentima te u radu dva projekta Hrvatske zaklade za
znanost.Područje njezinog znanstvenog interesa je kliničko inženjerstvo i obrada
biomedicinskih signala. Članica je Hrvatskog društva za EEG i kliničku
neurofiziologiju, te Hrvatskog društva za medicinsku i biološku tehniku.
Mentor Prof. dr. sc. Mario Cifrek
Datum obrane 24. 9. 2015.
Naslov
disertacije
Ispitivanje funkcionalnoga stanja vibracijskoga osjetnog puta vibracijskim
evociranim potencijalima (Functional state examination of vibration sensory
pathways using vibratory evoked potentials)
Sažetak Osjet vibracije je često oštećen u neurološkim oboljenjima, a ispituje se pomoću
raznih metoda. Neke od metoda pružaju samo informaciju o postojanju osjeta
vibracije. Postojeće neurofiziološke metode koje koriste uređaje za stvaranje
vibracijskog podražaja daju kvantificirane informacije o osjetu vibracija, no ne
pružaju uvid u funkcionalnost cijelog vibracijskog osjetnog puta.Cilj istraživanja
je utvrđivanje parametara nove metode za ispitivanje vibracijskog osjetnog puta
uz pomoć vibracijskih evociranih potencijala. Metoda evociranih potencijala se
bazira na električnoj aktivnosti živčanog sustava i mozga koja nastaje kao
odgovor na specifičan podražaj. Da bi se pobudio uvijek isti odgovor, nužno je i
da uzastopni podražaji budu jednaki. Pretpostavljeno je da rane komponente
evociranog odgovora nije moguće registrirati zbog neadekvatne stimulacije. Na
osnovi te pretpostavke te fizioloških karakteristika receptora osjetljivih na
vibracijski podražaj, konstruiran je vibracijski stimulator koji radi na načelu
konstantnog pritiska.Na osnovi mjerenja određeni su parametri vibracijske
stimulacije koji osiguravaju odgovor cijelog vibracijskog osjetnog puta. Odabrana
je frekvencija podražaja 120 Hz i trajanje podražaja 50 ms, te je za mjesto
podraživanja odabrano zapešće na ruci. Također, određen je minimalan broj
elektroda potreban za praćenje cijelog vibracijskog osjetnog puta. Ispitivanje je
provedeno i na bolesnicima te je pokazana dijagnostička vrijednost metode.
Dan doktorata 2016.
27
Ime i prezime
Martina Kutija
Životopis Martina Kutija rođena je 1985. godine u Zadru. Diplomirala je 2009. godine na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Od srpnja 2009.
godine zaposlena je na Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju kao
asistentica, gdje radi i danas. Njezini su glavni znanstveni i stručni interesi
upravljanje električnim strojevima, industrijska automatizacija i upravljanje
vjetrogeneratorima.Dipl. ing. Martina Kutija objavila je jedan znanstveni rad u
časopisu iz skupine A i pet radova u zbornicima skupova s međunarodnom
recenzijom. U svojstvu suradnika sudjelovala je u znanstvenim projektima i
stručnim projektima u suradnji s partnerima iz industrijskog sektora. U suradnji s
tvrtkom Siemens Hrvatska d.d. predavačica je na tečajevima SINAMICS G120 i
SINAMICS S120. Članica je IEEE-a.
Mentor Doc. dr. sc. Damir Sumina
Datum obrane 3. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Bezsenzorsko upravljanje kaveznim asinkronim vjetrogeneratorom temeljeno na
fazno zatvorenoj petlji (Sensorless control of wind turbine cage induction
generator based on phase-locked loop
Sažetak Doktorska disertacija je rezultat istraživanja u području upravljanja kaveznim
asinkronim vjetrogeneratorom bez mjernog člana brzine vrtnje koje je provedeno
u suradnji s hrvatskim industrijskim sektorom. Zbog svoje pouzdanosti,
robusnosti, niske cijene i niskih troškova održavanja kavezni asinkroni
vjetrogeneratori postaju sve češći izbor u vjetroagregatima s promjenjivom
brzinom vrtnje, a dodatno povećanje pouzdanosti i robusnosti takvog koncepta
vjetroagregata postiže se izostavljanjem mjernog člana brzine vrtnje. U okviru
istraživanja za ovu disertaciju razvijena je nova metoda za magnetizaciju u vrtnji
kaveznog asinkronog vjetrogeneratora bez mjernog člana brzine vrtnje koja
ujedno predstavlja prvi znanstveni doprinos. Metoda je temeljena na fazno
zatvorenoj petlji i omogućava uspješnu magnetizaciju vjetrogeneratora u cijelom
području rada za metode za estimaciju magnetskog toka temeljene na naponskom
modelu. Također je razvijena nova metoda za estimaciju magnetskog toka
kaveznog asinkronog vjetrogeneratora bez mjernog člana brzine vrtnje koja
ujedno predstavlja drugi znanstveni doprinos. Metoda je temeljena na fazno
zatvorenoj petlji i može magnetizirati vjetrogenerator u vrtnji. U disertaciji je
predložena nova metoda za korekciju glavnog induktiviteta kaveznoga asinkronog
vjetrogeneratora u području slabljenja magnetskog toka koja predstavlja treći
znanstveni doprinos. Razvijene metode su implementirane u digitalni sustav
upravljanja i eksperimentalno verificirane, a dobiveni rezultati su pokazali da se
mogu primijeniti u industriji.
Dan doktorata 2016.
28
Ime i prezime
Luka Lednicki
Životopis Rođen je 1983. u Zagrebu. Zvanje inženjera računarstva stekao je 2008. na
Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i na Sveučilištu
Mälardalen u Švedskoj. Godine 2015. obranio je disertaciju u sklopu dvojnoga
doktorata na spomenutim institucijama. Glavno je područje njegova istraživanja
razvoj ugradbenih sustava utemeljen na programskim komponentama. Njegov rad
uključuje modeliranje programske i sklopovske podrške, automatsku sintezu
programskoga koda i analizu značajki sustava pomoću modela. Tijekom
doktorskoga studija objavio je mnogobrojne radove na međunarodnim
konferencijama.
Mentori Prof. dr. sc. Mario Žagar Prof. dr. sc. Ivica Crnković
Datum obrane 27. 1. 2015.
Naslov
disertacije
Software and hardware models in component-based development of embedded
systems (Programski i sklopovski modeli u razvoju ugradbenih sustava
utemeljenom na programskim komponentama)
Sažetak Povećanjem složenosti modernih ugradbenih sustava u njihovu se razvoju sve
češće pokušava primijeniti pristup temeljen na programskim
komponentama. Koristeći se tim pristupom, sustavi se izrađuju sastavljanjem
programskih komponenata - postojećih elemenata namijenjenih višestrukom
korištenju. Takav način razvoja može, između ostaloga, znatno skratiti vrijeme
izradbe sustava, smanjiti količinu grješaka u sustavu te učiniti sustave
predvidljivijima. Visok stupanj povezanosti programske podrške i sklopovlja
jedan je od aspekata ključnih u razvoju ugradbenih sustava. Iako postoje mnoge
metode koje omogućuju modeliranje sklopovlja i olakšavaju razvoj programske
podrške specifične za sklopovlje, one su rijetko integrirane s metodama razvoja
temeljenima na komponentama. Cilj je doktorskoga rada bio unaprijediti proces
razvoja ugradbenih sustava temeljen na programskim komponentama koristeći se
kombinacijom programskih i sklopovskih modela. Taj je cilj ostvaren sljedećim
doprinosima: a) model ugradbenoga sustava temeljen na programskim
komponentama koji uključuje senzore i aktuatore, b) metoda sinteze
programskoga koda iz predloženoga komponentnoga modela, c) metoda
automatskoga generiranja komunikacijskih komponenata u modelima
raspodijeljenih ugradbenih sustava, d) metoda kompozicijske analize vremenskih
karakteristika i opterećenja procesnih čvorova u sustavima temeljenima na
programskim komponentama.
Dan doktorata 2016.
29
Ime i prezime
Vinko Lešić
Životopis Rođen je 1986. u Slavonskom Brodu. Godine 2008. završio je preddiplomski a
2010. diplomski studij na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i
računarstva (FER). Od tada je zaposlen na znanstvenoistraživačkom projektu
UNIZG-FER-a, Tehničkoga sveučilišta u Beču i Univerziteta Crne Gore, gdje su
postavljeni okviri istraživanja na kvarove otpornoga upravljanja generatorom
vjetroagregata i njegove disertacije. U sklopu studija proveo je tri mjeseca na
istraživačkom usavršavanju na Sveučilištu u Sevilji u Španjolskoj pod vodstvom
prof. Eduarda F. Camacha na području modelskoga prediktivnoga upravljanja.
Njegovo je područje zanimanja teorija upravljanja s primjenama u
elektromotornim pogonima i sustavima obnovljivih izvora energije. Do sada je
objavio tri časopisna rada i 13 konferencijskih radova te je suautor jednoga
patenta. Aktivni je član udruga KoREMA i IEEE.
Mentor Izv. prof. dr. sc. Mario Vašak
Datum obrane 27. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Fault-tolerant control of wind turbine subject to generator electromechanical
faults (Upravljanje vjetroagregatom otporno na elektromehaničke kvarove
generatora)
Sažetak U doktorskom je radu predložena metodologija na kvarove otpornoga upravljanja
koja prilagođava rad generatora vjetroagregata tako da preraspodjeljuje
opterećenja s oštećenih dijelova rotora ili statora na preostala područja generatora
na način da se omogući siguran rad i postigne maksimalna proizvodnja energije u
kvarnom načinu rada. Statorski tok ili moment generatora modulirani su u odnosu
na trenutni položaj toka rotora da bi se suzbio brzi razvoj nekih od najčešćih
elektromehaničkih kvarova generatora. Predložena metodologija pogodna je za
sve tipove generatora vjetroagregata: kavezni ili dvostruko napajani asinkroni
generator te sinkroni generator s permanentnim magnetima ili namotima na
rotoru. Metode su koncipirane kao modularna nadogradnja na klasične načine
upravljanja vjetroagregatom te se mogu primijeniti na nove ili već postavljene
vjetroagregate. Uobičajeni pristupi upravljanja električnim strojevima
unaprijeđeni su s točnijim i robusnijim estimacijskim algoritmima te
identifikacijom parametara. Provedene su opsežne simulacije za validaciju
predložene metodologije s detaljnim provjerama mogućih negativnih utjecaja uz
korištenje akreditiranih alata. Skalirani laboratorijski postav dodatno je korišten
za potvrdu teoretskih razmatranja i validaciju robusnosti metodologije.
Znanstveni je doprinos doktorskoga rada u metodologiji za ograničavanje i
preraspodjelu elektromehaničkih opterećenja na obodu električnoga stroja sa
svrhom zaustavljanja širenja njegovih elektromehaničkih kvarova, zasnovana na
modulaciji električnih veličina stroja u skladu s trenutnim položajem
magnetskoga toka u stroju.
Dan doktorata 2016.
30
Ime i prezime
Adriana Lipovac
Životopis Rođena je 1989. u Sarajevu u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2012. na
Sveučilištu u Dubrovniku, na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, završivši
dva diplomska studija (Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu
i Poslovno računarstvo). Dobitnica je dviju Rektorovih nagrada za akademske
godine 2010./2011. i 2011./2012. Od 1. listopada 2012. stalno je zaposlena kao
asistentica na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku.
Godine 2014. obranila je disertaciju na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te
sudjelovala na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Govori engleski i njemački
jezik.
Mentor Prof. dr. sc. Borivoj Modlic
Datum obrane 23. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Predviđanje učestalosti neuklonjivih pogrešaka u prijenosu frekvencijskog
multipleksa ortogonalnih podnosilaca vremenski disperzivnim kanalom (Error
floor prediction in transmission of orthogonal frequency division multiplex signal
over time-dispersive channel)
Sažetak Pouzdano radijsko komuniciranje postavlja zahtjevnu ciljnu performansu tzv.
rezidualnoga kanala, određenoga intenzitetom pogrješno prenesenih simbola koje
fizički sloj ne može ispraviti. S tim u vezi, u fokusu istraživanja bila je vršna
performansa prijenosa OFDM signala višestaznim kanalom, odnosno intenzitet
neotklonjivih pogrješaka bita - rezidualni BER u uvjetima visokoga odnosa snaga
signala i šuma (npr. u zatvorenom prostoru). Na temelju postavljenoga
analitičkoga modela mehanizma generiranja pogrješaka - inherentne slabosti
OFDM s aspekta zadržavanja ortogonalnosti u uvjetima višeputanjske
propagacije - izvedena je originalna formula za predikciju rezidualnoga BER-a.
Dobiveni izraz uključuje i odgovarajuće modificirani standardni parametar
vremenske disperzije kanala – srednje kvadratno odstupanje kašnjenja profila od
prosječnoga, ali izraženo posebno za prethodeće i zakašnjele odjeke (u odnosu na
trenutak uzorkovanja) - i parametre OFDM signala. Valjanost modela verificirana
je odgovarajućim Monte-Carlo simulacijama.
Dan doktorata 2016.
31
Ime i prezime
Miroslav Macan
Životopis Rođen je 1979. u Kutini. Diplomirao je 2002. te magistrirao 2008. u polju
elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva,
na kojem je 2015. obranio i disertaciju. Od 2002. do 2004. bio je zaposlen kao
sistem-inženjer u tvrtki Nabla plus. Od 2004. do 2011. radio je kao razvojni
inženjer, a od 2011. do 2012. kao voditelj Odjela za energetsku elektroniku u
tvrtki Končar – Institut za elektrotehniku, Zavod za energetsku elektroniku i
upravljanje. Od svibnja 2012. zaposlen je u tvrtki Končar – Elektronika i
informatika kao direktor poslovne jedinice Uređaji energetske elektronike –
Sustavi vuče. Do sada je kao autor i koautor objavio 12 znanstvenih i stručnih
radova na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Govori engleski jezik.
Mentor Prof. dr. sc. Željko Jakopović
Datum obrane 4. 2. 2015.
Naslov
disertacije
Smanjivanje istosmjerne komponente struje izmjenjivača s galvanskim
odvajanjem na tračničkim vozilima (Minimisation of DC current component in
galvanic isolated inverters for railway vehicles)
Sažetak Istraživanja prikazana u radu motivirana su problemima vezanima uz klasične
metode određivanja i smanjenja zasićenja u transformatorima. Za uspješno
projektiranje pretvarača pomoćnih napajanja s galvanskim odvajanjem za napon
istosmjernoga međukruga 1500 V ili 3000 V potrebno je ograničiti istosmjernu
komponentu struje na izlazima izmjenjivača. Uobičajene metode za određivanje
istosmjerne komponente struje predviđaju dodatne mjerne članove magnetskoga
toka, što znatno usložnjava i poskupljuje izvedbu pretvarača, pa je cilj bio razviti
metodologiju određivanja istosmjerne komponente struje bez dodatnih mjerenja s
ocjenom granica točnosti. Istražen je utjecaj parametara IGBT sklopke i
pobudnoga stupnja na iznos istosmjerne komponente napona na izlazima
izmjenjivača. Kao rezultat istraživanja izrađen je algoritam potiskivanja
istosmjerne komponente struje. Algoritam se temelji na metodi promjene srednje
vrijednosti modulacijske funkcije. Na osnovi trenutačne vrijednosti istosmjerne
komponente struje kompenzirana je srednja vrijednost napona na izlazima
izmjenjivača. Znanstveni doprinosi u radu vezani su za određivanje utjecaja
parametara pretvarača na iznos istosmjerne komponente struje na izlazima
izmjenjivača za tračnička vozila, za određivanje istosmjerne komponente struje na
izlazima izmjenjivača za tračnička vozila neizravnim mjerenjem struje
magnetiziranja i za algoritam potiskivanja istosmjerne komponente struje u
pretvaraču pomoćnih napajanja s galvanskim odvajanjem, pogodan za primjenu
na tračničkim vozilima.
Dan doktorata 2016.
32
Ime i prezime
Darko Markulin
Životopis Rođen je 1965. u Karlovcu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Godine
1989. diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i
računarstva obranivši rad Klasifikacija metoda analize i sinteze
komunikacijskih protokola. Na tom je fakultetu 1993. obranio magistarski rad
Modeliranje optimalne pristupne optičke telekomunikacijske mreže, a 2014. i
disertaciju. Od 1990. zaposlen je u Hrvatskim telekomunikacijama. Radio je na
poslovima vezanima uz održavanje, razvoj i uvođenje digitalnih komutacijskih
sustava, održavanje korisničkih sustava i prodaju. Od 2003. radi na modeliranju
poslovnih procesa koji obuhvaćaju aktivaciju i održavanje telekomunikacijskih
uređaja. Radi na specificiranju sistemske programske podrške koja se odvija
kroz sustav upravljanja tijekom poslova te sudjeluje u radu timova za razvoj
marketinških usluga. Vodi i sudjeluje u projektima vezanima uz poboljšanje
postojećih poslovnih procesa u mreži. Autor je deset znanstvanih radova
vezanih uz modeliranje i specificiranje sistemske podrške.
Mentor Prof. dr. sc. Marijan Kunštić
Datum obrane 27. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Formalizam za modeliranje poslovnog upravljanja javnom
telekomunikacijskom mrežom (Formalism for modelling business management
of public telecommunication network)
Sažetak U radu je definiran jedan od mogućih načina modeliranja poslovnoga
upravljanja javnom telekomunikacijskom mrežom u sklopu postojećega razvoja
poslovnih procesa i sistemske programske podrške. Primjenom odabranih
formalnih metoda i jezika definiran je model koji uspješno predstavlja i
simulira funkcije poslovnoga upravljanja javnom telekomunikacijskom
mrežom. Time model predstavlja dovoljnu izražajnu snagu za izradbu
specifikacije na temelju koje se može pristupiti implementaciji stvarne
sistemske programske podrške. Primjenom metode objedinjavanja iskustvenoga
znanja definirala se sintaksa i semantika grafičkoga formalnoga modela kojim
se oblikuje poslovno upravljanje javnom telekomunikacijskom mrežom. Pri
tomu su razmotrene različite formalne metode koje omogućuju vizualno
modeliranje sustava te ostale metode koje se koriste u modeliranju poslovnih
procesa i sustava upravljanja tijekom poslova. Predstavljeno je programsko
rješenje pomoću kojega je moguća simulacija dinamičkoga ponašanja
poslovnoga upravljanja kroz definirani formalni model. Istaknuto je da odabir
jedne od postojećih formalnih metoda za izradbu modela nije dovoljna za
izradbu modela koji uspješno zadovoljava potrebe za modeliranjem javne
telekomunikacijske mreže, nego je potrebna kombinacija različitih
metoda pomoću korištenja iskustvenoga znanja. Definirani formalni model
primijenjen je na modeliranje potrebnih procesa za uključenje VoIP usluge u
javnoj telekomunikacijskoj mreži. Model omogućuje prikaz potrebnih promjena
u sustavu za upravljanjem tijekom poslova i potrebnih podataka koje taj sustav
izmjenjuje sa svojom programskom okolinom. Odvijanje poslovnih procesa
simulirano je pomoću formalnoga modela i na temelju definiranih scenarija u
izvedbi poslovnih procesa. Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je da se
model može uspješno koristiti u svrhu modeliranja sistemske programske
podrške koja se koristi u javnoj telekom mreži.
Dan doktorata 2016.
33
Ime i prezime
Boško Milešević
Životopis Rođen je 1984. u Bosanskoj Krupi u Bosni i Hercegovini. Osnovnu i srednju
školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je 2008. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, gdje je i zaposlen. Njegova su glavna
područja znanstvenoistraživačkoga električna željeznica, elektromagnetska
kompatibilnost i koordinacija izolacije. Autor je i koautor 17 znanstvenih i
stručnih radova. Sudjelovao je u izradi većeg broja elaborata i studija
primijenjenih u praksi. Sudjeluje u radu dvaju znanstvenih projekata. Član je
međunarodnih strukovnih udruga IEEE i CIGRÉ. Obnašao je dužnost
predsjednika Studentskoga zbora Fakulteta elektrotehnike i računarstva od
2011. do 2012. godine. Predsjednik je udruge Filipid za promicanje izvrsnosti
među studentima. Član je više predstavničkih tijela Sveučilišta.
Mentor Prof. dr. sc. Ivo Uglešić
Datum obrane 30. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Elektromagnetski utjecaj sustava električne željeznice na metalne strukture
(Electromagnetic influence of electric railway system on metallic structures)
Sažetak Istražen je elektromagnetski utjecaj sustava električne željeznice na metalne
strukture. Opisan je ustroj sustava napajanja električne željeznice i načini
prenošenja poremećaja na osjetljive sustave s naglaskom na magnetsku spregu.
Predložena je metodologija točnijega određivanja elektromagnetskih utjecaja
elektrovučne mreže i postrojenja na metalne strukture. Uvažene su
karakteristike različitih konfiguracija sustava napajanja i međusobnoga odnosa
izvora smetnje i osjetljivih elemenata na kojima se promatrao iznos utjecaja.
Identificirani su parametri o kojima ovise elektromagnetski utjecaji.
Pojedinačno je utvrđen značaj svakog od parametra te doneseni zaključci o
mjerama kojima se postiže smanjenje utjecaja. Razvijen je model za proračun
induciranih napona za karakteristične konfiguracije elektrificirane željeznice te
su rezultati proračuna verificirani. Model je verificiran na temelju obavljenih
mjerenja induciranoga napona te je ustanovljeno dobro podudaranje izračunanih
i izmjerenih vrijednosti. Inducirani napon kvalitativno je analiziran za različita
elektrovučna vozila ovisno o struji napajanja i struji rekuperacije. Uz različite
modele sprege određen je oblik induciranoga napona za različite tipove vučnih
vozila. Uspoređeni su rezultati proračuna modelom i mjerenja struje napajanja u
elektrovučnim podstanicama. Radom je opisan cjelovit pristup problematici
određivanja elektromagnetskih utjecaja sustava električne vuče na metalne
strukture, razvijen i provjeren model određivanja tih utjecaja te su predložene
mjere za smanjenje utjecaja.
Dan doktorata 2016.
34
Ime i prezime
Vedran Miletić
Životopis Rođen je 1986. u Rijeci. Diplomirao je 2009. u polju edukacije matematike i
informatike na Filozofskom fakultetu (danas Odjel za matematiku) Sveučilišta u
Rijeci, i od tada radi na tom odjelu kao asistent. Iste se godine upisao na
poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo na Sveučilištu u
Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Na tom je fakultetu u Zavodu
za telekomunikacije provodio doktorska istraživanja pod mentorstvom prof. dr.
sc. Branka Mikca te je 2015. obranio disertaciju. Od 2012. jedan je od razvijača
mrežnoga simulatora ns-3 i koordinator NVIDIA CUDA nastavnoga centra na
Sveučilištu u Rijeci. Bio je član međunarodnoga programskoga odbora jedne
radionice i recenzirao radove za dvije konferencije.
Mentor Prof. dr. sc. Branko Mikac
Datum obrane 8. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Method for optimizing availability of optical telecommunication network in
presence of correlated failures (Metoda optimiranja raspoloživosti optičke
telekomunikacijske mreže u prisustvu koreliranih kvarova)
Sažetak Brzi porast količine prenesenoga prometa putem interneta, podržan isto tako
brzim povećanjem kapaciteta optičke transportne mreže, čini otpornost mreže na
kvarove zahtjevom koji je potrebno uključiti u procesu dizajna mreže. Kvar
mrežnoga elementa (primjerice, vlakna u kabelu ili prospojnika u čvoru) može
uzrokovati prekid mnogih svjetlosnih puteva. U slučaju kvara komponente puta
koji koristi logički kanal u mreži, alternativni put (koji zovemo rezervnim) mora
se koristiti sve dok se popravak komponente osnovnoga puta ne dogodi. Grupa
veza s dijeljenim rizikom (shared risk link group, SRLG) grupa je veza u mreži
koje dijele fizičku lokaciju. Sve veze koje se nalaze u SRLG-u imaju mogućnost
biti oštećene u slučaju kvara jedne veze koja se nalazi u SRLG-u. Izvorni
znanstveni doprinosi doktorskog rada sastoje se u sljedećem: a) Model
raspoloživosti optičke telekomunikacijske mreže koji uzima u obzir postojanje
grupa veza s dijeljenim rizikom uz pretpostavku varijabilnih duljina koreliranih
veza i proizvoljnih stupnjeva korelacije kvarova, b) Metoda proračuna
raspoloživosti primjenom simulacije Monte Carlo zasnovana na predloženom
modelu raspoloživosti optičke telekomunikacijske mreže u prisutnosti koreliranih
kvarova i c) Algoritam za usmjeravanje i dodjelu valnih duljina u optičkim
mrežama s valnim multipleksiranjem koji optimira raspoloživost logičkih kanala
obzirom na značajke grupa veza s dijeljenim rizikom, uz primjenu paralelizacije
izvođenja korištenjem naprednih procesorskih arhitektura.
Dan doktorata 2016.
35
Ime i prezime
Ivan Mrčela
Životopis Rođen je 1983. u Zagrebu. Godine 2002. upisao se na Sveučilište u Zagrebu na
Fakultet elektrotehnike i računarstva, na kojem je 2008. diplomirao, na Zavodu
za elektrostrojarstvo i automatizaciju. Od studenoga 2008. zaposlen je u tom
zavodu kao znanstveni novak, gdje i danas radi: sudjeluje u nastavi, u izvođenju
laboratorijskih i auditornih vježbi iz pet kolegija. U sklopu istraživanja na
poslijediplomskom doktorskom studiju bavio se proračunom spektra učinskih
pretvarača, s naglaskom na spektar izmjenjivača. Iz područja učinske
elektronike objavio je jedan rad u časopisu B kategorije, šest znanstvenih
radova u zbornicima s međunarodnom recenzijom te jedan stručni rad u
zborniku s međunarodnom recenzijom. U svojstvu suradnika surađivao je u
stručnim projektima u suradnji s hrvatskim gospodarstvom. Aktivno govori i
piše engleski jezik te se služi francuskim jezikom u govoru i pismu.
Mentor Prof. dr. sc. Viktor Šunde
Datum obrane 29. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Kompenzacija mrtvoga vremena i napona vođenja tranzistora i dioda kod
diodno pritegnutoga trorazinskoga izmjenjivača (Compensation of dead time
and conduction voltage of transistors and diodes in a three level neutral point
clamped inverter)
Sažetak Mrtvo vrijeme i naponi vođenja neizbježni su u radu pretvarača s modulacijom
širine impulsa. Obje pojave utječu na spektar izlaznoga napona učinskih
pretvarača: naponi vođenja poluvodičkih ventila mogu uzrokovati istosmjernu
komponentu napona, dok mrtvo vrijeme smanjuje amplitudu osnovnoga
harmonika te povećava harmoničko izobličenje izlaznoga napona. Kako bi bilo
moguće kompenzirati utjecaj mrtvoga vremena i napona vođenja tranzistora i
dioda, potrebno je izračunati njihov utjecaj na spektar izlaznoga napona
pretvarača. Proračun utjecaja mrtvoga vremena i napona vođenja na spektar
izlaznoga napona postojećim metodama je složen, poglavito za diskontinuirane
modulacijske signale. Postojeće metode predlažu aproksimaciju utjecaja
mrtvoga vremena na osnovni harmonik, što je nedostatno prilikom proračuna
utjecaja na više harmonike. Stoga je osmišljena nova metoda proračuna spektra
izlaznoga napona pretvarača, koja uključuje utjecaj mrtvoga vremena i napona
vođenja. Predložena je metoda proračuna spektra, valjana za proizvoljni valni
oblik modulacijskog signala i signala nositelja. Analitičkim je proračunom
pokazano na koji način mrtvo vrijeme i naponi vođenja utječu na spektar
izlaznoga napona. Temeljem rezultata proračuna predložena je metoda
kompenzacije utjecaja mrtvoga vremena i napona vođenja na osnovni harmonik
napona. Predložena metoda potvrđena je simulacijskim eksperimentom, a
ispitana je za dva valna oblika modulacijskoga signala, tri sklopne frekvencije
te za pet iznosa trajanja mrtvoga vremena. Znanstveni doprinosi doktorskoga
rada očituju se u sljedećem: a) Metoda kompenzacije utjecaja mrtvoga vremena
na harmonijski spektar izlaznoga napona kod diodno pritegnutoga
trorazinskoga izmjenjivača, b) Metoda kompenzacije utjecaja napona vođenja
tranzistora i dioda na harmonijski spektar izlaznoga napona kod diodno
pritegnutoga trorazinskoga izmjenjivača i c) Analitička metoda određivanja
utjecaja mrtvoga vremena na izlazni napon dobiven modulacijom širine impulsa
kod diodno pritegnutoga trorazinskoga izmjenjivača.
Dan doktorata 2016.
36
Ime i prezime
Damir Muha
Životopis Diplomirao je 2008. na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i
računarstva (FER), smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.
Dobitnik je Rektorove nagrade za akademsku godinu 2007./2008. Također je
bio stipendist Republike Hrvatske. Sredinom 2009. zaposlio se u FER-ovu
Zavodu za radiokomunikacije kao znanstveni novak. Dugogodišnji je član
Racing Teama Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji je osvojio 10. mjesto
na međunarodnom natjecanju u Silverstonu 2014. Autor je 20 znanstvenih
radova na međunarodnim konferencijama i dvaju znanstvenih radova u
međunarodnim časopisima. Radio je na projektu Active Reconfigurable
Metamaterial Unit Cell Based on Non-Foster Elements, a sada radi na projektu
Sustainable Optical Communication and Sensor Systems based on Extended-
Cavity Resonators.
Mentor Prof. dr. sc. Silvio Hrabar
Datum obrane 4. 5. 2015.
Naslov
disertacije
Elektromagnetske strukture temeljene na pasivnim i aktivnim metamaterijalima
približno nulte permitivnosti (Electromagnetic structures based on passive and
active epsilon-near-zero metamaterials).
Sažetak Električni nulti metamaterijali umjetne su elektromagnetske strukture s nultom
vrijednosti efektivne permitivnosti. Nedavno je u literaturi teorijski predviđena
mogućnost smanjenja izmjera lijevak antene uz pomoć nultih metamaterijala. U
ovoj je tezi mogućnost minijaturizacije istražena numerički, pomoću
punovalnih simulacija i eksperimentalno, konstrukcijom skraćene lijevak
antene u 10 GHz mikrovalnom području. Jedan od nedavno predloženih
primjena nultih metamaterijala je i u plazmoničkim nanostrukturama u
optičkom području. Nažalost, izrada nanostruktura vrlo je skupa i složena.
Međutim, nedavno objavljena istraživanja pokazala su da je raspodjela
elektromagnetskoga polja unutar sfernoga žičanoga radiofrekvencijskoga
rezonatora vrlo slična raspodjeli polja u plazmoničkim nanostrukturama u
optičkom području. Stoga su projektirane i praktično izvedene
radiofrekvencijske replike koje omogućuju ispitivanje elektromagnetskih
svojstava nanokugli pomoću skaliranih eksperimenata u radiofrekvencijskom
području do 1 GHz. Nadalje, istražena je uskopojasnost koja je najveći
nedostatak svakog od pasivnih metamaterijala, a uzrokovana je temeljnom
fizikom (disperzijskim jednadžbama). Naposljetku, u literaturi su se nedavno
pojavile ideje o proširenju pojasa pomoću ne-Fosterovih reaktivnih elemenata.
Stoga su analizirani, projektirani i praktično izvedeni negativan kapacitet i
induktivitet za širokopojasni rad u radiofrekvencijskom području do 800 MHz.
Radi povećanja funkcionalnosti, ovim je sklopovima dodana mogućnost
promjene vrijednosti negativnoga kapaciteta, odnosno induktiviteta, pomoću
upravljačkoga istosmjernoga napona.
Dan doktorata 2016.
37
Ime i prezime
Alan Mutka
Životopis Rođen je 1982. u Virovitici. Diplomirao je 2006. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojem se 2007. zaposlio kao zavodski
suradnik te se upisao na poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i
računarstvo. Od druge polovice 2008. do 2014. bio je zaposlen kao znanstveni
novak. Tijekom rada na fakultetu bio je asistent na predmetima Osnove robotike i
Praktikum robotike te je sudjelovao na više znanstvenih i industrijskih projekata.
Koautor je jednoga poglavlja u knjizi, dvaju članaka u časopisima i deset radova
objavljenih u zbornicima radova međunarodnih konferencija. Od 1. listopada
2014. radi kao razvojni inženjer u vlastitoj privatnoj tvrtki Cognitus. Dobitnik je
državne stipendije 2003. godine te Rektorove nagrade 2005. godine.
Mentor Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić
Datum obrane 20. 3. 2015.
Naslov
disertacije
Adaptivno upravljanje gibanjem četveronožnoga robota korištenjem promjenjive
podatnosti rotirajućih spiralnih stopala (Adaptive control of quadruped robot
locomotion through variable compliance of revolute spiral feet)
Sažetak Područje istraživanja doktorskoga rada vezano je za projektiranje i integraciju
sustava upravljanja četveronožnih robotskih hodača. Istraživanje je podijeljeno u
tri nezavisne cjeline (adaptivna podatnost, kinematika te generiranje sekvenci
gibanja) koje se u konačnici integriraju s ciljem dobivanja što prirodnijega i
energetski učinkovitijega robotskoga gibanja. Uloga adaptivne podatnosti
odnosno adaptacije elastičnosti noge s obzirom na podlogu i frekvenciju kretanja
važna je za postizanje energetski optimalnoga te stabilnoga kretanja. U radu je
prikazano oblikovanje podatnoga robotskoga stopala koje ima sposobnost
promjene pasivne podatnosti te detekcije elastičnosti podloge po kojoj se kreće.
Kinematika centra tijela robota odvojena je od kinematike jedne noge.
Upravljanje položajem centra tijela robota riješeno je korištenjem Jakobijana uz
mogućnost iskorištavanja viška stupnjeva slobode gibanja. Generiranje cikličkih
sekvenci (hod, kas...) te acikličkih sekvenci gibanja (lijeganje, ustajanje...)
izvedeno je korištenjem trajektorija, a međusobna sikronizacija nogu izvedena je
pomoću automata stanja. Predstavljeni upravljački algoritam ima mogućnost
izvođenja cikličkih i acikličkih trajektorija, kontrolirane promjene sekvenci
gibanja te omogućuje integraciju s kinematikom centra tijela. Eksperimentalna
validacija predstavljenoga upravljačkoga sustava izvedena je na sveukupno
četirima istraživačkim platformama: tri varijante četveronožnoga hodača
(Dynarobin 1, 2 i 3) te na četverokračnomu mobilnomu robotu s pogonskim
gusjenicama (VIV).
Dan doktorata 2016.
38
Ime i prezime
Jelena Nakić
Životopis Rođena je 1972. u Trogiru. Stručno zvanje profesorice matematike i informatike
stekla je 2003. na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih
područja (danas Prirodoslovno-matematički fakultet) Sveučilišta u Splitu, a
magisterij znanosti iz područja računarstva 2010. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojem je 2015. obranila i disertaciju.
Od svibnja 2005. radi na matičnom fakultetu kao asistentica, a zatim kao
predavačica na Odjelu za informatiku. Od 2007. do 2013. surađivala je na
znanstvenom projektu Upotrebljivost i prilagodljivost sučelja inteligentnih
autorskih ljuski (177-0361994-1998) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Republike Hrvatske. Njezini znanstveni interesi obuhvaćaju područje interakcije
čovjeka i računala, inteligentna korisnička sučelja, e-učenje i individualne razlike
među korisnicima. Objavila je 11 znanstvenih radova u časopisima s
međunarodnom recenzijom te na međunarodnim znanstvenim skupovima.
Surađuje kao recenzent u časopisu Journal of Educational Computing Research te
u nekoliko konferencija s međunarodnom recenzijom.
Mentori Prof. dr. sc. Vlado Glavinić Prof. dr. sc. Andrina Granić
Datum obrane 27. 2. 2015.
Naslov
disertacije
Prilagodljivo e-učenje zasnovano na stilovima učenja korisnikâ (Adaptive e-
learning based on users learning styles)
Sažetak Istraživanje u okviru doktorskoga rada usmjereno je na proučavanje individualnih
razlika među korisnicima sustava e-učenja te utjecaja individualnih obilježja
korisnika na kvalitetu interakcije i na postignuća u učenju. U predstavljenom
istraživanju identificiran je skup individualnih razlika koje utječu na proces i
ishode učenja korištenjem prilagodljivih sustava e-učenja te je oblikovana
taksonomija individualnih obilježja korisnika koja se primjenjuju kao izvori
prilagođavanja u sustavima e-učenja. Među karakteristikama korisnika koji imaju
najveći utjecaj na interakciju korisnika s prilagodljivim sustavom ističu se stilovi
učenja. Stoga je u okviru istraživanja razvijen model prilagođavanja on-line
kolegija stilovima učenja njegovih polaznika. Definirani model prilagođavanja
ostvaruje prilagodljivost kolegija na najnižjoj razini nastavnih sadržaja odnosno
na razini nastavnih pojmova. Model donosi smjernice za prilagođavanje te
metode i tehnike kojima se definirani mehazmi prilagođavanja mogu
implementirati u konkretno okruženje. Predloženi se model konkretizira u u
slučaju korištenja na on-line kolegiju u sustavu Moodle. Prilagodljivost kolegija
stilovima učenja osigurava modul za oblikovanje prilagodljivih lekcija, nazvan
Adaptedlesson, koji je realiziran kao nadogradnja sustava Moodle. Prilagodljivo
ponašanje on-line kolegija razvijenih korištenjem modula Adaptedesson očituje se
u automatiziranom individualno prilagođenom redoslijedu i načinu prikaza
stranica sadržaja te u podršci polaznicima kolegija u orijentaciji i kretanju po
sadržaju. Valjanost predloženoga modela prilagođavanja stilovima učenja
empirijski je potvrđena u studijama vrednovanja upotrebljivosti i učinkovitosti
prototipnoga prilagodljivoga on-line kolegija.
Dan doktorata 2016.
39
Ime i prezime
Igor Nazor
Životopis Rođen 1972. u Splitu. Godine 1997. stekao je titulu diplomiranoga inženjera
elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva,
na kojemu je 2015. obranio i disertaciju. Zaposlen je na Odjelu za stručne studije
Sveučilišta u Splitu kao viši predavač. Kolegiji koje predaje, predavao ih je ili
održava vježbe: Analiza i obrada podataka, Informatizacija proizvodnje,
Informatizacija i upravljanje proizvodnjom, Sustavi za upravljanje resursima
poduzeća, Informacijski sustavi, Projektiranje informacijskih sustava,
Elektroničko poslovanje i Baze podataka. Od 2007. do 2013. bio je angažiran kao
voditelj nekoliko projekata informatizacije malih i srednjih poduzeća. Tijekom
karijere radio je i kao voditelj prodaje i marketinga te kao voditelj mreže
distributera u hrvatskim poduzećima i predstavništvima stranih poduzeća u
Hrvatskoj. U sklopu izrade doktorskoga rada objavio je dva znanstvena članka i
održao dvije prezentacije na međunarodnim konferencijama na temu odabira i
implementacije poslovnih rješenja u mala i srednja poduzeća.
Mentor Prof. dr. sc. Krešimir Fertalj
Datum obrane 1. 4. 2015.
Naslov
disertacije
Metoda za procjenu izvodljivosti i uvođenja informacijskih sustava u mala i
srednja poduzeća (Feasibility estimation method for implementation of
information systems in small and medium enterprises)
Sažetak Područje koje se bavi malim i srednjim poduzećima i njihovom informatizacijom
konstantno je aktualno zbog značaja te skupine poduzeća za gospodarstvo
cijeloga društva. Ključni problem kod te kategorije poduzeća predstavlja
nedostatak znanja, vremena i resursa za provođenje kvalitetne informatizacije. U
doktorskom su radu obrađeni početni koraci pri informatizaciji poduzeća, odabir
programskoga rješenja za podršku poslovanju i radnje koje tom činu prethode:
procjenu izvodljivosti i učinaka uvođenja programskoga rješenja na poslovanje
poduzeća, analizu i procjenu projektnih rizika i specifikaciju potrebnih
funkcionalnosti programskoga rješenja. Opisan je i formaliziran vlastiti model za
predviđanje učinaka uvođenja programskoga rješenja u poduzeće temeljen na
sustavu podržanom znanjem koji uključuje i procjenu sklonosti promjenama u
poduzeću. Formiran je skup parametara za opis informatičkih projekata.
Predstavljena je vlastita metodologija za opis stanja u poduzeću i formiranje
funkcionalnih zahtjeva za novo programsko rješenje i predstavljen je model
dubinske dekompozicije, koji sprema znanje o organizacijskim promjenama u
poduzeću. Postupak prikupljanja ekspertnoga znanja u svrhu predviđanja učinaka
informatizacije na poduzeće i formiranje baze znanja o organizacijskim
promjenama u svrhu definiranja specifikacije traženih funkcionalnosti novoga
programskoga rješenja ilustrirani su prototipom razvijenim nad predloženom
metodologijom. Valjanost metode verificirana je na nekoliko studijskih slučajeva
korištenjem dubinske dekompozicije poslovnih procesa u poduzeću.
Dan doktorata 2016.
40
Ime i prezime
Danimir Pečur
Životopis Danimir Pečur je rođen u Zagrebu 16. 5. 1968. godine. Godine 1986. upisao je
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao
1992. godine. Poslijediplomski studij na Sveučilištu Brunel u Londonu upisao je
2000. godine, a magistrirao je 2003. obranom znanstvenog magistarskog rada pod
nazivom „Izvodljivost MAN i WAN usluga Ethernetom“. Nakon tri godine rada u
Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama, 1995. godine preselio se na Novi Zeland
gdje je radio poslove inženjera za podršku u tvrtki Clear Communications.
Posljednjih 17 godina zaposlen je kao savjetnik u Saudi Telecomu.rnAutor je 6
stručnih radova objavljenih na međunarodnim konferencijama. Fokus njegovog
istraživanja je proučavanje uvođenja novih usluga općenito, te posebice prednosti
i slabosti simulacijskih modela usluga.
Mentor Prof. dr. sc. Ignac Lovrek
Datum obrane 27. 3. 2015.
Naslov
disertacije
Method for techno-economic analysis of hybrid optical wireless access networks
by Monte Carlo simulation" (Postupak tehno-ekonomske analize hibridnih
optičko-bežičnih pristupnih mreža simulacijom Monte Carlo)
Sažetak Disertacija predstavlja novi tehnološko-ekonomski model te alat za modeliranje
simulacije hibridne fiksno-bežične pristupne mreže davatelja usluga. Najprije se
analiziraju problemi u pružanju pristupa utvrđivanjem tehničkih mogućnosti
raspoloživih tehnologija, a potom se općenito analizira tržište. Osobito, zbog
naravi hibridnog fiksno-bežičnog pristupa, analiziran je tzv. „dugi rep“
pretplatnika zajedno s dostupnim uslugama. Alat za modeliranje simulira
kapitalni proračun hipotetskog hibridnog fiksno-bežičnog pristupnog davatelja
usluga. Disertacija odstupa od konvencionalnog pristupa Monte Carlo simulaciji
na dva načina. Prvo, stvara scenarije s puno većim zahvatom. To rezultira
praćenjem svakog pojedinog pretplatnika, kao i njegovo/njezino međudjelovanje
s pristupnim davateljem tijekom trajanja cijele simulacije. I drugo, modelira
nekoliko međudjelovanja dinamički. Time disertacija ostvaruje ideju realnih
opcija tako da simulira fleksibilnost koja se pojavljuje na raskrižjima gdje
pojedine odluke mogu izmijeniti ishode. Disertacija pokazuje kako se alat za
modeliranje može koristiti za odgovore na, između ostalog, različite što-ako upite.
I na kraju, simulacija scenarija sa većim zahvatom je opravdana iznošenjem
postupaka kako se model može iskoristiti za analizu razvoja svakog simuliranog
života davatelja usluga, dan po dan, te kako prepoznati rane znakove prilika ili
rizika u životu stvarnog hibridnog fiksno-bežičnog pristupnog davatelja usluga.
Dan doktorata 2016.
41
Ime i prezime
Stjepan Picek
Životopis Rođen 1984. u Rijeci. "Titulu magistra elektrotehnike stekao je 2008. na
Tehničkom sveučilištu u Rijeci. Iste se godine upisao na poslijediplomski
doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva. U srpnju 2015. obranio je dvojni doktorat
na Radboud sveučilištu u Nijmegenu u Nizozemskoj pod mentorstvom Domagoja
Jakobovica i Lejle Batine. Područje interesa su mu kriptologija i evolucijsko
računarstvo. Objavio je više od 30 radova na konferencijama s međunarodnom
recenzijom. Također je dobitnik i više nagrada za radove. Paralelno radi i u
industriji. Član je više stručnih udruženja (IEEE, ACM, IACR, SIGEVO).
Mentori Izv. prof. dr. sc. Domagoj Jakobović Izv. prof. dr. sc. Lejla Batina
Datum obrane 6. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Applications of evolutionary computation to cryptology (Primjene evolucijskog
računarstva u kriptologiji).
Sažetak U doktorskom je radu obrađeno nekoliko primjena evolucijskoga računarstva na
teške probleme iz područja kriptologije. Nakon uvoda, prva se primjena odnosi na
evoluciju logičkih funkcija koje se mogu koristiti u kriptografiji. Slijedi poglavlje
u kojem se obrađuje evolucija supstitucijskih kutija s ciljem poboljšavanja
njihove DPA otpornosti. Sljedeća je primjena optimizacija kombinatoričkih
krugova u svrhu ojačavanja njihove otpornosti na DPA napade, a zatim
optimizacija kombinatoričkih krugova u svrhu povećavanja propusnosti istih.
Zadnja primjena je evolucija parametara prostora rješenja koji mogu dovesti do
napada umetanjem grešaka. Uz ove primjene, razvijen je i sustav za evoluciju,
evaluaciju i transformaciju nelinearnih elemenata u kriptografiji. Znanstveni su
doprinosi doktorskoga rada sljedeći: 1) razvoj okruženja za stvaranje, evaluiranje
i transformiranje logičkih funkcija i supstitucijskih kutija, 2) prve primjene
algoritama GP, CGP i ES za evoluciju Booleovih funkcija za kriptografske svrhe,
3) iscrpna statistička usporedba raznih evolucijskih algoritama pri evoluciji
Booleovih funkcija za kriptografiju, 4) prva primjena GA za evoluciju
supstitucijskih kutija koje imaju poboljšana DPA svojstva, 5) eksperimentalni
rezultati koji pokazuju da trenutačno znana DPA svojstva nisu afino invarijantna,
6) prvi praktični eksperimenti za svojstva vezana uz DPA otpornost, 7) nalaženje
gornje i donje granice za modificirani red prozirnosti i koeficijenta zbunjenosti za
4x4 supstitucijske kutije, 8) nalaženje 4x4 supstitucijskih kutija koji imaju
optimalne vrijednosti svojstva reda prozirnosti, modificiranoga reda prozirnosti i
koeficijenta zbunjenosti, 9) prva primjena evolucijskih algoritama na problem
povećanja propusnosti kombinatoričkih krugova dodavanjem bistabila, 10) razvoj
i testiranje specijalizirane verzije GA za traženje parametara koji uzrokuju greške
u pametnim karticama i 11) razvoj specijaliziranoga memetskoga algoritma za
traženje parametara koji uzrokuju greške kao i karakterizaciju prostora rješenja
parametara.
Dan doktorata 2016.
42
Ime i prezime
Miran Pobar
Životopis Rođen je 1983. u Rijeci, gdje i danas živi. Godine 2007. završio je sveučilišni
diplomski studij elektrotehnike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, smjer
Automatizacija postrojenja i mehatronika. Godine 2008. upisao se na doktorski
studij Elektronika i računarstvo na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva. Od 2008. radi na Odjelu za Informatiku
Sveučilišta u Rijeci kao asistent na kolegijima iz područja računarskih znanosti.
Član je IEEE te Udruge darovitih informatičara Rijeke. Sudjelovao je na više
istraživačkih projekata MZOŠ-a, hrvatsko-slovenskom bilateralnom projektu i
međunarodnim COST projektima. Područje je njegova
znanstvenoistraživačkoga rada umjetna inteligencija i govorne tehnologije.
Njegov istraživački rad predstavljen je na više međunarodnih znanstvenih
skupova te u četirima časopisima.
Mentori Prof. dr. sc. Slobodan Ribarić Prof. dr. sc. Ivo Ipšić
Datum obrane 29. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Sinteza hrvatskoga govora utemeljena na odabiru jedinica i stohastičkim
modelima (Croatian speech synthesis based on unit selection and stochastic
models)
Sažetak U ovom je radu u središtu pažnje razvoj sustava za sintezu hrvatskoga govora
koji omogućuje automatsku pretvorbu proizvoljnoga teksta u govorni oblik. Za
izgradnju sustava korištene su metode odabira jedinica i statističke
parametarske sinteze te je predložena hibridna arhitektura koja objedinjuje obje
metode. Govor dobiven pomoću statističke parametarske sinteze govora zvuči
razumljivo i obično ima ujednačenu kvalitetu, no veću je prirodnost moguće
ostvariti metodom odabira jedinica. Međutim, kod sinteze odabirom jedinica
čak i mali broj jedinica koje se loše povezuju s ostalima u lancu mogu znatno
narušiti dojam kvalitete. Stoga se u predloženoj hibridnoj metodi predlaže
korištenje stohastičkih modela F0 za odbacivanje nizova što sadrže jedinice
koje prema modelu imaju premalenu vjerojatnost. Provedena je subjektivna
evaluacija kvalitete, razumljivosti, prirodnosti i pojava nepravilnosti pri govoru
razvijenih sustava za sintezu govora. Za slučaj sinteze tekstova unutar domene
korpusa za učenje najbolje je ocijenjena sinteza odabirom jedinica grupiranjem,
a za tekstove izvan domene najbolje je ocijenjen hibridni sustav. Za automatsku
objektivnu evaluaciju razumljivosti umjetnoga govora predložena je mjera
temeljena na rezultatima automatskoga raspoznavanja govora koja je korištena
za optimiranje parametara hibridnoga sustava. Govor koji je točno automatski
raspoznat i slušaoci su ocijenili boljim, čime se potvrđuje opravdanost
korištenja predložene objektivne mjere za optimiranje sustava za sintezu
govora.
Dan doktorata 2016.
43
Ime i prezime
Ivan Rajšl
Životopis Rođen je 1983. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je elektrotehniku 2007. na
Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na kojemu od
2007. radi kao znanstveni novak u Zavodu za visoki napon i energetiku. U tom je
zavodu radio na znanstvenim i stručnim projektima uglavnom na polju proračuna
(kratkoga spoja), planiranja mreže (hidroelektrane, transformatorske stanice) te
ekonomsko orijentirane analize cjelokupnoga EES-a Republike Hrvatske.
Sudjelovao je u izradi studija za potrebe HEP-a, Ministarstva gospodarstva i
drugih naručitelja. Autor je više znanstvenih radova tematikom vezanih uz
optimalni rad hidroelektrana na domaćim i inozemnim konferencijama te dvaju
radova u časopisima A kategorije. Dobitnik je Nagrade "Josip Lončar" za izvrstan
uspjeh u ak. god. 2005./2006. i Nagrade "Hrvoje Požar" za izvrstan uspjeh u
studiju energetskoga usmjerenja.
Mentori Prof. dr. sc. Slavko Krajcar Prof. dr. sc. Ivar Wangensteen
Datum obrane 12. 2. 2015.
Naslov
disertacije
Modelling coordinated operation of two independently owned hydro power plants
in same basin (Modeliranje koordiniranoga rada dviju hidroelektrana različitih
vlasnika na istom vodnom slivu)
Sažetak Reverzibilne hidroelektrane nameću se kao primarni suplement obnovljivim
izvorima energije varijabilne naravi. Kako je u Hrvatskoj, pa i u većini drugih
zemalja svijeta, većina atraktivnih lokacija za izgradnju hidroelektrana već
zauzeta, kao jedno od rješenja nameće se pojačano korištenje postojećih vodnih
resursa. Moguće rješenje je izgradnja reverzibilnih hidroelektrana kao
nadogradnja već postojećim hidrosustavima. Osnovna je pretpostavka ovoga
istraživanja bila da nova reverzibilna hidroelektrana koristi neku od već
postojećih akumulacija kao donju akumulaciju. Pretpostavka je da je riječ o
reverzibilnoj hidroelektrani "zatvorenoga ciklusa" (nema prirodnoga dotoka). Za
ovakvu vrstu proizvodnih postrojenja u stranoj se literaturi koristi izraz Turkey
nest. U ovom se doktorskom radu promatra i analizira interakcija ovih dvaju
neovisnih subjekata koji koriste istu akumulaciju. Tema doktorskoga istraživanja
zanimljiva je i relevantna ne samo za akademsko okružje nego i za institucije,
organizacije i tvrtke koje se bave proizvodnjom električne energije iz
hidroelektrana i iz ostalih obnovljivih izvora energije. Ostvareni izvorni
znanstveni doprinos je sljedeći: a) model ekonomski učinkovite koordinacije
dvaju neovisnih vlasnika hidroelektrana koji koriste istu akumulaciju, b)
metodologija kompenzacije negativnih učinaka vlasnika reverzibilne
hidroelektrane na očekivanu dobit vlasnika hidroelektrane temeljena na uvođenju
cijene vode i c) metodologija koordinacije vlasnika reverzibilne hidroelektrane i
vlasnika hidroelektrane za slučaj preljeva iz zajedničke akumulacije.
Dan doktorata 2016.
44
Ime i prezime
Renata Rubeša
Životopis Renata Rubeša rođena je 1982. godine u Rijeci. Fakultet elektrotehnike i
računarstva Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2000. godine gdje je diplomirala na
Zavodu za visoki napon i energetiku. Tijekom diplomskog studija nagrađena je
brončanom plaketom „Josip Lončar“.Nakon završenog fakulteta radi Hrvatskom
Operatoru Prijenosnog Sustava (HOPS) gdje se bavila poslovima održavanja i
ugradnje uređaja relejne zaštite u prijenosnom sustavu, a danas poslovima
održavanja i integracije SCADA, EMS i WAM sustava. Od 2005. do 2007.
godine radila je kao vanjski suradnik na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u
Rijeci.Objavljuje radove na međunarodnim konferencijama i časopisima, te je
član CIGRE-a. Govori engleski i talijanski jezik.
Mentor Prof. dr. sc. Ante Marušić
Datum obrane 16. 7. 2015.
Naslov
disertacije
Utvrđivanje parametara elektroenergetskoga sustava za unapređenje procjene
stanja i zaštite na osnovi sinkroniziranih mjerenja (Determination of power
system parameters for state estimation and protection system enhancement based
on synchronized measurements)
Sažetak U disertaciji su zasnovana dva algoritma za dinamičku procjenu parametara
prijenosnih vodova: proširenjem vektora mjerenja i Tikhonovljeva
regularizacijska metodom U prvoj metodi početna točka iteracijskog postupka
određuje se iz kataloških vrijednosti parametara dok se u drugoj pronalazi unutar
poznatog opsega definiranog preko gornje i donje granice. Tikhonovljeva
regularizacijska metoda primijenjena je za slabo postavljeni sustav mjerenja
reduciranim brojem uređaja za sinkronizirano mjerenje.Kriterij odabira lokacije
uređaja za sinkronizirano mjerenje temeljen je na analizi osjetljivosti svojstvenih
vrijednosti statičke Jakobijeve matrice proračuna tokova snaga s obzirom na
parametre prijenosnog voda.Algoritmi procjene parametara prijenosnih vodova
primijenjeni su za uspostavu dinamičke procjene stanja za hrvatske prijenosne
vodove 400 kV-ne naponske razine s dostupnim sinkroniziranim mjerenjima
fazora s unapređenjem podešenja uređaja distantne zaštite.Doprinosi:Metoda za
određivanje minimalnog broja mjesta ugradnje sinkroniziranih mjernih jedinica za
potrebe procjene parametara elektroenergetskog sustava u vremenskoj
domeni.Algoritam za utvrđivanje vrijednosti parametara elektroenergetskog
sustava korištenjem sinkroniziranih mjerenja fazora napona i struje te algoritam
za dinamičku procjenu parametara mreže u vremenskoj domeni.Primjena
dinamičke procjene stanja elektroenergetskog sustava u vremenskoj domeni za
unapređenje sustava zaštite prijenosne mreže.
Dan doktorata 2016.
45
Ime i prezime
Nicoletta Saulig
Životopis Nicoletta Saulig rođena je 1984. godine u Puli, Republika Hrvatska. Sveučilišni
studij elektrotehnike upisala je 2003. godine na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u
Rijeci. Diplomirala je na smjeru Automatizacija postrojenja i mehatronika. Nakon
završenog studija elektrotehnike 2009. godine zapošljava se kao znanstvena
novakinja na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na kojem sudjeluje u
izvođnenju nastave na sljedećim kolegijima: Digitalna obrada signala,
Elektronika, Automatsko upravljanje, Osnove automatske regulacije. Također,
bila je uključena u rad na znanstvenim projektima "Optimizacija i dizajn
vremensko-frekvencijskih distribucija" (MZOS, 069-0362214-1575) i
"Vremenskofrekvencijska analiza signala i njene primjene" (MZOS i Ministarstvo
nauke Crne Gore). Nicoletta Saulig koautorica je 14 znanstvenih radova iz
područja obrade signala.
Mentori Prof. dr. sc. Damir Seršić Izv. prof. dr. sc. Viktor Sučić
Datum obrane 11. 6. 2015.
Naslov
disertacije
Rényi entropy based complexity estimation of nonstationary signals (Procjena
kompleksnosti nestacionarnih signala zasnovana na Rényijevoj entropiji)
Sažetak Disertacija je fokusirana na problem određivanja informacijskog sadržaja
nestacionarnih signal, odnosno broja komponenti u signalu, u slučaju komponenti
s istim ili različitim amplitudama.Provedeno je sveobuhvatno istraživanje o
mogućnosti korištenja vremensko-frekvencijske Rényijeve entropije kao
estimatora lokalnog i ukupnog broja komponenti u signal. U tu svrhu analizirana
je lokalna Rényijeva entropija pojednostavljenog modela spektrograma.
Dokazano je da svojstvo prebrojavanja Rényijeve entropije vrijedi i na kratkom
vremenskom interval vremesnko-frekvencijske distribucije. U slučaju komponenti
s različitim amplitudama, predložen je poboljšani iterativni algoritam, koji se
temelji na invarijantnosti Rényijeve entropije u odnosu na amplitudu jedne
komponente signala. Algoritam omogućava estimaciju trajanja spektralnih
komponenti, pružajući korisnu informaciju metodama za ekstrakciju
komponenti.Nadalje, analizirani su kompleksniji slučajevi, poput presijecanja
komponenti u vremensko-frekvencijskoj ravnini. Pokazano je da su značajke
lokalne Rényijeve entropije pouzdan pokazatelj presjecišta komponenti, te da se
potencijalno mogu primijeniti kao optimizacijski kriterij ne-pozitivnih
vremensko-frekvencijskih distribucija. Rezultati dobiveni estimacijom pomoću
lokalne Rényijeve entropije pokazali su se kao korisne ulazne informacije u
metodama slijepog razdvajanja i klasifikacije.Kao rezultat ovog istraživanja,
postignuti su sljedeći originalni znanstveni doprinosi: • Uvođenje objektivnog
kriterija za određivanje ukupnog i trenutnog broja komponenti (s jednakim ili
različitim amplitudama), koje su prisutne u vremensko-frekvencijskoj
distribuciji nestacionarnih signala. • Definiranje kriterija, koji se temelji na
značajkama funkcije lokalne entropije vremensko-frekvencijske distribucije
signala, za detekciju presjeka komponenata. • Realizacija adaptivnog algoritma,
koji se temelji na minimizaciji lokalne entropije, za optimizaciju Kvadratnih VFD
nestacionarnih signala.
Dan doktorata 2016.
46
Ime i prezime
Vitomir Šeba
Životopis Rođen je 1972. u Pakracu. Godine 1998. diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smjer Radiokomunikacije i profesionalna
elektronika, na kojemu je 2014. obranio i disertaciju. Od 1998. radi na različitim
radnim mjestima u području informacijsko–komunikacijske tehnologije. Područje
njegova znanstvenoistraživačkoga interesa obuhvaća radiokomunikacije, osobito
obradbu signala i modulacijske tehnike u širokopojasnim komunikacijama. Do sada
je s vlastitim radovima sudjelovao na nekoliko međunarodnih znanstvenih
konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Govori engleski jezik i služi se ruskim.
Mentor Prof. dr. sc. Borivoj Modlic
Datum obrane 3. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Prilagodljivo skakanje frekvencija u OFDM širopojasnim radijskim mrežama
(Adaptive frequency hopping in OFDM broadband wireless networks).
Sažetak Kontinuirano povećanje količine multimedijskih sadržaja na internetu i pojava
novih usluga zahtijevaju sve veće brzine prijenosa podataka i mogućnost pristupa s
bilo koje lokacije. Pristup neovisan o lokaciji, bilo mobilni ili nomadski, omogućuju
radijske mreže. S obzirom na specifične uvjete koji vladaju u zraku kao
prijenosnomu mediju, tehnološke inovacije idu u smjeru povećanja brzine prijenosa
podataka uz štedljivo korištenje raspoloživoga prijenosnoga pojasa. Kako bi se
postigli navedeni ciljevi, razvijen je model višekorisničkoga sustava koji se zasniva
na OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplex) postupku i
WiMAX(Worldwide Interoperability for Microwave Access) normi uz dvije
značajne nadogradnje. Prvu predstavlja algoritam za raspodjelu resursa korisnicima
na razini podnosioca, a drugu rješenje koje se temelji na dinamičkom određivanju
primijenjene modulacije i kodiranja te skakanju frekvencija. Primijenjeni algoritam
primarno radi na principu fer raspodjele resursa uz dodatnu komponentu
maksimizacije brzine. Prema informacijama o stanju prijenosnoga kanala,
dinamički se odabiru najbolji raspoloživi podnositelji za svakoga korisnika
posebno. Prilikom raspodjele uvažavaju se QoS (Quality of Service) zahtjevi vezani
za vrstu prometa, daje se prednost prometu u stvarnom vremenu, a zatim se resursi
dodjeljuje ostalom prometu. Kako bi se provjerile značajke predloženoga algoritma,
provedena je usporedba s postojećim WF (Water Filling) i PF (Proportional
Fairness) algoritmima. Promatrana je sposobnost zadržavanja jednolike raspodjele
resursa između korisnika te ukupni kapacitet sustava pri značajnoj razlici u kvaliteti
prijenosnoga kanala. Ukupni kapacitet sustava pri niskim SNR (Signal to Noise
Ratio) vrijednostima i velikim razlikama u kvaliteti prijenosnoga kanala nešto je
manji nego kod WF i PF algoritama, ali je zadržana jednolika raspodjela između
korisnika. Dodatne razlike u odnosu na postojeće sustave jesu određivanje
modulacije i kodiranja na razini svakoga podnositelja, dinamičko određivanje
predloška za skakanje frekvencija i izravno dodavanje podnositelja korisnicima.
Tako koncipiran sustav uspoređen je s postojećim Full Usage of Subchannels) i
AMC (Adaptive Modulation and Coding) permutacijskim shemama. Dobiveni
rezultati pokazuju dominaciju predložene metode u odnosu na FUSC i AMC u
slučaju loših uvjeta na prijenosnom kanalu. Kombinacija prilagodljive modulacije i
kodiranja uz skakanja frekvencija prema dinamički određenom predlošku moguće
je rješenje za postizanje većih brzina prijenosa informacija i stabilnijega rada u
slučaju loših uvjeta na prijenosnom kanalu.
Dan doktorata 2016.
47
Ime i prezime
Davor Šinka
Životopis Rođen je 1968. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je
1995. na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, na
Zavodu za visoki napon i energetiku. Na tom je zavodu 2000. obranio magistarski
rad Metoda za procjenu rizika od nesreća u nuklearnim elektranama. Nakon
završetka diplomskoga studija zaposlio se u tvrtci ENCONET, gdje radi i danas.
U ENCONET-u se bavi analizama tehnološkoga rizika i pitanjima pripravnosti za
slučaj nuklearne i radiološke nesreće. Od 1998. do 2008. bio je član Centra za
pružanje stručne podrške u slučaju nuklearne nesreće, koji je djelovao pri
Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost. Od 2004. član je radne skupine koja se
pri Europskoj uniji bavi razvojem sustava za brzo obavješćivanje i razmjenu
informacija u slučaju nuklearne nesreće. Autor je ili koautor dvadesetak
znanstvenih i stručnih radova te tridesetak stručnih studija i elaborata izrađenih za
državne institucije i industriju. Surađivao je na trima znanstvenim projektima
potpomognutima od MZOŠ-a. Član je međunarodne organizacije Society for Risk
Analysis.
Mentor Prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić
Datum obrane 15. 12. 2014.
Naslov
disertacije
Metoda za kvantitativnu procjenu i upravljanje rizikom od terorizma za
energetske sustave (Quantitative terrorism risk assessment and management
method for energy systems)
Sažetak Energetski su sustavi atraktivne mete terorističkih napada, pa ih je nužno
odgovarajuće štititi. Optimiranje zaštite tih sustava složen je zadatak, koji
zahtijeva sustavan pristup s mogućnošću obuhvaćanja svih relevantnih elemenata
i uzimanja u obzir pripadajućih neodređenosti. Cilj istraživanja opisanog u
doktorskom radu bio je unaprijediti proces odlučivanja o mjerama zaštite od
terorističkih napada na energetske sustave. U okviru istraživanja provedena je
detaljna analiza takvih napada poduzetih od 1996. do 2010. godine. Na osnovi
rezultata analize te uvažavajući dosege drugih relevantnih istraživanja, razvijena
je metoda za kvantitativnu procjenu i upravljanje rizikom od terorizma
namijenjena operaterima energetskih sustava. Metoda je koncipirana tako da se
koriste isključivo podatci koji su javno dostupni. Zasniva se na vjerojatnosnoj
analizi rizika, analizi statističkih podataka, analizi odlučivanja i teoriji igre, a
realizirana je korištenjem Bayesovih mreža. Procjenu prijetnje moguće je
provoditi na temelju podataka o poduzetim terorističkim napadima ili na osnovi
sektorskih pokazatelja razine prijetnje. Upotrebljivost metode demonstrirana je
primjenom na stvarnom energetskom sustavu u okviru projekta kojemu je svrha
bila unaprijediti strategiju zaštite i sigurnosti. Pokazalo se da se dobiveni rezultati
i uočeni fenomeni dobro slažu s onima iz drugih istraživanja. Na osnovi
prikupljenih iskustava dane su smjernice za daljnji razvoj metode. Znanstveni je
doprinos doktorskoga rada u sljedećem: a) metoda za kvantitativnu procjenu i
upravljanje rizikom od terorizma za energetski sustav, temeljena na teoriji
odlučivanja i teoriji igara, realizirana primjenom Bayesovih mreža, b) modeli za
procjenu faktora prijetnje temeljeni na javno dostupnim ulaznim podatcima i na
sektorskim pokazateljima razine prijetnje, c) procjena razine neodređenosti
ulaznih podataka do koje je upravljanje rizikom opravdano primjenom razvijene
metode.
Dan doktorata 2016.
48
Ime i prezime
Igor Štambuk
Životopis Rođen je 1972. u Splitu. Diplomirao je 1998. na Fakultetu elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Od 1999. djelatnik je Oružanih
snaga Republike Hrvatske, i od tada je obnašao različite dužnosti. Sudjelovao je u
više projekata Ministarstva obrane RH. Trenutačno obnaša dužnost načelnika
Odjela za tehničku potporu u Simulacijskom središtu. U rujnu 2012. bojnik
Štambuk bio je direktor međunarodne vojne vježbe Virtual team training 12, prve
vježbe sa sustavom VBS2 u Republici Hrvatskoj. Iste godine bio je i upravitelj
(direktor) eksperimenta NATO eksperiment u RH. Godine 2014. na Sveučilištu u
Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva obranio je disertaciju. Tijekom
doktorskoga studija surađuje na znanstvenim projektima Umjeravanje i mjerenje
podržano Internetom i na projektu Tempus No. 158599 Creation of the third cycle
studies-doctoral studies in metrology. Objavio je više znanstvenih i stručnih
radova te je sudjelovao na konferencijama u zemlji i inozemstvu.
Mentor Prof. dr. sc. Roman Malarić
Datum obrane 2. 12. 2014.
Naslov
disertacije
Mjerni sustav za preciznu usporedbu etalona otpora malih nazivnih vrijednosti
(Measurement system for precise comparison of low resistance standards)
Sažetak Precizne mjerne metode malih otpora zahtjevna su tematika koja se istražuje u
nekoliko područja znanosti. Sa stajališta tehničkih znanosti mjerenja malih otpora
značajna su u više područja: elektrotehnici, građevinarstvu, strojarstvu, a iznimno
su bitna u medicinskoj elektronici, distribuciji električne energije i u dijagnostici
kvarova. U doktorskom su radu istražene krajnje mogućnosti analogno digitalnih
pretvornika i različitih multimetara te njihove uporabe u svrhu istraživanja i
razvoja precizne metode za usporedbu etalona otpora malih nazivnih vrijednosti.
Istraživanja su uključila razvoj i ispitivanje preciznoga strujnoga izvora velike
nazivne struje od 9 A, te razradbu i implementaciju metode za usporedbu etalona
malih nazivnih vrijednosti. Osim strujnoga izvora u istraživanju su se razradili i
razvili i ostali programski i sklopovski elementi koji su nužni za realizaciju
metode i automatizaciju mjernoga sustava. Razvijeni mjerni sustav sastoji se od
uređaja visoke točnosti, pažljivo razvijanih i konstruiranih, te nakon izradbe
analiziranih i ispitanih. Razvijena nova mjerna metoda IGMMMO detaljno je
ispitana, analizirani su mjerni rezultati te procijenjene mjerne nesigurnosti za
pojedina mjerenja za koja je pokazala nisku razinu mjerne nesigurnosti reda 10-7.
Razradbom te metode podignuta je razina točnosti u području mjerenja otpora
razine 1 mΩ do 1 Ω na FER-u, te je omogućena šira primjena DAQ mjernih
uređaja kao zamjene za skupe voltmetre visoke razine točnosti. Također ova
mjerna metoda može biti dobra podloga za razvoj budućih mjernih metoda u
području mjerenja otpora.
Dan doktorata 2016.
49
Ime i prezime
Nenad Težak
Životopis Rođen je 1969. u Zagrebu. Diplomirao je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva (tadašnji Elektrotehnički fakultet), na
kojemu je 2001. magistrirao te 2014. doktorirao. Dobitnik je četiriju nagrada
"Josip Lončar", brončane plakete "Josip Lončar" i Rektorove nagrade za
akademsku godinu 1988./1989. Zaposlen je u Končar-Institutu za elektrotehniku
u Zavodu za energetsku elektroniku i upravljanje. Bavi se razvojem ugradbenih
upravljačko-regulacijskih sustava za primjenu u pretvaračkoj tehnici, s naglaskom
na razvojnoistraživačkim aktivnostima za velik broj pretvarača što ih je tvrtka
Končar proizvela u proteklih petnaestak godina. Objavio je devet znanstvenih
radova iz područja istraživanja, od toga jedan rad u časopisu Automatika te ostale
na međunarodnim znanstvenim konferencijama. Dobitnik je više priznanja za
inovacije te nagrade "Zlatna Kuna".
Mentor Prof. dr. sc. Ivan Petrović
Datum obrane 10. 11. 2014.
Naslov
disertacije
Aktivno potiskivanje niskofrekvencijskih struja smetnji primjenom upravljanih
mrežnih sučelja energetskih pretvarača u željezničkim vozilima (Active
suppression of low-frequency interference currents by controlled grid interface of
power converters in rail vehicles)
Sažetak Tema je doktorskoga rada aktivno potiskivanje niskofrekvencijskih struja smetnji
primjenom upravljanih mrežnih sučelja energetskih pretvarača za napajanje
glavnih i pomoćnih pogona u željezničkim vozilima. Karakter rada suvremenih
pretvarača za napajanje glavnih i pomoćnih pogona, uz istodobno povećanje
ukupne snage pretvarača na vozilu, uzrokovali su znatno povećanje sadržaja
neželjenih viših harmonika i drugih smetnji u strujama pojne mreže. Posebice su
opasni harmonici struja smetnji niskih frekvencija, jer se znatno teže filtriraju,
pogotovo ako im je frekvencija u blizini radnih frekvencija (frekvencijskih
pojasa) SS uređaja.
U radu su opisani i predloženi algoritmi upravljanja mrežnim sučeljima
energetskih pretvarača za napajanje glavnih i pomoćnih pogona u željezničkim
vozilima koji će aktivnim potiskivanjem struja smetnji osigurati da negativni
utjecaji rada tih pretvarača na mrežu budu u dopuštenim granicama definiranima
tzv. mrežnim pravilima i drugim relevantnim propisima. Primjenom predloženih
algoritama upravljanja mrežnim sučeljima energetskih pretvarača za napajanje
glavnih i pomoćnih pogona u željezničkim vozilima pokazano je kako se može
osigurati da negativni utjecaji rada tih pretvarača na pojnu mrežu budu u
dopuštenim granicama, unatoč niskoj sklopnoj frekvenciji tih pretvarača.
Razvijeni algoritmi (metoda određivanja softverske mrežne marke, robusniji
sinkronizacijski algoritmi...) pospješuju potiskivanje niskofrekvencijskih struja
smetnji, i detaljno su testirani ispitivanjima u laboratoriju i na stvarnom vozilu.
Dan doktorata 2016.
50
Ime i prezime
Vladimir Tudić
Životopis Rođen je u 1967. u Zagrebu. Godine 1993. diplomirao je na Sveučilištu u
Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (tadašnji Elektrotehnički
fakultet), na kojemu je 2001. obranio magistarski rad, a 2014. i disertaciju. Od
1993. do 2003. radio je u gospodarstvu. Od 2003. do 2007. zaposlio se kao
asistent, a od 2007. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje višeg predavača na
Veleučilištu u Karlovcu, Odjel strojarstva, na stručnom i specijalističkom studiju
strojarstva i na stručnom studiju mehatronike. Na tom veleučilištu sudjeluje na
predavanjima na Odjelu sigurnosti i zaštite, na stručnom i specijalističkom studiju
Sigurnosti i zaštite, i na Odjelu prehrambene tehnologije na stručnom studiju
Prehrambene tehnologije. Pod njegovim vodstvom obranjeno je više od 36
diplomskih i završnih radova na stručnim i specijalističkim studijima Veleučilišta
u Karlovcu. Od 2009. pomoćnik je prodekana za međunarodnu suradnju
Veleučilišta u Karlovcu. Od 2012. do 2013. bio je predsjednik karlovačke udruge
Klaster obnovljivih izvora energije.
Mentori Prof. dr. sc. Sejid Tešnjak Dr. sc. Davor Gracin
Datum obrane 13. 10. 2014.
Naslov
disertacije
Modeliranje električnih karakteristika fotonaponske amorfno-nanokristalične
silicijske ćelije (Modelling of electric characteristics of photovoltaic amorphous-
nano-crystalline silicon cell)
Sažetak U radu su opisana poluvodička svojstva silicija, hetero-spojevi silicija, istražen je
foto-naponski efekt u intrinzičnom sloju, odnosno, generacija i rekombinacija
slobodnih nosioca naboja. Opisane su fizikalne osnove jednoslojnih solarnih
ćelija izrađenih od silicija, a predočen je amorfno-nanokristalinični silicij kao vrlo
značajni kompozitni poluvodički materijal za izradu foto-naponskih ćelija visoke
efikasnosti, takozvane solarne ćelije treće generacije. Navedene su strukturne,
optičke i električne karakteristike tankih nc-Si:H filmova ustanovljenih različitim
mjernim metodama i postupcima. U radu je dat opis temeljnih karakteristika
jednoslojnih solarnih ćelija i postupaka karakterizacije ćelija kroz slojeve
strukture, kao i njihovo modeliranje korištenjem računalnog simulacijskog
programa AMPS-1D. Svi postavljeni modeli u ovom radu temelje se na
jednoslojnoj pin strukturi, sa jednim ili više aktivnih slojeva. Korišteni su modeli
pin ćelije s jednim homogenim aktivnim slojem kao i modeli s višeslojnim
homogenim aktivnim slojevima. Kroz ukupno osam grupa simulacija opisane su
izlazne električne karakteristike modeliranih struktura osvijetljenih solarnih ćelija
čiji su aktivni slojevi izrađeni od kompozitnog silicija. Promjenom optičkih i
električnih parametara slojeva, ulaznih i graničnih uvjeta, kao i mijenjanjem
količine primjesa i nečistoća u slojevima ćelija, izračunima su dobivene matrice
podataka električnih parametara solarne ćelije. Prije svega, razmotrene su strujno-
naponske karakteristike modeliranih struktura, faktor popunjenosti i efikasnost
solarne ćelije. Podaci su opisani i predočeni grafički.
Dan doktorata 2016.
51
Ime i prezime
Milan Uskoković
Životopis Rođen je 1966. u Virovitici. Diplomirao je 1992. na Sveučilištu u Zagrebu na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a 2004 je stekao i akademski stupanj
magistra znanosti. U proljeće 2005. na tom se fakultetu upisao i na
poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo. U međuvremenu,
uspješno je 2000. godine položio državni ispit za ovlaštenoga projektanta
profesionalnih audiosustava pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
Od 1992. zaposlen je na Radiju 101 u Zagrebu kao voditelj tehničkoga odjela te
sve do danas obavlja poslove vođenja tehničkoga odjela, održavanja audio- i
visokofrekventne profesionalne opreme, planiranja, projektiranja i održavanja
tehnološke infrastrukture, računalnoga sustava itd. Paralelno radi i kao vanjski
stručni suradnik te ovlašteni projektant različitih hrvatskih poduzeća na
poslovima dizajniranja, projektiranja i izvođenja audio- i videosustava
radiopostaja, kazališta, multimedijskih dvorana i sličnih projekata, poput
hrvatskoga paviljona na EXPO izložbama u Lisabonu i Hannoveru, RTL
televizije, Male dvorane "Vatroslav Lisinski", radiopostaje UN-a i drugih. Do
sada je objavio četiri znanstvena rada na međunarodnim konferencijama. Član je
hrvatske podružnice AES-a. Govori engleski i njemački jezik.
Mentor Prof. dr. sc. Bojan Ivančević
Datum obrane 26. 3. 2015.
Naslov
disertacije
Višeosjetilni aktivni sustav za smanjenje izobličenja niskofrekvencijskog
zvučnika (Multisensor active system for distortion reduction of low frequency
loudspeaker)
Sažetak Tipičan aktivni niskofrekvencijski zvučnik sastoji se od dva dijela: pojačala snage
i niskofrekvencijskoga zvučnika, kao pasivnoga elektro-mehaničko-akustičkoga
pretvarača. Zahvaljujući negativnoj povratnoj vezi, pojačalo snage posjeduje
daleko bolje karakteristike od niskofrekvencijskoga zvučnika, čije karakteristike
(pa i izobličenja) ovise o elektromehaničkoj izvedbi i načinu ugradnje zvučnika u
kutiju. Karakteristike aktivnoga niskofrekv. zvučničkoga sustava ponajprije su,
stoga, uvjetovane karakteristikama zvučnika kao daleko slabije karike u tom
audiolancu. U ovom se radu istražuje optimalna vrsta višeosjetilne negativne
povratne veze i način njezine primjene na zvučnik aktivnoga niskofrekv. sustava,
a s ciljem poboljšanja karakteristika toga sustava, osobito smanjenja linearnih i
nelinearnih izobličenja. U prvom se dijelu rada analiziraju i teorijski opisuju svi
značajniji izvori izobličenja te se formulira prošireni model niskofrekv. zvučnika
koji uključuje tako utvrđene izvore izobličenja. Nakon toga određuje se način i
frekvencijsko područje djelovanja pojedine grane negativne povratne veze te
oblikuje finalni model aktivnoga višeosjetilnoga sustava. U eksperimentalnom
dijelu rada izvode se mjerenja na ispitnim zvučnicima prije i poslije primjene
negativne povratne veze te se analiziraju dobivene promjene u karakteristikama
zvučnika i uspješnost smanjenja linearnih i nelinearnih izobličenja. Slijedi opis
izvedbe svih kritičnih segmenata aktivnoga višeosjetilnoga sustava, gdje se
predstavlja i inovativna izvedba osjetila pomaka-položaja membrane kao
kritičnoga dijela kontrolnoga sustava na najnižim frekvencijama, koja se temelji
na uporabi infracrvenih optičkih osjetila položaja. U zaključnome dijelu rada
verificira se ideja djelomične zamjene pasivnoga ovjesa zvučnika aktivnim
ovjesom, kojega čini grana negativne povratne veze s osjetilom položaja
membrane zvučnika, a u svrhu dodatnoga smanjenja linearnih i nelinearnih
izobličenja te poboljšanja impulsnoga odziva niskofrekvencijskih zvučnika.
Dan doktorata 2016.
52
Popis postera
Naslov teme Doktorand Mentor
1
Procesni okvir za povećanje učinkovitosti
funkcijskoga ispitivanja u projektima integracije
telekomunikacijskoga sustava (Process framework
for increase of functional testing efficiency in
telecommunication system integration projects)
Albahari Vedran Izv. prof. dr. sc.
Željka Car
2
Real-time Retinex-based and learning-based methods
for computational color constancy with high
accuracy (Metode visoke točnosti za računalnu
postojanost boja za rad u stvarnom vremenu
temeljene na Retinex pristupu te učenju
Banić Nikola Prof. dr. sc. Sven
Lončarić
3
Procjena kanala u frekvencijskoj domeni u
komunikacijskim mrežama koje koriste OFDM
(Frequency domain channel esitmation in OFDM
based communication networks)
Bogdanović
Mario
Prof. dr. sc. Alen
Bažant
4
Sustav regulacije uzbude sinkronoga generatora s
kompaundacijom (Compaund synchronous generator
excitation control system) Brkljač Blaženka
Prof. dr. sc. Igor
Kuzle
5
Računalno otkrivanje stilskih obilježja slikarskih
djela utemeljeno na analizi značajki slike više razine
(Computational detection of stylistic properties of
paintings based on high-level image feature analysis)
Cetinić Eva Prof. dr. sc.
Sonja Grgić
6
Detection and classification of objects using
multielectrode capacitive sensors (Primjena
višeelektrodnih kapacitivnih senzora za detekciju i
klasifikaciju objekata)
Ćika Dražen Doc. dr. sc.
Hrvoje Džapo
7
Granularno predstavljanje znanja zasnovano na
aspektnom pristupu (Granular knowledge
representation based on aspect approach) Dragun Nenad
Prof. dr. sc.
Nikola
Bogunović
8
Intelligent heat flow control of double skin facade
systems (Inteligentno upravljanje toplinskim tokom u
sustavima dvoslojnih fasada) Eškinja Zdravko
Prof. dr. sc.
Zoran Vukić
Dr. sc. Ognjen
Kuljača
9
Vođenje mikromreža na osnovi sinkroniziranih
mjerenja u elektroenergetskom sustavu
(Determination of local overheating of power
transformer constructional parts)
Filipović Milan
Prof. dr. sc. Ante
Marušić
Izv. prof. dr. sc.
Srđan Skok
Dan doktorata 2016.
53
10
Proračun stacionarnih stanja sinkronih strojeva
primjenom strujno ovisnih funkcija ulančanih tokova
(Calculation of steady-state conditions of
synchronous machines using current dependent flux
linkage functions)
Hanić Zlatko Izv. prof. dr. sc.
Mario Vražić
11
Computer vision-based detection of roadside
vegetation using features from the visible spectrum
(Računalna detekcija vegetacije uz prometnice
temeljena na značajkama iz vidljivoga dijela spektra)
Harbaš Iva Doc. dr. sc.
Marko Subašić
12
Optimalna koordinacija proizvodnje električne
energije iz vjetra i vode (Optimal coordination of
wind and hydro power generation) Ilak Perica
Prof. dr. sc.
Slavko Krajcar
13
Računalom potpomognuta izgradnja i semantičko
pretraživanje zbirki pitanja i odgovora (Computer-
aided construction and semantic search of question
and answer collections)
Karan Mladen Doc. dr. sc. Jan
Šnajder
14 Non-Foster radio frequency source (Nefosterovski
radiofrekvencijski izvor) Kiričenko
Aleksandar
Prof. dr. sc.
Silvio Hrabar
15
Određivanje zona pripravnosti u slučaju nesreće
nuklearne elektrane ovisno o uvjetima ispusta i
disperzije u okolišu (Preparedness zones
determination in case of nuclear power plant accident
depending on release and environmental dispersion
conditions
Medaković Saša Izv. prof. dr. sc.
Davor Grgić
16
Optimalno raspoređivanje dijelova videosignala kod
prilagodljivoga stvarnovremenoga strujanja u
hibridnim mrežama ravnopravnih čvorova (Optimal
chunk scheduling in adaptive live video streaming in
hybrid peer to peer networks)
Mešković Melika Prof. dr. sc.
Mladen Kos
17
Arhitektura izlaznog stupnja poluvodičkog
kratkovalnog odašiljača velike snage za digitalnu
radiodifuziju (Output stage architecture of high-
power solid-state shortwave digital transmitter)
Pavlaković Goran Prof. dr. sc.
Silvio Hrabar
18
Prepoznavanje visokoomskih kvarova u mrežama
srednjega napona uzemljenima preko transformatora
za uzemljenje zvjezdišta (High impedance fault
detection in middle voltage networks with earthing
transformer)
Ravlić Sonja Prof. dr. sc. Ante
Marušić
Dan doktorata 2016.
54
19
Knowledge-based authentication using decentralised
verifiers (Autentifikacija decentraliziranim
verifikatorima zasnovana na znanju) Skračić Kristian
Izv. prof. dr. sc.
Mile Šikić
20
Algorithms for de novo genome assembly from third
generation sequencing data (Algoritmi za de novo
sastavljanje genoma iz sekvenciranih podataka treće
generacije)
Sović Ivan
Izv. prof. dr. sc.
Mile Šikić
Prof. dr. sc.
Karolj Skala
21
Model-based cloud service deployment with minimal
operational cost (Raspoređivanje usluge u
računalnom oblaku zasnovano na modelu s
minimalnim troškom izvođenja usluge)
Stupar Ivana Prof. dr. sc.
Darko Huljenić
22
Višekriterijski postupak optimiranja za lokalizirano
dinamičko upravljanje resursima širokopojasnih
pristupnih mreža (Multi-criteria optimization method
for localized dynamic resource allocation in
broadband access networks
Šećerbegović
Elmir
Prof. dr. sc.
Mladen Kos
23
Upravljanje potrošnjom energije u bežičnoj mreži
kamera visoke razlučivosti za periodički nadzor
okoliša (Power management in wireless network of
high resolution cameras for periodic environment
monitoring)
Šnajder Boris
Prof. dr. sc.
Vedran Bilas
Izv. prof. dr. sc.
Zoran Kalafatić
24
Utjecaj distribuirane proizvodnje električne energije
na povećanje raspoloživosti napajanja u
telekomunikacijskom i podatkovnom postrojenju
(Influence of distributed electrical energy production
on the availability enhancement in
telecommunication and datacenter facility
Talapko Domagoj Prof. dr. sc.
Sejid Tešnjak
25
Određivanje vrste i mjesta kvara u elektroenergetskoj
prijenosnoj mreži primjenom umjetnih neuronskih
mreža (Determination of fault type and fault location
in power system transmission network using
artificial neural networks)
Teklić Ljupko Prof. dr. sc. Ivica
Pavić
26
Metoda predviđanja interferencije između javne
pokretne mreže i digitalne zemaljske televizije u
području digitalne dividende (Prediction method for
interference between public mobile network and
digital terrestrial television in the digital dividend
spectrum)
Teković Alberto Prof. dr. sc.
Robert Nađ
Dan doktorata 2016.
55
27
Stabilizator elektromehaničkih njihanja sinkronoga
generatora zasnovan na sinergijskoj teoriji
upravljanja (Power system stabilizer of synchronous
generator based on synergetic control theory)
Tusun Stjepan Doc. dr. sc. Igor
Erceg
28
Napredne zaštitne sheme prijenosne
elektroenergetske mreže zasnovane na
sinkroniziranim mjerenjima (Smart protection
schemes of power transmission grid based on
synchronized measurements)
Zbunjak Zoran Prof. dr. sc. Igor
Kuzle
29
Izbor parametara i redoslijeda sklapanja regulacijskih
prigušnica u visokonaponskoj mreži (Parameter and
switching sequence selection of variable shunt
reactors in high voltage network)
Župan Alan Prof. dr. sc. Ivo
Uglešić
Dan doktorata 2016.
56
Indeks autora
Albahari, Vedran ........................................... 52
Andrijašević, Andrea ...................................... 1
Arbula, Damir ................................................. 3
Badnjević, Almir ............................................. 4
Banić, Nikola ................................................ 52
Baraković, Sabina ........................................... 5
Bećirović, Elvisa ............................................. 6
Bobanac, Vedran ............................................. 7
Bogdanović, Mario ....................................... 52
Bojanjac, Dario ............................................... 8
Bojić, Srećko ................................................... 9
Brčić, Mario .................................................. 11
Brkljač, Blaženka .......................................... 52
Cetinić, Eva ................................................... 52
Ćika, Dražen ................................................. 52
Dadić, Tonći .................................................. 12
Davidović, Davor .......................................... 13
Deljac, Željko ................................................ 14
Dragun, Nenad .............................................. 52
Dropuljić, Branimir ....................................... 15
Eškinja, Zdravko ........................................... 52
Fantulin-Antulov, Nino ................................... 2
Filipović, Milan............................................. 52
Grgurić, Andrej ............................................. 16
Gulić, Marko ................................................. 17
Hadjina, Tamara ............................................ 18
Hanić, Zlatko................................................. 52
Harbaš, Iva .................................................... 53
Havić, Zijad................................................... 19
Hofman, Daniel ............................................. 20
Hrgetić, Mario ............................................... 21
Hribar, Lovre................................................. 22
Ilak, Perica .................................................... 53
Ileš, Šandor ................................................... 23
Ivančić, Dorian .............................................. 24
Jerbić, Ana Branka ........................................ 10
Kanthe, Ashok Mallayya .............................. 25
Karan, Mladen............................................... 53
Kiričenko, Aleksandar .................................. 53
Kutija, Martina .............................................. 27
Lednicki, Luka .............................................. 28
Lešić, Vinko .................................................. 29
Lipovac, Adriana .......................................... 30
Macan, Miroslav ........................................... 31
Markulin, Darko ........................................... 32
Medaković, Saša ........................................... 53
Mešković, Melika ......................................... 53
Milešević, Boško .......................................... 33
Miletić, Vedran ............................................. 34
Mrčela, Ivan .................................................. 35
Muha, Damir ................................................. 36
Mutka, Alan .................................................. 37
Nakić, Jelena ................................................. 38
Nazor, Igor .................................................... 39
Pavlaković, Goran......................................... 53
Pečur, Danimir .............................................. 40
Picek, Stjepan ............................................... 41
Pobar, Miran ................................................. 42
Rajšl, Ivan ..................................................... 43
Ravlić, Sonja ................................................. 53
Rubeša, Renata ............................................. 44
Saulig, Nicoletta ........................................... 45
Skorić Krbot, Magdalena .............................. 26
Skračić, Kristian ........................................... 53
Sović, Ivan .................................................... 53
Stupar, Ivana ................................................. 54
Šeba, Vitomir ................................................ 46
Šećerbegović ,Elmir ...................................... 53
Šinka, Davor ................................................. 47
Šnajder, Boris ............................................... 53
Štambuk, Igor ............................................... 48
Talapko, Domagoj ........................................ 54
Teklić, Ljupko .............................................. 54
Teković, Alberto ........................................... 54
Težak, Nenad ................................................ 49
Tudić, Vladimir ............................................ 50
Tusun, Stjepan .............................................. 54
Uskoković, Milan ......................................... 51
Zbunjak, Zoran ............................................. 54
Župan, Alan .................................................. 54
Top Related